Razvoj i stabilnost namjenske industrije od suštinskog je značaja za ekonomiju države i njeno pozicioniranje na međunarodnom tržištu, ponovljeno je više puta iz bh. institucija. U tom kontekstu strateško partnerstvo s američkom kompanijom „Regulus Global“ otvara konkretne mogućnosti za modernizaciju sektora, jačanje proizvodnih kapaciteta i dugoročne benefite.<h2>Domaći partneri</h2>Potvrđuje to i poruka predsjednika i izvršnog direktora „Regulus Globala“ Džozefa Valisa (Joseph L. Wallis) objavljena početkom maja na zvaničnoj stranici kompanije.- U naredne tri godine, „Regulus“ planira investirati više od 100 miliona američkih dolara u namjensku industriju Bosne i Hercegovine. Ovo ulaganje bit će usmjereno na modernizaciju postrojenja najnovijom tehnologijom, povećanje proizvodnih kapaciteta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i uspostavljanje programa obuke za obrazovanje nove generacije inžinjera i kvalificiranih radnika. Cjelokupna investicija bit će realizirana unutar Bosne i Hercegovine, s jasnim ciljem da se stvore održiva i kvalitetna radna mjesta, unaprijedi domaća tehnološka osposobljenost i osigura da rast direktno koristi građanima i zajednicama ove zemlje – naglasio je Valis.Još je istakao kako je “ovo prvi put da jedna američka kompanija poduzima inicijativu ove veličine i strateškog značaja u sektoru odbrambene industrije Bosne i Hercegovine”, te poručio da kompanija “u potpunosti podržava institucionalne procese”.- Posvećeni smo radu rame uz rame s našim domaćim partnerima, kako bismo pomogli otključati puni potencijal ovog sektora i značajno doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje – kaže se u poruci.Jasno opredjeljenje „Regulus Globala“, dioničarem u kompanijama „Pretis“ i „Binas“, za strateškim partnerstvom s Vladom Federacije BiH i milionskim investiranjem, vjerovatno bi trebalo imati prednost nad pismima o aranžmanima drugih država.<h2>Strateški ciljevi </h2>Premda su institucije u BiH nedavno dobile dopis od vlasti Ukrajine u kojem tvrde da upravo kompanija „Regulus Global“ nekada nije isporučila naručenu robu, nameće se logičan zaključak – institucije BiH ne bi trebale ulaziti u meritum ugovornih odnosa drugih država s međunarodnim kompanijama, osim ukoliko postoji debelo važan razlog za to. Naravno da se strateške odluke Vlade BiH temelje na domaćim zakonima, procedurama i institucionalnim kapacitetima, ali i sopstvenim strateškim ciljevima. Javno opredjeljenje američke kompanije za ulaganje u BiH jedinstvena je prilika da FBiH unaprijedi svoju industrijsku osnovu, ojača konkurentnost i osigura nova radna mjesta. <h2>Dugoročna stabilnost</h2>- Vjerujemo u potencijal Bosne i Hercegovine. Snažna i moderna industrijska osnova ne jača samo ekonomiju, ona također gradi i povjerenje i dugoročnu stabilnost. „Regulus Global“ ostaje posvećen saradnji sa svim relevantnim akterima kako bi se ta vizija ostvarila i dodatno podstakla međunarodna ulaganja u Bosnu i Hercegovinu - ističe Valis u poruci.

Institucije BiH ne bi trebale ulaziti u meritum ugovornih odnosa drugih država s međunarodnim kompanijama

Valis: Predsjednik i izvršni direktor kompanije

Partnerstvo Vlade FBiH s "Regulus Globalom": Strateška prilika s američkim ulagačem

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović će u srijedu i četvrtak, 4. i 5. juna, s početkom u 13 sati, u zgradi federalnih institucija u Mostaru potpisati ugovore s korisnicima grant sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za 2025. godinu. Ugovori se u iduća dva dana potpisuju s ukupno 382 korisnika, a ukupna vrijednost odobrenih projekata sa sudjelovanjem korisnika iznosi 59.738.848,25 KM, dok grant sredstva iznose 21.039.553,31 KM. Ovi ugovori se potpisuju u skladu sa usvojenom Odlukom i izmjenom Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava tekućih transfera Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima, utvrđenih Proračunom FBiH za 2025. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, saopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.U srijedu, 4. juna, u 13 sati je planirano potpisivanje Ugovora o implementaciji poticajnih financijskih sredstava za projekte "Poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva" i "Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti".U sklopu projekta "Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede" potpisat će se ugovori sa 113 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata sa sudjelovanjem korisnika iznosi 2.114.117,43 KM, dok grant sredstva iznose 967.870 KM. Cilj projekta jeste održavanje pozitivnog trenda poduzetničke aktivnosti s aspekta povećanja broja novoosnovanih subjekata malog gospodarstva. Kroz projekt se realiziralo subvencioniranje troškova nabavke opreme potrebne za proširenje i osuvremenjivanje poslovanja, kao i pružanje mentoring usluga s ciljem povećanja kvaliteta proizvoda i rasta zaposlenosti.U sklopu projekta "Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti" potpisat će se ugovori sa 111 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata sa sudjelovanjem korisnika iznosi 2.220.829,82 KM, dok grant sredstva iznose 988.653,97 KM. Cilj projekta jeste poticanje razvoja obrta i srodnih djelatnosti kroz sufinanciranje troškova nabavke opreme potrebne za proširenje i osuvremenjivanje poslovanja, kao i pružanje mentoring usluga s ciljem unaprjeđenja obrtništva odnosno povećanja kvaliteta proizvoda i rasta zaposlenosti.U četvrtak, 5. juna, u 13 sati je planirano potpisivanje Ugovora o implementaciji poticajnih finansijskih sredstava za projekt "Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP)" sa 158 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata sa sudjelovanjem korisnika iznosi 55.403.901 KM, dok grant sredstva iznose 19.083.029,32 KM.Cilj ovog projekta je jačanje konkurentnosti i poticanje rasta inovativnih i izvozu usmjerenih MSP-a, kroz tehnološku modernizaciju poslovnih procesa, uvođenje standarda kvalitete, cirkularne ekonomije i poboljšanje energetske efikasnosti u skladu s tranzicijom ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.Ova grant shema je dala podršku kroz tri prioritetne oblasti. Prva se odnosi na tehnološko unaprjeđenje MSP-a, stvaranje novih i unaprjeđenje postojećih proizvoda, uspostava modela cirkularne ekonomije u poslovanju MSP-a, te unaprjeđenje kvalitete proizvoda kroz investicije u poslovne procese i opremu. Druga se odnosi na korištenje digitalnih rješenja i nabavku prateće opreme (softver i hardver) s ciljem optimizacije procesa, organizaciju poslovanja i odnosa s kupcima u smislu digitalne transformacije, a treća na tehničko usklađivanje kroz uvođenje međunarodno priznatih sustava kvalitete i certificiranje.

U sklopu projekta "Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede" potpisat će se ugovori sa 113 korisnika

Mijatović potpisuje ugovore s 382 korisnika grant sredstava u vrijednosti od skoro 60 miliona KM

Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona zajedno sa Privrednom komorom u ZDK prvi put odlučeno je da se istaknu preduzeća koja ostvaraju posebne uspjehe u ovom kantonu.Kako je za portal "Avaza" izjavio ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, ZDK je jedan od lidera kada je u pitanju privreda Bosne i Hercegovine.- Odlučili smo da godišnje nagrađujemo te naše firme koje ostvaraju posebne uspjehe. Odlučili smo da to podijelimo u tri grupe, znači mikro, mala i srednja preduzeća, pet najboljih mikro, pet najboljih malih i pet najboljih srednjih i pet najvećih izvoznika iz Zeničko-dobojskog kantona. Godišnja manifestacija ministarstva privrede iz Zeničko-dobojskog kantona i Privredne komore iz Zeničko-dobojskog kantona, 20 najboljih manifestacija. Tu ćemo naravno prezentovati te firme, upoznat ćemo javnost sa tim firmama, napravit ćemo jedno zajedničko druženje kako bi se oni upoznali, kako bi oni razmijenili svoje iskustva – rekao nam je ministar.Planirano je da to bude tradicionalno svake godine i odabirom više tih ljudi koji su učestovali.- Možda vam je poznato da je oko 1137. štampan taj prvi bosanski novac. Mi smo nagradu nazvali bosanski kraljevski dukat koja će biti u tom obliku, znači tog prvog kraljevskog dukata koji je štampan u čast krunisanja Kralja Tvrtka, koji je sa naših prostora. To je ta simbolika, taj novac koji je sa tih naših prostora i koji je naravno povezan usko sa našom privredom, želimo simbolično da to postane tradicionalno – kaže ministar za portal „Avaza“.Poručio je da će oni uraditi sve što je u njihovoj moći da se to podrži javno. Na ovoj prezentaciji će se prezentovati i njihovih osam videosnimaka, koji su pripremili za sedam industrija i jedan zajednički video prvi put u promovisanju za privredu ZDK.&nbsp;

Tu ćemo naravno prezentovati te firme, upoznat ćemo javnost sa tim firmama, napravit ćemo jedno zajedničko druženje, rekao je Šibonjić

Ministarstvo privrede ZDK nagradit će firme koje ostvaraju posebne uspjehe

Rudnik uglja "Kreka" d.o.o. Tuzla zapošljava ukupno 204 radnika i 5 pripravnika, a 132 radnika bit će primljena na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od tri mjeseca.Na određeno vrijeme u trajanju od dvanaest mjeseci bez probnog rada bit će primljena 72 radnika, a pet pripravnika također će biti primljeno na određeno vrijeme do dvanaest mjeseci.Pogon „Dubrave“ u Dubravama sa mjestom rada Dubrave, Grad Živinice zapošljava 60 radnika na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od tri mjeseca, 35 radnika na određeno vrijeme do dvanaest mjeseci bez probnog rada, te tri pripravnika na određeno vrijeme do dvanaest mjeseci.Pogon „Šikulje“ u Lukavcu sa mjestom rada Šikulje primit će 67 radnika na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od tri mjeseca, 26 radnika na određeno vrijeme u trajanju dvanaest mjeseci. Pogon „Mramor“ u Mramoru sa mjestom rada u Mramoru, primit će tri radnika na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od 3 mjeseca. Poslovi na nivou Društva kako slijedi: 2 radnika na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od 3 (tri) mjeseca sa mjestom rada u Tuzli.

Pogon „Šikulje“ u Lukavcu sa mjestom rada Šikulje primit će 67 radnika na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od tri mjeseca

Rudnik uglja "Kreka": Potraga za radnicima

Rudnik uglja "Kreka" zapošljava 204 radnika i 5 pripravnika

U Briselu je 22. i 23. maja 2025. godine održan Europe Liberty Forum, godišnji skup u organizaciji Atlas Networka koji okuplja najvažnije organizacije, mislioce i aktiviste posvećene promociji slobode, vladavine prava i slobodnog tržišta u Evropi. Ovogodišnji forum okupio je više od 50 govornika i stotine učesnika iz cijelog kontinenta, a među njima su bili i predstavnici Bosne i Hercegovine: Danijal Hadžović iz Liberalnog foruma, Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i osnivač udruženja Multi, dr. Nedim Makarević, direktor Vijeća stranih investitora te Aldina Jahić iz Atlas društva.Njihovo prisustvo značajno je ne samo za međunarodno pozicioniranje liberalnih snaga iz BiH, već i kao potvrda da se ideje slobodnog tržišta i individualne slobode probijaju i u društva koja se i dalje bore s naslijeđem etatizma, korupcije i partijskog klijentelizma. <h2>Borba za slobodu</h2>Forum je otvoren 22. maja ujutro sa uvodnim obraćanjima Toma Klogertija (Clougherty), izvršnog direktora britanskog Institute of Economic Affairs, i Mari Kapanadze, direktorice Georgia’s Future Academy, koji su kroz tzv. Cornerstone talks govorili o izazovima koje liberalne ideje imaju u današnjoj Evropi – od rastuće uloge države do sve agresivnijeg iliberalizma.Njihovi govori nisu bili samo inspirativni, već i poziv na akciju: kako oblikovati efikasne narative u odbrani slobode u vremenu kad se ideje kontrole i paternalizma sve češće predstavljaju kao "racionalna rješenja" društvenih problema.Jedan od ključnih panela prvog dana bio je "From Policy to Persuasion: Making Freedom Ideas Resonate with the Public", gdje su Medeni Sungur (Digimar Institute) i Sebastian Stodolak (Warsaw Enterprise Institute) diskutovali kako liberalne poruke učiniti atraktivnijim široj javnosti. Fokus je bio na digitalnoj komunikaciji, političkom storytellingu i potrebi za emocionalno inteligentnim pristupom slobodarskoj argumentaciji.Paralelno je održan i panel "Renewing Europe: Overcoming Illiberalism and Strengthening Institutions" s Lyudmylom Kozlovskom (Open Dialogue Foundation) i Richardom Duranom (INESS), koji su naglasili kako je borba za vladavinu prava i nezavisne institucije ključna brana pred političkom korupcijom i populizmom.Na ručku pod nazivom "Europe at a Crossroads", Diana Nasulea (IES Europe) i Marek Tatala (Economic Freedom Foundation) analizirali su geopolitički položaj Evrope između SAD, Kine i Rusije, te izazove koje fragmentirana Evropa ima u očuvanju konkurentnosti, demokratskih institucija i tržišne ekonomije.<h2>Inovacije, sigurnost i iliberalizam</h2>Popodnevni blok donio je diskusiju "What’s Holding Back Innovation?", gdje su Glen Hodgson (Free Trade Europa) i Natalia Macyra (ECIPE) detektovali ključne prepreke evropskoj inovativnosti: birokratizaciju, regulativnu nesigurnost i dominantnu kulturu averzije prema riziku.Poseban interes izazvao je panel "Europe’s Security Dilemma: Debt, Defense, and Liberty", u kojem su Rutger Bratstrom (Brattström, Timbro) i Andrea Dugo (ECIPE) otvorili pitanje: može li Evropa, uz rast javnog duga i sporu vojnu transformaciju, sačuvati i slobodu i sigurnost?Svetla Kostadinova (IME) i Aneta Vain (LFMI) u sesiji "Tyranny of the Urgent" pozvale su na dugoročnije strateško promišljanje u reformama, bez paničnog reagovanja na dnevne krize.Dan je završen gala večerom i nastupom Toma G. Palmera (Atlas Network) i Fredrika Erixona (ECIPE), koji su govorili o neophodnosti transnacionalne saradnje među libertarijanskim organizacijama u odbrani slobodarskih vrijednosti.Drugi dan foruma obilježile su konkretne studije slučaja koje su pokazale kako slobodarska rješenja funkcionišu u praksi. Od digitalnih kampanja (Adam Smith Institute) do ekonomskog obrazovanja (Bendukidze Center) i pravnih borbi za tržišne slobode (IME), učesnici su mogli čuti konkretne strategije i alate koje koriste slične organizacije širom Evrope.Popodnevni blok otvoren je temom "Disinformation, Free Speech, and the Battle for Truth in Europe", gdje su Remigijus Šimašius (Centenary Policy Institute) i Pieter Klep (Cleppe, BrusselsReport.eu) govorili o eroziji slobode govora pod izgovorom borbe protiv lažnih vijesti.Posebnu pažnju privukao je panel "Exploring AI's Impact on the Liberal Movement", gdje su Petar Donić i Petar Čekerevac analizirali potencijal i rizike primjene vještačke inteligencije u komunikaciji, obrazovanju i kampanjama za političku slobodu.Forum je zaključen svečanom dodjelom nagrada "Europe Liberty Awards", a među laureatima su bili Blazej Lenkovski (Lenkowski) iz Fundacja Liberté!, Aleksandar Zibzibadze (Alexander) iz Georgia’s Future Academy i Admir Čavalić iz Udruženja „Multi“. Dobitnik je bio Aleksandar Zizibadze iz Gruzije.Učešće Danijala Hadžovića, Admira Čavalića i Nedima Makarevića na Europe Liberty Forumu nije bilo samo simbolično. Predstavili su BiH kao zemlju u kojoj se, uprkos institucionalnoj stagnaciji i dubokom partijskom utjecaju na sve sfere života, ipak javljaju snage koje žele reformu u pravcu veće tržišne slobode, ekonomske odgovornosti i vladavine prava. <h2>&nbsp;Postoji alternativa</h2>Europe Liberty Forum 2025 nije bio samo mjesto inspiracije, već konkretne akcije i povezivanja. Za BiH, prisustvo delegacije predvođene Hadžovićem, Čavalićem i Makarevićem znak je da postoji alternativa – tihi, ali uporni pokret koji želi BiH pretvoriti iz bastiona političke rente u zemlju slobodnih ljudi i otvorenog tržišta.U svijetu gdje sloboda više nije pretpostavka, nego svakodnevna borba, BiH je na mapi – makar simbolično – zahvaljujući onima koji još vjeruju da je promjena moguća.

Na Europe Liberty Forumu 2025 u Briselu raspravljano je o izazovima tržišnih reformi, slobodi govora i povratku povjerenja u liberalne vrijednosti

Bosanskohercegovački predstavnici na Europe Liberty Forumu 2025: Brisel kao raskršće slobodarskih ideja

Danas je došlo do drastičnog rasta vrijednosti dionica kompanije Unis Ginex Goražde. Dionice ove kompanije skočile su za čak 50 posto sa 610 na 915 KM po dionici, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/ginex-prestigao-igman-i-pretis-i-postao-najvrednija-firma-bh-vojne-industrije/">Biznisinfo.ba</a>.Ono što je naročito zanimljivo jeste da je, prema računici BiznisInfo.ba, tržišna kapitalizacija odnosno vrijednost Ginexa na taj način porasla sa oko 97 miliona KM na čak 146 miliona maraka.Ginex je na taj način prestigao Igman Konjic i Pretis Vogošća i postao najvrednija domaća kompanija iz namjenske industrije.<h2>Širenje proizvodnje</h2>Zanimljivo je da je ovog naglog skoka došlo dan nakon što je BiznisInfo.ba objavio vijest da je Ginex postao najveći proizvođač kapisla na svijetu, te da postoje ponude da kompanija širi proizvodnju i izvan BiH.Vijest dolazi kao veliko ohrabrenje nakon što su se nedavno pojavile informacije da Ginex obustavlja planirane investicije zbog najave američkih carina.<h2>Svjetski proizvođač</h2>Pozitivne informacije je za naš portal otkrio federalni premijer Nermin Nikšić.- Unis Ginex je posljednjom investicijom u proširivanje kapaciteta postao najveći proizvođač kapisla na svijetu tako da njihova odluka da pauziraju planove za širenje proizvodnje u Bosni i Hercegovini neće posebno uticati na poslovni rezultat kompanije.Također zbog sjajnih rezultata i kvalitetne tehnologije imamo upita, pa i konkretnih prijedloga da Ginex putem transfera tehnologije, znanja i iskustva njegovih kadrova bude suosnivač i suvlasnik fabrika koje bi se osnovale u drugim zemljama. To je samo još jedna potvrda da kada imate kvalitet i rezultate onda ne trebate brinuti za budućnost.Vlada još nije konkretno razmatrala ove inicijative, ali će resorno ministarstvo sagledati sve slične zahtjeve koji se ne tiču samo Ginexa, nego i ostalih kompanija namjenske industrije u Federaciji i o tome zauzeti stav i donijeti odgovarajuće odluke - izjavio je Nikšić za BiznisInfo.ba.Nakon ove vijesti došlo je do rasta dionica Ginexa.

Unis Ginex je posljednjom investicijom u proširivanje kapaciteta postao najveći proizvođač kapisla na svijetu, kazao je federalni premijer Nikšić

Ginex prestigao Igman i Pretis i postao najvrednija firma bh. vojne industrije

<a href="https://www.hemofarm.ba/">Hemofarm </a>farmaceutski lider u zemlji i regionu, obilježio je 65 godina uspješnog rada i kontinuiranog razvoja. Šest i po decenija, Hemofarm predano ispunjava svoju osnovnu misiju da brine o zdravlju ljudi, kroz proizvodnju kvalitetnih, efikasnih i dostupnih farmaceutskih proizvoda. Samo u 2024. godini, Hemofarm je proizveo 332 miliona pakovanja, što čini oko 7 milijardi jedinica lijekova i suplemenata.

„Tim Hemofarma, od preko 4.300 stručnih i motivisanih zaposlenih u svim našim fabrikama i poslovnim centrima, stoji iza našeg uspjeha. Godinama unazad prepoznati smo kao najbolji poslodavac u Srbiji i regionu, što je još jedan dokaz naše posvećenosti ljudima“, rekao je generalni direktor Hemofarma Ronald Zeliger i naglasio da poslednjih godina kompanija bilježi važne prekretnice na tržištu:„Prateći trendove u industriji, prošle godine smo lansirali inovativnu liniju suplemenata pod krovnim brendom „<a href="https://www.onetwothree.rs/">One Two Three</a>“ u Srbiji, a u Bosni i Hercegovini EUNOVA, liniju premium suplemenata. Ove godine nastavljamo sa strateškim akvizicijama u cilju dodatnog jačanja naših brendova u regionu, a snažan fokus nam je i na tržištu biosimilara. Naša posvećenost ciljevima održivog razvoja upotpunjena je organizacijom prvog <a href="https://www.youtube.com/watch?v=UCLvppvYMHo&amp;t=1s">ESG festivala</a> u Srbiji, te društvenoodgovornom kampanjom „<a href="https://www.hemofarm.ba/srb/vijest/31/hemofarm-pokrenuo-kampanju-za-promjenu-pogresnih-narativa-prema-zenama">Napišimo priču od početka</a>“ u BiH i Srbiji.“Svoju <a href="https://www.hemofarm.com/srb/odrzivi-razvoj">posvećenost održivom, odgovornom i inkluzivnom poslovanju</a> Hemofarm pokazuje i kroz podatak da žene čine 56% ukupno zaposlenih. Takođe, u prethodnom periodu povećano je snabdijevanje električnom ePredanost održivom, odgovornom i inkluzivnom poslovanju.nergijom iz obnovljivih izvora energije za 15%. Do sada je objavljeno 13. izveštaja o održivom razvoju, a 14. je u pripremi.

„Naša strategija održivosti zasniva se na konkretnim rezultatima i sistemskim promjenama. Vjerujem da samo odgovornim poslovanjem možemo istinski doprinijeti zdravijem društvu i boljoj budućnosti“, zaključio je Zeliger.Osnovan 1. juna 1960. godine u Vršcu, a danas farmaceutski lider,&nbsp;Hemofarm od 2006. godine, posluje u okviru njemačke STADA grupe, jednog od globalnih lidera u oblasti generičkih i OTC lijekova. Do danas je u razvoj kompanije uloženo više od 475 miliona eura, čime su ojačani svi segmenti poslovanja – od savremenih tehnologija, preko širenja proizvodnih kapaciteta, do društveno odgovornih inicijativa.Antrfile: Porodica na prvom mjestu Povodom rođendana kompanije, Hemofarm je i ove godine organizovao tradicionalni Porodični dan, okupljajući zaposlene i njihove porodice na jedinstvenom događaju koji slavi vrijednosti zajedništva i timskog duha. Na platou u fabrici u Vršcu, uz brojne aktivnosti i druženje, zaposleni kompanije Hemofarm sa članovima porodica uživali su u programu, dok su ih prigodne nagrade dodatno obradovale. Kampanja „Napišimo priču iz početka“ nastavljena je u Vršcu, gdje su zaposleni ispisivali svoje riječi ljubavi, na platnu koje je doputovalo iz Banjaluke. I ovog Porodičnog dana Hemofarm je slavio svoje jubilarce, a skoro svaki peti zaposleni obilježio je jubilarnu godinu rada.

Hemofarm obilježio 65 godina predanosti zdravlju, inovacijama i održivom razvoju

65 godina brige o zdravlju 

Petnaest godina nakon što je stekla uslove za gasifikaciju, Općina Kiseljak konačno realizuje projekt distributivne gasne mreže koji će do kraja godine priključiti novi Dom zdravlja, obrazovne ustanove, općinske službe i sve zainteresovane građane i privredne subjekte. Ova investicija će omogućit niže troškove grijanja, čišći zrak i veću konkurentnost lokalne privrede kroz prelazak na sigurniji i ekološki prihvatljiviji energent, najavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić tokom posjete gradilištu.Općina Kiseljak je među prvim općinama u Srednjobosanskom kantonu koje su pristupile realizaciji izgradnje distributivne gasne mreže, a očekuje se da će prvi korisnici biti priključeni na gasovod već do kraja godine kazao je tokom današnje posjete gradilištu Magistralnog cjevovoda federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.<h2>Smanjenje troškova&nbsp;</h2>- Gas je siguran, efikasan i ekološki prihvatljiv energent. Ovaj projekat će donijeti višestruke koristi lokalnoj zajednici, smanjit će se troškovi energije, poboljšati kvalitet zraka i podići ukupna konkurentnost lokalne privrede. Posebno mi je drago što će, pored privrede, među prvim korisnicima biti i novi Dom zdravlja Kiseljak, Općina Kiseljak, obrazovne ustanove, te svi građani i privredni subjekti koji iskažu interes - istakao je ministar Lakić, posebno pohvalivši načelnika Kiseljaka Mladena Mišurića – Ramljaka na proaktivnosti i volji i upornosti da gas dovede do krajnjih korisnika.Dodao je kako je ovo važan korak ka dugoročnoj energetskoj sigurnosti i održivom razvoju Federacije BiH.<h2>Priključak na mrežu&nbsp;</h2>Načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak podsjetio je da je općina još prije 15 godina stekla uslove za gasifikaciju, ali da posao tada nije završen.- Gasna stanica na Brnjacima postoji već dugi niz godina i tada je postojala mogućnost priključenja na mrežu. Međutim, raniji koncesionar nije ispunio obaveze iz ugovora, zbog čega smo u proteklim godinama radili na raskidanju tog ugovora i omogućavanju novom koncesionaru da preuzme posao – našem javnom preduzeću 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Kiseljak - pojasnio je načelnik.Izgradnjom distributivne mreže, Kiseljak pravi veliki iskorak u pravcu modernizacije infrastrukture i prelaska na čišće i održivije izvore energije.

Međutim, raniji koncesionar nije ispunio obaveze iz ugovora, zbog čega smo u proteklim godinama radili na raskidanju tog ugovora, kaže načelnik

Lakić: Kiseljak konačno dobija gas, nakon 15 godina čekanja 

Autobuska stanica Zenica, koja je odlukom suda pripala Javno-komunalnom preduzeću "Zenicatrans-prevoz putnika" d.d. Zenica u stečaju, prodata je na javnoj licitaciji preduzeću “Hasanspahić” d.o.o. Breza za 14.900.000 KM - potvrdio je Feni stečajni upravnik JKP “Zenicatrans-prevoz putnika” d. d. Samir Sunulahpašić.Autobuska stanica Zenica, površine 2.285 kvadratnih metara, 26. avgusta prošle godine bila je prodata na javnoj licitaciji za 3,15 miliona KM firmi “Špic-beton” d.o.o. iz Zenice, koja je i ovoga puta sudjelovalo na licitaciji te ponudila 3.710.000 KM, ali je prodaja bila poništena.- Kupac ima obavezu da u roku od 30 dana, od dana održavanja licitacije, isplati ostatak kupoprodajne cijene - napomenuo je Sunulahpašić, koji je dodao da je licitacija održana u petak, 30. maja te da od tog datuma teče rok za uplatu ponuđenog iznosa.Ako to ne učini prvorangirani kupac, bit će pozvan drugi najpovoljniji ponuđač, firma “Pulmont” d.o.o. Zenica s ponudom od 9.200.000 KM te treća “Kebex” d.o.o. Doboj Jug s ponudom od 6.200.000 KM.Ukoliko niko od tri prvorangirana ponuđača ne uplati cijenu koju je ponudio za ovu nekretninu, javna licitacija će se smatrati neuspješnom te će biti raspisan novi poziv.- Ako prvorangirani ponuđač uplati izlicitiranu cijenu, to bi značilo da bismo mogli izmiriti sve evidentirane obaveze ovog preduzeća u stečaju, koje iznose oko 11.000.000 KM.Međutim, ukoliko se se ustanovi da je više učesnika dostavilo ponude s očiglednim nerealnim iznosima i za koje se osnovano sumnja da su simulirane (fiktivne) te da neće biti realizirane, odnosno da neće doći do uplate kupoprodajne cijene- a što utiče na produženje stečajnog postupka te nanosi direktnu štetu povjeriocima u postupku i dovodi uopšte svrhu javne prodaje imovine stečajnog dužnika - sudski organi stečajnog dužnika u ovom stečajnom postupku će odlučiti o poduzimanju daljnjih pravnih radnji - najavio je Sunulahpašić.Na Kantonalnom sudu Zenica u toku je završni dio prvostepenog sudskog postupka protiv gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića i njegovih 10 saradnika, a koji su optuženi da su, kao organizovana grupa, upravo i izuzimanjem ove stanice iz vlasništva preduzeća izazvali njegov stečaj.

Prodata preduzeću “Hasanspahić” d.o.o. Breza 

Firma iz Breze na licitaciji ponudila 14,9 miliona KM za Autobusku stanicu Zenica

U sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru danas je potpisan Ugovor o grantu Evropske unije u vrijednosti od 10,7 miliona eura za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.Ugovor su potpisali direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić i direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srednju i Jugoistočnu Evropu Šarlot Rue (Charlotte Ruhe). Potpisivanju ugovora prisustvovala je Antonela Di Sandri (Antonella), šefica Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu pri Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini.<h2>Ključni projekat&nbsp;</h2>- Izgradnja Koridora Vc je ključni infrastrukturni projekat za BiH, a današnje potpisivanje ugovora o grantu je još jedna potvrda da je važnost projekta izgradnje Koridora Vc prepoznata i kod naših partnera iz Evropske unije. Dionica Mostar sjever – Mostar jug jedna je od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru i zahvaljujući ovim grant sredstvima imamo mogućnost odraditi dobru pripremu projekta, prije samih radova na terenu. Ovu priliku koristim kako bih još jednom zahvalio Europskoj uniji i EBRD-u na kontinuiranoij podršci koju daju JP Autoceste FBiH, a time i izgradnji i razvoju moderne autoceste u Bosni i Hercegovini - izjavio je direktor Lasić.Grant sredstva u iznosu od 10,7 miliona eura kojima Evropska unija pruža finansijsku podršku za pripremu, nabavku, nadzor i implementaciju ugovora za izgradnju dionice Mostar sjever - Mostar jug osigurana su u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).<h2>Pružanje podrške</h2>- Potpisivanje današnjeg ugovora o grant sredstvima za izgradnju dionice Mostar sjever - Mostar jug predstavlja važan korak naprijed u ubrzanju završetka Koridora Vc. Evropska unija ostaje posvećeni partner Bosni i Hercegovini, pružajući ključnu podršku koja direktno koristi lokalnim zajednicama kroz poboljšanu povezanost, skraćeno vrijeme putovanja i unaprijeđenu sigurnost prometa. Evropska unija je ukupno osigurala 870 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora Vc, što jasno pokazuje našu kontinuiranu posvećenost regionalnoj integraciji zemlje i njenoj prosperitetnoj evropskoj budućnosti - izjavila je Di Sandri.Danas potpisani ugovor o korištenju grant sredstava dio je šire milionske podrške za izgradnju dionice Mostar sjever - Mostar jug, za koju je Evropska unija izdvojila ukupno 155, 9 miliona eura bespovratnih sredstava. Pored ovih odobrenih sredstava, izgradnja dionice Mostar sjever - Mostar jug finansirati će se iz Ugovora o zajmu sklopljenog s EBRD-om u iznosu od 110 miliona eura i sredstvima osiguranim kod komercijalnih banaka.- Sporazum o grantu Europske unije koji smo danas potpisali osigurati će sredstva koja će pomoći da se ubrza implementacija projekta i izgradnja ove bitne dionice Koridora Vc. Zajedno s EU ostajemo posvećeni podršci Bosni i Hercegovini u završetku izgradnje Koridora Vc - izjavila je Rue.Dionica Mostar sjever – Mostar jug, ukupne dužine 13,8 km, dio je LOT-a 4 Koridora Vc.<h2>Početak i kraj dionice</h2>Dionica počinje petljom Mostar sjever u naselju Kutilivač, a završava petljom Mostar jug koja je povezana s magistralnim putem M6.1 Gnojnice – Blagaj. Trasa na dionici prolazi uglavnom brdovitim i planinskim terenom, pa se duž trase izmjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata.Na ovoj dionici, osim navedenih petlji s bočnim naplatnim mjestima, graditi će se 11 mostova/vijadukata, šest dvocjevnih tunela, tri potputnjaka, dva natputnjaka, a u sklopu petlje Mostar sjever projektiran je i Centar za kontrolu i upravljanje prometom (COKP).

Evropska unija ostaje posvećeni partner Bosni i Hercegovini, rekla je Di Sandri

Potpisan Ugovor o 10,7 miliona granta Evropske unije za dionicu Mostar sjever - Mostar jug

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je da je Bosna i Hercegovina po prvi put od osamostaljenja uvrštena na listu država&nbsp;sa veoma visokim stepenom razvijenosti.- Po prvi put smo formalno ušli u to društvo najrazvijenih svjetskih država.UN-ova mjerila i kriteriji su strogi, precizni, mjerljivi i potpuno objektivni. Samim tim je naše zadovoljstvo rastom na ljestvici razvijenosti veće, posebno uzimajući u obzir neprestane kampanje negativnosti raznih eksperata, koji nas sve pokušavaju uvjeriti da ne vjerujemo svojim očima nego njihovim naručenim analizama.Naravno, rast na ljestvici je rezultat rada svih uključenih u društvene procese u Bosni i Hercegovini, preduzetnika, radništva, te brojnih organizacija. Ipak, fokus kada je riječ o odgovornost za društvene prilike je u pravilu na političkim strukturama i vlastima na svim nivoima. Stoga imamo pravo i da se radujemo ovakvim podacima koji govore o tome kako se radi i kako se to na sasvim provjerljivim osnovama vrednuje - kazao je Nikšić.

UN-ova mjerila i kriteriji su strogi, precizni, mjerljivi i potpuno objektivni, kazao je

NIkšić: BiH je po prvi put svrstana u red država sa veoma visokim stepenom razvijenosti

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela je Odluku o produženju mjera neposredne kontrole cijena na teritoriji Federacije BiH, kojom se ograničavaju maloprodajne cijene za 65 osnovnih proizvoda. Odluka se primjenjuje od 1. juna i ostaje na snazi do 1. septembra ove godine.Ova mjera, poznata kao Odluka o "zaključanim cijenama", prvobitno je donesena krajem februara 2025. godine na period od tri mjeseca, a sada je produžena za dodatna tri mjeseca, počevši od 1. juna. Popis proizvoda na koje se odnosi ova odluka ostaje nepromijenjen.Kako je saopćeno iz Federalnog ministarstva trgovine, cilj produženja ove mjere je očuvanje ekonomske stabilnosti, zaštita životnog standarda građana i sprječavanje neopravdanog rasta cijena osnovnih životnih potrepština.<h2>Obaveze trgovaca</h2>Privredni subjekti registrovani za obavljanje trgovine na malo obvezni su poštovati propisane maksimalne maloprodajne cijene za artikle sa spiska. Pravni subjekti moraju osigurati primjenu zaključanih cijena za sve proizvode iz prve grupe i najmanje 15 proizvoda iz druge grupe prema vlastitom izboru.Fizičke osobe registrirane za maloprodaju dužne su primijeniti maksimalne cijene na najmanje 10 proizvoda iz prve grupe. Ukoliko neki proizvodi iz prve grupe nisu dio asortimana, nije ih nužno naknadno uvoditi, čime je omogućena određena fleksibilnost trgovcima.U slučaju da proizvodi nisu dostupni u propisanom pakovanju, trgovci ih mogu ponuditi u većim pakovanjima, uz uslov da njihova cijena ne premašuje određenu "zaključanu cijenu", bez obzira na gramažu ili litražu.<h2>Obavijest potrošačima</h2>Kako bi se osigurala transparentnost, trgovci su dužni uz maloprodajnu cijenu jasno i čitko istaći vizuelnu identifikacijsku oznaku, te na ulazu ili unutar prodajnog objekta i na službenim internetskim stranicama postaviti plakat s popisom artikala, uključujući prethodnu (redovnu) i "zaključanu cijenu" svakog proizvoda.

Cilj produženja ove mjere je očuvanje ekonomske stabilnosti, zaštita životnog standarda građana i sprječavanje neopravdanog rasta cijena

Produžena Odluka o "zaključanim cijenama" do 1. septembra

Turski izvoz je porastao za 2,7 posto u odnosu na prethodnu godinu i dostigao rekordnih 24,8 milijardi dolara u maju, objavio je u ponedjeljak turski ministar trgovine Omer Bolat.- Naš izvoz raste uprkos slaboj potražnji i jakoj konkurenciji - rekao je Omer Bolat na konferenciji za novinare u Istanbulu.Na mjesečnom nivou, izvoz je skočio za 19,4 posto sa 20,8 milijardi dolara u aprilu.Uvoz Turske je također porastao za 2,1 posto na godišnjem nivou na 31,3 milijarde dolara u maju.Vanjskotrgovinski bilans Turske je prošlog mjeseca zabilježio deficit od 6,5 milijardi dolara, što je neznatno više od 0,1 posto u odnosu na maj 2024. godine, ali manje u odnosu na prethodni mjesec.U prvih pet mjeseci 2025. godine, izvoz je dostigao 110,9 milijardi dolara, što je porast od 3,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 152 milijarde dolara, što je porast od 5,7 posto.U posljednjih 12 mjeseci, izvoz je dostigao rekordnih 265,5 milijardi dolara, što je također porast od 1,9 posto u odnosu na prethodni period, dok je uvoz dostigao 352,2 milijarde dolara, što je porast od 1,4 posto.U maju, većina turskog izvoza otišla je u Njemačku, sa udjelom od 8,3 posto, zatim u Veliku Britaniju sa 6,2 posto, SAD sa šest posto i Italiju sa udjelom od pet posto.

U prvih pet mjeseci 2025. godine, izvoz je dostigao 110,9 milijardi dolara, što je porast od 3,5 posto

Bolat: Turski mjesečni izvoz dostigao rekordnih 24,8 milijardi dolara u maju

Aerodrom Frankfurt više nije vodeće evropsko kargo čvorište, sada je to Aerodrom Istanbul.To su potvrdili iz Njemačke avioasocijacije (BDL), a kao ključni razlozi, navedeni su povećanje troškova i pretjerana birokratija.<h2>Prijevoz tereta</h2>Prijevoz tereta u globalnom aviosaobraćaju prošle godine povećan je za šest posto dok je to povećanje na Aerodromu Frankfurt bilo 1,2 posto. S druge strane, to povećanje na Aerodromu Istanbul bilo je 39,6 posto, čime je postao vodeće kargo čvorište na Starom kontinentu.Iz BDL-a su ukazali da se prijevoz tereta avionom izmješta u države s manjim troškovima i bržim upravljanjem, što otežava aerodromima poput onih u Frankfurtu i Kelnu.U ovoj asocijaciji su napravili akcioni plan te su pozvali vladu da poduzme hitne korake u osnaživanju njemačke pozicije kao čvorišta u zračnom saobraćaju.Tim akcionim planom su predložili smanjenje troškova, poboljšanje administrativnih procedura digitalizacijom, fleksibilno radno vrijeme, jednoobrazna carinska pravila u Evropskoj uniji i pojednostavljenu naplatu PDV-a za uvoznu robu.<h2>Globalni rast </h2>Istakli su da je globalni rast zračnog transporta veći od onog u Njemačkoj, te su procijenili da će taj rast u ovoj državi u 2025. biti 1,2 posto.Preko Aerodroma Istanbul je od januara do aprila prevezeno 596.300 tona robe, što je manje za devet posto u odnosu na isti period prošle godine. Osim toga, od januara do aprila prevezena je 754.271 tona robe, putničkog prtljaga i pošte, što je za sedam posto manje u odnosu na isti period prošle godine. Aerodrom Istanbul je jedan od najprometnijih aerodroma u Evropi, piše turski list Hurriyet.

Istakli su da je globalni rast zračnog transporta veći od onog u Njemačkoj, te su procijenili da će taj rast u ovoj državi u 2025. biti 1,2 posto

Aerodrom Istanbul je sada vodeće evropsko kargo čvorište

Vlada FBiH pokušava povećati udio Federacije BiH u vlasništvu kompanija namjenske industrije.Ovo je kazao federalni premijer Nermin Nikšić u intervjuu za <a href="https://www.biznisinfo.ba/federacija-zeli-povecati-udjele-u-firmama-namjenske-industrije/">BiznisInfo.ba</a>. O tome je govorio u sklopu pitanja o odnosima sa američkim investitorom, kompanijom Regulus Global koja ima udjele u Pretisu i Binasu. Zamolili smo ga za komentar u vezi s tom kompanijom jer je u medijima bilo mnogo špekulacija o zategnutim odnosima Vlade i američkog investitora.- Kao što ste i sami rekli, riječ je o špekulacijama. Vlada je dužna poslovati u skladu s našim pozitivnim propisima. Kao premijer trudim se napraviti takav ambijent, kao što sam i dužan reagirati na neke informacije koje dobijemo.Nažalost, još uvijek mi je u sjećanju embargo koji je imala Armija RBiH u toku agresije na našu zemlju i osjetljiv sam na one koji su na našoj nevolji željeli kao preprodavači ostvarivati ekstra profit. Dobio sam pismo od ministarstva Ukrajinske Vlade, kao i od njihove sigurnosne agencije u kojem ukazuju da su imali problem sa dobavljačima koji im se nisu javljali nakon što su im uplatili 200 miliona eura avansa za isporuku vojne opreme.Naravno nije moje da vodim istragu o tome, ali isto tako sam dužan da zaštitim našu namjensku industriju da se ne dovedeno u bilo kakvu vezu s takvim postupcima. Vlada Federacije je većinski vlasnik u svim kompanijama namjenske industrije, cijenimo interes svi drugih dioničara, ali prije svega smo dužni provoditi politiku Vlade.Uostalom kada je naša namjenska bila na koljenima, vlada je svojim finansijskim injekcijama dizala te kompanije, a da nas ostali dioničari nisu pratili ulaganjima u skladu sa svojim udjelom.Pokušavamo preko Komisije za vrijednosne papire postići da se na osnovu tih ulaganja poveća vladin udio. Zato smatramo kako je zajednički interes Vlade FBIH, kao predstavnika većinskog vlasnika i kompanija koje su većinski vlasnici dionica izvan kontrolnog paketa napredak i prosperitet kompanija odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.Ne vidimo da bi i interes bilo koje firme pa i Regulusa mogao biti drugačiji, kao što ne mogu očekivati bilo kakav povlašteni položaj u odnosu na dioničare u ostalim kompanijama, a pogotovo u odnosu na Vladu kao većinskog vlasnika - rekao je Nikšić.

Kada je naša namjenska bila na koljenima, vlada je svojim finansijskim injekcijama dizala te kompanije, kazao je Nikšić

Federacija želi povećati udjele u firmama namjenske industrije

Kina tvrdi da je Amerika prekršila njihovo trgovinsko primirje i da će morati braniti svoje interese, a ovim povodom oglasilo se Ministarstvo trgovine Kine, koje je saopćilo da je Vašington (Washington) "ozbiljno potkopao" sporazum postignut tokom pregovora prošlog mjeseca.<h2>Sniženje carina</h2>Tada su obje zemlje snizile carine na robu uvezenu jedna od druge.Portparol je dodao da su akcije Sjedinjenih Američkih Država također ozbiljno prekršile konsenzus postignut tokom telefonskog razgovora u januaru između kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinpinga) i predsjednika Amerike Donalda Trampa (Trumpa).<h2>Trampove tvrdnje</h2>Ova reakcija je uslijedila nakon Trampovih tvrdnji da Kina nije uklanjala necarinske barijere kako je dogovoreno sporazumom.Prema trgovinskom primirju postignutom u maju, SAD su smanjile carine na robu iz Kine sa 145 posto na 30 posto. Kineske odmazde carine na američku robu pale su sa 125 posto na 10 posto.Peking je saopćio da su među američkim kršenjima sporazuma bila izdavanje smjernica o kontroli izvoza čipova umjetne inteligencije (AI), zaustavljanje prodaje softvera za dizajn čipova i najava ukidanja viza za kineske studente.

Partnerstvo Vlade FBiH s "Regulus Globalom": Strateška prilika s američkim ulagačem

Mijatović potpisuje ugovore s 382 korisnika grant sredstava u vrijednosti od skoro 60 miliona KM

Ministarstvo privrede ZDK nagradit će firme koje ostvaraju posebne uspjehe

Rudnik uglja "Kreka" zapošljava 204 radnika i 5 pripravnika

Bosanskohercegovački predstavnici na Europe Liberty Forumu 2025: Brisel kao raskršće slobodarskih ideja

Ginex prestigao Igman i Pretis i postao najvrednija firma bh. vojne industrije

65 godina brige o zdravlju

Lakić: Kiseljak konačno dobija gas, nakon 15 godina čekanja

Firma iz Breze na licitaciji ponudila 14,9 miliona KM za Autobusku stanicu Zenica

Potpisan Ugovor o 10,7 miliona granta Evropske unije za dionicu Mostar sjever - Mostar jug

NIkšić: BiH je po prvi put svrstana u red država sa veoma visokim stepenom razvijenosti

Produžena Odluka o "zaključanim cijenama" do 1. septembra

Bolat: Turski mjesečni izvoz dostigao rekordnih 24,8 milijardi dolara u maju

Aerodrom Istanbul je sada vodeće evropsko kargo čvorište

Federacija želi povećati udjele u firmama namjenske industrije

Kina tvrdi: SAD su prekršile trgovinsko primirje, branit ćemo svoje interese

Biznis

Partnerstvo Vlade FBiH s "Regulus Globalom": Strateška prilika s američkim ulagačem

Mijatović potpisuje ugovore s 382 korisnika grant sredstava u vrijednosti od skoro 60 miliona KM

Ministarstvo privrede ZDK nagradit će firme koje ostvaraju posebne uspjehe

Rudnik uglja "Kreka" zapošljava 204 radnika i 5 pripravnika

Bosanskohercegovački predstavnici na Europe Liberty Forumu 2025: Brisel kao raskršće slobodarskih ideja

Ginex prestigao Igman i Pretis i postao najvrednija firma bh. vojne industrije

65 godina brige o zdravlju

Lakić: Kiseljak konačno dobija gas, nakon 15 godina čekanja

Firma iz Breze na licitaciji ponudila 14,9 miliona KM za Autobusku stanicu Zenica

Potpisan Ugovor o 10,7 miliona granta Evropske unije za dionicu Mostar sjever - Mostar jug

NIkšić: BiH je po prvi put svrstana u red država sa veoma visokim stepenom razvijenosti

Produžena Odluka o "zaključanim cijenama" do 1. septembra

Bolat: Turski mjesečni izvoz dostigao rekordnih 24,8 milijardi dolara u maju

Aerodrom Istanbul je sada vodeće evropsko kargo čvorište

Federacija želi povećati udjele u firmama namjenske industrije

Kina tvrdi: SAD su prekršile trgovinsko primirje, branit ćemo svoje interese