Kina je blokirala zahtjev Kanade da se osnuje panel za rješavanje sporova kako bi se preispitale dodatne uvozne carine koje je Peking uveo na određene kanadske poljoprivredne proizvode i ribu, saopćila je danas Svjetska trgovinska organizacija.Kako je naveo zvaničnik te organizacije, Kanada će moći ponoviti svoj zahtjev na narednom sastanku koji će se održati 23. juna, prenosi Reuters.Kina je u martu uvela carine od 100 posto na kanadsko ulje od kanole, sačmu od kanole i grašak, kao i tarife od 25 posto na određene kanadske proizvode od svinjetine, ribe i morskih plodova.Naziv „kanola“ nastao je kao skraćenica od izraza „Canadian oil, low acid“ (kanadsko ulje, niske kiselosti). Sam naziv je odabran kao rezultat marketinške kampanje koju je ranije pokrenula Vlada Kanade u saradnji s industrijskim partnerima, prenijeli su mediji.– Vlada Kanade je veoma razočarana ovom odlukom koja će naštetiti kanadskim poljoprivrednicima, žeteocima i preduzećima, povećati cijene i smanjiti izbor za kineske kupce, kako u poljoprivredi, tako i u maloprodaji ribe i morskih plodova, restoranima i prehrambenoj industriji – saopštila je zvanična Otava u martu.U istom saopštenju Vlada Kanade je najavila mjere podrške za poljoprivredni sektor koji je pogođen novonastalom situacijom, navodi se na web stranici organizacije.

Kina je u martu uvela carine od 100 posto na kanadsko ulje od kanole, sačmu od kanole i grašak

Kina odbila kanadski zahtjev za ukidanje carina

Trgovinski rat eskalira: Kina odbacila kanadski apel protiv carina

Kompanija namjenske industrije Binas kreće u novi krug zapošljavanja koji će donijeti posao za 132 nova radnika.Uspjeh se ne zaustavlja u ovom tradicionalno važnom preduzeću za bosanskohercegovačku industriju. Razlog za optimizam je jednostavan – proizvodnja raste, narudžbe stižu iz zemlje i inostranstva, a to znači da Binas treba više radnika različitih stručnih profila.Vlada FBiH će nastaviti da pruža kontinuiranu pomoć u modernizaciji proizvodnih procesa i dugoročnom razvoju kompanije. Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ne krije zadovoljstvo kada govori o Binasu:- Izuzetno smo zadovoljni radom kompanije Binas. Potreba za njenim proizvodima je velika, što predstavlja izvanrednu priliku za daljnji razvoj. Posebno nas raduje proširenje proizvodnih kapaciteta, tehnološko unapređenje kompanije, kao i povećanje broja zaposlenih. Ovo nije samo brojka na papiru. Govorimo o 132 porodice koje će imati sigurna primanja, o mladim ljudima koji neće morati tražiti sreću van domovine."Ono što posebno ohrabruje je činjenica da Binas ne stagnira već konstantno ulaže u tehnološka unapređenja. To znači da nova radna mjesta nisu privremena, već temelje za stabilnu budućnost i konkurentnost na sve zahtjevnijem tržištu. Binas Bugojno pokazuje da se uz posvećenost i kvalitet mogu postići izvanredni rezultati – baš onakvi koji čine razliku u životima ljudi i razvoju lokalne zajednice.

Potreba za njenim proizvodima je velika, što predstavlja izvanrednu priliku za daljnji razvoj, kaže Lakić

Binas Bugojno otvara vrata za 132 nova radnika

Festival Vinske ceste Hercegovine okupio je večeras u Mostaru 23 domaće vinarije, šest restorana s autentičnim hercegovačkim jelima te dvije turističke agencije, sve s ciljem da posjetiteljima pruži vrhunski doživljaj hercegovačke gastronomske ponude.Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković podsjetio je da je ovo drugo izdanje festivala Vinske ceste Hercegovine.- Broj vinarija koji je bio prošle godine iznosio je 18, a sada je narastao na 23. Svakodnevno se povećava broj vinarija koje žele biti dio Vinske ceste Hercegovine. Prijatelji iz Tomislavgrada i Livna pridružuju se Vinskoj cesti, želeći biti dio te velike priče. Vanjskotrgovinska komora BiH stoji uz ovakve inicijative i mnoge druge, jer to predstavlja gospodarski razvoj naše zemlje - kazao je Vuković.<h2>Sljedeći korak</h2>Po njegovim riječima, sljedeći korak u razvoju ovog gastronomskog događaja je širenje na zemlje regije.- Želimo istaknuti da će Vinska cesta Hercegovine nastojati proširiti svoje djelovanje i na međunarodnu scenu. Naš cilj je kontinuirano raditi na edukaciji vinara, osobito menadžera i ugostiteljskih djelatnika, jer je somelijerstvo ključno za predstavljanje vina i njegovo pravilno sljubljivanje s hranom. Osnivanje somelijerskog kluba u Bosni i Hercegovini bio bi važan korak naprijed za razvoj naše vinske industrije - dodao je.<h2>Najstarija vinska zona na Balkanu</h2>Predsjednik Vijeća Vinske ceste Hercegovine i vlasnik Podruma "Vukoje" iz Trebinja Radovan Vukoje istaknuo je da su se večeras u Mostaru okupili vinari iz svih krajeva Hercegovine od Trebinja na istoku do Ljubuškog na zapadu.- Hercegovina je jedna od najstarijih vinskih zona na Balkanu. Vino je ovdje duboko ukorijenjeno u ljudima i njihovom životu, a istovremeno je ključno za širu regionalnu priču. Kroz vinsku cestu ne promičemo samo naše proizvode, već i autentične delicije i specijalitete koje naš kraj nudi - kazao je Vukoje.<h2>Pozicioniranje na tržištu</h2>Predstavljajući svoj brend, Vukoje je istaknuo kako su se u proteklih 25 godina rada njegova vina pozicionirala ne samo na domaćem tržištu već i šire.- Naša vina prodajemo diljem Europe, Azije i Amerike, što znači da smo prisutni na tri kontinenta sa svojim proizvodima. Imamo velik broj nagrada koje potvrđuju kvalitetu, ne samo vina, već i destilata koje proizvodimo, kao i maslinovih ulja - kazao je.<h2>Promocija hercegovačkih vina</h2>Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskg kantona (HNK) Emil Balavac istaknuo je kako festival Vinske ceste Hercegovine snažno doprinosi promociji hercegovačkih vina i vinara.- Danas otvaramo ljetnu sezonu i ako bude onakva kako smo danas započeli, vjerujemo da će biti najuspješnija do sada. Ono što Ministarstvo planira u narednom razdoblju je fokusirati se na ovakve projekte koji će biti sastavni dio strategije razvoja turizma. Proteklih godina Vinska cesta Hercegovine stekla je svoj sjaj i sada nudi raznovrsne aktivnosti za sve vrste turista, od onih koji traže avanturu pa do onih koji uživaju u gastronomiji i vinu - dodao je je ministar Balavac.U okviru festivala održan je i okrugli stol na temu "Vinski susret regija", mala škola žilavke s Josipom Andrijanićem, radionica Wine &amp; Art u suradnji sa "The Hub of Fine Arts", Cooking Show s Lukom Kraljevićem te niz drugih sadržaja.

Festival je okupio 23 domaće vinarije, šest restorana s autentičnim hercegovačkim jelima te dvije turističke agencije

Na festivalu Vinske ceste predstavljena hercegovačka gastronomska ponuda

Delegacija Vlade FBiH, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, posjetila je u srijedu Zračnu luku Mostar u kojoj je od 1. juna stacioniran Air Tractor namijenjen za zračno patroliranje, početno otkrivanje i gašenje požara iz zraka na području Hercegovine.Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao je tom prilikom kako je delegaciji Vlade FBiH prezentirano ono što je urađeno prošle godinu, kao i pilot projekt zračne potpore vatrogasnim službama u južnim kantonima koji su najviše ugroženi od požari.- Prezentirali smo projekt, svi su zadovoljni, a ja sam osobno zahvalan što su potpomogli finansijski i tehnički i na svaki drugi način ovaj projekt. Nadam se da ćemo naredne godine, ukoliko se ovaj projekt pokaže kao dobar, zajedno s Vladom FBiH osmisliti sljedeći korak i nastavak ove priče kako bi BiH na čitavom svom teritoriju imala riješenu zračnu potporu kada su požari u pitanju - poručio je mostarski gradonačelnik.Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić podsjetila je kako se ova inicijativa razmatrala dugi niz godina na Federalnoj vladi te da je još 2021. godine donesen zaključak kojim je formirano povjerenstvo koje je napravilo sveobuhvatnu analizu, a 2022. godine usvojena je odluka da se ide u nabavku protupožarne letjelice.- Mi smo jako sretni, nismo bili nositelji projekta, ali smo prepoznali njegov značaj i hvala premijeru, odnosno Vlade Federacije, koja je također prepoznala ulogu i značaj ovog projekta i odlučila ga sufinancirati sa 400.000 maraka - kazala je ministrica.<h2>Rast prometa</h2>Pohvalila je angažman Zračne Luke Mostar koja bilježi rast prometa i broja putnika, a razvija i projekte koji se tiču spašavanja ljudi i imovine.- Kao Federalno ministarstvo prometa, a evo i kao Vlada, iskazujemo opredjeljenje i posvećenost ovakvoj vrsti projekata - naglasila je Katić.<h2>Izdvajanja za mostarski aerodrom</h2>Federalni premijer Nermin Nikšić istakao je želju Vlade FBiH da razvija vazdušni saobraćaj, podsjetivši da je Vlada izdvojila nešto više od dva miliona maraka za mostarski aerodromu.

- Drago nam je da vidimo da to daje rezultate te da je ove godine planirano do 75.000 putnika na mostarskom aerodromu. Zbog specifičnosti o kojima smo čuli od ljudi iz aerodroma, teško je očekivati preveliku ekspanziju putničkog saobraćaja zbog komplikovanih procedura slijetanja, pa je ovo možda jedna od aktivnosti koja će otvoriti prostor za dalje jačanje aerodroma - ocijenio je Nikšić.<h2>Flota iznajmljenih air traktora</h2>Dodao je kako je siguran da će pilot projekt zračne potpore u gašenju požara dati pozitivne rezultate te da će FBiH sljedeće godine imati flotu iznajmljenih air traktora.- U okviru potpisanog ugovora angažovane su letjelice, angažovani su piloti, posade i imamo dogovor za 200 sati leta. Kako to piloti kažu, to je ogroman broj sati za koji ne misle da će biti probijen. Ako se i probije, to znači da smo bili u problemu i da treba to da izregulišemo i platimo te da se pripremimo za sljedeću sezone, da pokrijemo cijelu Federaciju BiH, a ako bude sluha, i cijelu BiH - poručio je Nikšić.Govoreći o prednostima iznajmljivanja air traktora, direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel kazao je kako je urađena analiza koja će biti predstavljena javnosti, a koja će s finansijskih i drugih aspekata objasniti zašto je iznajmljivanje, a ne kupnja letjelica, bolja opcija.- Pored toga, isporuka jednog ovog aviona traje između 4 i 5 godina, edukacija pilota također par godina. Nisu to klasični piloti, to su piloti koji imaju jake sposobnosti na nivou vojnih pilota, tako da je definitivno najam mnogostruko jeftinija opcija – naglasio je Đuzel.

Delegacija Vlade FBiH, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, posjetila je u srijedu Zračnu luku Mostar

Nikšić najavio nabavku flote Air Tractora

Stanje domaće poljoprivredne proizvodnje na najupečatljiviji način ilustriraju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je u prvih pet mjeseci ove godine uvoz 133,8 tona voća i povrća iz uvoza BiH platila 218.984.591 KM.&nbsp;Svježi krompir koštao nas je više od 18, paradajz više od 13, crni i bijeli luk i prasa blizu osam, dok smo za kupus, kelj i kelerabu izdvojili približno šest miliona KM. Za krastavce i kornišone dali smo više od 4,5 miliona KM, mrkvu, cveklu i korjenasto povrće 2,3, a milion se našlo i za salatu.<h2>Proizvoditi sami </h2>Osim za svježe, za smrznuto povrće dali smo 10,4, osušeno mahunasto povrće ili grah u zrnu 7,7, dok je uvezeno sušeno povrće - cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, koštalo 2,2 miliona KM. Čak 41,5 miliona KM vrijedile su banane, blizu 9,5 miliona hurme, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangusta, kokosove i brazilske orahe platili smo gotovo dva miliona, a ni jabuka, krušaka i dunja nemamo dovoljno, pa smo za njihov uvoz izdvojili 15 miliona maraka.Nije čudno što kokosov orah uglavnom stiže iz Vijetnama, banane iz Ekvadora i Kolumbije, a hurme, smokve i ananas iz Saudijske Arabije, Kostarike, Turske i Irana, ali na našim trpezama završavaju ogromne količine poljoprivrednih proizvoda koje možemo proizvoditi i sami. Krompir iz Holandije, Egipta i Njemačke, paradajz iz Turske i Albanije, luk i prasa iz Nizozemske, Albanije i Egipta, kupus iz Albanije i Makedonije, mrkva iz Srbije, krastavci iz Albanije, Turske pa i Španije, smrznuto povrće iz Srbije, Hrvatske i Poljske. Građani BiH jedu i grah iz Argentine i Maroka, sušeno povrće najviše uvozimo iz Kine, Poljska i Indije, a sušeno mahunasto povrće i iz Kanade.<h2>Još jedan problem</h2>BiH već decenijama ne proizvodi ni približno potrebne količine hrane za svoje stanovništvo, ali ekonomski analitičar Zoran Pavlović uzrok vidi u još jednom problemu.

- Naši posjedi, poljoprivrednici su mali proizvođači, a trgovački lanci imaju potrebu da proizvode kupuju “na šleper”. Mali proizvođači, koji su, nažalost, neorganizovani, nemaju više poljoprivredne zadruge.&nbsp;One bi bile u stanju da ukrupnjavaju isporuke roba prema takvim kupcima, ali je društvo potpuno napustilo zadrugarstvo kao sistem organizovanja proizvodnje i plasmana u poljoprivredi – kaže Pavlović, te dodaje da postojeća udruženja poljoprivrednika nisu dovoljno kapacitirana i povezana s kupcima.

Nije čudno što kokosov orah uglavnom stiže iz Vijetnama, banane iz Ekvadora i Kolumbije, a hurme, smokve i ananas iz Saudijske Arabije

Povrće i voće iz uvoza BiH, za pet mjeseci, platila blizu 219 miliona: Krompir iz Nizozemske, grah iz Argentine

U Mostaru su u srijedu potpisani ugovori o dodjeli poticajnih financijskih sredstava za projekte "Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede" i "Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti" s ukupno 224 korisnika.Tokom današnjeg i sutrašnjeg dana u Mostaru se potpisuje 382 ugovora kojima se podržava razvoj poduzetništva i obrta u Federaciji BiH. Ukupna vrijednost, uz učešće korisnika, iznosi gotovo 60 miliona KM, dok grant sredstva Vlade FBiH premašuju 21 milion KM.Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izrazio je zadovoljstvo što se danas i sutra završava dodjela sredstava iz grant sheme Vlade FBiH za malu privredu u 2025. godini.Danas su ugovori potpisani s 113 korisnika za grupu novoosnovanih privrednih subjekata u iznosu od 2,1 miliona KM, od čega je 967.000 KM grant Vlade FBiH. Drugu grupu čini 111 korisnika iz programa za obrte i srodne djelatnosti u iznosu od 2,2 miliona KM, od čega je 978.000 KM grant Vlade FBiH – naveo je ministar.Podsjetio je da je prije dvije godine, kada je ova Vlada preuzela mandat, ukupan budžet za poticaje privredi Federacije iznosio sedam miliona KM.Sada smo na 27 miliona KM i želimo nastaviti taj trend i sljedeće godine. Ovo je mali podsticaj svima koji su dobili sredstva, a naša je želja da budemo partneri i osiguramo uvjete za vaše bolje poslovanje – poručio je Mijatović, dodavši da je potrebno da Vlada FBiH stvori okruženje u kojem svaki poduzetnik ima pravo koristiti javna sredstva na osnovu kvaliteta projekta.Napomenuo je da u BiH postoji oko 50.000 malih poduzetnika, koji čine nešto manje od 20 posto ukupnog BDP-a BiH.Bh. privreda počiva na malim preduzećima, koja uz podršku institucija trebaju rasti i postajati sve značajnija – smatra Mijatović.Osvrnuo se na privrednu situaciju u FBiH nakon povećanja minimalne plaće na 1.000 KM početkom godine.

Osim spomenutih 27 miliona KM grant sredstava, dodatno imamo 100 miliona KM namijenjenih za refundaciju razlike doprinosa uslijed povećanja minimalne plaće. Slušali smo razna predviđanja kako ćemo ostati bez radnika, kako ćemo uništiti privredu Federacije, dok prvi kvartal pokazuje potpuno drugačije činjenice. Imamo blagi rast zaposlenih, oko 3.500 novoosnovanih preduzeća, što je veća brojka nego u istom periodu prošle godine, te povećanje od 18 posto izvoza iz FBiH – nabrojao je Mijatović.<h2>Stvara se bolji ambijent za poduzetnike</h2>Premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić kazao je kako Vlada FBiH funkcioniše kao tim koji nastoji donositi odluke koje će se ticati svih ljudi u Federaciji i koje neće nikoga diskriminirati.- Netko možda i zaslužuje, ali ne može dobiti poticaje zato što su sredstva ograničena, iako smo ih povećali četiri puta u odnosu na ono što smo zatekli. Mi se ne bavimo onim što je bilo, niti razmišljamo o onome što će doći poslije nas. Želimo ostaviti trag i donositi odluke koje će bilo tko, tko dođe na političku scenu, teško promijeniti. Teško će bilo tko smanjiti minimalnu plaću, teško će bilo tko povećati doprinose koji će od 1. jula biti smanjeni za pet i po indeksnih bodova, a nadamo se do kraja godine i dodatno. Teško će bilo tko smanjiti ovaj budžet Ministarstva i poticaje prema maloj privredi i malim i srednjim preduzećima s nivoa koji je trenutno dostignut. To je nešto što ostaje u naslijeđe ovim ljudima koji trenutno rade u vladi kao tim, a rekao bih i kao porodica, a sve isključivo u interesu građana FBiH – istaknuo je Nikšić.Dodao je kako su nedavno rađene analize povodom dvije godine rada ovog saziva Vlade FBiH, kojima je utvrđeno da je prošle godine bilo više od pet hiljada novoregistriranih privrednih subjekata u Federaciji, a da je ove godine u prva četiri mjeseca dostignuto gotovo 50 posto tog iznosa.- To sigurno ukazuje da i ministarstva i Vlada FBiH stvaraju ambijent u kojem se ljudi ne ustručavaju pokrenuti svoje biznise. Mi ćemo i dalje nastojati pratiti ovaj trend i stvarati okruženje u kojem ćemo svi biti zadovoljni koliko je to moguće – kazao je Nikšić.Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar finansija Toni Kraljević izjavio je kako je 2024. godina bila prijelomna u kontekstu kreiranja budžeta, istaknuvši da su tada, iako dva ključna zakona još nisu bila usvojena, već bile predviđene budžetske pozicije za Ministarstvo obrta i poduzetništva.- Riječ je o Zakonu o poticanju razvoja male privrede i Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture, čime su omogućeni javni pozivi koji se odnose na podršku obrtu i poduzetništvu, uključujući jedinice lokalne samouprave - kazao je Kraljević.Dodao je kako se trenutno prelazi iz faze fiskalnih intervencija u fazu fiskalnih reformi, te istaknuo da će od 1. jula doći do prvog smanjenja zbirne stope doprinosa nakon gotovo dva desetljeća.Također je podsjetio na mišljenje Ustavnog suda koje je rezultiralo ukidanjem komunalne naknade za istaknutu firmu, što je, prema njegovim riječima, dugogodišnji problem za poduzetnike.- Nadam se da ćemo u godinama koje dolaze dodatno ojačati poziciju Ministarstva obrta i poduzetništva, s posebnim naglaskom na realni sektor, te da ćemo, nakon usvajanja zakona o fiskalizaciji, biti u mogućnosti dodatno smanjiti opterećenje na rad - istaknuo je federalni ministar finansija.Govoreći o isplati sredstava korisnicima, Kraljević je poručio da će Federalno ministarstvo finansija i ove godine biti ekspeditivno, kao i prethodne, te da će sredstva uskoro biti doznačena.<h2>Poticajima zadovoljni i korisnici</h2>Klara Bošković, ispred Logopedskog kabineta "Klara" iz Čapljine, izjavila je kako joj je dobiveni poticaj omogućio konkretnu podršku u realizaciji profesionalne vizije – nabavci savremene logopedske opreme, pomagala i sondi koje su teško dostupne u manjim sredinama.- Ovaj poticaj mi je dao vjetar u leđa kako bih mogla ostvariti svoju viziju. Želja mi je korisnicima pružiti savremenu, kvalitetnu i stručnu podršku - istaknula je Bošković.Među korisnicima poticaja je i proizvodno-uslužni obrt "Slatko i slađe" iz Zenice, čija vlasnica Irma Mujkić ističe kako im dodijeljena sredstva predstavljaju važan korak u nastavku modernizacije i razvoja poslovanja.- Ovaj poticaj je zaista veoma značajan za nas jer ćemo njime dodatno unaprijediti efikasnost i kvalitet naših proizvoda i usluga - naglasila je Mujkić.Zahvalnost za poticaj izrazio je i Jasmin Hujdur iz pekarnice "Hujdur" iz Jablanice, naglasivši važnost otvorenog dijaloga između poduzetnika i institucija.- Mi privrednici tražimo da se osluškuju naše potrebe, iz ministarstva su to čuli i mislim da je ovo nešto što je pohvalno. Smatram da je to recept za uspjeh i za našu budućnost - istaknuo je Hujdur.Zdenko Milas iz Vinarije Milas izjavio je kako je njegova porodica kandidirala projekt za poticaje u sektoru obrtničke proizvodnje grožđa i vina zbog tehničkih problema s rashladnim uređajima u vinariji koji su se javili tokom prošle godine.- Uočili smo da nam je to bila jedna od kritičnih tačaka i iskoristili smo priliku da upravo taj segment kandidiramo za podršku. Drago mi je što smo prošli i zahvaljujem Vladi što prepoznaje i podržava ono što radimo - kazao je Milas.Dodao je kako je u današnjim uvjetima konkurentnost ključ opstanka i razvoja, te istaknuo kako će ovakvi poticaji biti od velike koristi.U četvrtak, 5. juna, u 13 sati planirano je potpisivanje ugovora o implementaciji poticajnih financijskih sredstava za projekt "Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća (MSP)" sa 158 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata s učešćem korisnika iznosi 55.403.901 KM, dok grant sredstva iznose 19.083.029,32 KM.

Ukupna vrijednost, sa sudjelovanjem korisnika, iznosi skoro 60 milion KM, dok grant sredstva Vlade FBiH iznose više od 21 miliona KM

Mijatović potpisao ugovore s 224 korisnika, radi se na jačanju privrede 

<a href="https://zeos.ba/">ZEOS eko-sistem d.o.o.</a>, ovlašteni operater sistema za upravljanje električnim i elektronskim otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša (5. juni) podsjeća na važnost pravilnog zbrinjavanja e-otpada — najbrže rastuće kategorije otpada u svijetu.Prema izvještaju Global E-waste Monitor 2024, svijet je u 2023. godini generisao rekordnih 62 miliona tona e-otpada, od čega je manje od 25% bilo pravilno prikupljeno i reciklirano. Elektronski otpad, iako često percipiran kao “nevidljiv”, sadrži i vrijedne sirovine poput zlata, srebra, bakra i rijetkih zemalja, ali i štetne supstance koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi i okoliš ukoliko završe na neadekvatnim odlagalištima.

Naši rezultati u 2024. godini – Fokus na konkretan uticajTokom 2024. godine, ZEOS eko-sistem je ostvario zapažene rezultate:•	Prikupili smo 4.288 tona električnog i elektronskog otpada širom BiH, uz aktivno učešće građana, institucija i privrednih subjekata, koji besplatno predaju e-otpad preko našeg sistema.•	U saradnji sa lokalnim zajednicama i školama, realizirano je 13 projekata i 40 edukativno-promotivnih aktivnosti, čime smo doprinijeli podizanju svijesti o pravilnom odlaganju i opasnostima neadekvatnog tretmana e-otpada.•	2R centar – ZEOStation, naš inovativni centar za popravku i ponovnu upotrebu električne opreme, postao je mjesto gdje e-otpad dobija novu vrijednost. Kroz ovaj centar:&nbsp; o	Opremljeno je i donirano preko 110 i spremno još 160 funkcionalnih uređaja socijalno ugroženim porodicama i humanitarnim organizacijama poput Pomozi.ba,&nbsp; o	Uključeno je više od 3600 mladih i nezaposlenih osoba kroz programe edukacije i praktične obuke u području reciklaže ili popravke elektronskih uređaja,&nbsp; o	Postavljeni su temelji za razvoj socijalnog preduzetništva i smanjenje IT siromaštva koje spaja zaštitu okoliša i društvenu odgovornost.

“Naš rad nije samo logistika prikupljanja otpada - to je sistemska borba za okoliš, resurse i bolji život. Svaki uređaj koji obnovimo u ZEOStationu, svaka edukacija koju održimo i svaka tona otpada koju usmjerimo u reciklažu, čini konkretan iskorak ka cirkularnoj ekonomiji. Svjetski dan zaštite okoliša za nas nije simboličan datum, već svakodnevna misija.”— Elma Babić Džihanić, pomoćnica direktora društva ZEOS eko-sistem d.o.o.

Pogled ka budućnosti U narednom periodu, ZEOS eko-sistem će nastaviti širenje mreže za prikupljanje e-otpada, jačanje programa popravke i donacija putem ZEOStation centra, te inicirati saradnje s obrazovnim institucijama s ciljem razvijanja nove generacije ekološki osviještenih građana i stručnjaka, a poseban cilj stavljamo na saradnju sa partnerima na Evropskim projektima.Pozivamo sve građane, institucije i preduzeća da prepoznaju važnost pravilnog zbrinjavanja e-otpada i da nam se pridruže u stvaranju održivije i pravednije budućnosti.Više informacija o lokacijama za odlaganje e-otpada i radu ZEOStation centra dostupno je na našoj web stranici: <a href="https://www.zeos.ba">www.zeos.ba</a>, putem telefona <a href="tel:+38733628606">+387 33 628 606</a> ili emaila <a href="mailto:info@zeos.ba">info@zeos.ba</a>.

Kako e-otpad postaje resurs: ZEOS eko-sistem bilježi rekordne rezultate i gradi temelje za cirkularnu ekonomiju u BiH

Svjetski dan zaštite okoliša 2025: Elektronski otpad je naš izazov, ali i prilika za održivu budućnost

BH Telecom je obavijestio svoje korisnike da će od 01. jula 2025. godine početi primjenjivati izmjene cjenovnika u dijelu koji se odnosi na cijene odlaznog međunarodnog saobraćaja.Cijena poziva iz mobilne i fiksne mreže BH Telecoma prema mobilnim mrežama u susjednim zemljama (Zona I međunarodnog saobraćaja) povećava se sa 0,70 KM/min na 0,76 KM/min.Zonu I međunarodnog saobraćaja čine Srbija, Crna Gora i Makedonija.- Ovo povećanje cijene uslovljeno je rastom cijena terminacije poziva u mrežama telekom operatora u susjednim zemljama - naveli su iz BH Telecoma.U Zonu IV međunarodnog saobraćaja uvodi se nova destinacija sa pozivnim brojem +88247 koju koristi globalni operator Transatel za pružanje servisa za pomoć na cesti (Emergency &amp; Road Assistance services).

Zonu I međunarodnog saobraćaja čine Srbija, Crna Gora i Makedonija

BH Telecom povećava cijene poziva prema susjednim zemljama

Približava se Kurban-bajram ili Hadžijski bajram, jedan od najvažnijih islamskih praznika. Tako su u trgovačkim objektima, kao i na pijacama primjetne gužve, jer su građani u potrazi za namirnicama bez kojih je bajramska sofra nezamisliva. Iako svaki kraj BiH ima svoju bajramsku tradiciju, razne vrste pita, teleće ili janjeće pečenje i baklava su gotovo osnova svakog prazničnog menija.Uprkos akcijskim popustima, za građane s minimalnim, pa i prosječnim plaćama, a pogotovo, penzionerima bit će vrlo zahtjevno pripremiti bajramski ručak. Jer, cijene brojnih prehrambenih proizvoda dosežu za mnoge nepodnošljivu granicu. U odnosu na prošlogodišnji Kurban-bajram, cijene brojnih artikala su značajno više.<h2>Svježe meso </h2>Tako je prošle godine litar ulja po „zaključanoj cijeni“ bio 2,45 KM, a sada je 3,15 KM, dok je kilogram faširanog junećeg mesa u odnosu na prošlu godinu skuplji u prosjeku za tri do četiri marke i sada košta od 18 do 19 KM. Svježa janjetina u mesnicama se rijetko može pronaći, a u ugostiteljskim objektima pečenje tog mesa košta 70 KM! Teletina se prodaje po cijeni od 17 do 25 KM, a slične su cijene i junećeg svježeg mesa, dok je pileći file po kilogramu 12,50 KM.

- Meso je u odnosu na prošlu godinu poskupjelo od tri do pet KM po kilogramu, čokolade su poskupjele, kafa također. Jedino je šećer zadržao istu cijenu. Brojni proizvodi, definitivno, imaju višu cijenu, tako da će bajramska korpa biti najskuplja do sada. Da ne govorimo o poklon „kesama“ koje se, tradicionalno, nose u goste, jer je i njen najosnovniji sadržaj skuplji za najmanje pet KM nego lani - kaže za „Avaz“ Admir Arnautović iz Udruženja potrošača Srednja Bosna.Građanima s najmanjim primanjima, kako naglašava, bit će prilično teško pripremiti se za predstojeći Bajram.- Nažalost, brojni proizvodi koji se kupuju uoči Bajrama su, zapravo, osnovne životne namirnice, poput, eto, mesa koje je prilično poskupjelo, a za što nije bilo nekog posebnog osnova, jer, koliko nam je poznato, na međunarodnom tržištu s kojeg najviše i uvozimo meso, cijene se nisu bitno mijenjale posljednjih mjeseci - dodaje Arnautović.<h2>Domaći orasi</h2>U odnosu na isti period lani, kafa je značajno skuplja. Dok se lani kilogram prodavao po cijeni od 18 KM, sada je to 30 KM! Premda se orasi u jezgri potrebni za „kraljicu“ sofre - baklavu u trgovinama nude po akcijskoj cijeni od 11 do 13 KM, domaći orasi koje preferiraju iskusne domaćice na pijacama se prodaju za 20 KM po kilogramu.Pakovanje jufke od pola kilograma košta između tri i četiri KM, a 250 grama maslaca od 5,85 KM, koliko je „zaključana cijena“ pa sve do 8,10 KM. Čokolada za kuhanje od 100 grama košta od četiri do pet KM!<h2>Jagode i trešnje</h2>Cijene voća i povrća su, također, visoke. Tako trešnje i dalje drže visoku cijenu od 12 do 15 KM, a sličnu cijenu imaju i jagode. Kilogram limuna je 5 KM, a rijetkost je na pijacama pronaći blitvu ili špinat ispod te cijene, dok se paprike kreću od četiri do sedam KM po kilogramu.

Građanima s minimalnim primanjima bit će teško pripremiti se za praznik, kaže Arnautović

Cijene brojnih proizvoda osjetno više nego lani: Bajramski ručak bit će najskuplji do sada!

•	Plaćajte Raiffeisen Visa karticama u svim Techno Shop prodavnicama i iskoristite 20% popusta!•	Pored 20% popusta, korisnici Raiffeisen Visa kartica ostvaruju i dodatne pogodnosti Techno Shop i Raiffeisen banka udružili su snage za neodoljive popuste svakog četvrtka. Svi korisnici Raiffeisen Visa kartica koji u Techno Shop prodavnicama obave plaćanje Raiffeisen Visa kreditnim i debitnim karticama na Raiffeisen POS terminalu ostvaruju 20% popusta prilikom kupovine na kompletan neakcijski asortiman!Popust se ostvaruje na sve iznose kupovine, a za iznose iznad 1.000 KM popust može iznositi maksimalno 200 KM.Pored 20% popusta, korisnici Raiffeisen Visa kartica ostvaruju i dodatne pogodnosti, koje se odnose na besplatnu dostavu proizvoda na kućnu adresu i produženu garanciju u trajanju od 5 godina za odabrane modele LG televizora (OLED, QNED, NANOCELL).Popusti se mogu ostvariti svakog četvrtka do isteka zaliha, a najkasnije do 19. juna 2025. godine. "Kroz ovu saradnju sa Techno Shopom želimo unaprijediti iskustvo kupovine za naše klijente, korisnike Raiffeisen Visa kartica. Ova inicijativa ne samo da nagrađuje naše korisnike kartica, već također jača našu posvećenost pružanju dodatne vrijednosti i pogodnosti u njihovim svakodnevnim životima. Pozivamo sve naše klijente da iskoriste ovu fantastičnu ponudu i uživaju u benefitima kupovine s nama i Techno Shopom“, izjavili su ovim povodom iz Raiffeisen banke. Neka četvtak bude dan za pametnu kupovinu <a href="https://bit.ly/4dL3xfX">Raiffeisen Visa karticama</a> u svim Techno Shop prodavnicama.&nbsp;

Techno Shop i Raiffeisen banka udružili su snage za neodoljive popuste svakog četvrtka

Četvrtak u Techno Shopu nikad nije bio bolji uz Raiffeisen Visa kartice

Američke carine na većinu uvoznog gvožđa i aluminijuma bit će udvostručene danas, na dan kada predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) očekuje da trgovinski partneri daju svoje "najbolje ponude" kako bi izbjegli uvođenje carina na drugu robu početkom jula.Tramp je kasno sinoć potpisao izvršnu naredbu kojom se stupa na snagu iznenadna objava od srijede prošle sedmice da će se carine na gvožđe i aluminijum uvedene u martu povećati sa 25 na 50 posto.- Počeli smo sa 25 posto, a kada smo pažljivije pogledali podatke, shvatili smo da je to mnogo pomoglo, ali da je potrebno učiniti više. I zato sutra počinjemo sa 50 posto - rekao je ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Haset.<h2>Na koga se odnosi povećanje?</h2>Povećanje se odnosi na sve trgovinske partnere osim Velike Britanije, jedine zemlje koja je do sada zaključila prijelazni trgovinski sporazum sa SAD.Carinska stopa na uvoz gvožđa i aluminijuma iz Velike Britanije, koja nije glavni izvoznik metala u SAD, ostat će na 25 posto najmanje do 9. jula.Oko četvrtine čelika koji se koristi u Sjedinjenim Državama se uvozi, a podaci Biroa za popis stanovništva pokazuju da će veće carine posebno pogoditi najbliže trgovinske partnere Amerike, Kanadu i Meksiko. Kanada je najveći, a Meksiko treći najveći izvoznik čelika u Sjedinjene Države.<h2>Najveći izvoznik</h2>Kanada je još više izložena carinama na aluminijum jer je ubjedljivo najveći izvoznik ovog metala u SAD, dvostruko više od ostalih deset vodećih izvoznika zajedno. Skoro polovina aluminijuma u SAD dolazi iz stranih izvora.Kancelarija kanadskog premijera Marka Karnija objavila je da je on "angažovan u intenzivnim pregovorima o ukidanju ovih i drugih tarifa".<h2>Visoki troškovi</h2>U međuvremenu, kritičari kažu da bi zaštitne mjere mogle izazvati haos među proizvođačima čelika van SAD, izazvati odmazdu trgovinskih partnera i nametnuti visoke troškove američkim korisnicima tih metala.SAD su najveći uvoznik čelika na svijetu, poslije Evropske unije, a većinu metala kupuju od Kanade, Brazila, Meksika i Južne Koreje.

I zato sutra počinjemo sa 50 posto, rekao je ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Haset

Tramp tokom obraćanja u Ovalnom kabinetu

Tramp potpisao izvršnu naredbu: Zakon uskoro stupa na snagu, kritičari poručili da će nastati haos

Međunarodno istraživanje agencije Alma Career, koja obuhvata čak 80 miliona ljudi u Evropi, donosi zabrinjavajuće podatke o nezadovoljstvu radnika u devet zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.&nbsp;U ispitivanju je učestvovalo približno 15.000 radnika, a rezultati pokazuju da su plaće za većinu – daleko od zadovoljavajućih.<h2>Loše stanje</h2>Ukupno gledano, samo 27 posto ispitanika iz svih zemalja učesnica zadovoljno je svojom trenutnom plaćom. Čak 56 posto njih navelo je da se osjeća potcijenjeno u odnosu na zadatke i odgovornosti koje obavljaju. To su podaci za zemlje koje su uključene u ispitivanje - Hrvatska, BiH, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Latvija i Litvanija.U Bosni i Hercegovini stanje je još lošije – samo 24 posto radnika izjavilo je da su zadovoljni primanjima. Kod mlađih od 45 godina taj procent je nešto viši (oko 30 posto), dok je kod starijih radnika (45+) zadovoljstvo palo na svega 23 posto.Također, 53 posto ispitanika iz BiH izjavilo je da se osjeća potcijenjeno u odnosu na svoje radne zadatke i odgovornosti. Ekonomski stručnjak Igor Gavran za "Dnevni avaz" je prokomentirao ove brojke.- Iskreno me čudi da broj zadovoljnih nije još i manji, a potcijenjenih veći. Naravno, puno je i do psihologije, odnosno individualne percepcije, gdje neki imaju nerealno pozitivnu sliku o vlastitim kvalitetima koji u stvarnosti ne postoje. Tu su najbolji primjer političari, jer većina su mediokriteti bez znanja, vještina i makar elementarnih karakternih vrlina, a sebe uglavnom doživljavaju kao Bogom dane genijalce koji bi trebali vječno ostati na vlasti jer niko bolji ne postoji – kazao je Gavran.<h2>Ključni razlozi</h2>Upozorio je da su plaće u BiH znatno niže od realnih troškova života.- Društvo korupcije i nepotizma promociju uglavnom daje onima koji je najmanje zaslužuju. Ovo je sve jedan od ključnih razloga zašto se građani masovno iseljavaju i to posebno oni ambiciozniji i sposobniji koji u našem društvu najviše i gube – istakao je Gavran.

Jedno od pitanja u okviru istraživanja bilo je i planiraju li ispitanici u narednih šest mjeseci tražiti novi, bolje plaćen posao na šta je čak 89 posto ispitanika iz BiH odgovorilo je potvrdno. Ozbiljno razmatra promjenu 49 posto njih, dok 40 posto kaže da je to moguće. Samo 11 posto ispitanika izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao.Ukupni rezultati za svih devet zemalja pokazuju da 77 posto razmatra ovu opciju.<h2>Šta bi bilo zadovoljavajuće</h2>Istraživanje je pokazalo i koliki rast plaće bi radnici u BiH smatrali zadovoljavajućim:- 40 posto bi bilo zadovoljno povećanjem između 21 i 50 posto,- 30 posto traži povećanje od 11 do 20 posto,- 11 posto bi bilo zadovoljno rastom od 6 do 10 posto,- Samo 6 posto želi udvostručenje svoje trenutne plaće.

Društvo korupcije i nepotizma promociju uglavnom daje onima koji je najmanje zaslužuju, rekao je Gavran

Novi posao hoće da traži 89 posto radnika

Istraživanje pokazalo zabrinjavajuće podatke: Radnici u BiH potcijenjeni i potplaćeni

Crnogorski premijer Milojko Spajić saopćio je da su završeni radovi na posljednjoj dionici rekonstrukcije i modernizacije 34 kilometra magistralnog puta koji povezuje Crnu Goru s Bosnom i Hercegovinom.- Projekat rekonstrukcije magistralnog puta M-7 Nikšić – Ilino Brdo, dionica: Nikšić – Kuside, podrazumjevala je rekonstrukciju dionice u dužini 5,65 km.&nbsp;Investicija vrijedna gotovo sedam miliona eura obuhvatila je niz infrastrukturnih radova s ciljem unapređenja bezbjednosti i funkcionalnosti saobraćajnice - saopćio je Spajić.

<blockquote class="twitter-tweet">Završeni radovi na poslednjoj dionici rekonstrukcije i modernizacije magistralnog puta koji povezuje Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom u dužini od 34 km . 🇲🇪🇧🇦 Projekat rekonstrukcije magistralnog puta M-7 Nikšić – Ilino Brdo, dionica: Nikšić – Kuside, podrazumjevala je… <a href="https://t.co/uApRbIAm5e">pic.twitter.com/uApRbIAm5e</a>&mdash; Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1929871205277864247?ref_src=twsrc%5Etfw">June 3, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Investicija je obuhvatila niz infrastrukturnih radova s ciljem unapređenja bezbjednosti i funkcionalnosti saobraćajnice

Završena modernizacija magistralnog puta

Uloženo sedam miliona eura: Završena rekonstrukcija 34 kilometra magistralnog puta koji povezuje Crnu Goru i BiH

Guverner Banke Engleske Endru Bejli (Andrew Bailey) izjavio je u utorak da je međunarodni trgovinski sistem zasnovan na pravilima, koji je bio temelj decenija ekonomskog rasta, teško oštećen, uglavnom zbog posljedica trgovinskih ratova američkog predsjednika Donalda Tramp (Trumpa), javlja Anadolu.Endru Bejli rekao je zastupnicima u Odboru za trezor Ujedinjenog Kraljevstva da je multilateralni okvir izgrađen od Drugog svjetskog rata “u velikoj mjeri narušen“ nedavnim potezima SAD-a, potkopavajući ključne principe koji su dugo upravljali globalnom trgovinom.- Bojim se da je taj sistem sada, zaista, u velikoj mjeri narušen svim ovim - rekao je Bailey.<h2>Ozbiljne implikacije</h2>Guverner je ukazao na “eroziju“ principa najpovlaštenije nacije (MFN), temeljca globalne trgovine utvrđenog u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).Prema MFN-u, zemlje se slažu da će sve trgovinske partnere tretirati jednako, nudeći iste uslove u svim oblastima.Ali nametanje jednostranih carina od strane SAD-a tokom Trampove administracije je u jasnoj suprotnosti s pravilima MFN-a.- To sada nestaje, jednostavno nije dio trenutne slike. To ima vrlo ozbiljne implikacije - dodao je.Bejli je pojasnio da je poslijeratni trgovinski sistem prvobitno osnovan kroz Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT), koji se kasnije razvio u WTO.Tokom decenija, okvir je pomogao u olakšavanju široko rasprostranjenog smanjenja carina i podsticao međunarodnu ekonomsku saradnju.<h2>Potreba obnove sistema</h2>Priznao je da su neke od kritika Trampove administracije upućenih sistemu bile opravdane, ali da su njegovi potezi donijeli ozbiljne ekonomske posljedice.- Ne možemo reći da je američka administracija jednostavno pogrešno nastrojena Postoje stvari koje su se dogodile u cijeloj ovoj trgovinskoj slici koje, mislim, ukazuju na stres kojem je taj sistem bio izložen - rekao je.Bejli je naglasio potrebu da se kreatori politike vrate za pregovarački sto i obnove kredibilan multilateralni sistem.- Ako ga napustimo, ulazimo u mnogo teži svijet - upozorio je.

Endru Bejli pozvao je kreatore politika da obnove multilateralni okvir kako bi se izbjegle ozbiljne globalne ekonomske posljedice

Guverner Banke Engleske: Tramp je rasturio globalni trgovinski sistem

Rekonstrukcija Naftnog terminala u Bihaću, vrijedna oko 25 miliona KM, pokrenula je snažan investicijski ciklus s ciljem jačanja kapaciteta Federacije BiH za skladištenje naftnih derivata i usklađivanje s EU standardima. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić posjetio je radove na terminalu i poručio da se Bihać snažno pozicionira na energetskoj karti Federacije BiH.- Uspostavljanjem operativnog rada ovog terminala, Federacija BiH će moći formirati dodatne rezerve goriva u skladu s EU direktivama. Otvaraju se i nova radna mjesta, angažuju domaće firme i potiče privredni razvoj Krajine - istaknuo je Lakić.Rekonstrukcija uključuje sanaciju rezervoara, modernizaciju opreme, uvođenje savremenih sigurnosnih sistema te obnovu kompletne infrastrukture. Projekat se finansira iz kreditnog aranžmana s Razvojnom bankom FBiH, a završetak radova očekuje se krajem 2025. godine.Ministar Lakić posebno je pohvalio Upravu firme, na čelu sa Damirom Kresom i Adrijanom Zarinković, za dosljedno i odgovorno vođenje procesa modernizacije.- Ovo je primjer kako strateško razmišljanje i kvalitetno rukovođenje donose konkretne rezultate - kazao je. Blizina granice s EU i snažna logistička podrška Željeznica FBiH dodatno pojačavaju strateški značaj terminala u Bihaću, koji će po završetku postati jedan od najmodernijih u regiji. Puštanjem u rad terminala Bihać osiguraće se snabdijevanje naftom i naftnim derivatima regija Krajine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Rekonstrukcija Naftnog terminala u Bihaću, vrijedna oko 25 miliona KM, pokrenula je snažan investicijski ciklus s ciljem jačanja kapaciteta FBiH

Lakić: Bihać postaje strateška tačka energetske sigurnosti Federacije BiH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović održali su danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sastanak sa predstavnicima prijevoznika Konzorcijuma "Logistika BiH".&nbsp;Sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, te Federalne uprave za inspekcijske poslove.<h2>Pravilnik o povratu trošarine</h2>Tema razgovora bili su aktuelni zahtjevi prijevoznika u sektoru međunarodnog transporta, koji su ovom prilikom izdvojili tri, kako su istakli, ključna pitanja kada je riječ o nadležnostima Vlade Federacije BiH.Koordinator Konzorcijuma "Logistika BiH“ Velibor Peulić s tim u vezi predstavio je potrebu za donošenjem pravilnika o povratu trošarine, zatim za uvođenje zajedničkog taga radi povoljnijeg korištenja mreže autoputeva kroz BiH, te ostvarivanje prava na olakšice poput onih prilikom nabavke ekoloških vozila, a kroz sticanje statusa izvozno orijentiranih firmi.Nikšić istakao je da je Vlada Federacije BiH otvorena za svaki konstruktivan dijalog, kao i da je ovaj sastanak odranije već planiran. Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH za malu privredu povećala izdvajanja sa sedam na 26 miliona KM, te akcentirao opredjeljenje Vlade za nastavak poboljšanja uslova za poslovanje i ukupni ekonomski razvoj.U tom kontekstu naglasio je spremnost da u okviru svojih nadležnosti Vlada Federacije BiH podrži inicijative koje će doprinijeti poboljšanju uslova poslovanja i konkurentnosti transportnih kompanija.<h2>Neophodne inicijative</h2>Na sastanku je usaglašeno da će predstavnici Konzorcijuma "Logistika BiH“ Vladi dostaviti neophodne inicijative i dokumente kako bi se kroz analizu dobrih praksi i iskustava iz regiona sagledale sve mogućnosti za pronalaženje odgovarajućih rješenja.Navedeno je i da je ranije održan sastanak federalne ministrice prometa i komunikacija Andrijane Katić i predstavnika Konzorcijuma, te je naglašeno da ovo resorno ministarstvo također razmatra eventualna rješenja iz ove oblasti, a u skladu sa nadležnostima Vlade Federacije BiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Trgovinski rat eskalira: Kina odbacila kanadski apel protiv carina

Binas Bugojno otvara vrata za 132 nova radnika

Na festivalu Vinske ceste predstavljena hercegovačka gastronomska ponuda

Nikšić najavio nabavku flote Air Tractora

Povrće i voće iz uvoza BiH, za pet mjeseci, platila blizu 219 miliona: Krompir iz Nizozemske, grah iz Argentine

Mijatović potpisao ugovore s 224 korisnika, radi se na jačanju privrede

Svjetski dan zaštite okoliša 2025: Elektronski otpad je naš izazov, ali i prilika za održivu budućnost

BH Telecom povećava cijene poziva prema susjednim zemljama

Cijene brojnih proizvoda osjetno više nego lani: Bajramski ručak bit će najskuplji do sada!

Četvrtak u Techno Shopu nikad nije bio bolji uz Raiffeisen Visa kartice

Tramp potpisao izvršnu naredbu: Zakon uskoro stupa na snagu, kritičari poručili da će nastati haos

Istraživanje pokazalo zabrinjavajuće podatke: Radnici u BiH potcijenjeni i potplaćeni

Uloženo sedam miliona eura: Završena rekonstrukcija 34 kilometra magistralnog puta koji povezuje Crnu Goru i BiH

Guverner Banke Engleske: Tramp je rasturio globalni trgovinski sistem

Lakić: Bihać postaje strateška tačka energetske sigurnosti Federacije BiH

Nikšić i Mijatović s predstavnicima Konzorcijuma "Logistika BiH": Prijevoznici izdvojili tri ključna pitanja za Vladu FBiH

Biznis

Trgovinski rat eskalira: Kina odbacila kanadski apel protiv carina

Binas Bugojno otvara vrata za 132 nova radnika

Na festivalu Vinske ceste predstavljena hercegovačka gastronomska ponuda

Nikšić najavio nabavku flote Air Tractora

Povrće i voće iz uvoza BiH, za pet mjeseci, platila blizu 219 miliona: Krompir iz Nizozemske, grah iz Argentine

Mijatović potpisao ugovore s 224 korisnika, radi se na jačanju privrede

Svjetski dan zaštite okoliša 2025: Elektronski otpad je naš izazov, ali i prilika za održivu budućnost

BH Telecom povećava cijene poziva prema susjednim zemljama

Cijene brojnih proizvoda osjetno više nego lani: Bajramski ručak bit će najskuplji do sada!

Četvrtak u Techno Shopu nikad nije bio bolji uz Raiffeisen Visa kartice

Tramp potpisao izvršnu naredbu: Zakon uskoro stupa na snagu, kritičari poručili da će nastati haos

Istraživanje pokazalo zabrinjavajuće podatke: Radnici u BiH potcijenjeni i potplaćeni

Uloženo sedam miliona eura: Završena rekonstrukcija 34 kilometra magistralnog puta koji povezuje Crnu Goru i BiH

Guverner Banke Engleske: Tramp je rasturio globalni trgovinski sistem

Lakić: Bihać postaje strateška tačka energetske sigurnosti Federacije BiH

Nikšić i Mijatović s predstavnicima Konzorcijuma "Logistika BiH": Prijevoznici izdvojili tri ključna pitanja za Vladu FBiH