Hakeri s mogućim vezama s Izraelom ispraznili su više od 90 miliona dolara iz Nobitexa, najveće iranske berze kriptovaluta, prema podacima firmi za analizu blockchaina.<h2>Spalili sredstva</h2>Grupa koja je preuzela odgovornost za hakiranje u četvrtak je procurila ono što je nazvala punim izvornim kodom kompanije.&nbsp;- Imovina ostala u Nobitexu je sada u potpunosti dostupna - napisala je grupa na svom Telegram nalogu.Ukradena sredstva su prebačena na adrese s porukama koje su kritizirale Iransku Revolucionarnu gardu, napisala je firma za analizu blockchaina Elliptic u objavi na blogu. Navedeno je da napad vjerovatno nije bio finansijski motiviran jer su novčanici u koje su hakeri uložili novac "spalili sredstva kako bi poslali Nobitexu političku poruku".Hakerska grupa Gonjeshke Darande - "Grabljivi vrabac" na perzijskom - optužila je Nobitex da je pomogao iranskoj vladi da izbjegne zapadne sankcije zbog brzo napredujućeg nuklearnog programa zemlje i prebaci novac militantima, u objavi na X u kojoj je preuzela odgovornost za napad.Čini se da je Nobitex potvrdio napad. Njihova aplikacija i web stranica nisu bile u funkciji dok su procjenjivali "neovlašteni pristup" njihovim sistemima, navodi se u objavi na X.Krađa je obuhvatila niz kriptovaluta, uključujući Bitcoin, Ethereum, Dogecoin i druge, rekao je šef nacionalne sigurnosne obavještajne službe u Chainalysisu Endru Firmen (Andrew Fierman).&nbsp;- Proboj je posebno značajan s obzirom na relativno skromnu veličinu iranskog tržišta kriptovaluta - dodao je.Hakovanje je, čini se, motivirano eskalacijom tenzija u izraelsko-iranskom sukobu, koji je izbio prošle sedmice kada je Izrael napao iranske nuklearne lokacije i vojne zvaničnike, izazivajući Teheranov odgovor baražom projektila. Do toga je došlo nakon što je grupa saopštila da je uništila podatke u sajber napadu na iransku državnu Bank Sepah u utorak.<h2>Izbjegavanje sankcija</h2>Elliptic je saopštio da su rođaci iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija povezani s berzom i da su sankcionisani operativci Revolucionarne garde koristili Nobitex. Podijelili su dokaze da je berza slala i primala sredstva iz kripto novčanika koje kontrolišu iranski saveznici, uključujući jemenske Hute i Hamas.Gonjeshke Darande je ranije preuzeo odgovornost za druge sajber napade visokog nivoa protiv Irana, uključujući operaciju iz 2021. godine koja je paralizirala benzinske pumpe i napad na čeličanu iz 2022. godine koji je izazvao veliki požar.Izraelski mediji su široko izvještavali da je Gonjeshke Darande povezan s Izraelom, ali vlada zemlje nikada nije službeno priznala veze s grupom.Američki senatori Elizabet Voren (Elizabeth Warren) i Angus King prošle su godine izrazili zabrinutost zbog iranskog korištenja kriptovaluta za izbjegavanje sankcija.

Proboj je posebno značajan s obzirom na relativno skromnu veličinu iranskog tržišta kriptovaluta, objasnili su

Rast i pad vrijednosti nije isti kod svake kriptovalute

Hakeri tvrde da su uništili 90 miliona dolara sa iranske kripto berze: Dovode se u vezu s Izraelom

Vijest da Goran Pavlović Goci kupuje industrijski simbol i identitetsku kompaniju Zenice, mnoge je šokirala.U cijeloj priči treba ući u historijat kako su “bosanske patriote” na čelu sa Harisom Silajdžićem za jedan dolar prodali milijardersko blago i to lažno predstavili kao posao stoljeća.

Zbog toga u cijelosti u nastavku prenosimo tekst Dejana Tavilovića iz 22. jula 2022. godine, koji je objavio portal <a href="https://capital.ba/simbol-tri-drzave-zeljezara-gigant-prodat-za-saku-dolara/">Kapital.</a>Zenica kao grad na periferiji dešavanja, grad dovoljno “velik”, ali opet previše blizu glavnome gradu Sarajevu bio je ipak centar jednog dešavanja-centar rađanja industrije. U samoj žiži razvoja industrije dimom obgrljenog grada bila je Željezara Zenica, simbol tri države, čije baklje su prestale da gore u četvrtoj, onoj čiji pogon je trebala da bude.Nekom rat, nekom brat, a zeničkom gigantu Željezari i jedno i drugo. Svi su se problemi ove zemlje nekako simbolično, a prilično otužno oslikali na velikoj Željezari.Usponi i padovi, pa padovi i usponi, veliki i mali problemi, dizanje s koljena, pa onda upitan opstanak. Protesti radnika, propast, blokade računa, neisplaćene plaće, štrajkovi glađu, apeli, molbe i prijetnje.Radnici koji su svoj život ostavili i u Željezari znali su reći da ono što je urađeno ovoj kompaniji nije nikome na svijetu.Bogata firma, izuzetno veliki kapital, a radnici bez plaća, uvezanog staža, u dubiozi. Sumnjiva privatizacija, rasprodana imovina, hipoteka…A još davno, davno počelo je baš kao u bajci.<h2>Rađanje dima i željeza</h2>Željezara u Zenici je osnovana kao zadruga kapitala u vrijeme Austro-Ugarske uprave, 1892. godine. Zadrugu kapitala su činili: Martin von Schmidt (Wilhelmsburg, Austrija), Hans Johann III von Pengg (Thörl, Austria) i Leon – Leo Bondy (Prag, Češka).Što su došli u naše krajeve, šta im je bio cilj? Kapital i interes dakako, da sirovu željeznu rudu iz Vareša prerađuje i plasira po tada zahuktaloj monarhiji i ostatku Evrope. Zenica je odabrana zbog željeznice, bogatog rudnog bogatstva i velike prilike za zaradu u tadašnjoj Bosni pod upravom Monarhije.I istorija je počela, pa će ostati zapisano da je Željezara Zenica postala jedno od prvih dioničarskih društava na ovim prostorima, još davne 1897. godine, a kraj XIX vijeka cijeli grad kao zakuhtala lokomotiva dočekuje zakašnjelu, ali brzorastuću industrijsku revolucije u zemlji.Sami početak Prvog velikog rata donosio je velike profite dioničarima i investitorima, te je Željezaru u Zenici svrstao u bisere industrijskog razvoja BiH. Ipak, nakon Prvog svjetskog rata i formiranja novog Kraljevstva na ovom prostoru dolazi do stagnacije razvoja Zenice i Željezare.Tek su periodična ulaganja i širenje proizvodnje otvorili neke nove vidike u razvoju ovog uspavanog diva koji je čekao svoj momenat ekspanzije.<h2>Drugi rat i prvi Petogodišnji plan</h2>Historija nas onda vodi do Drugog svjetskog rata kada su okupatori predvođeni Njemačkom Željezari dali važnu ulogu. Tu su stacionirane velike snage, obim proizvodnje višestruko povećan.Bio je to uzrok čestih napada Narodno – oslobodilačke vojske na pogone Željezare, te velikih oštećenja. No, nakon oslobođenja, nove države i vlasti za Željezaru počinje najljepša stranica istorije.Prvi Petogodišnji plan usvojen je već u ljeto 1947. godine. Iako je postojala ideja da se nova željezara gradi u u Doboju, ipak je „pobijedila“ Zenica, odluka o modernizaciji postojeće željezare ubrzo je pokrenula veliku proizvodnju.Dograđeni su novi pogoni, ulagano je na veliko, a otvorenje treće visoke peći 1958. godine kojem je prisustvovao i sam Josip Broz Tito predstavljali su temelj razvoja Zenice kao grada.Ekspanzija Željezare značila je i ekspanziju i razvoj grada Zenice. Decenijama je Željezara bila okosnica razvoja grada Zenice, a statistika kaže da je 1987. godine zapošljavala 24.000 radnika, te proizvodila 1,87 miliona tona čelika.Željezara Zenica je tada bila jedna od najvećih željezara u Evropi.Pred sami početak rata grad Zenica je imala 145.517 stanovnika i predstavljala je grad koji je postajao kulturna, sportska i akademska metropola. Iako je početkom devedesetih ponovo počela stagnacija Željezare Zenica, njena uloga “majke” i “hraniteljice” za grad Zenicu bila je neupitna.<h2>Rat, glad i borba za opstanak</h2>S početkom rata u BiH 1992. prestaje i rad u Željezari. Postaje važan strateški vojni cilj, no na sreću nije došlo do većih oštećenja u pogonima. Zato su svi resursi i zaposlenici stavljeni u odbranu zemlje. Veliki dio pogona pretvoren je u namjensku industriju, gdje je proizvođena municija, prevozna i teretna vozila korištena su za odbranu. Radnici su krenuli na ratišta širom zemlje, hraniteljica grada zaustavila je pogone.Zato se sloboda čekala s nestrpljenjem. Nakon završetka rata radnici su imali velika očekivanja. U Željezaru se gledalo kao na simbol novog života, napretka. Čekalo se ponovno pokretanja uspavanog diva i rađanje “dima i vatre”.Ipak, radnički snovi nisu bili u skladu sa stanjem na terenu. Pokretanje proizvodnje odgađano je u nedogled. Zašto? Ni do danas nema pravih odgovora.Hiljade radnika čekali su mjesecima da se vrate u pogone, mnogi su i odustali. Otišli u Sarajevo, u druge firme u Zenici, negdje u inostranstvo. Tako se poput čelika topio najvrijedniji resurs – radnici i stručnjaci. Koji istina nisu šaptom pali, već su gotovo svakodnevno protestirali, tražilli svoje pravo na rad.A trajalo je to par godina, sve dok 1998. godine nije osnovano zajedničko državno preduzeće – partneri su bili Željezara Zenica i Kuvajtski investicioni fond (KIA) pod imenom BH Steel d.o.o. Zenica sa oko 1000 zaposlenih.Priča kaže da je tadašnji dopredsjedavajući Savjetaministara Haris Silajdžić tokom posjete Kuvajtu, a zahvaljujući prijateljskim vezama sa tamošnjim vlastima dogovorio upravo ulazak stranog kapitala u Zenicu i Željezaru.- Evo, ja sam te ’98. godine radio na Kuvajtu za Željezaru Zenica. Rekao sam im – znam da vama Željezara Zenica ne treba, da vi te pare možete odnijeti u New York na berzu, da rastu tamo kao gljive. Ali budite dobri i pomozite nam da izađemo iz krize, nemojte izgubiti, ali nemojte ni puno zaraditi na nama. Ljudi su to htjeli, ne znaju gdje je Zenica, nemaju pojma o Željezari, ali imaju veliki fond i dobili su političku odluku šefova, i došli su. Kad je došla KIA, Kuwait Investment Authority, istog dana se BiH pojavila u engleskom ‘The Economistu‘ - govorio je Silajdžić.Tadašnji radnici i sindikat preduzeća su Silajdžiću u znak zahvalnosti poklonili sat i bili su oduševljeni da se konačno neko pobrinuo o Željezari i budućnosti Zenice i radnika.Ipak, niko nije očekivao da će se agonija radnika nastaviti i nakon ulaska investitora. Veliki broj radnika i dalje je bio na tzv. “čekanju” gdje su mjesečno primali oko 50 KM. Iskusni i stručni kadrovi su jedan za drugim napuštali Zenicu i nalazili su nova radna mjesta i zanimanja, a agonija firme i ostatka radnika se nastavljala.Velika očekivanja koja su stvorena dolaskom Kuvajtskog investicionog fonda su doživjela debakl, a investitori su za cilj imali da povrata uloženo i dodatno zarade, dok radnička prava i problemi koji su ostali njih nisu zanimali.Narednih šest godina se tražio kupac za Željezaru Zenica, a Haris Silajdžić je ulazak Kuvajćana pravdao ratnim dugom koji je Bosna i Hercegovina imala prema Kuvajtu.Politički oponenti tvrdili su da će Silajdžić „u Zenici zauvijek ostati onaj koji je Željezaru prodao za marku Kuvajćanima, a oni su bili pametniji i za veću sumu istu prodali Indijcima, Arcelor Mittalu“.Analitičari su dodavali da je upravo neuspjeh s ponovnim pokretanjem u punom kapacitetu Željezare Silajdžića koštalo političke karijere.No, šta su radnici imali s tim? Nezadovoljstvo zbog neisplaćenih plaća, lošeg statusa ostavilo je dubok trag ne samo u pogonima već i u Zenici. Kompletne porodice su napuštale grad u potrazi za boljim životom. Onima koji su ostali nada se ponovo probudila 2004. godine kada je (konačno) pronađen novi kupac.U Željezaru ulazi indijska kompanija LNM Mittal. Ugovor je gotovo savršen – obavezali su se pokrenuti proizvodnju, investirati 135 miliona dolara i zaposliti 4.150 radnika.Val optimizma lebdio je nad gradom, otprilike kao i crni oblazi koje ispušta Željezara. Bez obzira na činjenicu da ugovore između Vlade FBiH, Kuvajtskog investicionog fonda i LNM grupe niko u tom trenutku nije vidio.No, iz cijele priče Kuvajtski investicioni fond izašao bogatiji i svoj udio u kompaniji BH Steel na kraju “debelo” naplatio. Prema dostupnim podacima, ne samo da je investicioni fond vratio svoja ulaganja od 12 miliona dolara, vraćen je i dug koji je država BiH imala prema Kuvajtu, pa je zarada bila višemilionska.Pitanje ko je sve to omogućio ostalo je bez odgovora. Ni Haris Silajdžić nije odgovorio kakva je bila njegova uloga da za dug BiH i zbog rješavanja radničkih problema imovinu vrijednu više stotina miliona ustupi Kuvajtskog investicionom fondu.Nekako sve kao kroz maglu, s sumnjama, spekulacijama i mogućnostima o nezakonitim radnjama. No, nova je proizvodnja i novi gazda bio na vidiku, pa su ova pitanja ponovo stavljena pod tepih. Pokretanje integralne proizvodnje smatrao se tada velikim uspjehom. Bez obzira na činjenicu da je istog dana više od hiljadu radnika dobilo otkaz.<h2>Novi početak i kraj</h2>No, o tome je trebala brinuti država, Federacija BiH tačnije, u čijem je vlasništvu ostao manjinski dio Željezare, u koji su, prema procjenama stručnjaka, spadali neperspektivni pogoni i ugostiteljski objekti. Taj je dio nastavio da posluje kao Željezara Zenica d.o.o., dok privatizovani počinje poslovati kao Mittal Steel d.o.o. Zenica.Mittal Steel je zatim 2006. ušao u pregovore s Arcelor-om, a godinu kasnije osnovana je zajednička kompanija dva metalska giganta pod imenom ArcelorMittal Zenica. Ne bi se reklo da brzo nisu počeli raditi jer je godinu kasnije završena modernizacija pogona ženičke željezare. Tako, se nakon 17-godišnje pauze, počelo sa proizvodnjom toplo valjanih proizvoda.No, to bi ukratko bilo to. Ugovor ove kompanije nije stigao do radnika, jer po starom, dobrom običaju, ko će radnike išta i pitati. Ni javnost nije doznala više, a prema onom što su otkrili novinari, mnogo toga što je obećano nikada nije ispoštovano.Žurnal je objavio da bi, ArcelorMittal, da je ispunio sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora, morao uz veću proizvodnju zaposliti i dvostruko više radnika.– “milionske prihode od naplate odlaganja fabričkog otpada, to daje besplatno. Ugovor sa Mittal-om tretira se kao najveća tajna“, pisao je Amarildo Gutić.Prigodno je, 2018. na Dan metalaca, koji se obilježava 14. novembra, objavio neke stavke ugovora koje ArcelorMittal nikad nije ispunio.Pa smo saznali da je kompanija trebala u roku od 3 godine od dana zaključenja ugovora pokrenuti integralnu proizvodnju.Jedan član ugovora predviđa da će godišnje proizvodi između 2 i 2,5 miliona tona čeličnih proizvoda uz korištenje elektrolučne peći kao i postrojenja za integralnu proizvodnju čelika. To su 16. avgusta 2004. godine potpisali Vlada Federacije, Kuvajtska investiciona agencija i BH Steel Željezara Zenica te novi vlasnik LNM Holdings. LNM Holding će kasnije biti preimenovan u ArcelorMittal, ali je vlasnik ostao isti, Indijac Lakshmi Niwas Mittal.<h2>Protesti nisu urodili plodom</h2>Treba reći da je za samo jedan, jedini dolar Vlada FBiH Mittalu prodala 51 posto udjela najvažnijih proizvodnih pogona dotadašnje Željezara Zenica.Ulaganje LNM-a od 80 miliona, praktično je bila uplata sa jednog na drugi račun istog vlasnika. Dodatno, na računu BH Steel-a bilo je 25 miliona maraka!?Kuvajtska investiciona agencija je prodajom svojih 42 posto udjela za 100 miliona dolara ne samo vratila do tada uloženih 12 miliona dolara nego kroz taj aranžman naplatila predratni dug BiH te Slovenije prema Kuvajtu, te dodatno dobro zaradila, naveo je Gutić.No, sve ovo nije natjeralo ni tada, ni sada, niti ikada razne Vlade, premijere i ministre, koji su se smjenjivali da pitaju ko, kako, zašto je prodao vrijednu imovinu, nekadašnji gigant za sitniš, novim vlasnicima tretman povlaštenog kupca struje, gasa, nafte… pa i poreski tretman.Kompanija ArcelorMittal Zenica danas upošljava oko nešto više od 2.000 radnika, no u poređenju s prošlim vremenima to je tek kap u čaši.Vremena su nova, novi vlasnici, novi uslovi, ali i nova pravila, naročito i zbog činjenice da Vlada FBiH proteklih deceniju zanemaruje ekološke probleme na čije su se rješavanje obavezali potpisnici ugovora.Možda razlog leži i u činjenici da je ArcelorMittal Zenica najveći kupac električne energije u BiH, da se čak 60 posto ukupnog prihoda transportom roba JP Željeznice RS ostvaruje preko ove kompanije, dok JP Željeznice FBiH između 30 i 35 posto svojih prihoda “duguju” ArcelorMittalu. Također, Luke Ploče, kojima takođe rukovodi Vlada FBiH ovise čak 40 postoo kompaniji ArcelorMittal Zenica.Ova ovisnost željeznica i luke, kao i ovisnost desetina drugih firmi o kompaniji, kako ističe Nikhil Mehta, generalni direktor kompanije ArcelorMittal, prouzrokuje to da zapravo osim 2.400 radnika koje kompanija direktno zapošljava, još 10.000 radnik mjesta ovisi od ove kompanije.Strah od ekonomskog kolapsa, nepostojanje vizije kako prevazići zahtjeve/prohtjeve koje ArcelorMittal ima u pregovorima upravo nas dovode do toga da kompanija ArcelorMittal zapravo ima “slobodnu volju” i povlašteni položaj u Zenici i BiH.Iako kompanija i danas značajno doprinosi Zenici, ZDK, FBiH i BiH sa ekonomskog stajališta, sa ekološkog i socijalnog situacija je dosta drukčija.Odnos koji je Željezara Zenica imala prema gradu je bio takav da je zajedno s njom rastao i grad, da je zapravo Željezara tada i mogla i bila zenička i dio Zenice.Ko je odgovoran za privatizaciju i otpisivanje duga? Zašto se nikada nisu detalji ugovora objasnili i javno objavili? Da li je bilo mogućnosti da Željezara Zenica u vlasništvu FBiH radi isto ovo što danas radi kompanija ArcelorMittal?<h2>Spomenik kojeg više nema</h2>To su samo neka od pitanja na koje nemamo odgovor i koja će ostati da stoje kao monumentalni spomenik nad Zenicom, za razliku od Željezare, koje zapravo više nema.O važnosti Željezare koje više nema književnik i novinar Selvedin Avdić napisao je i roman „Moja fabrika“. Nakon toga je kazao:- Da bih opisao situaciju u kojoj se nalazi današnja Zenica u knjizi sam zloupotrijebio termin “stahanovističke melanholije”. Taj pojam se koristi da se opiše osjećaj koji imaju nekadašnji “heroji rada”, “stahanovci”. Kako je pisao Andrea Matošević, socijalističko društvo “betoniralo” ih je u vlastite simboličke temelje i pravilo od njih masmedijske zvijezde. Kada su vraćeni na svoja radna mjesta, koja su predstavljala društvenu marginu, oni su osjećali izvjesnu uskraćenost – “stahanovističku melanholiju”. Slično se nakon svega desilo Zenici. Nju su, zbog važnosti za jugoslovensku industriju, nazivali “centrom crne metalurgije”, “kolijevkom proleterijata” pa je ona sebi pripisivala mnogo veću važnost nego što ju je uistinu imala. Nakon što se “centar crne metalurgije” sveo na mali proizvodni pogon u vlasništvu stranih kapitalista, kolijevka je zaustavljena i stvarnost se pokazala u svoj svojoj okrutnosti. Zeničani nisu bili spremni da se suoče sa njom. Mislim da ta zbunjenost još uvijek traje.Prije koji mjesec Željezara je proslavila 130 godina postojanja, a gotovo više niko ne vjeruje da će, petu godinu nakon stečaja, opstati. Umjesto proizvodnje čelika nekad najmoćniji simbol grada, pa i Bosne i Hercegovine bavi se uslužnom i prerađivačkom djelatnosti.“Željezara danas postoji i imao 80-tak radnika, ima imovinu 120 miliona”, značitu je, živa je – kaže predsjednik Sindikata Željezara Zenica u stečaju Avdija Halilović.Radnici tvrde da je početak kraja nastao baš u danima kad je proizvodnja prešla u ruke ArcelorMittala, da su mnogi smatrali da je u potpunosti trebala nestati za dvije, tri godine.- Željezara nije nestala, a njeni radnici sudskim putem potražuju dug nastao kroz udruživanje državnog vlasništva sa Kuvajtskim investicijskim fondom u kompaniju BH Still. Tada je umanjen bilans Željezare za oko tadašnjih 30 miliona dolara. Također i veliki dio imovine čeka kupce, iako se radi o izuzetno perspektivnoj imovini kao što je Hotel Internacional - uvjereni su.No, hotel je pod hipotekom, nije moguće prodati ga, kako bi se radnicima uvezao staž. Kompanija je u stečaju, ali, radi i plaća 80 od nekadašnjih 25.000 radnika.U Zenici se i dalje proizvodi čelik. U Željezari se tuguje i priča o prošlim vremenima.

U cijeloj priči treba ući u historijat kako su “bosanske patriote” na čelu sa Harisom Silajdžićem za jedan dolar prodali milijardersko blago

Gordan Pavlović iz Foče kupuje zeničkog giganta ArcelorMittal

Guverner sirijske centralne banke Abdelkader Husrijeh kazao je da je sastanak američkih i sirijskih komercijalnih banaka bio uspješan te da očekuju prvu transkaciju u narednim sedmicama.<h2>Ključna prekretnica</h2>Nastavak transfera između sirijskih i američkih banaka bio bi ključna prekretnica u nastojanjima novih sirijskih vladara da reintegrišu zemlju u globalni finansijski sistem nakon 14 godina građanskog rata.Husrijeh je održao virtuelnu konferenciju koja je okupila sirijske banke, nekoliko američkih banaka i američke zvaničnike, uključujući izaslanika Vašingtona za Siriju Thomasa Barracka, s ciljem ubrzanja ponovnog povezivanja sirijskog bankarskog sistema s globalnim finansijskim sistemom.Ovo je uslijedilo nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) u maju objavio da će sve sankcije Siriji biti ukinute. Nakon toga su uslijedile izvršne naredbe kojima su formalno ukinute i neke od mjera.Prve sankcije je Amerika uvela Siriji još 1979. godine, zatim je Džordž Buš (George W. Bush) 2004. uveo zabranu izvoza i bankarske restrikcije, a 2011. godine je Barak Obama (Barack)&nbsp; uveo potpunu blokadu imovine sirijske vlade, zabranu investicija i kupovine nafte.<h2>Jasni ciljevi</h2>Reintegracija Sirije u globalni finansijski sistem bila bi veliki korak ka omogućavanju velikih finansijskih transakcija potrebnih za pokretanje njene obnove i ekonomskih aktivnosti, te bi pomogla u obuzdavanju visoko neformalne ekonomije zasnovane na gotovini.Husrijeh je uputio formalni poziv američkim bankama da obnove korespondentske bankarske veze nakon svrgavanja bivšeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), čije je gušenje protesta 2011. godine rezultiralo time da su zapadne zemlje nametnule jedan od najstrožih paketa sankcija na svijetu protiv jednog režima.- Imamo dva jasna cilja: da američke banke uspostave predstavništva u Siriji i da se transakcije između sirijskih i američkih banaka nastave. Mislim da se ovo drugo može dogoditi za nekoliko sedmica - rekao je Husrijeh za Reuters.Među bankama pozvanim na konferenciju u srijedu bile su JP Morgan, Morgan Stanley i CitiBank.

Nastavak transfera bio bi ključna prekretnica u nastojanjima novih sirijskih vladara da reintegrišu zemlju u globalni finansijski sistem

Sirija očekuje prve transakcije od američkih banaka

Amer Mudželet, sociolog po struci i SDP-ov kadar, trenutno je izvršni direktor sektora za proizvodnju, inženjering i kapitalne investicije u KJKP “Park” – preduzeću zaduženom za javne površine i komunalnu infrastrukturu. Kako mandat aktuelnog generalnog direktora KJKP “Toplane – Sarajevo” uskoro ističe, sve su glasnije najave da se sprema imenovanje Mudželeta na tu poziciju.Radi se o još jednom partijskom imenovanju koje, prema svemu sudeći, nije utemeljeno na stručnosti i sposobnostima, već isključivo na stranačkoj podobnosti. Mudželet nema ni dana radnog iskustva u oblasti energetike, a najavljeno mu je vođenje preduzeća koje opslužuje više od 50.000 korisnika i predstavlja jednu od ključnih karika komunalnog sistema u Kantonu Sarajevo.Odgovornost za ovaj potez snosi Kantonalna organizacija SDP-a na čijem je čelu ministar Adnan Šteta – osoba čija se vlastita stručna biografija dovodi u pitanje zbog nejasnih i kontroverznih akademskih referenci. Očigledno je da u njegovom sistemu odlučivanja stručnost nije nikakvo mjerilo, jer ni sam ne predstavlja primjer obrazovane, kompetentne i transparentne ličnosti.

Građani Kantona Sarajevo svakodnevno svjedoče kolapsu komunalne privrede. Grad je zatrpan smećem, šahtovi se izlijevaju fekalijama, a ulice i parkovi su zapušteni. Pojava zaraznih bolesti poput leptospiroze dodatno ugrožava zdravlje stanovništva. Javna preduzeća su prezadužena i bez ikakve vizije. Povjerenje građana u institucije naglo opada, a javni sistem djeluje blokirano i zagađeno stranačkim interesima.Eventualno imenovanje Mudželeta na poziciju generalnog direktora zabrinjavajući je signal da ni najosjetljiviji sistemi nisu pošteđeni političke degradacije. Posebno alarmira činjenica da je i Mudželetovo ranije imenovanje u “Parku” predmet pravnih i institucionalnih provjera, ali to, očigledno, nije prepreka za napredovanje u sistemu kojim dominiraju partijski interesi.U Kantonu Sarajevo, pod upravom ovakvih kadrova, nastavlja se sustavno urušavanje komunalne privrede. Umjesto jačanja profesionalizma, javna preduzeća postaju plijen političkog zapošljavanja, gdje se znanje zamjenjuje poslušnošću, a odgovornost – partijskom lojalnošću.

Nema ni dana iskustva u energetici, a treba voditi preduzeće koje opslužuje više od 50.000 korisnika

Šteta na čelo Toplana Sarajevo postavlja sociologa: Amer Mudželet novi direktor, kuda plovi ovaj brod

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) TikToku će ove sedmice dati novo 90-dnevno produženje roka za pronalazak kupca koji nije iz Kine.To je jučer potvrdila Bijela kuća, što je treći put da je odgodio prijetnju zabranom popularne aplikacije u Americi.Savezni zakon koji zahtijeva prodaju ili zabranu TikToka iz razloga nacionalne sigurnosti trebao je stupiti na snagu dan prije Trampove inauguracije u januaru ove godine.-	Predsjednik Tramp će ove sedmice potpisati dodatnu izvršnu uredbu kako bi TikTok ostao u funkciji. Kao što je mnogo puta rekao, predsjednik Tramp ne želi da TikTok postane neaktivan - rekla je sekretarica za štampu Kerolajn Levit (Karoline Leavitt).<h2>Zaštita podataka</h2>-	Ovo produženje će trajati 90 dana, koje će administracija provesti radeći na tome da se ovaj sporazum zaključi kako bi američki narod mogao nastaviti koristiti TikTok uz uvjerenje da su njihovi podaci sigurni i zaštićeni – dodala je.Tramp, čija se izborna kampanja 2024. godine uveliko oslanjala na društvene mreže, ranije je izjavio da mu se sviđa ova aplikacija za dijeljenje video sadržaja.-	Imam malo toplo mjesto u srcu za TikTok. Ako mu bude potrebno produženje, bio bih spreman da mu ga dam - rekao je početkom maja za ABC News.<h2>Spremnost za plaćanje</h2>Tramp je tada izjavio da je grupa kupaca spremna platiti vlasniku TikToka, ByteDanceu, "mnogo novca" za poslovanje ove platforme za dijeljenje video klipova u SAD-u.Tramp je više puta umanjivao rizike da je TikTok u opasnosti, rekavši da je i dalje uvjeren da će pronaći kupca za američko poslovanje aplikacije.Američki predsjednik je dugo podržavao zabranu ili dezinvestiranje, ali je promijenio svoj stav i obećao da će braniti platformu nakon što je povjerovao da mu je pomogla da osvoji podršku mladih birača na novembarskim izborima.

Ovo produženje će trajati 90 dana, koje će administracija provesti radeći na tome da se ovaj sporazum zaključi 

Tramp ponovo produžio rok za prodaju TikToka: Evo šta to znači

Porezna uprava RS provodi akciju pojačanih kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i prijavljivanja radnika u Јedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, sa ciljem suzbijanja sive ekonomije.Prošlog vikenda su pojačane kontrole vršene na području grada Trebinja, gdje su inspektori nakon izvršenih kontrola izdali 29 prekršajnih naloga poreskim obveznicima sa područja Trebinja zbog neizdavanja fiskalnih računa i neprijavljivanja radnika, na ukupan iznos kazne od 164.000 KM.Porezna uprava RS obavijestila je javnost da će i u narednom periodu, a u skladu sa sačinjenim planom, nastaviti sa pojačanim kontrolama.- S obzirom na činjenicu da je Porezna uprava RS implementirala novi Sistem za upravljanje fiskalizacijom, naglašavamo da je značajno olakšana identifikacija poreskih obveznika koji ne izdaju fiskalne račune, odnosno ne evidentiraju promet preko elektronskih fiskalnih uređaja - navode iz Porezne uprave.

Porezna uprava RS obavijestila je javnost da će i u narednom periodu, a u skladu sa sačinjenim planom, nastaviti sa pojačanim kontrolama

Zbog rada na crno u Trebinju 164.000 KM kazne


Općina Centar Sarajevo sa zadovoljstvom najavljuje predstojeću međunarodnu konferenciju u okviru evropskog projekta C4TALENT – Kreiranje boljeg okruženja za startupe i biznise s ciljem privlačenja i zadržavanja talenata, koja će se održati 17. i 18. juna 2025. godine u Vili Braun, Alipašina 45, Sarajevo.C4TALENT je inovativna inicijativa koja okuplja deset gradova iz EU i regije, s fokusom na suzbijanje odlaska mladih jačanjem lokalnih poduzetničkih ekosistema. Kao jedini projektni partner iz Bosne i Hercegovine, Centar Sarajevo će predstaviti konkretne korake koje preduzima u stvaranju ambijenta u kojem mladi ostaju, pokreću biznise i ostvaruju svoje potencijale.Konferencija će okupiti predstavnike gradova poput Alghero (Italija), Vilanova i la Geltrú (Španija), Varberg (Švedska), Pula (Hrvatska), Rzeszów (Poljska) i drugih.Glavne teme konferencije uključuju:•	Finalizaciju integrisanog akcionog plana svakog partnerskog grada za podršku poslovnom okruženju•	Poduzetništvo, podršku za startupe (finansijski instrumenti, obuke i mentorstvo)•	Start-up scenu Općine Centar SarajevoOvaj događaj je vrijedna prilika za predstavljanje alata i inicijativa koje Sarajevo čine regionalnim centrom za inovacije, održivost, te privlačenje i zadržavanje talenata.Konferencija za medije će se održati danas u 13 sati, u&nbsp;Alipašinoj 45, Sarajevo, u Vili Braun.&nbsp;

C4TALENT je inovativna inicijativa koja okuplja deset gradova iz EU i regije, s fokusom na suzbijanje odlaska mladih 

Centar Sarajevo domaćin evropske konferencije o zadržavanju talenata i razvoju poduzetništva 

Investiciono - razvojna banka RS ponovo je bez direktora. Ostavku na ovu funkciju za manje od godinu dana podnijela su dva rukovodioca.&nbsp;Nakon što je Dražen Vrhovac u avgustu prošle godine saopštio da se povlači zbog zdravstvenih razloga, na njegovo mjesto došao je Srđan Jovanović, javnosti do tada nepoznata osoba.&nbsp;<h2>Nema odgovora</h2>Ni on se nije dugo zadržao u vrućoj fotelji. Nedavno je podnio neopozivu ostavku. Zanimljivo, iz istih razloga kao i njegov prethodnik - zdravstvenih.&nbsp;Da li je posao direktora IRB-a toliko stresan, pa su se oba rukovodioca razboljeli ili je razlog ostavke, ipak, nešto drugo, teško je procijeniti.&nbsp;U javnosti se spekuliše da se iza svega krije neslaganje čelnih ljudi IRB-a sa rukovodstvom Olimpijskog centra "Jahorina", iz kojeg su nekoliko puta optuživali IRB da se maćehinski odnosi prema njima.&nbsp;Kao jedan od mogućih razloga ostavke spominje se i spora procedura uvođenja IRB-a u platni promet, kako bi se pomoglo firmama i pojedincima koje su an OFAC-ovoj listi.&nbsp;Zanimljivo je i to da se niko iz Vlade Republike Srpske ne oglašava po ovom pitanju, a ni Jovanović ne odgovara na pozive novinara.&nbsp;Iz IRB-a su kratko poručili novinarima da će Nadzorni odbor uskoro zasjedati i donijeti odluku o novom rukovodiocu te institucije. Kada tačno, nije precizirano. No, očigledno je da niko ne želi ovu funkciju, iako se čini kao jedna od najprimamljivih, ali je očigledno i jedna od najnezahvalnijih.&nbsp;<h2>Loša poruka</h2>Treba napomenuti da su oba prethodna direktora iz SNSD-a i oba su iz Prijedora.&nbsp;Valjda su u Nadzornom odboru do sada shvatili da to ne bi trebali biti glavni kriterij pri odabiru direktora, već da na to mjesto mora doći stručna osoba. Međutim, pitanje je i da li je ima, a i ako ima, hoće li pristati da sjedne u vruću fotelju, naročito nakon učestalih ostavki, koje definitivno ne šalju dobru poruku.

Kao jedan od mogućih razloga ostavke spominje se i spora procedura uvođenja IRB-a u platni promet, kako bi se pomoglo osobama s crne liste

Šta se dešava u Investiciono-razvojnoj banci RS: Za manje od godinu dva direktora podnijela ostavku

Tuzlanski kanton bilježi značajan razvoj kroz realizaciju brojnih infrastrukturnih i društveno važnih projekata, koje vlasti nazivaju generacijskim. Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić za „Dnevni avaz“ pojašnjava kako je Vlada fokusirana na projekte ulaganja, a među ključnim izdvaja izgradnju nove zgrade Općinskog suda u Lukavcu i Policijske uprave u Živinicama, te započetu izgradnju prvog objekta Kampusa Univerziteta u Tuzli, čija ukupna vrijednost se procjenjuje na gotovo 400 miliona KM.Vlada je, također, pokrenula projekte usmjerene ka razvoju naučno-tehnološkog parka i jačanju saradnje između akademske zajednice i privrede. U saradnji s EBRD-om i UNDP-jem planirana je energetska obnova 172 javna objekta, dok su sredstva već osigurana za adaptaciju zgrade Vlade TK. Posebnu pažnju Vlada poklanja razvoju Međunarodnog aerodroma Tuzla i Univerzitetskog kliničkog centra, u koji je samo u posljednje tri godine investirano više od 50 miliona KM – što se smatra najvećim ulaganjem u zdravstveni sistem TK u posljednje tri decenije.Kako ističe premijer Halilagić, kroz strateški pristup i povlačenje sredstava iz domaćih i međunarodnih fondova, Tuzlanski kanton nastoji postaviti temelje održivog i funkcionalnog razvoja, s fokusom na dugoročne koristi za građane – od boljih uvjeta za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, jačanje privrede do podizanja kvaliteta života.- U proteklih nekoliko godina započeli smo nekoliko značajnih, rekao bih i generacijskih projekata, značajnih ne samo za Tuzlanski kanton nego i za većinu njegovih gradova i općina – govori premijer TK za „Avaz“.Izdvajamo projekte u fokusu Vlade u Tuzli koje je prezentirao Halilagić:<h2>Kampus Univerziteta u Tuzli</h2>Učinjen je prvi korak ka izgradnji Kampusa Univerziteta u Tuzli od cca. 400 miliona KM. Započela je gradnja prvog objekta, jedinstvenog objekta za preseljenje ili useljenje četiri fakulteta - Filozofskog, Edukacijskog, Rehabilitacijskog, Pravnog i Ekonomskog. Krajem prošle godine započeta je realizacija i otvoreno je gradilište u Kampusu, građevinski radovi uveliko traju i ono što je važno reći jeste da se odvijaju predviđenom dinamikom.

Kako bi se iskoristili svi potencijali Kampusa, započeta je izrada projektne dokumentacije za računarski centar i naučno-tehnološki park. To je prilika da se spoje privreda i akademska zajednica i time Kampusu da multifunkcionalna uloga za naučno-tehnološki rad, podrška mladim poduzetnicima i drugim kompanijama i privredi TK, koji je po tome i poznat.<h2>Investicije u Klinički centar&nbsp;</h2>Ove godine prvi put je potpisan ugovor o finansiranju dijela programa investicijskog ulaganja u Univerzitetski klinički centar za 2025. godinu. Ukupna vrijednost je gotovo 30 miliona KM.

Premijer Halilagić ističe da je zatečeno stanje bilo teško, te naglašava da je Vlada TK u 2022. i 2023. u oporavak UKC-a uložila nekih 20-tak miliona KM koji se odnose na nabavku linearnog akceleratora, ali i deset i više miliona nabavke drugih aparata i opreme.Tokom ove godine 15 miliona je već transferirano, očekuje se da će se i ostali dio u narednom periodu prebaciti Kliničkom centru. Za tri godine, sumirano, to je nekih 50 miliona KM, što je sigurno najveća budžetska injekcija u UKC u proteklih 30 godina.<h2>Nove aviolinije iz Tuzle&nbsp;</h2>Jedna od bitnih strateških tačaka TK je Međunarodni aerodrom Tuzla. Vlada je na putu da riješi značajne infrastrukturne projekte, a prema uputama aviokompanija koje su letjele iz Tuzle prema raznim destinacijama.&nbsp;

Završen je treći putnički gejt, izgrađen je atrij, stavljen je u funkciju novoizgrađeni moderni parking za putnička vozila. Prije nekoliko dana je završen javni poziv o otvaranju ukupno desetak linija prema zapadnoj Evropi - Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Skandinaviji. Javila se jedna aviokompanija, izvjesno je baziranje aviona i to je definitivno potvrda da će investicije u Međunarodni aerodrom Tuzla dati potrebne rezultate.<h2>Javni objekti i ušteda energije</h2>U partnerstvu s UNDP-jem i saradnji s EBRD-om radit će se na energetskoj efikasnosti ukupno 172 javna objekta - škole, objekti policijskih uprava i stanica, zgrade Kliničkog centra, fakulteta Univerziteta u Tuzli. Ukupna vrijednost ovog aranžmana, odnosno kreditnog zaduženja kod EBRD-a je skoro osam miliona eura, a pred kraj ove godine očekuje se da će prvi paket od tih 172 objekta ići u realizaciju.

- Ono što nam je trenutno problem je činjenica da takva vrsta kreditnog aranžmana mora proći vertikalu razina vlasti, odnosno saglasnosti od Predsjedništva BiH do Skupštine TK. Na posljednjoj sjednici Predsjedništva iz poznatih političkih razloga, ta tačka nije došla na dnevni red, odnosno prekinuta je sjednica. Očekujemo da će za takve stvari biti koncesusa i da će proći, jer kreditno zaduženje se odnosi na Tuzlanski kanton. Kroz ovaj projekat osigurat ćemo 40 posto uštede energije, kada su u pitanju ovi javni objekti – kaže Halilagić.<h2>Lukavac i Živinice</h2>Osigurana su sredstva putem Razvojne banke FBiH za početak izgradnje dva objekta. Jedan je zgrada Općinskog suda u Lukavcu, za što su ispunjeni svi uvjeti. Očekuje se tender za izvođača radova. Drugi projekt je izgradnja Policijske uprave u Živinicama. Ukupna vrijednost je više od šest miliona KM. I za ovaj posao očekuje se raspisivanje tendera.<h2>Dekarbonizacija firmi</h2>U sklopu EU IPA Interreg programa prekogranične saradnje Hrvatske, Bosna i Hercegovine, Crne Gore započeta je implementacija odobrenog projekta „Smart Step“, vrijednost četiri i po miliona KM, a fokus projekta je na dekarbonizaciji malih, srednjih preduzeća u okviru kojih će biti realizirani rekonstrukcija, opremanje zgrade laboratorijskog kompleksa Mašinskog fakulteta Kampusa Univerziteta u Tuzli.<h2>Nova zgrada Vlade u 2026.</h2>Premijer Halilagić ističe da je nakon završetka administrativne procedure izvođač radova uveden u posao rekonstrukcije, adaptacije i nadogradnje zgrade Vlade TK. Ukupna vrijednost projekta je 9,6 miliona KM. Polovinom 2026. godine zgrada bi trebala biti završena. Trenutno se za smještaj organa uprave institucija TK godišnje izdvaja više od milion KM.

Važni pothvati za većinu gradova i općina TK. Aerodrom, Klinički centar, Kampus Univerziteta, zgrada Vlade – samo su neki od projekata 

Halilagić: Poseban naglasak na saradnju s privrednicima

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić za "Dnevni avaz": Milionske investicije za bolje školstvo i zdravstvo

Iako je tokom prošle godine poslovanje „Elektroprivrede BiH“ djelimično stabilizirano, posebno rastom proizvodnje u rudnicima, ova javna kompanija još je daleko od potrebnih količina, pa joj za rad termoelektrana nedostaje blizu milion tona uglja. Prema riječima generalnog direktora Sanela Buljubašića, EPBiH čak gotovo 80 posto električne energije proizvodi iz uglja.<h2>Prvi kvartal</h2>- 20 posto je iz hidroelektrana, a ova hidrološka godina ne ide nam u prilog. Čak se predviđa da će biti lošija od prethodnih. Mi smo već za prvi kvartal 20 posto ispod planiranih količina. Situacija po pitanju hidrologije je poprilično teška. S druge strane, moram istaći da kontinuirano raste potrošnja u domaćinstvima. Samo za prvi kvartal je to rast od 11,7 posto i kada uzmemo neki omjer, 57 posto ukupne energije se troši u domaćinstvima. Onda dolazimo do kalkulacije da cijena struje za domaćinstva nije usklađena s proizvodnom cijenom iz naših kapaciteta – kaže Buljubašić.EPBiH još nije pokrenula tarifni postupak, niti donijela odluku o modelu povećanja cijena, ali Buljubašić upozorava da ulazni troškovi konstantno rastu, posebno u termoelektranama.- Takva odluka se može donijeti bilo kad tokom godine. Ne mora pod svaku cijenu, ali usklađivanje prodajne cijene s proizvodnom je neminovno da bi se održala finansijska stabilnost EPBiH, što garantuje i energetsku stabilnost FBiH – ističe Buljubašić.O ozbiljnosti situacije u energetskom sektoru govori i podatak da je u prva četiri mjeseca ove godine BiH za uvoz električne energije dala gotovo 267 miliona KM, što je za približno 225 miliona ili 518 posto više nego u istom periodu prošle godine. Razlog ovakvom rastu uvoza je nedostatak dovoljnih količina iz domaćih kapaciteta.<h2>Povoljnija cijena</h2>- Nismo imali dovoljnih količina, posebno iz hidroelektrana, ali i zbog nedostatka uglja, koji je posebno vezan za rudnik Đurđevik i dijelom rudnika Banovići, koji je van koncerna. Drugi razlog za uvoz je da smo mi, u određenim periodima, kada je cijena na tržištu povoljnija od naše proizvodne cijene, da bismo stabilizovali naše depoe uglja, kupovali energiju. To je energija koja je prevashodno vezana za proizvodnju iz solarnih elektrana i koja na dnevnom nivou bude znatno povoljnija nego naša proizvodna cijena iz naših termoelektrana. Podaci koji se iskazuju vezani za uvoz struje su takvi kakvi jesu i nije to uvoz samo EPBiH, već i još dvije elektroprivrede i drugih uvoznika električne energije – kaže Buljubašić.<h2>Dovedeni pred zid</h2>U prošloj godini pokrenute su investicije u projekt odsumporavanja u TE „Kakanj“, a u toku su javne nabavke za isti projekt u TE „Tuzla“. Projekti u vezi s obnovljivim izvorima energije nailaze na niz prepreka.- Na neki način smo u posljednje vrijeme dovedeni pred zid, jer problem je s raspolaganjem državnom imovinom. Vjetroparkovi i hidroelektrane su praktično sve vezane za državnu imovinu i zemljište. S ove pozicije bih zamolio sve koji su u mogućnosti da se maksimalno potrude da se taj problem riješi u narednom periodu, jer sve investicije za koje pripremamo ili imamo spremne projekte, ne mogu biti realizovane – kaže Buljubašić.&nbsp;

Dvadeset posto je iz hidroelektrana, a ova hidrološka godina ne ide nam u prilog. Čak se predviđa da će biti lošija od prethodnih, kaže Buljubašić

Direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić za "Avaz": Rast cijena električne energije neminovan

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, donijela Odluku o utvrđivanju konačne liste korisnika finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za april 2025. godine.Ukupna sredstva za realizaciju ove odluke u iznosu od 8.419.950 KM osigurana su u Budžetu Federacije BiH Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta i dodjeljuju se za 12.398 korisnika. Dio ovih sredstva u iznosu od 312.650 KM dodjeljuje se za 469 korisnika kojima je usvojen prigovor na Odluku o utvrđivanju konačne liste korisnika finansijske pomoći za mart 2025. godine.Odlukom se utvrđuje konačna lista i iznos dodijeljenih sredstava prema Uredbi o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH.Razlog za donošenje Odluke je provođenje ove uredbe koja za cilj ima održivost, očuvanje postojećih radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u 2025. godini.Konačna lista korisnika finansijske pomoći će biti objavljena na web stranicama Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.Transfer sredstava finansijske pomoći na transakcijske račune korisnika će izvršiti Union Banka u saradnji sa Federalnim ministarstvom finansija i Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta. Za provođenje ove odluke zadužuju se federalna ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, zatim Porezna uprava Federacije BiH i Union Banka, svako u okviru svoje nadležnosti i obaveza u skladu sa Uredbom, navodi se u saopćenju.&nbsp;

Odlukom se utvrđuje konačna lista i iznos dodijeljenih sredstava prema Uredbi o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalo

Više od 8,4 miliona KM pomoći za 12.398 privatnih poslodavaca

Gala koncert „200 GODINA SPARKASSE“ Sarajevske filharmonije, organizovan povodom obilježavanja 200 godina od osnivanja austrijske matične kuće Steiermärkische Sparkasse, održan je u petak u Narodnom pozorištu Sarajevo uz prisustvo brojnih zvanica iz poslovnog i javnog života Bosne i Hercegovine. U svečanoj atmosferi, Sparkasse Bank BiH je ovom prilikom zajedno s muzičarima Sarajevske filharmonije podijelila s publikom izuzetno emotivno i umjetnički snažno veče klasične muzike. Poseban doprinos izvedbi dale su i mlade nade Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, kojima je kroz ovaj nastup pružena prilika za afirmaciju i predstavljanje na sceni klasične muzike. Koncert je bio poklon zajednici, kao izraz zahvalnosti i partnerstva koje Sparkasse Bank BiH gradi s građanima BiH već 18 godina.

Sparkasse Bank BiH poklanja zajednici gala koncert "200 godina Sparkasse"


Događaju su prisustvovali predstavnici institucija, međunarodnih organizacija, poslovne zajednice i kulturnih ustanova, koji su svojim prisustvom uveličali proslavu ovog velikog jubileja.Predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH, dr. sci. Amir Softić, u uvodnom obraćanju je zahvalio gostima na podršci i istakao:- Ponosni smo što Sparkasse, kroz 200 godina dugu tradiciju, ostaje vjerna principima inkluzije, stabilnosti i povjerenja. Danas, više nego ikada, vjerujemo da muzika i kultura imaju moć da nas povežu i podsjete na vrijednosti koje nas čine boljim društvom."

Koncert je pratio i veliki broj građana na platou ispred pozorišta, gdje je putem video ekrana omogućen direktan prijenos koncerta, dodatno proširujući doseg ovog kulturnog događaja.

Koncert je bio poklon zajednici, kao izraz zahvalnosti i partnerstva koje Sparkasse Bank BiH gradi s građanima BiH već 18 godina

Održan gala koncert "200 godina Sparkasse"

Ambasador Bosne i Hercegovine u Egiptu Sabit Subašić je u okviru jačanja ukupnih diplomatskih odnosa i ekonomske saradnje pokrenuo sveobuhvatnu diplomatsku i promotivnu inicijativu i aktivnost s ciljem pozicioniranja BiH kao atraktivne destinacije za egipatske turiste i investitore.U razgovoru za Fenu, ambasador Subašić je kazao da je Egipat ogromna zemlja sa 120 miliona ljudi, sa ogromnim ekonomskim potencijalima i mogućnostima. I sada, kada se suočavaju sa ekonomskim teškoćama ogroman broj imućnijih Egipćana, možda njih 20 miliona, konstantno putuju kao turisti širom svijeta.<h2>Simpatije prema BiH&nbsp;</h2>- Egipatski narod ima velike simpatije prema BiH, ali mnogi nemaju o nama gotovo nikakvih informacija. Egipćani nisu dolazili kao turisti u BiH zbog toga što mi, kao država, nismo pokazivali nikakav interes za promociju naših turističkih kapaciteta i nismo realizirali bilo kakve promotivne projekte. Za razliku od BiH, sve zemlje u regionu već svake godine imaju veliki priliv egipatskih turista koji su, to je opšte poznato, vrlo zahvalni posjetioci mnogim turističkim destinacijama i donose im veliku ekonomsku korist - kazao je Subašić.Pojasnio je da je Ambasada BiH u Kairu, imajući u vidu te činjenice, već prije dvije godine pokrenula veoma širok proces promotivnog djelovanja u oblasti turizma, jer smatra da turistička razmjena na najbolji način doprinosi približavanju naroda i jačanju ukupnih bilateralnih odnosa među državama.Ističe da u BiH dolazi mnogo posjetilaca iz arapskih zemalja, ali da među njima nema Egipćana, što je bio i razlog da pokrene značajan proces promocije BiH koji već donosi vidljive rezultate.<h2>Ogromna šansa&nbsp;</h2>- Turizam je naša ogromna šansa zbog jedinstvenih potencijala koje posjedujemo, zbog naših prirodnih ljepota, neusporedivog gostoprimstva, zbog jedinstvene kuhinje, kulture i historije. Moramo to početi koristiti na konkretan način, sinergijom, koordinacijom različitih subjekata u BiH. Uostalom, imate puno primjera u svijetu da su države iskoristile turizam kao zamajac za ukupni razvoj – kazao je.Upravo je na ovoj osnovi, vođen vizijom o turizmu kao ogromnoj šansi, ambasador Subašić pokrenuo je stratešku promociju BiH u Egiptu, otvarajući nova vrata za turizam i ekonomsku saradnju sa ovom prijateljskom zemljom.Dodao je da je, između ostalog, u BiH doveo i predstavnike najjačih egipatskih turističkih kompanija koji su obilazili najatraktivnije turističke destinacije širom BiH, te izrazili zadovoljstvo i oduševljenje ljepotama BiH. Ohrabren tim iskustvima, ambasador Subašić je naveo da su, nakon njih, u BiH dovedeni i najuticajniji egipatski influenseri, koji su također obišli cijelu BiH i uživali u ljepotama bh. predjela.- ⁠Infuenseri su snimili obilje materijala tokom boravka u BiH. Sve se to nalazi sada na društvenim mrežama. Stoga je Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija glavna tema na egipatskim društvenim mrežama. Predstavljena je kao destinacija jedinstvene ljepote, gostoprimstva, izvanredne kuhinje i predivnih ljudi - naveo je on.<h2>Putovanja prema BiH&nbsp;</h2>Rezultat napora Ambasade BiH je da se, po prvi put u historiji, bilježe organizirana grupna putovanja iz Egipta prema Bosni i Hercegovini.- Uz to, ubrzo kreću prvi čarter letovi iz Kaira prema Sarajevu, i odvijat će se tokom cijele turističke sezone. Ali, ovaj proces treba dalje razvijati. Krajnji cilj je uspostavljane redovne avio linije Kairo-Sarajevo, a o svemu tome smo nedavno razgovarali sa egipatskim ministrom turizma, koji bi u narednom periodu trebao posjetiti BiH - kazao je Subašić.Ambasador je naglasio da ima i mnogo drugih ambicija u vezi predstavljanja BiH i jačanju imidža, što će rezultirati višestrukom finansijskom dobitku i unapređenju bilateralnih odnosa, što je bio i jedan od zaključaka nedavnog sastanka člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i predsjednika Arapske Republike Egipat Abdela Fattaha El-Sisija.<h2>Vizni režim&nbsp;</h2>Ali, kao jednu od velikih prepreka ambasador je izdvojio vizni režim BiH i Egipta, jer se prema bh. propisima, Egipat nalazi na listi zemalja gdje su potrebne pojačane sigurnosne provjere.- To komplicira situaciju, jer Egipćani teže dobivaju naše vize. U kontaktu sam s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, koji je iskazao razumijevanje i obećao pomoć da se riješi ta situacija - kazao je.U neposrednom razgovoru sa sigurnosnim agencijama, Subašić navodi da je dobio obećanje da će i oni pomoći u rješavanju tog problema u skladu sa njihovim mogućnostima.Ambasador Subašić smatra da bi ukidanje viznog režima za državljane Egipta tokom ljetnih mjeseci, kao što je učinjeno u slučaju Saudijske Arabije i Omana, bilo odlično rješenje koje bi donijelo velike efekte u našem ukupnom turističkom rastu.Posebno je pohvalio saradnju sa federalnom ministricom turizma Nasihom Pozder i ministrom trgovine i turizma RS Denisom Šulićem.<h2>Konkretni koraci&nbsp;</h2>Ambasador je na kraju zaključio da uprkos izazovima postoji jasna i snažna volja, kao i konkretni koraci ka tome da Bosna i Hercegovina postane prepoznatljiva i među egipatskim turistima.Naveo je da je turizam najbolji način za promociju imidža države, a sa pozitivnim imidžom dolaze prvo turisti a zatim i investitori u raznim oblastima. - Ambasada sve ovo radi bez bilo kakve i bilo čije finansijske podrške, što je preveliko ograničenje. Investicije u promocije imidža države najprofitabilnije je ulaganje u budućnost svih nas – zaključio je Subašić u razgovoru za Fenu.&nbsp;

Krajnji cilj je uspostavljane redovne avio linije Kairo-Sarajevo, kazao je Subašić 

Ambasador Subašić: Otvaranje vrata egipatskim turistima i nova era promocije BiH

Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo kazao je da obaraju rekorde posjećenosti i prave iskorak u istraživanju turističkog tržišta: anketa Turističke zajednice KS Visit Sarajevo pokazuje da ulaganje u razvoj avio saobraćaja daje konkretne rezultate.Rezultati sprovedene ankete na uzorku od 800 turista potvrđuju snažan uticaj direktnih avionskih konekcija na odluku turista da posjete Sarajevo, pri čemu je čak gotovo 95 posto ispitanika navelo da je dostupnost direktnih letova bila značajan faktor u izboru destinacije.Turistički profil posjetilaca pokazuje visoku zastupljenost turista mlađe i srednje životne dobi (generacija Z i milenijalci), koji tragaju za autentičnim iskustvima.Većina turista posjećuje Kanton Sarajevo u svrhu odmora, putuje u paru ili s prijateljima i porodicom, ostaje 2 do 3 noći i najčešće boravi u hotelskom ili privatnom smještaju. Značajno je spomenuti da se broj turista koji ostaju 4, 5 ili više noći povećao, što je u direktnoj vezi sa rasporedom sufinanisiranih letova. Odgovori u vezi s privatnim smještajem upozoravaju nas na postojanje sive ekonomije čije negativne efekte nastojimo minimizirati.<h2>Glavni motiv dolaska</h2>U pogledu interesovanja, kulturno-historijski turizam ostaje glavni motiv dolaska, uz izražen potencijal za razvoj specifičnih oblika turizma kao što su religijski, avanturistički i gastro turizam, koji privlače sve veći broj posjetitelja i nude dodatne motive za produženje boravka. Sarajevo se poziocioniralo kao turističko odredište koje je savršen spoj kultura i različitosti, a dostupno je svima.Struktura potrošnje sugeriše da Kanton Sarajevo sve više privlači turiste s većom platežnom moći, čime se pozicionira kao atraktivna, cjenovno pristupačna, ali sadržajno konkurentna destinacija.<h2>Prvo istraživanje&nbsp;</h2>Ovo je prvo istraživanje ovog tipa koje je provela Turistička zajednica KS, prateći rekordne rezultate i povećanje turističkog prometa od približno 20 posto, a u cilju boljeg razumijevanja motiva i profila turista, te kvalitetnijeg odgovora na zahtjeve turističkog tržišta. Analizom povezanosti između dostupnosti zračnih linija i povećanja broja dolazaka turista, stvorene su pretpostavke za daljnje unapređenje avio povezanosti Sarajeva, što je ključni faktor u jačanju njegove međunarodne dostupnosti i rasta turističkog prometa. Dobijeni podaci predstavljaju vrijednu osnovu za daljnje strateško planiranje i unapređenje turističke ponude, sa fokusom na razvoj infrastrukture, proširenje mreže direktnih letova, digitalizaciju sektora i snažniju međunarodnu promociju Sarajeva kao jedne od vodećih destinacija Jugoistočne Evrope.

Turistički profil posjetilaca pokazuje visoku zastupljenost turista mlađe i srednje životne dobi koji tragaju za autentičnim iskustvima

Anketa Turističke zajednice KS pokazuje da ulaganje u razvoj avio saobraćaja daje konkretne rezultate

Upravni odbor kompanije Adriatic Metals Plc Velika Britanija sa zadovoljstvom je objavila da je postignut dogovor s kompanijom Dundee Precious Metals Inc. Kanada o uslovima preuzimanja svih dioničkih prava i vlasništva nad Adriatic Metals Plc Velika Britanija, koje će biti realizirano kroz britanski model spajanja.Vrijednost transakcije iznosi 1,25 milijardi američkih dolara.Laura Tyler, izvršna direktorica Adriatic Metals PLC UK, izjavila je da projekat Vareš ovom transakcijom ostaje u sastavu nove korporacije iz Kanade, na stabilnom putu da postane proizvođač plemenitih metala s niskim operativnim troškovima, dugim vijekom eksploatacije, bogatim ležištem i snažnim istraživačkim potencijalom. “Ono što Vareš čini posebno uzbudljivim jeste činjenica da je na sada početku svog operativog razvoja sa ulozenih u gradnju I pocetak rada rudnika preko 400 mil USA dolara, domacom random snagom preko 550 zaposlenika, snaznom podrskom lokalne I sire zajednice, postojecom infrastrukturom, ali s izuzetnim potencijalom za dalji rast. Ova transakcija objedinjuje komplementarne snage i stvara dinamičnu, diverzifikovanu rudarsku kompaniju značajnih razmjera, koja je dobro pozicionirana za daljnje akvizicije i generisanje dodatne vrijednosti. Jasno vidimo sinergiju između portfolija gore navedene dvije kompanije, potkrijepljenu snažnom finansijskom osnovom Dundee PM Kanada i dokazanom operativnom izvrsnošću. Uvjereni smo da će ova kombinacija donijeti dodatnu vrijednost dioničarima obje kompanije, kako u kratkom, tako i u dugoročnom periodu.”<h2>Izuzetna prilika</h2>Tyler je naglasila i da formiranje diverzifikovane rudarske kompanije u balkanskoj regiji donosi koristi ne samo za zaposlenike i dioničare Adriatica, već i za lokalne zajednice i šire regionalne aktere. “Ova transakcija predstavlja izuzetnu priliku da budemo dio transformacijskog i dugoročno uspješnog puta – u potpunosti je podržavamo i preporučujemo svim našim dionicima,” zaključila je Tyler.David Rae, izvršni direktor Dundee PM Kanada, istakao je da dodavanje projekta Vareš portfoliju svoje kompanije stvara vrhunsku rudarsku kompaniju s vodećim potencijalom rasta, visokokvalitetnim razvojnim i istraživačkim projektima, te snažnom osnovom za ostvarivanje natprosječnih prinosa.- Vareš se logično uklapa u naš portfelj – omogućava rast proizvodnje u kratkom roku, produžava životni vijek rudnika, nudi izuzetno perspektivnu koncesionu površinu i diversifikuje tokove gotovine. Dobro smo pozicionirani da iskoristimo naše iskustvo u podzemnoj eksploataciji i snažnu finansijsku osnovu kako bismo dodatno optimizirali ovu operaciju i realizovali puni potencijal vrijednosti projekta Vareš, na osnovu naših analiza.Očekuje se da će transakcija rezultirati povećanjem obima poslovanja i tržišne likvidnosti, većim tržišnim značajem, boljom finansijskom fleksibilnošću i nižim troškovima kapitala. Veća tržišna kapitalizacija mogla bi privući širu bazu investitora i veću analitičku pokrivenost, što bi potencijalno moglo rezultirati rastom vrijednosti dionica nakon zaključenja transakcije.<h2>Odobrenje skupštine</h2>Zaključenje ugovora se očekuje u drugoj polovini 2025. godine, nakon odobrenja obje skupštine dionicara. Dundee Precious Metals Kanada planira isplatiti putem ove trnsakcije oko 34,7 posto gotovine i 65,3 posto novih dionica u drustvu Dundee PM, kao rezultat mogućnosti kombinovanog izbora isplate (Mix &amp; Match Facility).Nakon završetka transakcije, očekuje se da će povećeni kapital Dundee PM Kanada biti u vlasništvu oko 75,3 posto postojećih dioničara Dundee PM Kanada i približno 24,7 posto bivših dioničara Adriatic Metals PLC UK.

Vareš se logično uklapa u naš portfelj – omogućava rast proizvodnje u kratkom roku, produžava životni vijek rudnika

Iz jednog od postrojenja „Adriatic Metalsa“

Adriatic Metals i Dundee postigli dogovor o akviziciji Adriatic Metals PLC UK: Investicija vrijedna 1,256 milijardi dolara

Nove maloprodajne cijene cigareta kompanije TDR d.o.o. Sarajevo su od danas na snazi te će poskupjeti većinom za 0,10 pfeninga.Kako je saopćeno iz Uprave za indirektno oporezivanje, radi se o 43 vrste cigareta.Ovo je iznos: Diva Slims – 6 KMDiva Violet Slims – 6 KMDrina Denifine – 6 KMDrina Gold – 6,30 KMDrina Silver – 6,30 KMDrina Jedina – 6,30 KMDunhill Essence Blue – 6,40 KMDunhill Essence Bronze – 6,40 KMDunhill Fine Cut Blue – 7,00 KMDunhill Fine Cut Blonde – 7,00 KMDunhill Master Blend Blue – 6,70 KMDunhill Master Blend White – 6,70 KMDunhill Master Blend Silver – 6,70 KMEva Slims Blue – 6,40 KMEva Slims Yellow – 6,40 KMEva Slims Pink – 6,40 KMFilter 160 Gold 100's – 6,40 KMFilter 160 White – 6,40 KMFilter 160 White 100's – 6,40 KMLucky Strike Original – 6,50 KMLucky Strike Amber – 6,50 KMLucky Strike Cold – 7,00 KMLucky Strike Wild – 7,00 KMLuckies Resized Amber – 6,30 KMLuckies Resized Aqua – 6,30 KMLuckies Resized Red – 6,30 KMLucky Strike Upsized Amber – 6,30 KMLucky Strike Sun Kissed – 6,30 KMLucky Strike Sea Touched – 6,30 KMRothmans King Size Full Blue – 6,30 KMRothmans King Size Blue – 6,10 KMRothmans SKS Full Blue 100's – 6,10 KMRothmans SKS Blue 100's – 6,10 KMRothmans Slim Blue – 6,00 KMRothmans Slim Silver – 6,00 KMRothmans Demi Slim Blue – 6,00 KMRothmans Demi Slim Silver – 6,00 KMNeo Sticks Tobacco Bright – 5,80 KMNeo Sticks Balanced Tobacco – 5,80 KMNeo Sticks Tobacco Silver – 5,80 KMNeo Sticks Click Green – 5,80 KMNeo Sticks Click Red – 5,80 KMNeo Sticks Click Violet – 5,80 KM.

Hakeri tvrde da su uništili 90 miliona dolara sa iranske kripto berze: Dovode se u vezu s Izraelom

Gordan Pavlović iz Foče kupuje zeničkog giganta ArcelorMittal

Sirija očekuje prve transakcije od američkih banaka

Šteta na čelo Toplana Sarajevo postavlja sociologa: Amer Mudželet novi direktor, kuda plovi ovaj brod

Tramp ponovo produžio rok za prodaju TikToka: Evo šta to znači

Zbog rada na crno u Trebinju 164.000 KM kazne

Centar Sarajevo domaćin evropske konferencije o zadržavanju talenata i razvoju poduzetništva

Šta se dešava u Investiciono-razvojnoj banci RS: Za manje od godinu dva direktora podnijela ostavku

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić za "Dnevni avaz": Milionske investicije za bolje školstvo i zdravstvo

Direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić za "Avaz": Rast cijena električne energije neminovan

Više od 8,4 miliona KM pomoći za 12.398 privatnih poslodavaca

Održan gala koncert "200 godina Sparkasse"

Ambasador Subašić: Otvaranje vrata egipatskim turistima i nova era promocije BiH

Anketa Turističke zajednice KS pokazuje da ulaganje u razvoj avio saobraćaja daje konkretne rezultate

Adriatic Metals i Dundee postigli dogovor o akviziciji Adriatic Metals PLC UK: Investicija vrijedna 1,256 milijardi dolara

Poskupljuju cigarete na bh. tržištu: Ovo su nove cijene

Biznis

Hakeri tvrde da su uništili 90 miliona dolara sa iranske kripto berze: Dovode se u vezu s Izraelom

Gordan Pavlović iz Foče kupuje zeničkog giganta ArcelorMittal

Sirija očekuje prve transakcije od američkih banaka

Šteta na čelo Toplana Sarajevo postavlja sociologa: Amer Mudželet novi direktor, kuda plovi ovaj brod

Tramp ponovo produžio rok za prodaju TikToka: Evo šta to znači

Zbog rada na crno u Trebinju 164.000 KM kazne

Centar Sarajevo domaćin evropske konferencije o zadržavanju talenata i razvoju poduzetništva

Šta se dešava u Investiciono-razvojnoj banci RS: Za manje od godinu dva direktora podnijela ostavku

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić za "Dnevni avaz": Milionske investicije za bolje školstvo i zdravstvo

Direktor "Elektroprivrede BiH" Sanel Buljubašić za "Avaz": Rast cijena električne energije neminovan

Više od 8,4 miliona KM pomoći za 12.398 privatnih poslodavaca

Održan gala koncert "200 godina Sparkasse"

Ambasador Subašić: Otvaranje vrata egipatskim turistima i nova era promocije BiH

Anketa Turističke zajednice KS pokazuje da ulaganje u razvoj avio saobraćaja daje konkretne rezultate

Adriatic Metals i Dundee postigli dogovor o akviziciji Adriatic Metals PLC UK: Investicija vrijedna 1,256 milijardi dolara

Poskupljuju cigarete na bh. tržištu: Ovo su nove cijene