Zbog carinske politike američkog predsjednika Donalda Trampa ( Trump), cijene u SAD su visoke, a mogle bi biti i još više.Amerikanci tvrde da im je potrebna finansijska podrška, prenosi CNBC.Naime, istraživanjem finansijske kompanije Bankrate utvrđeno je da 45 posto punoljetnih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država smatra da godišnje trebaju zaraditi 100.000 dolara (168.000 KM) ili više kako bi se osjećali finansijski sigurno. Nadalje, 26 posto smatra da im je potrebno 150.000 dolara (252.800 KM) ili više dok 16 posto smatra da im je potrebno više od 200.000 dolara (337.000 KM).Poređenja radi, prema posljednjoj procjeni Ureda za popis stanovništva SAD-a, prosječni prihod američkih domaćinstava 2023. iznosio je 80.000 dolara (134.800 KM).Broj onih koji su kazali da se ne osjećaju potpuno finansijski ugodno je ove godine povećan na 77 posto, što je dva posto više u odnosu na prošlu godinu, odnosno pet posto više u odnosu na 2023. godinu.U spomenutom istraživanju je učestvovalo više od 2.200 ispitanika.

U spomenutom istraživanju je učestvovalo više od 2.200 ispitanika

Ovo je iznos godišnjeg prihoda koji Amerikanci smatraju dovoljnim za ugodan život

Poznata srbijanska fabrika "Zastava oružje" trebala bi preuzeti dio vlasničkih prava u firmi "Kosmos" iz Banje Luke.O ovoj temi trebalo bi se raspravljati na sjednici Vlade Republike Srpske, javile su <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Poznata-fabrika-oruzja-iz-Srbije-ulazi-u-banjalucki-Kosmos/911170">Nezavisne novine</a>.Na dnevnom redu je razmatranje Informacije o pregovorima privrednog društva "Kosmos" a.d. Banja Luka sa kompanijom "Zastava oružje" a.d. Kragujevac o transferu tehnologije za proizvodnju metalnog okvira za pušku AK-47 kalibra 7,62 x 39 mm i preuzimanju dijela vlasničkih prava u Kosmosu, uz Prijedlog zaključka."Zastava oružje", prema dostupnim informacijama, razvila je širok asortiman proizvoda koje izvozi u više od 40 zemalja svijeta.Kompanija je autonomna u proizvodnji u procentu od 95 posto, što znači da samo pet posto resursa dolazi iz uvoza.Odlukama Ministarstva odbrane Srbije, "Zastava oružje "je 2003. godine postala dio Odbrambene industrije Srbije.

O ovoj temi trebalo bi se raspravljati na sjednici Vlade Republike Srpske

Srbijanska "Zastava oružje" preuzima vlasništvo u bh. firmi: Proizvodit će okvir za Kalašnjikov

BH Telecom i Amazon Web Services (AWS) potpisali su Memorandum o razumijevanju, s fokusom na unapređenje primjene cloud usluga u javnom sektoru Bosne i Hercegovine. Ova saradnja ima za cilj poboljšanje upravljanja i jačanje digitalne otpornosti javnih i komercijalnih usluga putem rješenja zasnovanih na cloud tehnologiji.- Ovo partnerstvo pozicionira BH Telecom kao digitalnog integratora, omogućavajući nam da iskoristimo sveobuhvatna cloud rješenja AWS-a za modernizaciju usluga javnog sektora širom Bosne i Hercegovine - izjavio je Amel Kovačević, generalni direktor BH Telecoma.<h2>Konkretne tehničke oblasti&nbsp;</h2>Saradnja će biti usmjerena na konkretne tehničke oblasti, uključujući migraciju radnih opterećenja, s posebnim naglaskom na SAP sisteme, rješenja za skladištenje podataka te unapređenje BH Telecomove platforme za streaming. Partnerstvo također obuhvata razvoj rješenja koje pokreće vještačka inteligencija, uz korištenje Amazon Bedrock tehnologije.Kao najopsežniji i najrašireniji cloud na svijetu, AWS donosi bogato iskustvo i više od 240 potpuno funkcionalnih usluga iz podatkovnih centara širom svijeta. To znači da korisnici u BiH mogu očekivati konkretne koristi: kvalitetnije i stabilnije digitalne usluge, dok će institucije i kompanije imati direktan pristup najsavremenijim alatima za digitalizaciju poslovanja.- Bosna i Hercegovina je na pragu značajnog iskoraka u digitalnoj transformaciji i uzbuđeni smo zbog ovog Memoranduma o razumijevanju i potencijala koji on donosi za modernizaciju javnih usluga, podsticanje inovacija u javnom i komercijalnom sektoru te razvoj ključnih digitalnih vještina unutar zemlje. AWS je posvećen pružanju podrške viziji BH Telecoma o efikasnijem i tehnološki naprednijem javnom sektoru, što će na kraju donijeti korist građanima, kompanijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine - izjavio je Tomasz Olejnik, generalni direktor za javni sektor za Centralnu i Istočnu Evropu u AWS-u.<h2>Pristup obukama, programima</h2>U sklopu ove inicijative, BH Telecom se pridružio AWS Partner Network (APN) mreži partnera, čime je stekao pristup raznim obukama, programima, alatima, resursima i podršci. Ovo članstvo će omogućiti BH Telecomu i da sarađuje s AWS partnerima i distributerima u isporuci cloud rješenja javnim i komercijalnim subjektima širom Bosne i Hercegovine.BH Telecom ostaje dosljedan svojoj misiji – kontinuiranom ulaganju u pametnu infrastrukturu, razvoju lokalne tehnološke ekspertize i izgradnji digitalnog društva budućnosti.&nbsp;- Ovo partnerstvo s AWS-om važan je korak u tom pravcu -&nbsp; zaključio je Kovačević.

Vrhunska svjetska tehnologija za domaće potrebe

BH Telecom uspostavlja saradnju s Amazon Web Services za digitalnu transformaciju BiH

Eskalacija sukoba tokom noći podigla se na još veći nivo kada je Iran napao američke baze u Kataru, Iraku i Bahreinu, što je bio odgovor Irana zbog napada Amerika na njihova tri nuklearna postrojenja.Ipak, jutros nakon ponoći po našem vremenu, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) saopćio je da su Iran i Izrael uspjeli iznaći rješenje nakon dvanaest dana rata. O ovoj temi, ali i drugim usko povezanim smo razgovarali s profesorom geografije Vedranom Zubićem, koji je za naš medij kazao da je evidentno da nakon što se desio sukob na određen način moguće da je nekim sada u interesu i potencijalno primirje, ali ne treba zaboraviti da su svi naftni šokovi koji su se dešavali prije pola stoljeća, upravo, kako kaže, dešavali radi problema u Izraelu, odnosno Iranu.<h2>Embargo na izvoz nafte&nbsp;</h2>-	Nakon Jomkipurskog rata, države OPEC-a napravile su embargo na izvoz nafte, napravili su rast cijena nafte od čak 400 posto. To je taj prvi naftni šok od 1973. godine ili drugi naftni šok koji se desio nakon islamske revolucije u Iranu 1979. godine, kada je prestala saradnja Islamske republike i Iran sa zapadnim petrohemijskim kućama. Zašto govorim ovo? Zato što se može povezati s ovim što se trenutno dešava – ističe profesor Zubić za portal „Avaza“.Dodao je da Iran jednostavno brani svoje ekonomske i političke interese, ne samo vojnim putem nego na određen način, on to može rati samo zatvaranjem Hormuškog kanala, jednog uskog kanala koji je u najširijem dijelu širok svega 39 km.<h2>Skupina otoka&nbsp;</h2>Prof. Zubić napominje da u sjevernom dijelu tog kanala koji se nalazi između Omana i Irana je skupina otoka. Jedan od njih je Hormuz, koji politički pripada Iranu i iranskoj vojsci je relativno lako zatvoriti to usko grlo i onemogućiti bilo kakav izvoz nafte i ukapljenog plina iz država kao što su Bahrein, Katar, Kuvajt, Emirati.-	Vjerovatno svi znaju da dominantno te države i žive od izvoza tih energenata. Oni moraju pronaći neke alternativne elemente i alternativne puteve za izvoz svoje nafte i ukapljenog plina. Sve te države imaju američke vojne baze koje su direktno involvirane u vojni sukob koji je na početku bio sukob između Izraela i Irana, a sad ga možemo na razdvojen način nazvati nekakvim sukobom istoka i zapada u nekom širem političkom ili geografskom smislu – ističe prof. Zubić. Dodao je da je evidentno da se tu sada već stvara problem i Evropskoj uniji, odnosno Evropi, skupoća energenta, Kini također.-	Pa ne treba zaboraviti i onaj prolaz Babel-Mandeb koji je relativno blizu koji Huti i somalijski gusari drže pod stalnom prismotrom i prave problem trgovine. Em imate problem s energentima, imate problem s prometom i trgovinom, evidentno da bi potencijalno sve moglo poskupiti, da bi mogao svijet ući u neku fazu globalnih ekonomskih problema, posebno ti veliki proizvođači kao što je Kina i samim tim veliki energetski potrošači. Tako da se ne bi iznenadio da čitav niz tih velikih država ili organizacija, bila to Evropska unija, bila to Kina, se nađu tamo negdje na pregovaračkom stolu. Čak kao sam dobro pročitao Rusija je ponudila da ona bude organizator toga da se smire strasti. Tako ću reći i da se kao završi taj vojni sukob nekim primirjem. Vjerojatno je cilj zapada da se smijeni vlast u Iranu ili da se postavi vlast koja bi bila mnogo servilnija zapadu i zapadnim ekonomskim tekovinama, ali sa druge strane da ih odvoje od Rusije. I naravno bilo kakav problem u Iranu, Pakistanu, Afganistanu i svim tim je ustvari ulazak u meki i trbuh Rusije. Tako da to treba i u tom nekom geopolitičkom kontekstu posmatrati zašto baš ni Rusiji nije stalo da se tamo nešto posredno problem pravi. Dakle imamo ovdje i vojni problem, civilnih žrtava, ali ogromni su ti geopolitički i prije svega ekonomsko-energetski problemi – kazao nam je prof. Zubić. <h2>Uništavanje energetskih resursa</h2>Mišljenja je da smo svjedoci nečega što se zove prvi svjetski energetski rat.

Izrael i Iran konačno postižu dogovor, Tramp najavio primirje 

- Ako pogledate šta se dešava u Ukrajini, to je uglavnom uništavanje energetskih resursa. Ti problemi ne znam, pa je uništen Sjevernu tok 1 i 2 koji je snabdijevao gasom Evropom mimo Ukrajine. Evidentno radi se ovdje na borbi za resurse, ali sa druge strane i onemogućavanju drugih da prodaju ili dostave te resurse pa će Amerika se pojaviti kao jedini prodavač ukapljenog plina Evropi itd. Evidentno da je puno toga umiješano, da to nije samo neki generalno lokalni vojni sukob u Jugozapadnoj Aziji ili gluho bilo, ne znam kako ljudi često smatraju, vjerski rat, prevelike sile i preveliki interesi su ovdje umiješani, a kažem ja ne vidim nijednu mogućnost da Iran djeluje jako političko-ekonomski nego da zatvori Hormuški kanal, da se svi onda potencijalno nađu u problemu, jer svaka četvrta litra nafte na svijetu od 25 postupne količine energenta upravo prolazi kroz to usko grlo Hormuškog kanala – zaključio je prof. Zubić za „Avaz“.&nbsp;

Sve te države imaju američke vojne baze koje su direktno involvirane u vojni sukob koji je na početku bio sukob između Izraela i Irana, kaže profesor

Vedran Zubić za "Avaz": Svijet ulazi u prvi energetski svjetski rat!

Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović i vršilac dužnosti direktora preduzeća Putevi RS Miroslav Janković razgovarao je danas sa resornom ministricom Crne Gore Majom Vukićević i direktorom Uprave za saobraćaj te zemlje Radomirom Vuksanovićem o izgradnji mosta između BiH i Crne Gore preko rijeke Tare.Raspisan je i tender za "Projektovanje i izgradnju međudržavnog mosta između BiH i Crne Gore preko rijeke Tare na magistralnom putu M18, Brod na Drini-granica BiH i Crne Gore (Hum/Šćepan Polje) na lokalitetu Šćepan Polje i magistralnom putu MZ Šćepan Polje-Plužine. Rok za izvršenje ovog ugovora će biti 36 mjeseci. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora je 11.491.781,94 KM bez PDV-a.- Očekujemo izbor najpovoljnijeg ponuđača i potpisivanje ugovora za izgradnju ovog mosta u narednih 60-90 dana. Na izgradnju ovog mosta se čekalo decenijama, jer je isti u izrazito lošem stanju - izjavio je VD direktor JP Putevi RS Miroslav Janković.On je napomenuo da su trenutno u toku i radovi na rehabilitacije prvih 5,5 kilometara od Broda na Drini (Foča) do Donjih Kopilova, i to iz vlastitih sredstava Javnog preduzeća Putevi RS, te da je planirana izgradnja preostalih približno 12,6 km puta do Huma (Šćepan Polje), tj. do graničnog prelaza sa Crnom Gorom i ovog međudržavnog mosta.

Podsjećamo da je Evropska komisija je iz programa IPA finansirala izradu projektne dokumentacije za izgradnju ovog puta sa međudržavnim mostom. Projekat posjeduje projektnu dokumentaciju te je u postupku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Projektnom dokumentacijom koju su izradili AESOM S.L.U. i Institut za građevinarstvo „IG" d.o.o. definisana je trasa budućeg puta MІ-111 od Broda na Drini do Huma/Šćepan Polja. Ovo je jedan od najvažnijih međudržavnih putnih pravaca u izrazito zahtjevnoj konfiguraciji terena.Planirani radovi na unapređenju dionice puta 25 između Broda na Drini (Foča) i Huma (Šćepan Polje) će poboljšati povezanost, bezbjednost i otpornost cjelokupne putne mreže Bosne i Hercegovine.Trasa prati desnu obalu rijeke Drine sve do ušća rijeka Tare i Pive, gdje se nalazi granični prijelaz i glavni most. Projekat će finansirati izgradnju saobraćajnice sa svim pripadajućim elementima kako se omogućilo bezbjedno odvijanje saobraćaja u skladu sa klimatskim projekcijama.Eksproprijacija je započeta 2024. godine i privodi se kraju te će biti završena u narednih 90 dana, a finansira se iz sredstava JP Putevi RS.

Rok za izvršenje ovog ugovora će biti 36 mjeseci

Raspisan tender za izgradnju mosta preko Tare u Šćepan Polju

Geopolitičke tenzije koje su više od deset dana potresale globalna tržišta počinju jenjavati nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) objavio da su Izrael i Iran postigli dogovor o prekidu vatre.Cijena nafte pala je na nivoe zabilježene prije početka izraelsko-iranskog sukoba, čime su oslabili strahovi od stagflacije koja bi mogla ugroziti globalnu ekonomiju, piše britanski The Guardian.Nakon početnog pada u ponedjeljak, cijena sirove nafte tipa Brent nastavila je opadati i u utorak ujutro – dodatnih 3,1 posto, na 69,25 dolara po barelu.Pad se dodatno ubrzao nakon što je izraelska vlada zvanično potvrdila prihvatanje američkog prijedloga za primirje. To je gurnulo cijenu Brenta ispod 68 dolara po barelu – ukupni dnevni pad od oko 5 posto.Ovo su najniže cijene zabilježene još od 11. juna, dana uoči izraelskih napada na iranske vojne i nuklearne ciljeve.Zanimljivo je da je cijena nafte pala i u ponedjeljak, iako je Iran izveo raketni napad na američku bazu – odmazdu koja je, prema procjenama analitičara, bila unaprijed očekivana i ograničenog intenziteta. Upravo ta predvidivost umanjila je bojazan da bi Iran mogao blokirati Hormuški moreuz, kroz koji prolazi trećina svjetskih isporuka nafte.Trend pada se nastavio i u utorak ujutro.U međuvremenu, tržišta širom azijsko-pacifičke regije bilježe oporavak, dok vrijednost američkog dolara pada, jer investitori povlače kapital iz sigurnih valuta.

Ovo su najniže cijene zabilježene još od 11. juna, dana uoči izraelskih napada na iranske vojne i nuklearne ciljeve

Nakon primirja, cijene nafte na svjetskom tržištu u padu

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je danas da niko ne treba da podiže cijene nafte, naglasivši da prati situaciju. Na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.-	Svi, držite cijene nafte dole. Posmatram! Ne shvatate da to što radite koristi neprijatelju. Nemojte to da radite - napisao je Tramp na mreži Truth Social.

U drugoj objavi na istoj mreži obratio se Ministarstvu energetike SAD.- Burgijajte, dragi moji, burgijajte! I to SADA - napisao je on.Tramp je svojom porukom o cijenama nafte izrazio želju da te cijene ne budu podignute, usred strahova da bi tekući sukob na Bliskom istoku mogao da izazove njihov rast.

Burgijajte, dragi moji, burgijajte! I to SADA, napisao je on

Oglasio se Tramp: Niko ne treba da podiže cijene nafte

Na evropskim berzama jutros su berzanski indeksi pali jer investitori izbjegavaju rizičnija ulaganja zbog eskalacije krize na Bliskom istoku. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u minusu 0,3 posto u 9:30 sati, prenosi Index.hr.Londonski FTSE indeks oslabio je 0,13 posto, na 8.765 poena, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,21 posto, na 23.300 poena, a pariški CAC pao za 0,46 posto, na 7.555 poena.Investitori su oprezni zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što su se Sjedinjene Američke Države uključile u rat između Izraela i Irana. Naime, u subotu su američki borbeni avioni bombardovali tri nuklearna postrojenja u Iranu, kako bi Teheranu onemogućili daljnju proizvodnju nuklearnog oružja.Iran je odgovorio još žešćim raketiranjem ciljeva u Izraelu, što dodatno povećava rizik od širenja sukoba u regiji.Oprezno se trguje i na azijskim berzama. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je jutros u minusu oko 0,3 posto.Cijene dionica u Japanu, Australiji i Južnoj Koreji pale su između 0,1 i 0,4 posto, dok su u Šangaju i Hong Kongu porasle oko 0,6 posto.

Investitori su oprezni zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što su se Sjedinjene Američke Države uključile u rat između Izraela i Irana

Pale evropske berze zbog krize na Bliskom istoku

Cijene nafte na svjetskim tržištima rastu i danas, nakon što su prvobitne skočile za više od 2,5 posto.&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 3,6 posto, na 77,01 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,7 posto, na 73,84 dolara.U ponedjeljak ujutro cijene su dodatno porasle za više od dva posto i dostigle najviše nivoe u posljednjih pet mjeseci kao posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku.U subotu su, naime, američki vojni avioni bombardirali tri nuklearna postrojenja u Iranu, što bi Teheranu trebalo onemogućiti proizvodnju nuklearnog oružja.

Dramatične posljedice po svjetsku ekonomiju ako se zatvori Hormuški moreuz: Cijene nafte i u BiH mogle bi rasti za najmanje 50 posto

Iran je odgovorio još žešćim raketiranjem ciljeva u Izraelu, a sve to prijeti dodatnom eskalacijom sukoba.Trgovci strahuju za isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac kroz koji prolazi 18 miliona barela nafte, kondenzata i goriva dnevno.Vašington je pozvao Kinu da spriječi Iran da zatvori moreuz kroz koji prolazi oko 20 posto nafte u svijetu.- U scenariju u kojemu bi Iran selektivno remetio prolaz kroz Hormuz, cijena barela nafte mogla bi porasti iznad 100 dolara - kaže Vivek Dhar, analitičar u Commonwealth Bank of Australia.U proteklih desetak dana, koliko traje raketiranje između Izraela i Irana, cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je više od 13, a na američkom više od 10 posto.

Cijena barela nafte mogla bi porasti iznad 100 dolara

Cijene nafte dosegle najveći nivo u 2025. godini: Vašington pozvao Kinu da spriječi Iran da zatvori moreuz

Iako je Vijeće ministara osiguralo finansiranje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, te počelo s uplatama koje su dovoljne za njeno nesmetano funkcioniranje, plaće uposlenih i za juni bit će umanjene za 20 posto, a BHANSA je još daleko od konačnog rješenja problema uzrokovanih blokadom sredstava kod EUROCONTROL-a.<h2>Finansijski uvjeti</h2>U postupku izvršenja arbitražne presude u predmetu “Viaduct protiv BiH”, blokirana su sredstva BHANSA-e od rutnih naknada, koja predstavljaju 90 posto ukupnih prihoda, a uprava je poduzela niz vanrednih mjera štednje, među kojima i odgađanje isplate dijela plaća uposlenih za 20 posto. Ova odluka, prema pojašnjenju direktora BHANSA-e Davorina Primorca, na snazi je od marta do juna 2025. godine i riječ je o privremenom umanjenju, koje će zaposlenicima biti isplaćeno čim se steknu finansijski uvjeti.Odlukom Vijeća ministara odobren je mjesečni transfer, koji do kraja septembra iznosi maksimalno 60,1 milion KM. Radi se o pozajmici koju će BHANSA morati vratiti u budžet. Primorac pojašnjava da je ovaj iznos približno jednak planiranim rashodima BHANSA-e za taj period, ali je za nekoliko miliona KM manji od planiranog finansijskog okvira. Odluka Vijeća ministara predviđa i mogućnost da u slučaju potrebe Ministarstvo finansija transfer dodatno umanji, što ulijeva nesigurnost.<h2>Četiri mjeseca</h2>- Očekujemo uplatu tranše za juni. Ako ona bude u punom iznosu u odnosu na zahtjev BHANSA-e, kako je i najavljivano u odluci o privremenom finansiranju, uprava BHANSA-e će cijeniti da li će produživati odgodu dijela plaće za 20 posto i za juli. Ako bude uplaćen puni iznos, onda je nećemo produžiti. Odluka o odgodi je donesena za četiri mjeseca i ističe s junom – kazao je Primorac za “Avaz”.Dodatni razlog za zabrinutost je što odlukom Vijeća ministara pomoć BHANSA-i za iduću godinu nije, niti je mogla biti planirana. Kako bi se izbjegle drastičnije posljedice, poput većeg smanjenja plaća ili ugrožavanja redovnih operacija, uprava se odlučila i za kreditno zaduženje u iznosu od 15 miliona KM.<h2>Finansiranje institucija</h2>- U iduću godinu ulazimo samo sa sredstvima koje imamo na računu, jer odluka o privremenom finansiranju važi samo za 2025. Da bismo se finansirali u sljedećoj godini, s obzirom na to da nam je račun blokiran, potrebna je nova odluka o privremenom finansiranju od Vijeća ministara. Postoje ograničenja po zakonu o finansiranju institucija u BiH, kad je zemlja u statusu privremenog finansiranja i nema zakona o budžetu BiH, pa se može lako desiti da prva sredstva u sljedećoj godini dobijemo tek sredinom petog mjeseca. Kako preživjeti tih pet mjeseci? Samo sa zalihama na računu i ovim kreditom – ističe Primorac.Iz uprave BHANSA-e obećavaju da će po deblokadi sredstava iz EUROCONTROL-a, a u slučaju da se finansijska situacija poboljša - povećanjem iznosa državnog transfera ili smanjenjem drugih troškova, uposlenici i prije dobiti dio zaostalih primanja.

Odlukom Vijeća ministara odobren je mjesečni transfer, koji do kraja septembra iznosi maksimalno 60,1 milion KM

I pored odluke Vijeća ministara "Viaduct" je kamen o vratu BHANSA-i: Puna plaća uposlenima BHANSA-e možda već u julu

Globalna prodaja luksuzne robe za osobnu upotrebu usporava, ali neće biti u potpunosti zaustavljena, prema studiji konzultantske tvrtke Bain &amp; Co.Prodaja luksuzne robe koja je pala na 364 milijarde eura (419 milijardi dolara) u 2024. godini, prema projekcijama, ove će godine pasti za dodatnih 2% do 5% , navodi se u studiji, prenosi The Associated Press.“Ipak, da budemo pozitivni u ovom teškom trenutku – s tri rata, usporavanjem gospodarstava, s velikom nejednakošću, ipak možemo reći da ovo nije tržište u kolapsu“, rekla je Bainova partnerica i koautorica studije Claudia D’Arpizio.Uz vanjske nepovoljne uvjete, luksuzni brendovi iznendili su potrošače naglim porastom cijena, rekao je Bain. Kupce su odbile i nedavne istrage u Italiji koje su otkrile loše uvjete rada u tvornicama koji izrađuju luksuzne torbice.Studija je pokazala da prodaja naglo pada na snažnim tržištima Sjedinjenih Država i Kine. U SAD-u je nestabilnost tržišta zbog carina obeshrabrila povjerenje potrošača. Kina je zabilježila pad u šest tromjesečja zbog niskog povjerenja potrošača.Bliski istok, Latinska Amerika i jugoistočna Azija bilježe rast. Europa je negdje u sredini, pokazala je studija.To je stvorilo oštru razliku između brendova koji nastavljaju sa snažnim rastom kreativnosti i zarade, poput Prada Grupe, koja je u prvom tromjesečju zabilježila skok prihoda od 13% na 1,34 milijarde eura i Guccija, gdje su prihodi u istom razdoblju pali za 24% na 1,6 milijardi eura.

Prodaja luksuzne robe koja je pala na 364 milijarde eura (419 milijardi dolara) u 2024. godini, prema projekcijama, ove će godine pasti za dodatnih 2%

Carine i ratovi usporili globalnu prodaju luksuznih brendova

Kompanija ArcelorMittal je danas potpisala ugovor o kupoprodaji svojih poslovnih jedinica u Bosni i Hercegovini. Fabrika sa integralnom proizvodnjom čelika i ArcelorMittal Prijedor, rudnik željezne rude, koji opskrbljuje fabriku u Zenici, bit će prodani grupaciji Pavgord.Iz ArcelorMittala su kazali da je kompanija tokom godina uložila značajna sredstva i napore da ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor zadrži unutar svoje grupacije.Međutim, nakon detaljne strateške analize, zaključeno je da je prodaja najbolje rješenje za dalji razvoj poslovanja i zaposlenika poslovnih jedinica.U skladu s uslovima transakcije, udjeli ArcelorMittal-a u društvima ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor biće prodani grupaciji Pavgord, a sva radna mjesta zaposlenih biće prenesena na novog vlasnika.

Gordan Pavlović iz Foče kupuje zeničkog giganta ArcelorMittal

Očekuje se da će kompanija zabilježiti knjigovodstveni gubitak od oko 0,2 milijarde američkih dolara (uključujući i gubitke od kursnih razlika zabilježene u kapitalu još od datuma akvizicije), isključujući prihod od prodaje.Okončanje transakcije planirano je u trećem kvartalu 2025. godine, nakon dobijanja odobrenja za spajanje i ispunjenja svih prethodnih uvjeta za implementaciju transakcije. Do tada, sve aktivnosti i rad kompanije će se odvijati uobičajeno, uz punu podršku lokalnog menadžmenta i rukovodstva kompanije.- ArcelorMittal izražava zahvalnost institucijama Bosne i Hercegovine, kao i vlastima Federacije BiH i Republike Srpske, na podršci tokom 21 godine koliko kompanija posluje u ovoj zemlji. Vjerujemo da će kompanija i dalje imati značajan doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine. Zahvaljujemo se svim našim zaposlenicima u ArcelorMittal Zenici i ArcelorMittal Prijedoru na njihovom predanom radu i snažnom angažmanu tokom svih ovih godina i želimo im svu sreću u budućnosti, kao i grupaciji Pavgord u ovoj novoj fazi - izjavio je Sanjay Samaddar, potpredsjednik ArcelorMittala i generalni direktor ArcelorMittal Evrope - Dugi proizvodi.

Nakon detaljne strateške analize, zaključeno je da je prodaja najbolje rješenje za dalji razvoj poslovanja i zaposlenika poslovnih jedinica

Prodan ArcelorMittal: Kupac je kompanija Pavgord

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Đorđe Savić potvrdio je da će cijene goriva na benzinskim pumpama rasti iznad 2,30 KM po litri, i to već danas ili najkasnije u ponedjeljak.Tokom proteklih dana, cijene goriva povećane su za oko pet pfeninga po litru, dok se naredne sedmice očekuje dodatno poskupljenje od 10 do 15 pfeninga. Trenutne cijene dizela na većini benzinskih pumpi kreću se ispod 2,30 KM, dok benzin košta između 2,30 i 2,50 KM po litru.Rast cijena goriva povezuje se i s globalnim tržišnim kretanjima, posebno zbog sukoba između Izraela i Irana, koji prijeti destabilizaciji tržišta nafte i gasa. Iran, jedan od najvećih proizvođača nafte unutar OPEC-a, ima ključnu ulogu u svjetskoj trgovini energentima, posebno zbog strateškog značaja Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio globalne naftne rute.

Trenutne cijene dizela na većini benzinskih pumpi kreću se ispod 2,30 KM, dok benzin košta između 2,30 i 2,50 KM po litru

Novi udar na džep građana: Gorivo u BiH poskupljuje

KJP “ZOI 84“ Olimpijski centar Sarajevo objavio je javni konkurs za izbor i imenovanje članova uprave, a otvoren je 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja.Nadzorni odbor raspisuje Javni konkurs za izbor i imenovanje članova Uprave KJP “zoi 84“ olimpijski centar sarajevo d.o.o. Sarajevo za direktora preduzeća, izvršnog direktora za poslovne funkcije, izvršnog direktora za organizacionu jednicu ski-centar Bjelašnica, te izvršnog direktora za organizacionu jednicu Zetra.Nadležnosti Uprave Preduzeća su utvrdene u Zakonu o javnim preduzećima u Federaciji BiH, Zakonu o privrednìm društvima, Statutu Preduzeća i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesata u Preduzeću.Konkurs je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“ i oficijelnoj stranici Preduzeća www.zoi84.baJavni konkurs ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja.&nbsp;

Otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja

ZOI 84 objavio konkurs o imenovanju za izbor i imenovanje članova Uprave

“U 2025. godini, dok svijet digitalizira svaku poru sistema, druge države otvaraju vize za digitalne nomade i freelancere jer im donose strani kapital, mi smo još u kategoriji: ‘Neka djeca rade nešto na kompjuteru’. Zakon nas ne prepoznaje. Sistem nas ignoriše. A klijenti iz Njemačke nas pitaju za fakturu.”&nbsp;Ovako je za “Dnevni avaz” svoje viđenje freelancinga opisala Milica Kaurin, osnivačica i vlasnica freelancing.ba, gdje pokušavaju pomoći svakom pojedincu da pronađe najisplativiji model poslovanja.Freelancing - slobodno zanimanje - oblik je samostalnog rada gdje osoba (freelancer) pruža usluge klijentima bez stalnog zaposlenja u nekoj firmi. Freelancer može raditi za više klijenata istovremeno, često na daljinu (online), i uglavnom samostalno organizira svoje vrijeme, cijene i uslove rada.- Freelancing je sam po sebi dinamičan, i drugačiji, i za uspjeh je najvažnije da budete proaktivni. Koliko god da posjedujete dobru vještinu i znanje, morat ćete da se probijate na tržištu i trudite se da vas ljudi primijete. Ako od freelanciga želite samo neki mali dodatni prihod, to je uredu, možete raditi onako kao želite, kad stignete itd., ali ako ste preduzetnički nastrojeni, radite kao u firmi. Imate jasno definisano vrijeme koje ćete provesti u radu na dnevnom nivou, imate sistem naplate i komunikacije, obaveznu evidenciju klijenata, usluga, ugovora, rokova. Sve što su u firmama drugi radili za vas, sada morate raditi sami – savjetuje Milica Kaurin.<h2>Smanjenje troškova</h2>Jasna evidencija je uvjet za smanjenje troškova.- Optimizuj platne i transakcijske troškove. Koristite račun u banci sa niskim SWIFT troškovima i niskim bankarskim provizijama. Šta sve možete priznati kao rashod: internet, telefon, računi za softver (Adobe, Canva, Figma, Zoom…), kurs ili edukacija (npr., Udemy, Google certifikati), kupovina opreme (računari, mikrofon, miš, tastatura), home office – dio troškova struje, grijanja, najma (ako radiš od kuće), Putovanja ako su poslovne prirode, bankovne i PayPal provizije. Porez se plaća na prihod minus rashodi. Ako racionalno planirate, možete umanjiti porez za 30–50 procenata, ali ćete imati i dodatne troškove vođenja obrta. Kupovina edukativnog sadržaja (kurseva, knjiga, licenci) može vam se priznati kao rashod, ali i donijeti veću zaradu. Freelanceri često stagniraju jer ne ulažu u učenje novih vještina – pojasnila je Kaurin.<h2>Ukratko</h2>- Napravite profile na Upworku, Fiverru, Toptalu- Linkedin je odličan za outreach- Šaljite newsletter. To je moćan alat- Izgradite tržišnu poziciju, vaš rad je proizvod

Ako ste preduzetnički nastrojeni, radite kao u firmi

Milica Kaurin: Važno se probiti na tržištu

Slobodno zanimanje bez zaposlenja: Sve o freelancingu

Hakeri s mogućim vezama s Izraelom ispraznili su više od 90 miliona dolara iz Nobitexa, najveće iranske berze kriptovaluta, prema podacima firmi za analizu blockchaina.<h2>Spalili sredstva</h2>Grupa koja je preuzela odgovornost za hakiranje u četvrtak je procurila ono što je nazvala punim izvornim kodom kompanije.&nbsp;- Imovina ostala u Nobitexu je sada u potpunosti dostupna - napisala je grupa na svom Telegram nalogu.Ukradena sredstva su prebačena na adrese s porukama koje su kritizirale Iransku Revolucionarnu gardu, napisala je firma za analizu blockchaina Elliptic u objavi na blogu. Navedeno je da napad vjerovatno nije bio finansijski motiviran jer su novčanici u koje su hakeri uložili novac "spalili sredstva kako bi poslali Nobitexu političku poruku".Hakerska grupa Gonjeshke Darande - "Grabljivi vrabac" na perzijskom - optužila je Nobitex da je pomogao iranskoj vladi da izbjegne zapadne sankcije zbog brzo napredujućeg nuklearnog programa zemlje i prebaci novac militantima, u objavi na X u kojoj je preuzela odgovornost za napad.Čini se da je Nobitex potvrdio napad. Njihova aplikacija i web stranica nisu bile u funkciji dok su procjenjivali "neovlašteni pristup" njihovim sistemima, navodi se u objavi na X.Krađa je obuhvatila niz kriptovaluta, uključujući Bitcoin, Ethereum, Dogecoin i druge, rekao je šef nacionalne sigurnosne obavještajne službe u Chainalysisu Endru Firmen (Andrew Fierman).&nbsp;- Proboj je posebno značajan s obzirom na relativno skromnu veličinu iranskog tržišta kriptovaluta - dodao je.Hakovanje je, čini se, motivirano eskalacijom tenzija u izraelsko-iranskom sukobu, koji je izbio prošle sedmice kada je Izrael napao iranske nuklearne lokacije i vojne zvaničnike, izazivajući Teheranov odgovor baražom projektila. Do toga je došlo nakon što je grupa saopštila da je uništila podatke u sajber napadu na iransku državnu Bank Sepah u utorak.<h2>Izbjegavanje sankcija</h2>Elliptic je saopštio da su rođaci iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija povezani s berzom i da su sankcionisani operativci Revolucionarne garde koristili Nobitex. Podijelili su dokaze da je berza slala i primala sredstva iz kripto novčanika koje kontrolišu iranski saveznici, uključujući jemenske Hute i Hamas.Gonjeshke Darande je ranije preuzeo odgovornost za druge sajber napade visokog nivoa protiv Irana, uključujući operaciju iz 2021. godine koja je paralizirala benzinske pumpe i napad na čeličanu iz 2022. godine koji je izazvao veliki požar.Izraelski mediji su široko izvještavali da je Gonjeshke Darande povezan s Izraelom, ali vlada zemlje nikada nije službeno priznala veze s grupom.Američki senatori Elizabet Voren (Elizabeth Warren) i Angus King prošle su godine izrazili zabrinutost zbog iranskog korištenja kriptovaluta za izbjegavanje sankcija.

Proboj je posebno značajan s obzirom na relativno skromnu veličinu iranskog tržišta kriptovaluta, objasnili su

Rast i pad vrijednosti nije isti kod svake kriptovalute

Ovo je iznos godišnjeg prihoda koji Amerikanci smatraju dovoljnim za ugodan život

Srbijanska "Zastava oružje" preuzima vlasništvo u bh. firmi: Proizvodit će okvir za Kalašnjikov

BH Telecom uspostavlja saradnju s Amazon Web Services za digitalnu transformaciju BiH

Vedran Zubić za "Avaz": Svijet ulazi u prvi energetski svjetski rat!

Raspisan tender za izgradnju mosta preko Tare u Šćepan Polju

Nakon primirja, cijene nafte na svjetskom tržištu u padu

Oglasio se Tramp: Niko ne treba da podiže cijene nafte

Pale evropske berze zbog krize na Bliskom istoku

Cijene nafte dosegle najveći nivo u 2025. godini: Vašington pozvao Kinu da spriječi Iran da zatvori moreuz

I pored odluke Vijeća ministara "Viaduct" je kamen o vratu BHANSA-i: Puna plaća uposlenima BHANSA-e možda već u julu

Carine i ratovi usporili globalnu prodaju luksuznih brendova

Prodan ArcelorMittal: Kupac je kompanija Pavgord

Novi udar na džep građana: Gorivo u BiH poskupljuje

ZOI 84 objavio konkurs o imenovanju za izbor i imenovanje članova Uprave

Slobodno zanimanje bez zaposlenja: Sve o freelancingu

Hakeri tvrde da su uništili 90 miliona dolara sa iranske kripto berze: Dovode se u vezu s Izraelom

Biznis

Ovo je iznos godišnjeg prihoda koji Amerikanci smatraju dovoljnim za ugodan život

Srbijanska "Zastava oružje" preuzima vlasništvo u bh. firmi: Proizvodit će okvir za Kalašnjikov

BH Telecom uspostavlja saradnju s Amazon Web Services za digitalnu transformaciju BiH

Vedran Zubić za "Avaz": Svijet ulazi u prvi energetski svjetski rat!

Raspisan tender za izgradnju mosta preko Tare u Šćepan Polju

Nakon primirja, cijene nafte na svjetskom tržištu u padu

Oglasio se Tramp: Niko ne treba da podiže cijene nafte

Pale evropske berze zbog krize na Bliskom istoku

Cijene nafte dosegle najveći nivo u 2025. godini: Vašington pozvao Kinu da spriječi Iran da zatvori moreuz

I pored odluke Vijeća ministara "Viaduct" je kamen o vratu BHANSA-i: Puna plaća uposlenima BHANSA-e možda već u julu

Carine i ratovi usporili globalnu prodaju luksuznih brendova

Prodan ArcelorMittal: Kupac je kompanija Pavgord

Novi udar na džep građana: Gorivo u BiH poskupljuje

ZOI 84 objavio konkurs o imenovanju za izbor i imenovanje članova Uprave

Slobodno zanimanje bez zaposlenja: Sve o freelancingu

Hakeri tvrde da su uništili 90 miliona dolara sa iranske kripto berze: Dovode se u vezu s Izraelom