Sada je i službeno: po zvaničnim spiskovima, BiH je, rame uz rame s Norveškom, najviša selekcija cijelog Mundijala. Uz dokazan pedigre s bijele tačke iz baraža, centimetri i mrtve lopte mogli bi protiv jačih biti presudni.

Najviši na Mundijalu

Avaz je u analizi „Barbarezovi divovi“ prvi ustvrdio da su Zmajevi među najvišima, a zvanični spiskovi su to i potvrdili: BiH i Norveška dijele titulu najviše ekipe turnira s prosjekom od čak 187,2 centimetra. Za usporedbu, branilac naslova Argentina u prosjeku je niža gotovo osam centimetara (179,7 cm), Španija i Portugal jedva prelaze 181, a najniža Saudijska Arabija staje na 178,4. U vrhu su gotovo isključivo Evropljani, ali nikо nije dobacio do nas.

Imamo i pojedinačne divove. Štoper Stjepan Radeljić sa 2,01 metar dijeli drugo mjesto najviših igrača cijelog prvenstva, uz Engleza Dana Berna (Dan Burn) i kolumbijskog golmana Alvara Montera, a viši od njih je jedino austrijski golman Florijan Vigele (Florian Wiegele) s 2,05, najviši igrač ikada uvršten na spisak jednog Mundijala. Dodajmo kapitena Džeku s 1,93, Katića, Kolašinca, pa i Tabakovića kada se oporavi od povrede, i jasno je zašto protivnici neće spavati mirno kad lopta krene u naš napad iz prekida.

Zašto prekidi odlučuju turnire

Mrtve lopte su tiha valuta velikih takmičenja. Po analizama posljednjih svjetskih prvenstava, otprilike svaki treći gol pada iz prekida, a na turnirima je taj udio po pravilu veći nego u ligama: ekipe su umorne, blokovi zbijeni, prostora iz igre gotovo da nema, pa korner ili slobodnjak postaju najčišća šansa koju ćete dobiti. Nije slučajno što i najveći klubovi, po uzoru na Arsenal, danas drže posebne trenere samo za prekide. Ovaj Mundijal tome dodaje još dva začina: vrućinu, koja dodatno usporava igru iz akcije, i novo pravilo osam sekundi za golmane, koje će, kako smo pisali u tekstu o pravilima, donijeti i koji korner više.

Bijela tačka kao adut

Drugi adut je psihološki. BiH je do Mundijala došla upravo preko penala, u Zenici je, nakon 1:1, slomila Italiju u raspucavanju, a mirnoću je pokazao i 18-godišnji Alajbegović pogodivši odlučujući udarac. U nokaut-fazi, gdje se mečevi često rješavaju jedanaestercima, takav mentalitet i iskustvo vrijede koliko i klasa.

Šeme: ko skače, ko izvodi, ko čisti

Kako bi to moglo izgledati u praksi? Mete u šesnaestercu nameću se same: Radeljić i Katić iz drugog plana, Džeko na peterac, gdje je i u 40. godini majstor pozicioniranja. Kolašinac je idealan za ulogu „čistača“ koji blokovima otvara prostor skakačima. Izvođači su Memić i Alajbegović, obojica preciznog centaršuta, s tim da Alajbegović nudi i varijantu kratkog kornera kojom se razvlači protivnički blok. Jednako važno: Tahirović i Šunjić na ivici kaznenog prostora love „drugu loptu“, jer pola golova iz prekida ne padne iz prvog ubačaja nego iz nastavka akcije. I ne zaboravimo defanzivu, ista visina znači da bi BiH zračne duele u svom šesnaestercu trebala rijetko gubiti.

Kako to iskoristiti protiv jačih

Pogledajmo i po protivnicima. Kanada bez povrijeđenog Dejvisa gubi glavninu brzine, pa se očekuje tvrd, zatvoren meč u kojem jedna mrtva lopta lako presuđuje. Švicarska je poseban slučaj: posjedovna ekipa koja je u kvalifikacijama primila svega dva gola, ali i sama među najvišima na turniru (185,2 cm), pa tu zračna prednost postoji, no mjeri se u nijansama; upravo zato izvedba prekida mora biti uvježbana do detalja, jer bi to mogao biti jedini put do njihovog gola. Najveća razlika u centimetrima čeka u trećem kolu: Katar spada među najniže ekipe prvenstva, pa je zračni rat u Sijetlu teren na kojem BiH može najviše profitirati.

Recept je, dakle, jasan: disciplinovana odbrana, strpljenje, pa maksimalan učinak iz svake mrtve lopte. Visina i prekidi neće sami dobiti turnir, ali u grupi u kojoj se prolaz mjeri bodom-dva, upravo oni mogu biti razlika između odlaska kući i historijskog plasmana.