Zapanjujući rezultati najnovije studije pokazuju koliki utjecaj nastavak korištenja fosilnih goriva ima na zdravlje i dobrobit stanovništva širom svijeta.Prema istraživanju objavljenom u petak, polovina svjetske populacije prošle godine bila je izložena dodatnih 30 dana ekstremnih vrućina – što se direktno povezuje s globalnim zagrijavanjem izazvanim ljudskom aktivnošću.Naučnici naglašavaju da posljedice klimatskih promjena, posebno u zemljama u razvoju, ostaju nedovoljno prepoznate i često se zanemaruju.- Sa svakim barelom izgorjele nafte, svakom tonom ispuštenog ugljičnog dioksida i svakim djelićem stepena zagrijavanja, toplinski valovi će pogađati sve više ljudi - kazala je Friderike Oto, klimatologinja sa Kraljevskog koledža u Londonu i koautorica studije.Analizu su proveli stručnjaci sa organizacija World Weather Attribution, Climate Central i Centar za klimu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a objavljena je uoči Svjetskog dana borbe protiv ekstremne vrućine, koji se obilježava 2. juna i ove godine je fokusiran na rizike iscrpljenosti uslijed toplinskih valova.<h2>Ekstremno topli dani sve češći</h2>Naučnici su analizirali period od 1. maja 2024. do 1. maja 2025. i definisali "ekstremno tople dane" kao one toplije od 90% temperatura zabilježenih u tom području između 1991. i 2020. godine.U poređenju s modelom svijeta bez ljudski izazvanih klimatskih promjena, otkriveno je da je oko četiri milijarde ljudi – odnosno 49% svjetske populacije – doživjelo dodatnih 30 dana ekstremnih vrućina.U proteklih godinu dana zabilježene su 67 epizoda intenzivnih vrućina, a naučnici su u svakoj od njih identificirali jasne tragove klimatskih promjena.Najviše je pogođen karipski otok Aruba, gdje je zabilježeno 187 dana ekstremne vrućine – 45 dana više nego što bi ih bilo u svijetu bez klimatskih promjena.Prošla godina bila je najtoplija otkako postoje mjerenja, premašivši i 2023. godinu, dok je januar 2025. označen kao najtopliji u historiji.Petogodišnji prosjek globalnih temperatura sada je viši za 1,3 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a 2025. godine povremeno su temperature nadmašivale simbolični prag od 1,5 stepeni Celzijusa postavljen Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015.<h2>Više od dvije milijarde radnika izloženo riziku</h2>Tokom ljeta 2022. u Evropi je od posljedica toplinskog vala preminulo 61.000 ljudi, no iz brojnih dijelova svijeta podaci i dalje nedostaju, a uzroci smrti često se pogrešno pripisuju srčanim ili plućnim bolestima.Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), više od 70% svjetske radne snage – što je oko 2,4 milijarde ljudi – suočeno je s rizicima koje donosi ekstremna vrućina.U Africi je čak 93% radne snage izloženo pretjeranoj toploti, dok je u arapskim zemljama taj udio 84%.Zbog sve intenzivnije urbanizacije i manjka zelenih površina, gradovi se zagrijavaju dvostruko brže od ruralnih područja. Procjene pokazuju da će se do 2050. godine broj ljudi koji žive u gradovima s izraženim efektom "toplog otoka" i teškim uslovima zbog vrućine povećati za čak 700%.

Najnovije studije pokazuju koliki utjecaj nastavak korištenja fosilnih goriva ima na zdravlje i dobrobit stanovništva širom svijeta

Zapanjujući rezultati istraživanja: Polovica svijeta izložena je dodatnih mjesec dana ekstremnih vrućina

Mensa je dobila svog najmlađeg člana u historiji — britanskog dječaka starog samo dvije i po godine. Dječak čita knjige, govori pet jezika i već poznaje osnove matematike.Dok većina djece tek uči sastavljati pune rečenice, dvogodišnji Džozef Haris-Birtil već samostalno čita cijele knjige, a sada proširuje svoje znanje o Morzovoj abecedi, grčkom pismu i periodnom sistemu elemenata.<h2>Najmlađi član u historiji Mense</h2>Britanski dječak Džozef službeno je primljen u Mensu sa dvije godine i 182 dana starosti, čime je postao najmlađi član u historiji ove međunarodne organizacije za osobe visoke inteligencije. Britanski ogranak potvrdio je njegov status nakon što su se njegovi roditelji Roz i Dejvid obratili organizaciji, tražeći savjete o razvoju izvanrednih sposobnosti svog sina.

<blockquote class="twitter-tweet">Joseph Harris-Birtill (UK) has earned the record for youngest Mensa member (male) at just 2 years and 182 days old <a href="https://t.co/atvcaFJLBl">https://t.co/atvcaFJLBl</a>&mdash; Guinness World Records (@GWR) <a href="https://twitter.com/GWR/status/1926912358636487071?ref_src=twsrc%5Etfw">May 26, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prethodna najmlađa članica, američka djevojčica Ajla MekNab iz Kentakija, pridružila se Mensi 2023. godine sa dvije godine i 195 dana.Za članstvo u Mensi potrebno je položiti IQ test ili dokazati da osoba pripada među dva posto najinteligentnijih ljudi u svijetu. Kod Džozefa je to bilo jasno od najranije dobi.- Ubrzo je postalo jasno da je on izuzetan. Prvi put se prevrnuo na stomak sa pet sedmica, izgovorio prvu riječ sa sedam mjeseci, a svoju prvu knjigu pročitao je naglas od korica do korica sa godinu i tri četvrtine starosti - ispričala je majka Roz za Viki Njumen iz Ginisove knjige rekorda.<h2>Ponosni roditelji</h2>Sa 27 mjeseci, Džozef je tečno čitao naglas deset minuta u kontinuitetu, brojao do deset na pet jezika i brojao naprijed i nazad do brojeva daleko većih od 100.Djeca obično progovore prve razumljive riječi oko godinu dana, a čitanje počinju tek sa pet ili šest godina. Džozef je ovu razvojnu fazu višestruko nadmašio.- Pretraživala sam internet tražeći dodatnu podršku i vidjela da Mensa nudi resurse i članstvo za djecu s visokim sposobnostima. Nadamo se da će mu ovo priznanje jednog dana donijeti osjećaj ponosa. To je veoma rijetko priznanje i sve zasluge pripadaju njemu - rekla je ponosna majka Roz.

Navedeni dječak čita knjige, govori pet jezika i već barata osnovama matematike

Čudo od djeteta: Ovaj dječak ima tek dvije i pol godine te je najmlađi član Mense u historiji

Meteorološki radar u Teksasu zabilježio je ogromno jato šišmiša koji su u sumrak poletjeli u lov na insekte. Na radarskim snimcima vidjeli su se neobični krugovi koji su nastali izlaskom miliona šišmiša iz pećine "Frio Bat Cave", poznate turističke atrakcije blizu grada Uvalde.Ova pećina dom je jednoj od najvećih kolonija meksičkih šišmiša na svijetu, gdje tokom toplih mjeseci boravi između 10 i 12 miliona jedinki. Šišmiši svake večeri izlaze u lov na leteće insekte, a zimi migriraju u Meksiko.Radar obično koristi elektromagnetne impulse za praćenje oblaka, ali ponekad zabilježi i velike skupine ptica, insekata ili šišmiša, kao što je ovaj put bio slučaj.

Radar obično koristi elektromagnetne impulse za praćenje oblaka, ali ponekad zabilježi i velike skupine ptica

Misteriozni krugovi na radaru iznad Teksasa

Misteriozni krugovi na radaru iznad Teksasa zbunili promatrač

Preko 75 miliona kvadratnih kilometara okeanske površine širom svijeta - više od 20 posto ukupne površine okeana -značajno je potamnilo između 2003. i 2022. godine. Ova pojava izazvala je zabrinutost među morskim biolozima. Potamnjenje utiče na dubinu fotične zone - gornjeg sloja okeana koji obasjava Sunčeva svjetlost, a koji je od presudnog značaja za većinu morskog života i za regulaciju globalne klime, prenosi <a href="https://scitechdaily.com/21-of-the-ocean-is-losing-sunlight-what-that-means-for-marine-life/">SciTechDaily</a>.Prema istraživanju objavljenom 27. maja u časopisu Global Change Biology, naučnici sa britanskog Univerziteta u Plimutu i Laboratorije za morska istraživanja u Plimutu analizirali su 20 godina NASA-inih satelitskih podataka i uporedili ih s kompjuterskim modelima. Koristili su podatke iz baze Ocean Colour Web, koji okeane dijeli na segmente veličine devet kilometara, te modele Sunčevog i Mjesečevog zračenja kako bi precizno mjerili promjene u dubini fotične zone.Otkrili su da je na više od devet posto okeana - površinom većih od Afrike - dubina fotične zone smanjena za više od 50 metara. Na nekim područjima zabilježen je gubitak i veći od 100 metara. Iako je u oko deset posto okeana došlo do posvjetljenja, ukupni globalni trend jasno ukazuje na zatamnjenje.<h2>Uzroci zatamnjenja zavise od regije</h2>U obalnim vodama glavni uzroci zatamnjenja su ispiranje nutrijenata, organskih materija i sedimenata s poljoprivrednog zemljišta i putem padavina, što podstiče rast planktona i smanjuje providnost vode. Na otvorenom moru, promjene u obrascima cvjetanja algi i porast temperature površine mora vjerovatno sprečavaju prodor svjetlosti.- Postoje istraživanja koja ukazuju da se boja površine okeana promijenila tokom posljednje dvije decenije, moguće zbog promjena u planktonskim zajednicama. No, naši rezultati pružaju dokaze da takve promjene dovode do široko rasprostranjenog zatamnjenja koje smanjuje količinu okeanskog prostora dostupnog životinjama koje zavise od Sunca i Mjeseca za preživljavanje i razmnožavanje - upozorio je dr. Tomas Dejvis, vanredni profesor zaštite mora na Univerzitetu u Plimutu.On je dodao da to može ugroziti ne samo okeanski ekosistem, već i kopnene sisteme koji zavise od okeana.&nbsp;- I mi zavisimo od okeana i njegovih fotičnih zona – za vazduh koji udišemo, ribu koju jedemo, našu sposobnost da se borimo protiv klimatskih promjena, kao i za opšte zdravlje i dobrobit planete - poručio je Dejvis.<h2>Kritične tačke</h2>- Ako se fotična zona smanjuje za oko 50 metara na velikim dijelovima okeana, životinje kojima je potrebno svjetlo biće prisiljene da se kreću bliže površini, gdje će morati da se takmiče za hranu i druge resurse koji su im potrebni - istakao je Tim Smit iz Laboratorije za morska istraživanja u Plimutu.Najizraženije smanjenje dubine fotične zone zabilježeno je na vrhu Golfske struje i u polarnim regijama - područjima koja su već pod snažnim uticajem klimatskih promjena. Obalna mora, poput Baltičkog, također su pogođena zatamnjenjem zbog ispiranja s kopna.

Više od petine okeana znatno je potamnilo, što ugrožava morski svijet, ribarstvo i klimu

Okeani tonu u tamu: Šta to znači za život na Zemlji?

Kina je u četvrtak rano ujutro započela svoju prvu misiju prikupljanja uzoraka s asteroida lansiranjem bespilotne letjelice Tianwen-2, čime bi ova rastuća svemirska sila mogla postati treća zemlja u svijetu koja je uspješno donijela netaknute uzorke s asteroida na Zemlju.Raketa Dugi marš 3B uzletjela je oko 1:31 po lokalnom vremenu s lansirnog centra u Sjičangu, noseći letjelicu Tianwen-2. Tokom naredne godine, sonda će se približiti malom asteroidnom tijelu blizu Zemlje poznatom kao 469219 Kamoʻoalewa, koje se nalazi na udaljenosti od oko 16 miliona kilometara.

<blockquote class="twitter-tweet">China&#39;s Tianwen-2 asteroid sample return mission has begun with a launch from Xichang! Details -&gt; <a href="https://t.co/axwnFtc5K6">https://t.co/axwnFtc5K6</a> <a href="https://t.co/mAV5hZOJRE">pic.twitter.com/mAV5hZOJRE</a>&mdash; Phazzee 🐼🚀 | 中国航天 🇨🇳 | 🇵🇸🏳️‍⚧️🏳️‍🌈 (@PhazzeeYeehaw) <a href="https://twitter.com/PhazzeeYeehaw/status/1927811375646027806?ref_src=twsrc%5Etfw">May 28, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kineska državna novinska agencija Sinhua potvrdila je uspješno lansiranje, nazvavši ga "potpunim uspjehom". Prema planu, Tianwen-2 bi trebao stići do asteroida u julu 2026. godine, dok se povrat kapsule s prikupljenim uzorcima na Zemlju očekuje u novembru 2027.<h2>Rastuće ambicije</h2>Ova misija još je jedan pokazatelj brzog razvoja kineskog svemirskog programa, koji je u proteklim godinama zabilježio niz značajnih uspjeha – od spuštanja robota na tamnu stranu Mjeseca, preko izgradnje vlastite svemirske stanice u Zemljinoj orbiti, do planova za slanje ljudi na Mjesec do 2030. godine.Prvu uspješnu misiju prikupljanja uzoraka s asteroida izvela je japanska letjelica Hayabusa 2010. godine. Japan je to ponovio 2019. misijom Ryugu, a Sjedinjene Američke Države su 2020. godine realizirale svoju prvu takvu misiju, OSIRIS-REx, koja je donijela uzorke s asteroida Bennu.<h2>Bliski susjed Zemlje</h2>Asteroid Kamoʻoalewa poznat je kao kvazi-satelit Zemlje, jer se već oko stotinu godina kreće oko Sunca u orbiti sličnoj Zemljinoj, prema podacima NASA-e. Njegov promjer se procjenjuje između 40 i 100 metara.

Ova misija još je jedan pokazatelj brzog razvoja kineskog svemirskog programa

Kina lansirala misiju za prikupljanje uzoraka s asteroida

Svjetska meteorološka organizacija (WMO), agencija UN-a, predvidjela je sa 70% sigurnosti da će globalno zagrijavanje između 2025. i 2029. premašiti 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine.&nbsp;- Ovo je prvi put da to vidimo u našim prognozama.&nbsp;To je šok, iako smo u ovoj fazi i mislili da je to moguće &nbsp;- izjavio je Adam Scaife iz britanskog Meteorološkog ureda.<h2>Rekordne temperature</h2>Planeta će ostati na rekordnim razinama zagrijavanja nakon dvije najtoplije godine (2023. i 2024.) i najtoplijeg desetljeća u historiji, navodi WMO na osnovu prognoza deset međunarodnih centara.&nbsp;- Upravo smo proživjeli deset najtoplijih godina u historiji. A nažalost ovo izvješće WMO-a ne pokazuje naznake predaha - rekao je zamjenik glavnog tajnika WMO-a Ko Barrett.Zagrijavanje od 1,5 stepena Celzijusa mjeri se u odnosu na period 1850.–1900., prije intenzivnog sagorijevanja uglja, nafte i plina, čiji produkti, poput ugljikovog dioksida, značajno doprinose klimatskim promjenama. Pariški sporazum iz 2015. postavio je ovaj cilj, no mnogi klimatolozi sada smatraju da je njegovo postizanje gotovo nemoguće jer emisije CO2 i dalje rastu.- Ovo je u potpunosti u skladu s činjenicom da smo blizu premašivanja 1,5 stepena Celzija krajem 2020-ih ili početkom 2030-ih - komentirao je klimatolog Peter Thorne sa Sveučilišta Maynooth u Irskoj.Iako je "iznimno malo vjerovatno", WMO navodi da postoji 1% šanse da barem jedna od sljedećih pet godina premaši 2 stepena zagrijavanja. Scaife je podsjetio da su prije deset godina prognoze ukazivale na "vrlo nisku" vjerovatnost prelaska 1,5 stupnjeva, što se prvi put dogodilo 2024.Svaki djelić stepena dodatnog zagrijavanja pojačava toplinske valove, ekstremne oborine, suše, topljenje leda i ledenjaka.<h2>Nema predaha ni 2025.</h2>Prošle sedmice Kina je bilježila temperature iznad 40 stupnjeva Celzijusa, Ujedinjeni Arapski Emirati gotovo 52, dok je Pakistan pogodila oluja nakon snažnog toplinskog vala.&nbsp;- Već smo dosegli opasnu razinu globalnog zagrijavanja, s nedavnim smrtonosnim poplavama u Australiji, Francuskoj, Alžiru, Indiji, Kini i Gani i šumskim požarima u Kanadi.&nbsp;Nastavak oslanjanja na naftu, plin i ugljen u 2025. godini je apsolutno ludilo - rekla je Frederike Oto, klimatologinja na Imperial Collegeu u Londonu.

WMO predviđa da će globalno zagrijavanje između 2025. i 2029. premašiti 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine

Šokantne prognoze svjetskih meteorologa: Proživjeli smo 10 najtoplijih godina, a pravo zagrijavanje tek nas čeka

Kineski naučnici otkrili su jedinstveni binarni zvjezdani sistem, kakav dosad nije zabilježen u svemiru. U krškom području provincije Guizhou, golemi radijski teleskop FAST uhvatio je signal pulsara čije zračenje povremeno zaklanja njegova zvjezdana pratilja. Ovo otkriće, postignuto pomoću Sfernog radijskog teleskopa s aperturom od 500 metara, donosi važne uvide u evoluciju i interakciju binarnih zvijezda.Pulsari su neutronske zvijezde visoke gustoće koje s magnetskih polova emituju snopove elektromagnetskog zračenja, stvarajući pravilne impulse radijskih valova, rendgenskih ili gama zraka tokom rotacije. U našoj galaksiji evidentirano je preko 3400 pulsara.<h2>Misija teleskopa FAST</h2>FAST, poznat kao "Kinesko nebesko oko", najveći je svjetski radijski teleskop s jednom antenom, sastavljen od više od 4400 podesivih panela. U funkciji je od januara 2020., a međunarodnim istraživačima dostupan je od marta 2021. Njegove misije obuhvataju proučavanje pulsara, brzih radijskih bljeskova, svemirskog vodika i potragu za izvanzemaljskom inteligencijom.<h2>Pratilja zaklanja pulsar</h2>Istraživački tim pod vodstvom Han Jinlina iz Nacionalnih astronomskih opservatorija Kine otkrio je da pulsar PSR J1928+1815, smješten 455 svjetlosnih godina od Zemlje, povremeno gubi impulse jer ga zvjezdana pratilja zaklanja svakih nekoliko sati. Studija o ovom otkriću objavljena je u časopisu Science.Ovaj pulsar nalazi se u rijetkoj fazi evolucije binarnog sistema, gdje dvije zvijezde orbitiraju unutar zajedničkog omotača vodika. Kroz otprilike 1000 godina, neutronska zvijezda uklanja omotač, otkrivajući zvijezdu koja sagorijeva helij.Ovo otkriće pruža rijedak dokaz prijenosa mase i sužavanja orbite u binarnim sistemima, produbljujući razumijevanje neutronskih zvijezda i njihove uloge u stvaranju gravitacijskih valova.

Kineski astronomi otkrili su binarni zvjezdani sistem kakav dosad nije viđen u svemiru

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

U snažnoj erupciji vulkana Kilauea na Havajima, mlazovi lave dosezali su visinu do 300 metara. Američke vlasti, međutim, uvjeravaju da je situacija pod nadzorom.Jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu, Kilauea na Havajima, eruptirao je 25. maja, izbacujući rastopljenu lavu više od 300 metara u zrak, što je, prema Američkom geološkom zavodu (USGS), najsnažnija erupcija od decembra 2024. godine. Ovo je bila 23. erupcija tog vulkana od decembra prošle godine do danas.Erupcija je započela u 16:15 po lokalnom vremenu, kada su mlazovi lave počeli izbijati iz sjevernog otvora vulkana. U roku od pola sata, jedna fontana dosegla je visinu od 300 metara. Ubrzo se aktivnost proširila na južni otvor, gdje su dodatne fontane lave dosegle visinu od 250 metara.Obilni tokovi lave izlili su se iz oba otvora i prekrili otprilike polovicu dna kratera Halemaumau, navodi se u izvješću USGS-a, koje prenosi <a href="https://www.sciencealert.com/watch-1000-foot-lava-jets-erupt-from-hawaiis-kilauea-volcano">Science Alert</a>.

Do 22:25 sati po lokalnom vremenu erupcija se stišala. Lava je za sada ostala unutar Nacionalnog parka vulkana na otoku Havaji. Ipak, opasnosti nisu ograničene samo na krater.Znanstvenici USGS-a izrazili su zabrinutost zbog vulkanskih plinova, upozoravajući da se mogu širiti niz vjetar i utjecati na zdravlje ljudi, potencijalno izazivajući probleme s disanjem ako su koncentracije u zraku previsoke. Erupcija je također stvorila tzv. Peleinu kosu, tanke niti vulkanskog stakla koje mogu izazvati iritaciju očiju i kože.- Iako je navedeni vulkan trenutno miran, USGS upozorava da su nove erupcije vjerojatne u skoroj budućnosti - stoji u izvješću.

Američke vlasti uvjeravaju da je situacija pod nadzorom

Pogledajte kako jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana izbacuje lavu 300 metara u zrak

Astronomi su dosad bili usmjereni na traženje svemirskih objekata koji dolaze iz vanjskog dijela Sunčevog sistema. Međutim, nova studija upozorava da opasnost za Zemlju može vrebati mnogo bliže.Dvadeset godina nakon što je Kongres SAD-a naložio NASA-i da identificira 90% objekata bliskih Zemlji (engl. Near Earth Objects ili NEO) većih od 140 metara, astronomi sada možda moraju proširiti potragu, usmjeravajući se prema orbiti susjedne Venere, prenosi <a href="https://www.universetoday.com/articles/is-venus-hiding-dangerous-asteroids">Universe Today</a>.Nova studija, dostupna na repozitoriju arXiv i u očekivanju objave u časopisu Astronomy and Astrophysics, istražuje uglavnom zanemarenu kategoriju NEO-a, odnosno one koji dijele orbitu s Venerom. Glavni autor studije je Valerio Karuba, izvanredni profesor na Državnom sveučilištu Sao Paolo u Brazilu.Trenutno je poznato dvadeset Venerinih suorbitalnih asteroida, navode autori studije. Iako njihov položaj sprječava bliske susrete s Venerom, Karuba i njegov tim ističu da to ne isključuje mogućnost susreta sa Zemljom.<h2>Šta čini ove objekte opasnima?</h2>Venerini suorbitalni asteroidi smatraju se potencijalno opasnim asteroidima (engl. potentially hazardous asteroids ili PHA) ako imaju promjer veći od 140 metara i prolaze unutar 0,05 astronomskih jedinica (AJ) od Zemljine orbite. Podsjetimo, jedna astronomska jedinica odgovara udaljenosti Zemlje od Sunca.Posebnu zabrinutost izazivaju objekti s niskim orbitalnim ekscentricitetom, koje je teže otkriti i koji su možda nedovoljno zastupljeni zbog ograničenja u promatranju.Venerini suorbitalni asteroidi izrazito su kaotični, s Ljapunovljevim vremenima (mjera koja kvantificira brzinu kojom sustav postaje nepredvidiv zbog malih razlika u početnim uvjetima, op. a.) reda veličine od 150 godina, navodi se u istraživanju. To znači da njihova orbitalna putanja postaje nepredvidiva već nakon nešto više od jednog stoljeća, što značajno otežava dugoročne analize rizika.<h2>Šta su pokazale simulacije?</h2>Kako bi procijenili potencijalne opasnosti, znanstvenici su proveli simulacije orbitalne dinamike tijekom 36.000 godina, koristeći 26 kloniranih asteroida s različitim nagibima. Otkrili su da postoje orbite pri kojima Venerini suorbitalni objekti mogu predstavljati prijetnju sudara sa Zemljom.Potraga za ovim asteroidima sa Zemlje otežana je sjajem Sunca i ograničenjima u vidljivosti.- Kombinacija ograničenja elevacije i solarne elongacije ograničava naša promatranja na specifična razdoblja tijekom godine - objašnjavaju autori istraživanja.<h2>Ključna uloga budućih svemirskih misija</h2>Nadolazeći opservatorij Vera Rubin mogao bi pomoći u potrazi, ali buduće svemirske misije mogle bi biti presudne.- Promatranja provedena iz Venerine orbite, usmjerena od Sunca, mogu poboljšati detekciju ovih tijela - navodi se u studiji. Predložene misije prema halo-orbitama blizu Sunce-Venera Lagražovih točaka mogle bi značajno povećati stope otkrivanja.Lagražove tačke su posebni položaji u svemiru gdje se gravitacijske sile dva velika tijela (poput Sunca i planeta) i centrifugalna sila koju osjeća manji objekt (poput satelita) uravnotežuju. U tim tačkama mali objekt može održavati stabilan položaj u odnosu na dva veća tijela.- Samo posvećena promatračka kampanja iz svemirske misije u blizini Venere mogla bi potencijalno mapirati i otkriti sve još uvijek "nevidljive" PHA među Venerinim suorbitalnim asteroidima - zaključuju autori istraživanja.

Astronomi su dosad bili usmjereni na traženje prijetnji van Sunčevog sistema. Međutim, nova studija upozorava da opasnost može vrebati mnogo bliže

Skrivena opasnost u orbiti Venere: Nova prijetnja Zemlji

Duboko ispod Zemljine površine, zlato za koje se dugo vjerovalo da je izgubljeno u samom središtu planete, zapravo se polako uzdiže prema površini. Do tog zaključka došli su geokemičari Nils Mesling i Matijas Vilbold sa Univerziteta u Getingenu, a njihova studija nedavno je objavljena u uglednom časopisu Nature.- Kada smo dobili prve rezultate, shvatili smo da smo doslovno naišli na zlato! Naši podaci su potvrdili da materijal iz jezgre, uključujući zlato i druge plemenite metale, curi u Zemljin plašt iznad - rekao je Mesling.Njemački naučnici fokusirali su se na izotope rutenija – siderofilan, tj. element koji "voli" željezo – pronađen u vulkanskom kamenju s Havaja. Upotrebom naprednih metoda analize, otkrili su izražen višak izotopa rutenija-100, koji je karakterističan za jezgru planete, ali ne i za plašt.Iako se određene količine zlata nalaze u Zemljinoj kori, više od 99 posto ukupnih zaliha ovog dragocjenog metala nalazi se duboko u unutrašnjosti. Naučnici procjenjuju da u jezgru ima dovoljno zlata da se čitava kopnena masa planete prekrije slojem debljine pola metra.Najveći dio zlata potonuo je u dubinu tokom ranih faza formiranja Zemlje, u događaju poznatom kao "željezna katastrofa", dok su meteoriti kasnije donijeli dodatne količine na površinu.- Sada možemo dokazati i da ogromni volumeni pregrijanog materijala iz plašta – riječ je o stotinama kvadriliona tona stijena – potječu s granice između jezgre i plašta, te se uzdižu prema površini i formiraju okeanske otoke poput Havaja - objasnio je Vilbold.Ova otkrića predstavljaju važan korak ka boljem razumijevanju unutrašnje građe Zemlje i procesa kojima se skriveni metali iz dubine planete s vremenom približavaju površini.

Duboko ispod Zemljine površine, zlato za koje se dugo vjerovalo da je izgubljeno u samom središtu planete, zapravo se polako uzdiže prema površini

Zlato iz Zemljine jezgre polako curi prema površini

U savremenom društvu koje veliča produktivnost i neprekidnu stimulaciju, dosada se često posmatra kao nešto negativno, stanje koje treba izbjeći.&nbsp;Međutim, stručnjaci za mentalno zdravlje mladih, naučnica Mišel Kenedi i profesor Danijel Hermens s australskog Univerziteta Sunčana Obala, tvrde da upravo prihvatanje dosade može igrati ključnu ulogu za naše psihičko blagostanje.<h2>Kako mozak reaguje na dosadu?</h2>Dosada se najčešće definiše kao poteškoća u održavanju pažnje ili interesa za trenutnu aktivnost. Tokom takvih stanja, mozak prolazi kroz različite faze. Kada smo u početku uključeni u neki zadatak, aktivira se mreža pažnje u mozgu, koja filtrira ometanja i usmjerava nas na ono što je bitno. No, kako interes opada, ta mreža se povlači, a opada i aktivnost mreže izvršne kontrole, što odražava našu borbu da zadržimo fokus.- U tim trenucima aktivira se mreža zadanog načina rada, koja nas usmjerava ka unutrašnjim mislima i samoposmatranju – procesu poznatom kao introspekcija.&nbsp;To unutrašnje usmjerenje može biti mehanizam pomoću kojeg se suočavamo s dosadom - pojašnjavaju Kenedi i Hermens.Australski stručnjaci dodaju i da ulogu imaju i druge moždane regije. Naprimjer, insula postaje aktivnija jer otkriva unutrašnje signale poput nemira ili gubitka angažovanosti, signalizirajući da zadatak više ne zadovoljava potrebe tijela. Amigdala obrađuje negativne emocije koje prate dosadu, dok ventromedijalni prefrontalni korteks motiviše osobu da potraži zanimljivije aktivnosti.<h2>Stalna aktivnost kao pritisak</h2>Savremeni način života, upozoravaju autori, podstiče prekomjernu stimulaciju. Odrasli pokušavaju balansirati između poslovnih obaveza, porodičnog života i stalne povezanosti s digitalnim uređajima. Djeca, s druge strane, većinu vremena provode u strogo organizovanim školskim i vannastavnim aktivnostima.- Takav način života nesvjesno stvara poruku da moramo biti stalno "uključeni" - pišu Kenedi i Hermens.Ova stalna stimulacija dodatno opterećuje simpatički nervni sistem, koji upravlja tjelesnim odgovorom na stres. Hronično stanje aktivacije, poznato kao alostatsko opterećenje, drži nervni sistem u stalnoj pripravnosti i povećava rizik od anksioznosti, objašnjavaju stručnjaci.<h2>Zašto je važno dozvoliti sebi dosadu?</h2>Umjesto da pokušavamo u potpunosti eliminisati dosadu, Kenedi i Hermens savjetuju da je povremeno prihvatimo kao oblik mentalnog "resetovanja". Prednosti uključuju poboljšanu kreativnost, bolju emocionalnu regulaciju, veću misaonu samostalnost, manje vremena ispred ekrana i ravnotežu u nervnom sistemu.- Dugotrajna dosada može biti povezana s depresijom, što govori o potrebi za ravnotežom - upozoravaju australski stručnjaci.U kontekstu sve učestalije anksioznosti, naročito kod mladih, stvaranje prostora za dosadu može omogućiti toliko potreban predah. Kenedi i Hermens zaključuju: "Moramo prigrliti pauzu – mentalni prostor u kojem se naš nervni sistem može ponovo kalibrirati, kreativnost procvjetati, a emocionalna otpornost razviti."

U savremenom društvu koje veliča produktivnost i neprekidnu stimulaciju, dosada se često posmatra kao nešto negativno, stanje koje treba izbjeći

Dosada kao lijek: Stručnjaci tvrde da odmor bez stimulacije može koristiti mozgu

Prije svakog odlaska u svemir, astronauti prolaze kroz višednevnu karantenu. Ova procedura ima dvostruku svrhu: osigurati da astronauti budu potpuno zdravi, ali i spriječiti unošenje potencijalno opasnih virusa ili bakterija na svemirsku stanicu, koji bi mogli ugroziti buduće misije ili druge članove posade.Ponekad astronauti sa sobom ponesu uzorke mikroorganizama kako bi proučavali njihovo ponašanje u bestežinskom stanju i svemirskim uslovima. Međutim, kineski naučnici ostali su zatečeni kada su u brisevima uzetim s kineske svemirske stanice Tiangong otkrili bakteriju koja do sada nije bila poznata na Zemlji.<h2>Ključna uloga</h2>Tim istraživača s Pekinškog instituta za inženjering svemirskih sistema i kompanije Shenzhou Space Biotechnology Group objavio je otkriće nove bakterije koju su nazvali Niallia tiangongensis. Prema njihovim riječima, proučavanje ove vrste i sličnih mikroorganizama može igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja astronauta i sigurnosti svemirskih stanica.- Kod Niallia tiangongensis otkrili smo promjene koje joj omogućavaju preživljavanje i funkcionisanje u izuzetno stresnim uslovima svemira - saopštili su istraživači.Dodatna istraživanja, objavljena u časopisu International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology, pokazala su da mikrobiološki sastav i funkcije organizama na Tiangongu značajno odstupaju od onih na Međunarodnoj svemirskoj stanici.Naučnici su naveli da je Niallia tiangongensis bliska srodnica bakterije Niallia circulans, štapićaste bakterije koja prirodno živi u tlu, ali još uvijek nije jasno zbog čega je nova vrsta evoluirala upravo na svemirskoj stanici.Dalja analiza otkrila je da Niallia tiangongensis ima jedinstvenu sposobnost razgradnje želatine kao izvora azota i ugljika, ali je izgubila mogućnost iskorištavanja drugih energetski bogatih supstanci koje slične bakterije koriste na Zemlji.<h2>Nevjerovatne sposobnosti</h2>Kineski naučnici najavili su nastavak istraživanja kako bi detaljnije razumjeli ponašanje ove bakterije, s posebnim fokusom na njene moguće posljedice po zdravlje astronauta. Naime, njen srodnik može izazvati sepsu kod osoba oslabljenog imuniteta, pa postoji zabrinutost da bi i Niallia tiangongensis mogla imati štetan uticaj.Treba podsjetiti da ovo nije prvi slučaj da se nove bakterije otkriju u tzv. “čistim prostorima”. NASA je u sterilnim sobama gdje se pripremaju uređaji za svemirske misije identificirala desetine mikroorganizama koji pripadaju 26 potpuno novih vrsta.Studije su pokazale da ti mikrobi posjeduju nevjerovatnu sposobnost prilagođavanja i preživljavanja u ekstremno čistim i kontrolisanim uslovima, što predstavlja izazov s obzirom na buduće planove čovječanstva za istraživanje drugih planeta.

Novootkrivena bakterija promijenila je svoje ponašanje i prilagodila se teškim uvjetima u svemiru

Kineski naučnici otkrili dosad neviđen oblik života na svemirskoj postaji

Rijetka zelena morska kornjača, pronađena paralisana od hladnoće na Badnju večer prošle godine na jednoj irskoj plaži, puštena je jučer na slobodu na španskim Kanarskim ostrvima, pola godine nakon što je spašena i nakon što je prošla program rehabilitacije, potvrdio je veterinar koji je liječio kornjaču, javio je Reuters.Pretpostavlja se da su mladu kornjaču, koja je nazvana Solstis, koja bi normalno plivala u tropskim ili suptropskim vodama, vjerovatno odnijele sjeverne struje i izbacile je gotovo mrtvu na plažu u okrugu Kler na jugozapadu Irske, rekao je za Reuters veterinar i biolog iz Centra za zaštitu faune na Gran Kanariji, Paskal Kalabuig.- Kornjaču smo našli sa upalom pluća i meningitisom. Bila je u lošem stanju i imala je tragove ugriza ajkule ili foke na vrhu i dnu oklopa – rekla je Marija Foli, menadžer za životinje u Morskom svijetu Dingl u Irskoj.Kornjača široka oko 33 centimetra i teška 3,1 kilograma hranjena je proteklih šest mjeseci škampima i lignjama i liječena antibioticima. Zelene morske kornjače, iako su klasifikovane kao ugrožene, prilično su česte oko Kanarskog arhipelaga. U prirodnoj sredini mogu da žive do 90 godina, da narastu do 1,5 metra, i da dostignu težinu do 187 kilograma.

Kornjača široka oko 33 centimetra i teška 3,1 kilograma hranjena je proteklih šest mjeseci škampima i lignjama

Na slobodu puštena kornjača koja je pronađena prije pet mjeseci polumrtva na obali: Imala upalu pluća, meningitis i ugrize

Australijska agencija za regulaciju lijekova i terapije odobrila je prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti, objavio je u četvrtak ABC, javlja Anadolu.Administracija za terapijske proizvode (TGA) odobrila je lijek Donanemab, za koji je utvrđeno da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.Lijek je namijenjen osobama s blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću, koja je najčešći tip demencije. To je vodeći uzrok smrti kod žena u Australiji i drugi najčešći kod muškaraca.Lijek se daje kao intravenska infuzija svake četiri sedmice, maksimalno 18 mjeseci.Klinička ispitivanja su pokazala da može pomoći u ranim fazama Alzheimerove bolesti.Međutim, ne može izliječiti i ne zaustavlja kognitivni pad. Ali može usporiti bolest i omogućiti ljudima bolji kvalitet života duže vrijeme.Lijek, koji je već odobren u Velikoj Britaniji i SAD-u, u ovoj fazi nije naveden u Programu farmaceutskih beneficija, što znači da ga vlada ne subvencionira i da će njegova primjena koštati između 40.000 i 80.000 dolara godišnje.Međutim, zdravstveni stručnjaci upozoravaju na nuspojave poput oticanja mozga i krvarenja, pozivajući na pažljivo praćenje.

Utvrđeno je da Donanemab usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu

Australija odobrila prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti

Neke životinjske vrste poznate su samo iz muzejskih zbirki, ali subalpski vunasti štakor (Mallomys istapantap), prvi put dokumentiran u divljini na planinama Papue Nove Gvineje, sada je dobio svoje mjesto u znanstvenoj historiji, piše <a href="https://www.iflscience.com/meet-the-subalpine-woolly-rat-photographed-and-documented-in-the-wild-for-the-first-time-79306">IFLScience</a>.<h2>Šestomjesečna ekspedicija</h2>Ova vrsta štakora, znanstveno opisana 1989. godine na osnovu muzejskog primjerka, zabilježena je živa samo jednom u posljednjih trideset godina i do sada nije bila fotografirana. Jedine dostupne slike bile su ilustracije iz 1995. godine. Međutim, češki doktorand František Vejmelka odlučio je krenuti u potragu za ovom rijetkom vrstom.Tokom šestomjesečne ekspedicije na otoku Novoj Gvineji, Vejmelka je blisko sarađivao s lokalnim domorodačkim zajednicama. Istraživali su najviši vrh Papue Nove Gvineje, Vilhelm, gdje je dokumentirao čak 61 vrstu sisavaca. "Bez domorodačkih lovaca koji su me pratili na planini i pomagali mi locirati životinje nikad ne bih uspio prikupiti ove podatke", izjavio je Vejmelka.<h2>Prvi snimci ikada</h2>Najvažnije otkriće ekspedicije bilo je pronalaženje subalpskog vunastog štakora na nadmorskim visinama između 3.200 i 3.700 metara. Uz pomoć fotozamki i noćnih potraga s lokalnim vlasnicima zemljišta, Vejmelka je postao prva osoba koja je snimila fotografije i video-zapise ove vrste u prirodnom okruženju.

Također je izmjerio pet odraslih mužjaka, čija se težina kretala između 995 grama i 1,5 kilograma. Analiza sadržaja želudaca pokazala je da se štakor uglavnom hrani papratima, potvrđujući da je biljojed. Vejmelka je otkrio i dosad nezabilježenu karakteristiku – crvenkastosmeđu boju na prsima kod jedinki oba spola u divljini.- Kombinacija suvremenih i tradicionalnih metoda traganja, obogaćena golemim znanjem domorodačkih zajednica o lovu, rezultirala je prvim fizičkim podacima o ovoj jedinstvenoj vrsti glodavca u više od 30 godina, kao i prvim znanstvenim opažanjima živih jedinki - naveo je Vejmelka u svojoj studiji.

Ova vrsta štakora zabilježena je živa samo jednom u posljednjih trideset godina i do sada nije bila fotografirana

Upoznajte subalpskog vunastog štakora: Prvi put ikada snimljen u divljini

Nova studija objavljena u četvrtak upozorava da se tigrasti komarci sve više šire Europom zbog klimatskih promjena, povećavajući rizik da tropske bolesti poput denga i čikungunja groznice postanu endemske na kontinentu, prenosi Politico.Globalno zagrijavanje dovelo je do toga da je gotovo polovina svjetske populacije sada izložena riziku od zaraze denga i čikungunja groznicom, bolestima koje su nekada bile ograničene na tropska područja.&nbsp;Ovi virusi, koje prenose komarci, mogu biti smrtonosni, a simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u tijelu, mučninu i osip. <h2>Širenje tigrastih komaraca</h2>Tigrasti komarac sve više prodire prema sjeveru usljed porasta globalnih temperatura izazvanih ljudskim djelovanjem. Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health analizirala je utjecaj klime i drugih faktora na širenje dengue i čikungunja groznice u Europi tokom posljednjih 35 godina. Utvrđeno je da su od 2010. godine izbijanja ovih bolesti postala češća i ozbiljnija, u skladu s porastom temperatura. - Naši nalazi ukazuju na to da Europska unija prelazi iz faze povremenih izbijanja bolesti koje prenosi komarac roda Aedes prema endemskom stanju - navodi se u studiji. U 2022. godini, koja je bila najtoplija zabilježena godina u EU, prijavljena su 304 slučaja dengue groznice – rekord u odnosu na 275 slučajeva u prethodnih 15 godina, prema podacima studije. <h2>Slučajevi denga groznice u Evropi</h2>Zemlje poput Italije, Hrvatske, Francuske i Španije zabilježile su pojavu ovih bolesti.&nbsp;- Trend upućuje na prijelaz s povremenih slučajeva prema endemskom stanju u tim zemljama - dodaje studija. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti izvijestio je u junu prošle godine da je 2023. godine u EU/EEA zabilježeno 130 lokalno stečenih slučajeva dengue groznice, u poređenju sa samo 71 slučajem u periodu od 2010. do 2021. godine.&nbsp;Prema studiji, u najgorem klimatskom scenariju, širenje dengue i čikungunja groznice moglo bi do 2060. godine porasti pet puta u odnosu na sadašnji nivo.

Globalno zagrijavanje dovelo je do toga da je gotovo polovina svjetske populacije sada izložena riziku od zaraze denga i čikungunja groznicom

Tigrasti komarac voli vrućinu i vlažna područja 

Zapanjujući rezultati istraživanja: Polovica svijeta izložena je dodatnih mjesec dana ekstremnih vrućina

Čudo od djeteta: Ovaj dječak ima tek dvije i pol godine te je najmlađi član Mense u historiji

Misteriozni krugovi na radaru iznad Teksasa zbunili promatrač

Okeani tonu u tamu: Šta to znači za život na Zemlji?

Kina lansirala misiju za prikupljanje uzoraka s asteroida

Šokantne prognoze svjetskih meteorologa: Proživjeli smo 10 najtoplijih godina, a pravo zagrijavanje tek nas čeka

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

Pogledajte kako jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana izbacuje lavu 300 metara u zrak

Skrivena opasnost u orbiti Venere: Nova prijetnja Zemlji

Zlato iz Zemljine jezgre polako curi prema površini

Dosada kao lijek: Stručnjaci tvrde da odmor bez stimulacije može koristiti mozgu

Kineski naučnici otkrili dosad neviđen oblik života na svemirskoj postaji

Na slobodu puštena kornjača koja je pronađena prije pet mjeseci polumrtva na obali: Imala upalu pluća, meningitis i ugrize

Australija odobrila prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti

Upoznajte subalpskog vunastog štakora: Prvi put ikada snimljen u divljini

Klimatske promjene šire tropske bolesti: Tigrasti komarci sve sjevernije u Europi

Nauka

Zapanjujući rezultati istraživanja: Polovica svijeta izložena je dodatnih mjesec dana ekstremnih vrućina

Čudo od djeteta: Ovaj dječak ima tek dvije i pol godine te je najmlađi član Mense u historiji

Misteriozni krugovi na radaru iznad Teksasa zbunili promatrač

Okeani tonu u tamu: Šta to znači za život na Zemlji?

Kina lansirala misiju za prikupljanje uzoraka s asteroida

Šokantne prognoze svjetskih meteorologa: Proživjeli smo 10 najtoplijih godina, a pravo zagrijavanje tek nas čeka

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

Pogledajte kako jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana izbacuje lavu 300 metara u zrak

Skrivena opasnost u orbiti Venere: Nova prijetnja Zemlji

Zlato iz Zemljine jezgre polako curi prema površini

Dosada kao lijek: Stručnjaci tvrde da odmor bez stimulacije može koristiti mozgu

Kineski naučnici otkrili dosad neviđen oblik života na svemirskoj postaji

Na slobodu puštena kornjača koja je pronađena prije pet mjeseci polumrtva na obali: Imala upalu pluća, meningitis i ugrize

Australija odobrila prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti

Upoznajte subalpskog vunastog štakora: Prvi put ikada snimljen u divljini

Klimatske promjene šire tropske bolesti: Tigrasti komarci sve sjevernije u Europi