<p>Morski psi možda nisu toliko odgovorni za rijetke napade na ljude koliko se ranije smatralo. Prema novoj studiji, naučnici tvrde da dio ugriza morskih pasa zapravo predstavlja oblik samoobrane.</p><p>Istraživanje, provedeno od strane francuskih morskih biologa, objavljeno je u časopisu Frontiers in Conservation Science. Analizom globalnih podataka o napadima morskih pasa, istraživači su utvrdili da oko 5 posto ugriza ima obrambeni karakter, a ne predstavlja pokušaj lova na plijen. Ovi nalazi mogli bi doprinijeti prevenciji budućih napada.</p><p>Vodeći autor studije, Erik Klua, stručnjak za morske pse sa Sveučilišta PSL, započeo je istraživanje inspiriran vlastitim terenskim zapažanjima u Francuskoj Polineziji.</p><h2>"Odgovorni su ljudi, a ne morski psi"</h2><p>Tamo je često slušao priče o ribarima koji su ubijali morske pse zarobljene u mrežama. Ponekad bi ti morski psi ugrizli ribare ako ih ovi ne bi odmah usmrtili. Također je zabilježio slučajeve gdje su morski psi napali ribare koji su pod vodom lovili s harpunima, očito braneći svoj plijen.</p><p>- Detaljnijom analizom došlo se do modela tog obrambenog mehanizma koji upućuje na odgovornost ljudi, a ne morskih pasa, za ovu vrstu incidenata - rekao je Klua za portal Gizmodo.</p><p>Istraživači su prvo proučili napade u Francuskoj Polineziji između 2009. i 2023., analizirajući 74 slučaja gdje je motivacija bila djelomično jasna. U četiri slučaja, odnosno 5 posto, utvrđeno je da su napadi bili samoobrambeni.</p><h2>Paradoks samoobrane</h2><p>Tim je potom analizirao Globalnu bazu podataka o napadima morskih pasa, koja sadrži oko 7000 ugriza od 1863. godine. Fokusirali su se na "izazvane" napade, gdje su ljudi bili u neposrednoj blizini morskih pasa. U toj grupi, oko 5 posto, odnosno 322 ugriza, ispunjavalo je kriterije samoobrane.</p><p>Kriteriji uključuju ugrize koji slijede nakon ljudskih radnji doživljenih kao agresivne, pri čemu su ozljede površinske, ali se mogu ponavljati. Paradoksalno, obrambeni ugriz može biti izrazito nasilan u odnosu na radnju koja ga je izazvala. Na primjer, nasukani morski pas može agresivno ugristi osobu koja pokušava vratiti ga u more. Klua objašnjava da takva reakcija može proizaći iz očajničke borbe za opstanak.</p><p>- Rezultati ove studije pokazuju da morski psi, kao i svaka druga životinja ili čovjek, imaju pravo na samoobranu kad je njihov opstanak ugrožen - rekao je Klua.</p><h2>"Ne prilazite morskim psima"</h2><p>- Također pokazuju da, protivno intuiciji, nije preporučljivo pokušavati pomoći morskom psu u nevolji jer on takvu gestu neće nužno protumačiti pozitivno i može reagirati agresivno - dodao je.</p><p>Tim se nada da će otkrivanje motiva iza ugriza pomoći u sprječavanju napada. Preporučuju izbjegavanje bliskog kontakta s morskim psima, čak i ako djeluju bezopasno ili im je potrebna pomoć. Također savjetuju da se u vodama gdje obitavaju morski psi nikad ne pliva samostalno, jer grupe smanjuju rizik od napada.</p><p>Klua napominje da stajanje u mjestu neće obeshrabriti morskog psa koji vas vidi kao plijen. Ako do napada dođe, potrebno je pokušati se braniti.</p><h2>Morski psi se boje ljudi</h2><p>Istraživači ističu da se morski psi uglavnom plaše ljudi, što čini napade rijetkima, a smrtne ishode još rjeđima. U 2024. godini zabilježeno je samo 88 ugriza i sedam smrtnih slučajeva širom svijeta. Za usporedbu, nilski konji godišnje usmrte oko 500 ljudi, dok komarci, putem bolesti poput malarije, uzrokuju preko pola miliona smrti godišnje.</p><p>Stoga, iako je oprez potreban u vodama s morskim psima, mediji i javnost ne bi trebali pretjerivati s rizikom od napada.</p><p>- Osim što želimo smanjiti broj ugriza na terenu, nadamo se i da će naš rad promijeniti pogled novinara na ovu temu.&nbsp;Ne treba automatski kriviti životinje, već poticati ljude da budu svjesniji svoje odgovornosti. - rekao je Klua.</p><p>Tim planira dalje istraživati druge vrste ugriza, poput onih motiviranih radoznalošću, kako bi provjerili percipiraju li morski psi ljude kao potencijalni plijen.</p>

Morski psi možda nisu toliko odgovorni za rijetke napade na ljude koliko se ranije smatralo

Samoobrana morskih pasa: Zadnje istraživanje mijenja pogled na napade



<p>Istraživanje pokazuje da se industrijski otpad pretvara u stijenu u roku od nekoliko decenija, znatno brže od miliona godina koliko je potrebno za prirodno stvaranje stijena.</p><p>Aluminijska limenka za piće proizvedena nakon 1989. i novčić iz 1934. pronađeni su ugrađeni u stijenu na obali Kambrije, pomažući znanstvenicima da razumiju brzinu ovog procesa.</p><p>Istraživači su identificirali novi "brzi antropoklastični ciklus stijena", koji oponaša prirodne cikluse, ali uključuje materijale stvorene ljudskom djelatnošću na ubrzanim vremenskim skalama.</p><p>Upozoravaju da bi nekontrolirano stvaranje stijena oko odlagališta industrijskog otpada moglo negativno utjecati na bioraznolikost, ekosisteme, te upravljanje zemljištem i obalom.</p><p>Nalazi su proizašli iz proučavanja dvokilometarskog pojasa odlagališta troske u  Derwent Howeu u Zapadnoj Kambriji, gdje su u 19. i 20. stoljeću postojale ljevaonice željeza i čelika.</p><p>Naslage troske stvorile su litice od otpadnog materijala koje erodiraju obalni valovi i plime, a istraživački tim je proveo detaljnu analizu nakon uočavanja neobičnih formacija u liticama.</p><h2>Proces se odvija brže nego što se mislilo</h2><p>Amanda Ovn sa Škole geografskih nauka Univerziteta u Glazgovu, koautorica studije, izjavila je: "Nekoliko stotina godina shvaćamo ciklus stijena kao prirodni proces koji traje tisuće do milione godina."  </p><p>- Ovdje smo otkrili da se ovi materijali koje je stvorio čovjek uključuju u prirodne sustave i postaju litificirani - pretvaraju se u stijenu - tijekom razdoblja koje se mjeri decenijama - dodala je.</p><p>Laboratorijska ispitivanja pokazala su da troske u Derwent Howeu sadrže naslage kalcija, željeza, magnezija i mangana.</p><p>Ovi hemijski reaktivni elementi ključni su za ubrzani proces stvaranja stijena.</p><p>Kada more erodira trosku, materijal je izložen morskoj vodi i zraku, koji reagiraju s reaktivnim elementima troske, stvarajući prirodne cemente poput kalcita, goetita i brucita.</p><p>Ovi cementi su identični materijalima koji vežu prirodne sedimentne stijene, ali kemijske reakcije omogućavaju da se proces odvija znatno brže nego u prirodnom ciklusu stijena.</p><h2>"Unutar jednog ljudskog života"</h2><p>Naučnici su otkrili moderne materijale zarobljene u uzorcima, što je pomoglo u određivanju brzine procesa.</p><p>Džon MekDonald, koautor studije, rekao je: "Pronašli smo i novčić kralja Džordža V iz 1934. i aluminijsku limenku s dizajnom za koji smo shvatili da nije mogao biti proizveden prije 1989. ugrađenu u materijal."  </p><p>- To nam daje maksimalni vremenski okvir od 35 godina za ovu formaciju stijena, što je unutar jednog ljudskog života - dodao je.</p><p>Naučnici upozoravaju da ovaj proces može utjecati na ekosisteme i pozivaju na daljnja istraživanja.</p><p>Studija je objavljena u časopisu Geologija.</p>

Industrijski otpad pretvara u stijenu u roku od nekoliko decenija, znatno brže od miliona godina koliko je potrebno za prirodno stvaranje stijena

Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

<p>Tijekom ekspedicije "Unseen Expeditions", istraživači su uspjeli snimiti prvog živog primjerka vrste celakanta u indonezijskom arhipelagu Maluku. Riječ je o vrsti poznatoj kao "riba dinosaur", za koju se dugo vjerovalo da je izumrla prije više od 70 miliona godina.</p><p>Ovo otkriće predstavlja značajan korak za nauku i očuvanje morskih ekosustava, jer je prvi put dokumentiran susret s indonezijskim celakantom (Latimeria menadoensis) u njegovom prirodnom staništu, na dubini od 145 metara ispod površine mora.  </p><h2>Ugrožena vrsta</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Celakanti su poznati kao "živi fosili". Fosili ove grupe riba datiraju više od 400 miliona godina unazad, mnogo prije pojave dinosaura. Smatralo se da su izumrli sve do 1938. godine, kada je živi primjerak pronađen kod obale Južne Afrike. Taj događaj označen je kao jedno od najvećih otkrića biologije 20. vijeka.</span></p>

<p>Danas su poznate samo dvije vrste živih celakanata: jedna iz zapadnog Indijskog okeana i druga iz Indonezije. Obje su na crvenom popisu IUCN-a – zapadnoindijski celakant je "kritično ugrožen“, dok je indonezijski "ranjiv".</p><p>Snimke koje je zabilježio ronilac i istraživač Aleksis Šapui predstavljaju historijski trenutak, jer je prvi put zabilježen živi indonezijski celakant u svom prirodnom okruženju. Ekspedicija je koristila napredne sisteme za disanje kako bi ronila na dubinama većim od 120 metara, a samo opažanje trajalo je nekoliko minuta, nakon čega su uslijedili sati dekompresije.</p><h2>Ključno otkriće</h2><p>Ovo otkriće potvrđuje postojanje odgovarajućih staništa za celakante u istočnim vodama Indonezije i ukazuje na moguću širu rasprostranjenost ove vrste nego što se ranije pretpostavljalo. U naučnom radu objavljenom u časopisu Nature, Šapui upozorava da je prerano govoriti o zasebnoj populaciji celakanata u arhipelagu Maluku, ali naglašava da je malo vjerovatno da na tom prostranom području živi samo jedan primjerak.</p><p>- Naša najnovija opažanja, zajedno s istraživanjima mezofotskih koralnih ekosustava Maluku arhipelaga, potvrđuju ne samo prisutnost Latimerie, već i postojanje prikladnih staništa za ovu drevnu ribu - piše Šapui.</p><p>Otkrivena staništa u dubokim koralnim grebenima još jedan su podsjetnik na potrebu zaštite osjetljivih i ugroženih vrsta koje žive daleko od ljudskih očiju, a koje su sve više ugrožene klimatskim promjenama, ribolovom i drugim ljudskim aktivnostima.</p><p>Šapui vjeruje da će ovo otkriće podstaći neinvazivna istraživanja, poput prikupljanja DNK uzoraka od živih primjeraka bez potrebe za njihovim hvatanjem ili ozljeđivanjem, što bi moglo pružiti ključne informacije o genetici i distribuciji celakanata u Indoneziji.</p><p>- Dokumentiranje ovih rijetkih riba u njihovom prirodnom staništu će, nadamo se, potaknuti lokalne i nacionalne vlasti na jačanje napora za očuvanje bioraznolikosti - zaključio je istraživač.</p>

istraživači su uspjeli snimiti prvog živog primjerka vrste celakanta u indonezijskom arhipelagu Maluku

Historijski trenutak u dubinama: Prvi put snimljena živa "riba dinosaur"

<p>Osnivač Tesle, SpaceX-a i Neuralinka, Ilon Mask, izjavio je da će roboti uskoro nadmašiti i najbolje ljudske hirurge. Mask je to napisao na platformi X odgovarajući na objavu Marija Nawfala, osnivača IBC Grupe, investicione kompanije koja ulaže u blockchain projekte i nove tehnologije.</p><p>- Roboti će nadmašiti dobre ljudske hirurge za nekoliko godina, a najbolje ljudske hirurge za otprilike pet godina - napisao je.</p><p>- Neuralink je morao koristiti robota za umetanje elektroda za povezivanje mozga i računara, jer je bilo nemoguće da čovjek postigne potrebnu brzinu i preciznost - dodao je.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Robots will surpass good human surgeons within a few years and the best human surgeons within ~5 years. <a href="https://twitter.com/neuralink?ref_src=twsrc%5Etfw">@Neuralink</a> had to use a robot for the brain-computer electrode insertion, as it was impossible for a human to achieve the required speed and precision. <a href="https://t.co/ipPhQK8z1j">https://t.co/ipPhQK8z1j</a></p>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1916573094367625556?ref_src=twsrc%5Etfw">April 27, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Nawfal, poznat kao preduzetnik u oblasti kriptovaluta, tehnologije i startapa, osvrnuo se na rezultate nedavnih testiranja Medtronika, jedne od najvećih svjetskih medicinskih kompanija specijaliziranih za razvoj i proizvodnju medicinskih uređaja i tehnologija.</p><p>- Medtronic je testirao svog robota Huga u 137 stvarnih operacija, uključujući popravke prostate, bubrega i mokraćnog mjehura, i rezultati su bili bolji nego kod ljekara... - napisao je, pozivajući se na izvještaj koji je podijelio RTTNews.</p><p>- Stope komplikacija bile su izuzetno niske: samo 3,7 posto za operacije prostate, 1,9 posto za operacije bubrega i 17,9 posto za operacije mokraćnog mjehura, a sve su premašile sigurnosne ciljeve utvrđene godinama istraživanja. Robot je postigao stopu uspješnosti od 98,5 posto, daleko iznad cilja od 85 posto, što znači da ne samo da je prošao test, već je praktično postavio novi standard - dodao je.</p><p>- Od 137 operacija, samo je u dva slučaja bilo potrebno preći na klasičnu operaciju, u jednom zbog kvara robota, a u drugom zbog složenog stanja pacijenta. To ne znači da će roboti sutra zamijeniti hirurge, ali znači da bi vaš sljedeći ljekar mogao imati veoma skupog metalnog asistenta - zaključio je.</p>

Roboti će nadmašiti dobre ljudske hirurge za nekoliko godina, a najbolje ljudske hirurge za otprilike pet godina, izjavio je Mask

Ilon Mask: Za pet godina roboti će biti bolji od najboljih hirurga

<p>Plućna fibroza, bolest povezana sa starenjem, rijetko se javlja prije 50. godine. Nažalost, za ovu smrtonosnu bolest trenutno ne postoji lijek, ali nova istraživanja pokazuju da određene imunoterapije, korištene za liječenje karcinoma, mogu pomoći u njenom tretmanu.</p><p>Plućna fibroza je neizlječiva bolest, a postojeći tretmani samo usporavaju njen napredak, bez mogućnosti zaustavljanja ili preokretanja. Bolest brzo napreduje, uzrokujući ožiljke na plućima koji otežavaju disanje, pri čemu oko polovine pacijenata umre unutar tri godine od dijagnoze. Smatra se bolešću starenja, rijetko viđenom kod mlađih osoba.</p><h2>Novi pristup</h2><p>Istraživači sa Univerziteta Tulane otkrili su potencijalni novi način liječenja idiopatske plućne fibroze (IPF), smrtonosne bolesti pluća koja pogađa preko tri miliona ljudi širom svijeta. U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Clinical Investigation, naučnici su otkrili da lijek protiv raka, odobren od strane FDA, može pomoći imunološkom sistemu da ukloni oštećene ćelije koje uzrokuju ožiljke na plućima, potencijalno obnavljajući funkciju pluća kod pacijenata s plućnom fibrozom.</p><p>U zdravim plućima, specijalizovane ćelije zvane fibroblasti pomažu u obnavljanju plućnog tkiva. Međutim, kod idiopatske plućne fibroze, određeni fibroblasti i obližnje epitelne ćelije prestaju pravilno funkcionisati. Ove "ostarjele" ćelije se više ne dijele niti odumiru kako bi trebalo, već se nakupljaju, doprinoseći ukočenosti pluća zbog ožiljaka.</p><h2>Imunoterapija kao ključ za liječenje</h2><p>Istraživači su otkrili da se ove stare ćelije gomilaju jer je prirodna sposobnost imunološkog sistema da ih ukloni blokirana. Uzrok tome je protein CTLA4, koji djeluje kao "kočnica" imunološkog sistema.</p><p>Korištenjem ipilimumaba, lijeka za imunoterapiju koji se koristi za liječenje različitih vrsta raka, istraživači su uspjeli blokirati protein CTLA4 kod miševa. Time su "oslobodili kočnice"“ T-ćelijama, omogućavajući im da uklone stare fibroblaste. Kao rezultat, miševi su pokazali značajno poboljšanje regeneracije plućnog tkiva i smanjenje ožiljaka.</p><p>- Protein CTLA4 normalno sprječava prekomjernu upalu blokirajući preaktivne T-ćelije. Međutim, previše ovog proteina može dovesti do gubitka "dobre" upale potrebne za uklanjanje starih ćelija. Mi zapravo "blokiramo blokator" – objasnio je dr Viktor Tanikal, profesor na Odjelu za medicinu Džon V. Deming Univerziteta Tulane.</p><h2>Otvorena vrata za liječenje</h2><p>Istraživači su identificirali protein CTLA4 kao potencijalnu terapijsku metu nakon analize plućnog tkiva ljudi i miševa s plućnom fibrozom, gdje su uočeni visoki nivoi CTLA4 na T-ćelijama u područjima s najviše ožiljaka. Miševi tretirani ipilimumabom pokazali su značajno poboljšanu sposobnost obnove pluća i brži oporavak u odnosu na one koji nisu primili lijek.</p><p>- Ovo otvara potpuno novi pravac za liječenje idiopatske plućne fibroze. Umjesto da koristimo lijekove za uništavanje starih ćelija, mi reaktiviramo vlastiti imuni sistem da ih ukloni – izjavio je glavni autor studije, dr Santu Jadav, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Tulane.</p><h2>Potencijal za liječenje i drugih bolesti</h2><p>Naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila efikasnost lijekova koji ciljaju CTLA4 ili slične "proteine kontrolnih tačaka" za podmlađivanje imunološkog sistema. Ključno pitanje je pronalaženje sigurne strategije doziranja koja omogućava imunološkom sistemu da ukloni stare ćelije bez izazivanja štetnih upala. Ovi nalazi bude nadu da bi ovaj pristup mogao biti efikasan i kod drugih bolesti povezanih sa starenjem.</p><p>- Ako funkcioniše kod plućne fibroze, ovaj pristup podmlađivanja imuniteta može biti efikasan i kod drugih bolesti, poput Alchajmerove ili kardiovaskularnih oboljenja, za koje se zna da nakupljaju stare ćelije. Može li pravi lijek aktivirati T-ćelije da uklone stare ćelije bez kolateralne štete? Ako je tako, možda smo bliže borbi protiv bolesti povezanih sa starenjem, pa čak i samog starenja – istakao je dr Tanikal.</p>

nova istraživanja pokazuju da određene imunoterapije, korištene za liječenje karcinoma, mogu pomoći u njenom tretmanu

Nove nade za liječenje smrtonosne bolesti lijekovima protiv raka

<p>Na vrhu strmih litica Santorinija smještena je svjetski poznata turistička destinacija. Ispod nje krije se prijetnja razorne vulkanske erupcije, izvještava BBC. Prije nekoliko hiljada godina, snažna erupcija oblikovala je današnji izgled Santorinija, stvorivši prostranu kalderu i niz otoka u obliku potkove. Sada naučnici prvi put detaljno istražuju koliko bi sljedeća velika erupcija mogla biti opasna.</p><p>Novinari BBC Newsa proveli su dan na britanskom istraživačkom brodu Discovery, koji traži odgovore na ova pitanja. Prije samo nekoliko sedmica, gotovo polovina od 11.000 stanovnika Santorinija napustila je otok u strahu, nakon što je niz zemljotresa poremetio svakodnevni život. To je bio jasan podsjetnik da se ispod slikovitih sela, restorana s girosom, bazena i vinograda na plodnom vulkanskom tlu sudaraju dvije tektonske ploče.</p><h2>Erupcije podmorskih vulkana</h2><p>Istraživanje predvodi profesorka Izobel Jeo, stručnjakinja za visokorizične podmorske vulkane iz Nacionalnog okeanografskog centra Ujedinjenog Kraljevstva. Oko dvije trećine svih vulkana nalazi se ispod površine mora, ali se rijetko sistematski prate.</p><p>- Kao da važi pravilo "daleko od očiju, daleko od pameti" u poređenju s poznatim vulkanima poput Vezuva - kaže Jeo na palubi, dok dvojica inženjera uz pomoć vitla spuštaju podvodnog robota veličine automobila u more. Ovo istraživanje, započeto odmah nakon potresa, pomoći će naučnicima da bolje shvate kakva seizmička aktivnost može ukazivati na moguću erupciju.</p><p>Posljednja erupcija Santorinija dogodila se 1950., ali je 2012. zabilježeno "nemirno razdoblje", kaže Jeo. Tada je magma prodrla u vulkanske komore, a otok se "naduo".&nbsp;</p><p>- Erupcije podmorskih vulkana mogu biti veoma snažne i izuzetno razorne - upozorava ona.&nbsp;</p><p>- Naviknemo se na manje erupcije i uvjerimo se da je sve pod kontrolom. Očekujemo da će sljedeća biti slična, ali to nije nužno tako - dodaje.</p><h2>Malo se zna o dnu okeana</h2><p>Podsjeća na erupciju vulkana Hunga Tonga 2022. u Tihom okeanu, koja je izazvala najveću podvodnu eksploziju ikad zabilježenu i cunami u Atlantiku, čiji su valovi stigli čak do Ujedinjenog Kraljevstva. Neki otoci u Tongi bili su toliko uništeni da se njihovi stanovnici nikada nisu vratili.</p><p>Na dubini od 300 metara ispod palube, nalaze se hidrotermalni izvori – pukotine iz kojih izbija topla voda, pretvarajući morsko dno u svijet jarko narančastih stijena i oblaka plinova.&nbsp;</p><p>- O površini nekih planeta znamo više nego o ovom dnu okeana - kaže Jeo. Robot se spušta na dno kako bi prikupio uzorke tekućina, plinova i komade stijena.</p><p>Ovi hidrotermalni izvori obično su blizu vulkana i nastaju kada voda prodre duboko u Zemljinu koru, zagrije se i vrati na površinu. Upravo zbog njih Jeo je na brodu s 22 naučnika iz cijelog svijeta, u ekspediciji koja traje mjesec dana.</p><p>Još uvijek nije jasno da li miješanje morske vode i magme čini erupciju eksplozivnijom.&nbsp;</p><p>- Pokušavamo mapirati hidrotermalni sistem - kaže Jeo. To nije poput crtanja obične karte.&nbsp;</p><p>- Moramo gledati unutar Zemlje - objašnjava.</p><p>Discovery istražuje kalderu Santorinija i plovi prema Kolumbu, drugom velikom vulkanu u tom području, udaljenom oko 7 kilometara sjeveroistočno od otoka. Ne očekuje se da će bilo koji od ova dva vulkana eruptirati uskoro, ali je to samo pitanje vremena.</p><h2>Ključno istraživanje</h2><p>- Ekspedicija će stvoriti baze podataka i karte geoloških opasnosti za grčku Agenciju za civilnu zaštitu - kaže profesorka Paraskevi Nomiku, članica vladinog kriznog tima koji se svakodnevno sastajao tokom krize izazvane potresima. Rođena je na Santoriniju i odrasla uz priče svog djeda o potresima i erupcijama, što ju je inspirisalo da postane geologinja.</p><p>- Ovo istraživanje je ključno jer će lokalnom stanovništvu pružiti podatke o aktivnosti vulkana i označiti zone kojima će pristup biti zabranjen tokom erupcije - kaže Nomiku.&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Također će pokazati koji dijelovi morskog dna oko Santorinija predstavljaju najveću opasnost, dodaje ona. Ekspedicije poput ove veoma su skupe, pa Jeo i tim rade eksperimente danju i noću, u smjenama od 12 sati.</p><h2>Okoliš potpuno drugačiji od drugih</h2><p>Džon Džejmison, profesor sa Univerziteta Memorijal u Njuflandlendu, Kanada, pokazuje uzorke vulkanskih stijena izvučenih iz izvora.&nbsp;</p><p>- Ne dirajte ovu.&nbsp;Puna je arsena - upozorava.</p><p>Pokazujući drugu stijenu, nalik na crno-narančastu puslicu posutu zlatnim prahom, kaže: "Ova je prava misterija, još ne znamo od čega je tačno sastavljena."</p><p>Ove stijene otkrivaju priču o fluidima, temperaturama i materijalima unutar vulkana.&nbsp;</p><p>- Riječ je o geološkom okolišu potpuno drugačijem od većine drugih, fascinantno je - kaže Džejmison.</p><p>Središte misije nalazi se u tamnom kontejneru na palubi, gdje četiri osobe prate ekrane na zidu. Dvoje inženjera upravlja podvodnim robotom pomoću džojstika. Jeo i Nomiku razmjenjuju ideje o sastavu tekućine koju je robot upravo otkrio.</p>

<p>Zabilježili su i veoma slabe potrese oko vulkana, uzrokovane kretanjem fluida kroz stijene i njihovim pucanjem. Jeo pušta zvučni zapis ovih mikrofraktura – zvuči kao da neko pojačava i stišava bas u noćnom klubu.</p><p>Kretanje tekućina kroz stijene otkrivaju slanjem elektromagnetnog polja u zemlju, čime stvaraju trodimenzionalnu kartu koja pokazuje kako je hidrotermalni sistem povezan s magmatskom komorom vulkana, mjestom gdje nastaje erupcija.&nbsp;</p><p>- Ovo ne radimo za naučnike, već za ljude. Tu smo da im pomognemo da se osjećaju sigurnije - poručuje Nomiku.</p><p>Nedavna kriza s zemljotresima na Santoriniju još jednom je pokazala koliko su stanovnici otoka izloženi seizmičkim opasnostima i koliko zavise od turizma. Na kopnu, fotografkinja Eva Rendl nalazi se na svom omiljenom mjestu za snimanje vjenčanja. Kada je u februaru počeo niz zemljotresa, napustila je otok sa svojom kćerkom.</p><p>- Bivalo je sve strašnije kako su zemljotresi jačali - kaže za BBC. Vratila se, ali posao joj ide lošije.&nbsp;</p><p>- Ljudi su otkazivali rezervacije. Obično počinjem raditi već u aprilu, ali ove godine prvo vjenčanje imam tek u maju - kaže Eva.</p><p>Na glavnom trgu u luksuznom dijelu Santorinija, Oiji, britansko-kanadska turistkinja Džanet kaže da je šest od deset članova njene grupe otkazalo putovanje. Vjeruje da bi preciznije naučne informacije o rizicima od zemljotresa i erupcija pomogle turistima da se osjećaju sigurnije prilikom planiranja putovanja.</p><p>- Dobijam upozorenja od Googlea, pratim obavijesti naučnika i to mi zaista pomaže da se osjećam sigurno - rekla je.</p>

Ispod slikovitih sela, restorana s girosom, bazena i vinograda na plodnom vulkanskom tlu sudaraju se dvije tektonske ploče

Može li vulkanska erupcija uništiti jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu?

<p>Naučnici su napravili važan korak prema uzgoju zamjenskih zuba u laboratoriju, što bi moglo potpuno promijeniti pristup stomatološkom liječenju, zamjenjujući tradicionalne plombe i zubne implantate, prenosi Live Science.</p><h2>Inovativan materijal</h2><p>Tim istraživača s King's Collegea u Londonu razvio je inovativan materijal koji oponaša prirodno okruženje ljudskog tijela, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu ACS Macro Letters.</p><p>U svom novom radu naučnici su koristili hidrogel - mekan, gelu sličan materijal koji može apsorbovati velike količine vode i oponaša prirodno stanično okruženje. Omogućava matičnim stanicama da polako izmjenjuju signale, što pokreće proces formiranja zuba, slično kao što se događa u embriju. Ovo je bio glavni proboj: prethodni pokušaji nisu uspjeli upravo zbog nepravilnog prenosa signala.</p><h2>Uzgoj zuba iz vlastitih stanica pacijenta</h2><p>Ovo otkriće omogućuje uzgoj zuba iz vlastitih stanica pacijenta, piše Live Science.</p><p>U budućnosti će laboratorijski uzgojeni zubi moći potpuno zamijeniti oštećene ili izgubljene te će se integrisati u čeljust poput prirodnih zuba, uz mnogo manju vjerojatnoću odbacivanja.</p><p>Za sada je istraživanje u ranoj fazi, ali naučnici već rade na tome kako najbolje presaditi te zube - bilo tako da rastu izravno u ustima ili implantacijom gotovih struktura stvorenih u laboratoriji.</p><p>Takve inovacije mogu radikalno promijeniti budućnost stomatologije, čineći zubno liječenje prirodnijim, učinkovitijim i dugotrajnijim.</p>

Ovo otkriće omogućuje uzgoj zuba iz vlastitih stanica pacijenta

Naučnici uspjeli uzgojiti zamjenske zube u laboratoriju

<p>Dvije fotografije, nastale u razmaku od samo dva dana, pokazuju koliko boravak u svemiru i povratak na Zemlju s Međunarodne svemirske stanice iscrpljuju ljudsko tijelo. Na obje fotografije je Don Petit, najstariji astronaut NASA-e, koji se u nedjelju, na svoj 70. rođendan, vratio na Zemlju nakon 220 dana provedenih u njenoj orbiti.</p><p>Na prvoj fotografiji, koju je sam napravio i objavio na Instagramu, Don Petit izgleda vitalno i pun snage dok obavlja posao u orbiti. Na drugoj, snimljenoj u Kazahstanu 20. aprila nakon slijetanja, Petit je vidno iscrpljen, bez snage da nakon gotovo sedam mjeseci bez gravitacije drži glavu uspravno.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DIlMdebOB1q/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DIlMdebOB1q/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DIlMdebOB1q/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Don Pettit (@astro_pettit)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Autoportret na mom orbitalnom sretnom mjestu. Sutra ću ponovo postati Zemljanin. Kakva je avantura bila ova misija – napisao je Don Petit na Instagramu uz selfi s Međunarodne svemirske stanice.</p><h2>Povratak na Zemlju</h2><p>Kada je posada Sojuza, u kojoj je bio Petit, sletjela u Kazahstan u nedjelju, NASA je na Iksu objavila sljedeću poruku: "Dome, slatki Hjustone. Astronaut NASA-e zvanično se vratio kući s Međunarodne svemirske stanice nakon završetka četvrtog svemirskog leta i ukupno 590 dana u svemiru. Savršena misija."</p><p>Petit i njegovi saputnici – ruski kosmonauti Aleksej Ovčinin i Ivan Vagner – obletjeli su Zemlju 3.520 puta.</p><p>Međutim, iako je u svemiru izgledao zdravo, po dolasku na Zemlju bio je očigledno iscrpljen.</p><p>Izuzetni Don Petit, koji je danas napunio 70 godina, izgledao je prilično loše nakon izvlačenja iz kapsule.&nbsp;</p><p>- Nadam se da nije ništa ozbiljno, ali očekujem uskoro vijesti o njegovom stanju – napisao je na X-u astronom Džonatan Mekdauel.</p><h2>Napor za tijelo</h2><p>Boravak u svemiru izuzetno je težak za ljudsko tijelo – nedostatak gravitacije uzrokuje značajan i nepovratan gubitak gustoće kostiju. To dovodi do slabljenja mišića, od ruku i nogu do srca, koje radi slabije jer ne mora pumpati krv protiv gravitacije.&nbsp;</p><p>Količina krvi u tijelu se smanjuje, a mijenja se i način na koji ona cirkuliše organizmom. Također, ostale tjelesne tekućine ne mogu lako teći prema dolje.</p><p>- Tekućina se nakuplja u glavi, pa astronauti stalno imaju osjećaj kao da su prehlađeni. Sva čula slabe, što je možda i dobro jer u svemirskoj letjelici, koja ima posjetioce već dvije decenije, jako smrdi, a prozori se ne mogu otvoriti – rekao je ranije Alan Dafi, astrofizičar s Univerziteta Svinburn.</p><p>- Nakon povratka na Zemlju, astronauti se bore s hodanjem, imaju vrtoglavice i loše vide. Nakupljanje tekućina mijenja oblik očiju, koje postaju natečene. To se uglavnom normalizuje nakon nekog vremena, ali astronautima možda budu potrebne naočale do kraja života - dodao je Dafi.</p><h2>Najstariji astronaut NASE-e&nbsp;</h2><p>Don Petit rođen je 20. aprila 1955. Doktor je hemijskog inženjerstva, a njegov izum šolje za nultu gravitaciju prvi je patent osmišljen u svemiru.&nbsp;</p><p>Astronaut NASA-e postao je 1996. Fotografija mu je hobi, a njegovi svemirski snimci su zadivljujući i gotovo svaki oduzima dah.</p><p>Iako je trenutno najstariji astronaut NASA-e, nije najstarija osoba koja je bila u svemiru. Taj rekord drži Džon Glen, koji je imao 77 godina kada je 1998. boravio u svemiru.</p>

Na obje fotografije je Don Petit, najstariji astronaut NASA-e, koji se u nedjelju, na svoj 70. rođendan, vratio na Zemlju nakon 220 dana

Dvije fotografije pokazuju koliko svemirski let iscrpljuje tijelo

<p>Meteorska kiša Lirida, jedan od najstarijih poznatih prikaza zvijezda padalica, već je u toku a očekuje se da će tokom predstojeće noći biti vidljivo oko 18 meteora na sat.</p><p>Kiša meteora Lirida traje od 17. do 26. aprila, ali će dostići vrhunac u noći od ponedeljka, 21. aprila, do utorka, 22. aprila, prenio je Forbes.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Lyrid meteor shower set to peak on Tuesday <a href="https://t.co/XbIQ55cVFK">https://t.co/XbIQ55cVFK</a></p>&mdash; BBC News (UK) (@BBCNews) <a href="https://twitter.com/BBCNews/status/1914017136466424002?ref_src=twsrc%5Etfw">April 20, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Iako izgleda da "zvijezde padalice" dolaze iz sazvježđa Lira na istočnom dijelu nebu, one se mogu pojaviti bilo gdje na nebu. Sazvježđe Lira, čiji je najsjajniji dio zvijezda Vega, u aprilu izlazi na sjeveroistočnom noćnom nebu nekoliko sati poslije zalaska sunca, a šanse da se vide zvijezde padalice će se povećavati kako noć odmiče.</p><p>- Pogledajte ih poslije oko 22.30 sati po lokalnom vremenu, do zore, a najbolje šanse da ih vidite su oko 5.00 sati ujutru - objavila je NASA.</p><p>Većina kiša meteora je uzrokovana prašinom i krhotinama koje je neka kometa ostavila u unutrašnjem Sunčevom sistemu, ali za Liride je matična kometa prilično misteriozni "C/1861 G1" o kojoj se ne zna mnogo. </p><p>Kometa čiji tragovi izazivaju meteorsku kišu Lirida je posljednji put u našem dijelu Sunčevog sistema bila 1861. godine i neće se vratiti u ovaj dio Sunčevog sistema do 2283. godine.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">18 meteors per hour are headed your way! ☄️<br><br>The Lyrid Meteor Shower peaks overnight on April 21-22 This shower has been lighting up the sky for 2,700 years, and some meteors are so bright they’re called fireballs! <a href="https://t.co/lcy3xTtDEi">pic.twitter.com/lcy3xTtDEi</a></p>&mdash; Museum of Science (@museumofscience) <a href="https://twitter.com/museumofscience/status/1912866768290185678?ref_src=twsrc%5Etfw">April 17, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dostići će vrhunac u noći od ponedeljka, 21. aprila, do utorka

Pravi spektakl na nebu nas očekuje od večeras do 25. aprila

<p>Američki naučnici tvrde da su otkrili novu boju, plavo-zelenu, koju su nazvali "olo", a koju niko ranije nije vidio, objavio je časopis Science Advances. Istraživači su otkrili novu boju prilikom slanja laserskih impulsa u oči, prenio je BBC.</p><p>Neki stručnjaci kažu da je postojanje nove boje "otvoreno za argumente".</p><p>Koautor studije, profesor Ren Eng (Ng) sa Univerziteta u Kaliforniji, opisao je rezultate kao "izvanredne".</p><p>On i njegove kolege vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli da doprinesu daljem ispitivanju daltonizma.</p><p>Eng je rekao za BBC da je olo "punija od bilo koje boje koja se može vidjeti u stvarnom svijetu".</p>

Vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli da doprinesu daljem ispitivanju daltonizma

Naučnici tvrde da su otkrili novu boju: Punija od bilo koje druge na svijetu

<p>Nedavna otkrića svemirskog teleskopa "Webb", koji je detektirao potencijalne biološke molekule u atmosferi egzoplaneta K2-18 b, ponovno su pokrenula pitanje kako bi NASA trebala objaviti eventualno otkriće izvanzemaljskog života. Iako još nema službene potvrde o postojanju života izvan Zemlje, NASA već godinama razvija protokole za takav scenarij.</p><h2>Odgovorno informiranje </h2><p>NASA je razvila “Confidence of Life Detection” (CoLD) skalu, koja rangira potencijalna otkrića od razine 1 do 7, ovisno o znanstvenoj potvrdi. Ova skala omogućuje postupno informiranje javnosti kako se dokazi akumuliraju, čime se nastoji izbjeći širenje dezinformacija i panike. U slučaju otkrića na najvišoj razini povjerenja, objava bi vjerojatno uključivala najviše državne dužnosnike kako bi se naglasila važnost otkrića. </p><h2>Izazovi u komunikaciji</h2><p>Iskustva iz prošlosti, poput povećanog broja prijava neidentificiranih anomalnih fenomena (UAP) i širenja teorija zavjere, pokazala su koliko je važno pažljivo i transparentno komunicirati s javnošću. NASA je svjesna da bi objava o postojanju izvanzemaljskog života imala dubok utjecaj na čovječanstvo, te stoga naglašava potrebu za odgovornim i postupnim pristupom u informiranju javnosti .</p><h2>Važnost međunarodne suradnje</h2><p>U pripremi protokola za objavu takvog otkrića, NASA surađuje s međunarodnim partnerima i znanstvenim institucijama kako bi osigurala koordiniran i ujednačen pristup. Cilj je izgraditi povjerenje javnosti i osigurati da informacije budu tačne, transparentne i dostupne svima.</p><p>Iako još nisu službeno potvrdili postojanje života izvan Zemlje, pripreme za takav scenarij pokazuju ozbiljnost i odgovornost s kojom znanstvena zajednica pristupa ovom potencijalno povijesnom otkriću.</p>

U pripremi protokola za objavu takvog otkrića, NASA surađuje s međunarodnim partnerima i znanstvenim institucijama

Kapsula pod pritiskom će biti podignuta svemirskim balonom, tehnologijom koju je razvila NASA, a ne raketom

NASA priprema protokol za objavu otkrića izvanzemaljskog života: Kako izbjeći paniku i dezinformacije

<p>U svijetu gdje granice između tehnologije i umjetnosti svakim danom postaju sve tanje, arhitektura ulazi u novu eru.</p><p>Jedan od najinovativnijih primjera tog spoja dolazi iz Slovenije, gdje umjetna inteligencija prvi put samostalno potpisuje projekat luksuznog stambenog kompleksa. I to ne bilo gdje — već uz bajkoviti pejzaž jezera Bled.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DHb8KNBOsxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DHb8KNBOsxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DHb8KNBOsxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by ArchUp (@archupnet)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Za ovu arhitektonsku revoluciju zaslužan je Tim Fu, vizionar koji je svoje znanje usavršavao pod okriljem prestižnog studija Zaha Hadid Architects, a danas vodi vlastiti studio u Londonu. Njegova filozofija je jasna: umjetna inteligencija nije zamjena za čovjeka, već moćan alat koji može ubrzati kreativni proces, proširiti granice mašte i otvoriti vrata potpuno novim oblicima dizajna.</p><h2>Luksuzne vile budućnosti s dušom prošlosti</h2><p>Na obalama jezera Bled niče kompleks od sedam luksuznih vila koje će redefinirati pojam modernog luksuza u prirodi. Šest vila bit će izgrađeno od temelja, dok će jedna — povijesna Vila Epos, koju je 1909. projektovao legendarni arhitekt Jože Plečnik — biti pažljivo restaurirana. Ovaj spoj prošlosti i budućnosti postaje osnova dizajna: tradicionalni slovenački arhitektonski elementi reinterpretirani su u obliku savremenih atrijuma s panoramskim pogledom.</p><p><br></p>

<p>Ono što ove vile čini revolucionarnim jest činjenica da ih je osmislila umjetna inteligencija — sistem sposoban da analizira stotine varijacija, uzima u obzir pravce sunčeve svjetlosti, lokalnu klimu i pejzaž, te predlaže rješenja koja ljudskom oku možda nikada ne bi pala na pamet.</p><h2>Arhitektura u harmoniji s prirodom</h2><p>U srcu ovog projekta nalazi se koncept biofilnog dizajna — filozofije koja stavlja prirodu u središte svakog arhitektonskog izbora. Prostrane staklene površine, prirodni materijali, pažljivo pozicioniranje zgrada prema suncu, kao i zajednički park, stvaraju osjećaj potpune harmonije s okruženjem. AI ovdje ne služi samo kao dizajner, već i kao održivi strateg, optimizirajući sve — od energetskih performansi do funkcionalne elegancije prostora.</p><h2>Umjetna inteligencija – arhitekt sutrašnjice</h2><p>Hoće li AI jednog dana zamijeniti arhitekte? Tim Fu vjeruje da je odgovor — ne. Umjesto toga, on vidi budućnost u kojoj čovjek i mašina sarađuju. Dok AI preuzima analitički dio posla, čovjek ostaje umjetnik i donosilac odluka. Kreativnost, vizija i emotivna dubina, to su domeni koji ostaju isključivo ljudski.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DHYIi9vsaPL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DHYIi9vsaPL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DHYIi9vsaPL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Studio Tim Fu (@studiotimfu)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Projekat na Bledu pokazuje kako umjetna inteligencija ne samo da može oblikovati zgrade, već i graditi snove. A ako se snovi grade tamo gdje se priroda, historija i tehnologija prepliću u savršenoj ravnoteži, onda su vile uz Bled početak jedne zaista čudesne budućnosti.</p>

Umjetna inteligencija prvi put samostalno potpisuje projekat luksuznog stambenog kompleksa. I to ne bilo gdje — već uz bajkoviti pejzaž jezera Bled

Vještačka inteligencija dizajnira luksuzne vile u Sloveniji 

<p>Arheolozi s Univerziteta u Zadru prije četiri godine su naišli na nevjerovatno otkriće, kod zapadne obale Korčule.</p><p>Sve je urađeno u sklopu istraživanja potopljenog neolitskog lokaliteta Soline na poznatom ostrvu, a naučnici su odlučili da podrobnije ispitaju detalje primijećene na satelitskim snimcima, prenosi Folder.dnevnik.hr.</p><h2>Iznenađenje za sve</h2><p>Spremili su opremu i zaronili, ne sluteći šta mogu pronaći, a onda se dogodilo nešto što je iznenadilo i arheologe.</p><p>Ispod naslaga morskog mulja pronašli su ostatke puta, starog 7.000 godina, koji je spajao potopljeno prahistorijsko naselje hvarske kulture s obalom Korčule. Izgrađen je od pažljivo složenih kamenih ploča i širok četiri metra.</p>

<p>Inače, pomenuto naselje je datirano oko 4.900 godina p.n.e, a nakon radiokarbonske analize drveta pronađenog u ranijim istraživanjima.</p><p>- Ljudi su hodali ovom komunikacijom i to prije gotovo 7.000 godina - saopćeno je na Facebook stranici Univerziteta u Zadru.</p><h2>Otkriće drugog naselja</h2><p>Prvobitno se postavljalo pitanje da li je put delo prirode, ali je istraživački tim pronašao keramičke predmete i kamene noževe, što navodi na zaključak da je riječ o ljudskoj tvorevini.</p><p>Arheološki tim je također istraživao i zemljište na suprotnoj strani Korčule, oko uvale Gradina. Ovo je dovelo do otkrića još jednog potopljenog naselja - na dubini od četiri-pet metara, slične konfiguracije kao na lokalitetu Soline.</p><p>Iako je potopljeni put pronađen 2021, zvanično je potvrđeno da postoji 2023, a otkriće je postalo globalna vijest. Proteklih dana, priča je iznova aktuelizovana u hrvatskim medijima.</p>

Spremili su opremu i zaronili, ne sluteći šta mogu pronaći, a onda se dogodilo nešto što je iznenadilo i arheologe

Na dnu Jadrana otkrili tajnu skrivenu 7.000 godina: Sve je bilo prekriveno muljem

<p>Već više od četiri stoljeća pomorci svjedoče o neobičnom prizoru u kojem ocean svijetli u svim smjerovima, koliko god daleko pogled dopire.</p><p>- More je od horizonta do horizonta u svim smjerovima poprimilo fosforescentni sjaj... Mjesec je upravo zašao, a cijelo je more bilo nekoliko nijansi svjetlije od neba - zapisao je 1967. J. Branskil, časnik na brodu SS Ixion koji je plovio kroz Arapsko more.  </p><p>Skoro deset godina kasnije, posada broda MV Vestmorland doživjela je sličan prizor u Arapskom moru, prolazeći kroz "veliko područje bioluminiscencije", kako je opisao kapetan broda P. V. Prajs.&nbsp;</p><p>- More je bliještalo sjajnom i jarkozelenom bojom. Toliko sjajno da se bijeli vrhovi valova i valoviti pokret nisu mogli razlikovati, izgledalo je kao savršeno ravno more - napisao je 1976.</p><p>Ove rijetke pojave, nazvane "mliječna mora" od strane mornara, događaju se u udaljenim dijelovima oceana i dugo su bile neistražene zbog svoje nepristupačnosti, piše CNN.  </p><p>Sada su znanstvenici bliže predviđanju gdje i kada će se ove tajanstvene bioluminiscentne pojave desiti. Džastin Hadson, doktorand na Državnom univerzitetu Kolorado, sakupio je više od 400 svjedočanstava o "mliječnim morima", uključujući zapise Branskila i Prajsa, kako bi kreirao bazu podataka koja bi omogućila istraživačima da jednog dana dođu do ovog fenomena istraživačkim brodom, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Earth and Space Science.  </p><p>- Nadam se da će ova baza podataka omogućiti većem broju ljudi da proučavaju "mliječna mora" i razotkriju misteriju koja traje stoljećima - rekao je Hadson, vodeći autor studije.&nbsp;</p><p>On smatra da bi daljnje istraživanje "mliječnih mora" moglo razjasniti mnoga pitanja o ovom fenomenu, uključujući razloge njihovog nastanka i njihov značaj za život u oceanu.  </p><p>- "Mliječna mora" mogu ukazivati na zdrav i bogat ekosustav, ali možda i na nezdrav ekosustav. Jednostavno ne znamo.&nbsp;Zato, ako budemo u stanju predvidjeti gdje i kada će se pojaviti, moći ćemo početi odgovarati na pitanja o njihovoj ulozi u našem globalnom, međusobno povezanom sistemu Zemlje - dodao je.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Sailors around the globe have reported a mysterious phenomenon for generations: vast areas of the ocean glowing steadily through the night. To predict when and where milky seas will occur, researchers compiled a database of sightings over the last 400 years. <a href="https://t.co/NHpZ6AcCPb">pic.twitter.com/NHpZ6AcCPb</a></p>&mdash; CIRA (@CIRA_CSU) <a href="https://twitter.com/CIRA_CSU/status/1910340604824891739?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Bakterije koje stvaraju svjetlost</h2><p>Promatrači često opisuju "mliječna mora" kao da podsjećaju na zvijezde koje svijetle u tami i koje se lijepe na plafone dječijih soba. Sjaj koji emituju, prema riječima pomoraca, može biti toliko jak da se po njemu može čitati, što je u potpunoj suprotnosti s tamnim oceanom u noći bez mjesečine. </p><p>Ove pojave mogu trajati mjesecima i protezati se na površinama do 100.000 kvadratnih kilometara. Najveći događaji vidljivi su čak i iz svemira, navodi studija.</p><p>Iako naučnici još uvijek ne znaju tačan uzrok ovog rijetkog svjetlucanja, vjeruju da je povezan s visokom koncentracijom mikroskopskih bioluminiscentnih bakterija poznatih kao Vibrio harveyi.</p><p>- Okolnosti u kojima nastaju, kao i način na koji uspijevaju osvijetliti cijeli ocean, i dalje su velika nepoznanica - rekao je dr. Stiven Miler, koautor studije i profesor atmosferskih nauka na Državnom univerzitetu Kolorado. </p><p>Miler, koji proučava ovaj fenomen decenijama, bio je i glavni autor studije iz 2021. koja je pokazala da se veća "mliječna mora" mogu detektovati satelitima.</p><p>Analizirajući sve poznate zapise o "mliječnim morima", uključujući historijska svjedočanstva pomoraca i satelitske podatke, autori studije uočili su određene obrasce: "mliječna mora" najčešće se javljaju u Arapskom moru i vodama jugoistočne Azije, a vjerovatno ih pokreću globalni klimatski fenomeni poput El Niña, kaže Hadson.</p><p>Područja u kojima su najčešća povezana su s procesom "izdizanja mora", gdje se hladnija voda bogata hranjivim tvarima iz dubine podiže na površinu zbog jakih vjetrova. U tim regijama, prema Hadsonu, dogodi se otprilike jedno "mliječno more" godišnje.</p><p>- To su područja s idealnim uslovima za razvoj biološke aktivnosti. Ali takvih mjesta ima širom svijeta. Šta tačno čini ova područja posebnim, to je veliko pitanje - objašnjava Hadson.</p><p><br></p>

<h2>Uloga u ekosistemu oceana</h2><p>"Mliječna mora" razlikuju se od uobičajenih bioluminiscentnih pojava koje izazivaju fitoplanktoni poznati kao dinoflagelati. Ovi organizmi svijetle plavičasto kada su uznemireni, na primjer, kada riba pliva ili val udari o obalu. Nasuprot tome, "mliječna mora" svijetle kontinuirano.</p><p>Dok dinoflagelati svijetle kao dio odbrambenog mehanizma, naučnici vjeruju da bakterije koje uzrokuju "mliječna mora" svijetle kako bi privukle ribe, koje ih zatim konzumiraju, omogućavajući bakterijama da nastave živjeti i razmnožavati se u probavnom sistemu riba, kaže Miler, koji je i direktor Kooperativnog instituta za istraživanje atmosfere (CIRA) u Koloradu.</p><p>Poput mnogih drugih naučnika koji proučavaju bioluminiscenciju, Miler se nada da će jednog dana lično svjedočiti ovom zagonetnom fenomenu. Sličnu želju ima i dr. Edit Vider, okeanografkinja i morska biologinja koja nije učestvovala u ovom istraživanju.</p><p>- Cijelu karijeru sam provela promatrajući i mjereći bioluminiscenciju u oceanu. Vidjela sam nevjerovatne svjetlosne prizore, ali nikada nisam vidjela mliječno more. Jako bih to voljela - rekla je Vider za CNN.</p><p>- Sastavljanjem ove baze podataka autori nas približavaju mogućnosti da predvidimo kada i gdje bi se 'mliječno more' moglo dogoditi - dodala je.</p><p>Vider, koja je i glavna naučnica te direktorica Udruženja za istraživanje i očuvanje okeana, pita se kakav uticaj ova pojava ima na druge morske organizme, posebno na one koji danju borave u dubinama, a noću izlaze na površinu u potrazi za hranom.</p><p>- Svjetlost ima ključnu ulogu u ponašanju i rasporedu životinja u oceanu. Šta se dešava s tom svakodnevnom igrom skrivača kada su životinje koje se moraju sakriti izložene svjetlu bioluminiscencije? Kakav je uticaj na ciklus ugljika? Ovo je prirodni eksperiment koji bi mogao otkriti mnogo toga o životu u oceanu - dodaje.</p><p>Dosad je bilo nekoliko pokušaja pravljenja baza podataka o "mliječnim morima", ali su ti napori s vremenom nestali ili zaboravljeni. Nova baza, prema Mileru, postavlja novi standard u razumijevanju i praćenju gdje i kada se "mliječna mora" pojavljuju u svijetu.</p><p>Tokom ovih tajanstvenih bioluminiscentnih događaja, bakterijska populacija reagira na način koji je toliko dramatičan da nismo ni pomišljali da je to moguće, kaže Miler. Među brojnim pitanjima koja ostaju bez odgovora je i uticaj klimatskih promjena na pojavu "mliječnih mora" i njihov uticaj na ekosustave okeana.</p><p>- Moramo shvatiti kako ovaj proces funkcioniše... jer bakterije i fitoplanktoni čine osnovu prehrambenog lanca u oceanu, a sve veći broj vrsta, uključujući ribe, zavisi od tog lanca. Promjene u tom lancu, izazvane promjenama u cirkulaciji okeanske vode na globalnom nivou, stvari su koje moramo znati - kazao je.</p>

Već više od četiri stoljeća pomorci svjedoče o neobičnom prizoru u kojem ocean svijetli u svim smjerovima, koliko god daleko pogled dopire

Neobičan fenomen više od 400 godina zbunjuje naučnike: Nova studija otkriva uzroke  

<p>Nove satelitske fotografije pokazuju nešto što bi moglo biti najveći ratni brod Sjeverne Koreje ikad, vjerovatno više nego dvostruko veći od bilo čega u mornaričkoj floti vođe Kim Jong Una.</p><p>Fotografije koje su snimili nezavisni dobavljači satelita Maxar Technologies i Planet Labs 6. aprila pokazuju brod u izgradnji u vodi u brodogradilištu Nampo na zapadnoj obali Sjeverne Koreje, oko 60 kilometara jugozapadno od glavnog grada Pjongjanga, piše <a href="https://edition.cnn.com/2025/04/13/asia/north-korea-largest-warship-satellite-photos-intl-hnk-ml/index.html">CNN</a>.</p><p>Analitičari kažu da slike pokazuju tekuću konstrukciju oružja i drugih unutrašnjih sistema broda, koji je vjerovatno fregata s vođenim projektilima (FFG) dizajnirana za nošenje projektila u okomitim lansirnim cijevima za upotrebu protiv ciljeva na kopnu i moru.</p><h2>Dužina broda&nbsp;</h2><p>-	FFG je dug otprilike 140 metara, što ga čini najvećim ratnim brodom proizvedenim u Sjevernoj Koreji - stoji u analizi Džozefa Bermudeza Džr. (Josepha Jr.) i Dženifer Džuna (Jennifer Juna) iz Centra za strateške i međunarodne studije.</p><p>Poređenja radi, razarači američke mornarice klase Arleigh Burke dugi su oko 153 metra, a fregate klase Constellation u izgradnji bit će dugačke 151 metar.</p><p>Postojanje ratnog broda nije iznenađenje.</p><p>Kimov režim bavi se brzom modernizacijom svojih oružanih snaga, razvija niz novih oružja i testira interkontinentalne balističke rakete koje mogu dosegnuti gotovo bilo gdje u Sjedinjenim Američkim Državama.</p><p>To je učinjeno uprkos sankcijama Ujedinjenih naroda koje su postavile stroga ograničenja na pristup materijalima i tehnologiji za razvoj tog oružja.</p><h2>Veze s Rusijom&nbsp;</h2><p>Bliže veze s Rusijom od početka rata u Ukrajini mogle bi pomoći Sjevernoj Koreji da prevlada sankcije, kažu analitičari.</p><p>Kim Duk-ki, umirovljeni južnokorejski admiral, rekao je kako misli da bi Moskva mogla osigurati tehnologiju za raketne sisteme fregate.</p><p>Slike plovila pojavile su se u izvještaju državne Korejske središnje televizije objavljenom krajem prošle godine o plenarnom zasjedanju vladajuće Radničke stranke na kraju godine. Slike su pokazale vođu Kima kako pregledava konstrukciju broda.</p><h2>Mogao bi imati oružje&nbsp;</h2><p>Fotografije prikazane u videu KCTV-a pokazuju da bi ratni brod mogao imati oružje kakvo imaju moderne mornarice, uključujući ćelije za vertikalno lansiranje koje bi se mogle koristiti za ispaljivanje raznih projektila.</p><p>Analitičari su također primijetili da se čini da je brod postavljen tako da ima radar s faznom rešetkom, koji može pratiti prijetnje i ciljeve brže i tačnije od prethodno prikazanih sjevernokorejskih sposobnosti.</p><p>Uprkos tim pokazateljima naprednih ratnih sposobnosti, analitičari pozivaju na oprez u stvaranju pretpostavki.</p>

FFG je dug otprilike 140 metara, što ga čini najvećim ratnim brodom proizvedenim u Sjevernoj Koreji

Satelitski snimci otkrili: Sjeverna Koreja pravi svoj najmoderniji ratni brod, duplo je veći od svega što imaju

<p>Amerikanki je nakon više od četiri mjeseca uklonjen presađeni svinjski bubreg jer ga je njeno tijelo počelo odbacivati, što ipak predstavlja rekord u trajanju života s takvim organom, saopštila je bolnica koja je obavila operaciju.  </p><p>Tovana Luni, 50-godišnjakinja iz Alabame, krajem novembra prošle godine imala je transplantaciju genetski modificiranog svinjskog bubrega, što je još uvijek eksperimentalna praksa koja daje nadu za rješavanje problema nedostatka organa.  </p><p>Iako vađenje bubrega pokazuje da je cilj još daleko, ohrabrujuće je što je organ funkcionisao 130 dana, odnosno preko četiri mjeseca, što je rekord jer dosad nijedan pacijent nije preživio duže od dva mjeseca s takvom transplantacijom.  </p><p>- Prvi put od 2016. mogla sam uživati u društvu prijatelja i porodice i imati vremena, bez potrebe da sve planiram oko tretmana dijalize - rekla je pacijentica u izjavi koju je podijelila bolnica NYU Langone u New Yorku, dodajući da je “vrlo zahvalna (...) iako rezultat nije bio onakav kakvom su se svi nadali”.</p>

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

<p>Amerikanka je 1999. godine donirala bubreg svojoj majci, a nakon komplikacija u trudnoći, koje su oštetile preostali bubreg, bila je na dijalizi osam godina. Kako nije mogla pronaći odgovarajućeg donora, dobila je odobrenje za genetski modificirani bubreg zbog pogoršanja zdravlja.</p><p>I pored početnih pozitivnih rezultata, “početkom aprila došlo je do pada funkcije bubrega zbog akutnog odbacivanja”, objasnio je njen hirurg Robert Montgomeri.</p><p>- Uzrok ovog odbacivanja nakon dugog perioda stabilnosti se istražuje, ali je uslijedio nakon smanjenja imunosupresivne terapije zbog liječenja infekcije koja nije povezana sa svinjskim bubregom - pojasnio je.</p><p>Pacijentica i njeni ljekari odlučili su ukloniti organ kako bi sačuvali “mogućnost buduće transplantacije”, dodao je Montgomeri.</p>

Samoobrana morskih pasa: Zadnje istraživanje mijenja pogled na napade

Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

Historijski trenutak u dubinama: Prvi put snimljena živa "riba dinosaur"

Ilon Mask: Za pet godina roboti će biti bolji od najboljih hirurga

Nove nade za liječenje smrtonosne bolesti lijekovima protiv raka

Može li vulkanska erupcija uništiti jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu?

Naučnici uspjeli uzgojiti zamjenske zube u laboratoriju

Dvije fotografije pokazuju koliko svemirski let iscrpljuje tijelo

Pravi spektakl na nebu nas očekuje od večeras do 25. aprila

Naučnici tvrde da su otkrili novu boju: Punija od bilo koje druge na svijetu

NASA priprema protokol za objavu otkrića izvanzemaljskog života: Kako izbjeći paniku i dezinformacije

Vještačka inteligencija dizajnira luksuzne vile u Sloveniji

Na dnu Jadrana otkrili tajnu skrivenu 7.000 godina: Sve je bilo prekriveno muljem

Neobičan fenomen više od 400 godina zbunjuje naučnike: Nova studija otkriva uzroke

Satelitski snimci otkrili: Sjeverna Koreja pravi svoj najmoderniji ratni brod, duplo je veći od svega što imaju

Amerikanka postavila rekord: Živjela 4 mjeseca sa svinjskim bubregom

Nauka

Samoobrana morskih pasa: Zadnje istraživanje mijenja pogled na napade

Industrijski otpad pretvara se u stijenu za samo nekoliko decenija

Historijski trenutak u dubinama: Prvi put snimljena živa "riba dinosaur"

Ilon Mask: Za pet godina roboti će biti bolji od najboljih hirurga

Nove nade za liječenje smrtonosne bolesti lijekovima protiv raka

Može li vulkanska erupcija uništiti jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu?

Naučnici uspjeli uzgojiti zamjenske zube u laboratoriju

Dvije fotografije pokazuju koliko svemirski let iscrpljuje tijelo

Pravi spektakl na nebu nas očekuje od večeras do 25. aprila

Naučnici tvrde da su otkrili novu boju: Punija od bilo koje druge na svijetu

NASA priprema protokol za objavu otkrića izvanzemaljskog života: Kako izbjeći paniku i dezinformacije

Vještačka inteligencija dizajnira luksuzne vile u Sloveniji

Na dnu Jadrana otkrili tajnu skrivenu 7.000 godina: Sve je bilo prekriveno muljem

Neobičan fenomen više od 400 godina zbunjuje naučnike: Nova studija otkriva uzroke

Satelitski snimci otkrili: Sjeverna Koreja pravi svoj najmoderniji ratni brod, duplo je veći od svega što imaju

Amerikanka postavila rekord: Živjela 4 mjeseca sa svinjskim bubregom