<p>Mogućnost da život postoji izvan Zemlje već decenijama zaokuplja pažnju naučnika i javnosti, od potrage za nastanjivim egzoplanetima do misterija međuzvjezdanih kometa. Ipak, sve više stručnjaka smatra da bismo tragove vanzemaljskog života mogli pronaći mnogo bliže, unutar vlastitog Sunčevog sistema.</p><p>Ta ideja ponovo je oživjela nakon što je objavljena nova studija koja otkriva da Enceladus, šesti po veličini mjesec Saturna, izbacuje širi spektar molekula na bazi ugljika nego što se ranije pretpostavljalo. To ga čini jednim od najizglednijih kandidata za postojanje života, piše The Guardian.</p><h2>"Svi uslovi za život na jednom mjestu"</h2><p>Dr. Karolin Fresoane iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja objašnjava zašto je Enceladus tako zanimljiv.</p><p>- Stvarno mi se sviđa Enceladus jer ima sve potrebne uslove koji se nalaze na istom mjestu i u isto vrijeme da bi se život mogao razviti i napredovati - kazala je.</p><p>Enceladus, osim složenih organskih molekula i okeana tečne vode ispod ledene kore, vjerovatno ima i hidrotermalne izvore koji služe kao izvor energije. Uz to, pH vrijednost, salinitet i temperatura okeana unutar su granica pogodnih za život kakav poznajemo.</p><h2>Lakše je tražiti bliže</h2><p>Iako naučnici ne odustaju od istraživanja egzoplaneta, Fresoane ističe da je potraga za životom van Sunčevog sistema izuzetno složena.</p><p>- Mora promijeniti cijeli planet kako biste ga mogli vidjeti na egzoplanetu - rekla je, objašnjavajući da bi manji, lokalizovani oblici života na taj način ostali neotkriveni. Također, "ne možete tražiti prošli život na egzoplanetu".</p>

<p>Slično misli i dr. Natali Kabrol, direktorica Centra Carl Sagan pri Institutu Seti. </p><p>- Problem s egzoplanetima je što ne znamo mnogo o njihovom okruženju - kazala je. Za razliku od njih, nebeska tijela u našem sistemu, poput Enceladusa, udaljenog 1,27 milijardi kilometara, mogu se direktno istraživati pomoću sondi i instrumenata. NASA i Evropska svemirska agencija već planiraju nove misije prema ovom Saturnovom mjesecu.</p><h2>Sunčev sistem kao prirodni laboratorij</h2><p>Pored Enceladusa, i Jupiterov mjesec Evropa spada među najizglednija mjesta za postojanje života.</p><p>- Za mene, u Sunčevom sistemu, tamo ćemo pronaći život - uvjerena je Fresoane. Naučnici naglašavaju da se potraga u našem sistemu i na egzoplanetima međusobno dopunjuju – Sunčev sistem je, kako kažu, "prirodni laboratorij" u kojem testiraju teorije i prikupljaju podatke o mogućim uslovima za život.</p><p>Dr. Jern Helbert iz Evropske svemirske agencije ističe: "Mislim da je traženje u našem vlastitom dvorištu dobitna kombinacija." Dodaje da Enceladus ima sve pokazatelje nastanjivosti koje naučnici traže i na udaljenim egzoplanetima.</p><p>Ako bi se na Enceladusu doista otkrili znakovi života, to bi imalo ogromne posljedice.</p><p>- Ako otkrijemo da postoje znakovi života na Enceladusu, potraga izvan Sunčevog sistema postaje još uzbudljivija - rekao je Helbert. </p><p>- A ako ga nema, iako su uslovi idealni, to će nas natjerati da preispitamo šta zapravo znači "pogodan za život"- dodao je.</p><p>Kako zaključuje Fresoane, pronalazak života bilo gdje u Sunčevom sistemu značio bi da on nije slučajan: "Ako pronađemo život bilo gdje drugdje u Sunčevom sistemu, to znači da nije slučajan. To znači da je posvuda u galaksiji."</p>

Sve više stručnjaka smatra da bismo tragove izvanzemaljskog života mogli pronaći mnogo bliže, unutar vlastitog Sunčevog sistema

Saturnov mjesec nudi nadu u pronalazak vanzemaljskog života

<p>Gubitak kilograma ne proizlazi samo iz sagorijevanja kalorija. Novo istraživanje otkriva da vježbanje može hemijski potisnuti osjećaj gladi, barem kod miševa.</p><p>Američki naučnici sa Univerziteta Stenford i Bejlor koledža medicine identificirali su metabolit nazvan Lac-Phe, koji se u velikim količinama pojavljuje u krvotoku miševa nakon intenzivne fizičke aktivnosti. U mozgu ovih životinja Lac-Phe, čini se, blokira neuronski put koji inače podstiče potrebu za hranom.</p><p>- Ovo otkriće otvara uzbudljive mogućnosti i moglo bi jednog dana poslužiti kao osnova za razvoj novih lijekova za kontrolu tjelesne težine - rekao je Jong Su (Yong Xu), medicinski naučnik s Bejlor koledža medicine.</p><p>Mehanizam na kojem se zasniva djelovanje Lac-Phe podsjeća na princip po kojem funkcioniše Ozempik, lijek čiji je aktivni sastojak napravljen da oponaša prirodni hormon koji reguliše nivo šećera u krvi i smanjuje žudnju za hranom.</p><p>- Ovo je važno jer pomaže objasniti kako prirodno proizvedena molekula može uticati na apetit tako što djeluje na ključni dio mozga koji kontroliše glad i tjelesnu težinu - istakao je Džonatan Long (Jonathan Long), biohemičar sa Univerziteta Stenford i jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Nature Metabolism.</p><p>Lac-Phe je prvi put otkriven kod miševa 2022. godine, ali kasnija istraživanja pokazala su da se isti metabolit povećava i kod ljudi nakon fizičke aktivnosti. U jednom testu izdržljivosti, učesnici koji su imali veći porast nivoa Lac-Phe nakon vježbanja izgubili su više masnoća na području stomaka.</p><p>Razumijevanje načina na koji Lac-Phe djeluje ključno je za razvoj budućih tretmana za mršavljenje, kaže Jang He (Yang He), neurolog s Baylor koledža. Njegov tim je dokazao da Lac-Phe inhibira neurone AgRP, koji inače potiču glad tako što potiskuju PVH neurone – moždane ćelije koje smanjuju apetit i regulišu tjelesnu težinu. Kada je aktivnost AgRP neurona blokirana, osjećaj gladi se značajno smanjuje.</p><p>Istraživanja se nastavljaju, ali naučnici vjeruju da bi Lac-Phe u budućnosti mogao predstavljati osnovu za razvoj novih terapija protiv gojaznosti.</p>

Fizička aktivnost potiče stvaranje posebne molekule koja smanjuje apetit i mogla bi postati osnova za nove tretmane regulacije tjelesne težine

Naučnici otkrili tajnu koja objašnjava zašto nakon vježbanja jedemo manje

<p>Računari su prešli ogroman put. Od prvih mašina koje su zauzimale čitave prostorije, trebale desetak ljudi da ih opslužuju i imale manje računalne snage od današnjih pametnih satova, pa sve do modernih uređaja u našim džepovima – pametnih telefona – u kojima se, pored mnoštva elektroničkih komponenti, nalazi i umjetna inteligencija.</p><p>Iako se činilo da smo dostigli vrhunac razvoja računara, naučnici širom svijeta rade na kvantnim računarima koji bi dodatno trebali ubrzati procesiranje podataka i povećati računalnu moć, omogućavajući naprednije primjene.</p><h2>Drugačija oblast</h2><p>No, neki naučnici su se okrenuli potpuno drugačijoj oblasti – bioračunarstvu.</p><p>U Švicarskoj, laboratorij FinalSpark razvija neurone koji se organizuju u nakupine zvane organoidi, a koje je moguće pričvrstiti na elektrode i koristiti poput mini-računara. U teoriji, to bi trebalo funkcionisati kao mini-bioračunar.</p><p>Dr. Fred Džordan, suosnivač laboratorija, za <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cy7p1lzvxjro">BBC </a>je rekao da mnogima koncept bioračunarstva djeluje neobično, jer mijenja način na koji gledamo na vlastiti mozak i čovjeka uopće.</p><p>Dr. Džordan objašnjava da laboratorij kupuje matične ćelije koje potom uzgaja u nešto što se može nazvati laboratorijski uzgojenim mini-mozgom (organoidom). Nisu ni približno složeni kao ljudski mozak, ali se sastoje od istih osnovnih gradivnih blokova.</p><p>Kada se mini-mozgovi uzgoje, naučnici ih povezuju s elektrodama i daju im jednostavne zadatke – poput reagovanja na komande sa tastature. Za mini-mozak, to znači primanje električnih signala i prikazivanje aktivnosti na ekranu računara.</p><h2>Prvi korak</h2><p>Za tim u laboratoriju, električne stimulacije organoida predstavljaju prvi korak ka većem cilju – omogućavanju učenja u neuronima bioračunara kako bi na kraju mogli obavljati složenije zadatke.</p><p>Problem je, međutim, održavanje organoida na životu. Nemaju krvne žile koje bi ih hranile hranjivim tvarima, pa nakon nekoliko mjeseci jednostavno umiru.</p><p>Dok se taj problem ne riješi, mini-mozgovi će biti ograničeni na kratak život i rad u laboratorijskim uslovima.</p><p>To znači da oni neće skoro zamijeniti klasične računare i čipove. Na Univerzitetu Johns Hopkins u SAD-u, naučnici koriste mini-mozgove kako bi proučavali način obrade informacija – ali u kontekstu razvoja lijekova za neurološke bolesti poput Alchajmerove bolesti i autizma.</p><p>Bioračunarstvo bi trebalo nadopuniti, a ne zamijeniti, silicijsku umjetnu inteligenciju, ističe dr. Lena Smirnova sa Univerziteta Johns Hopkins. Ona smatra da ova tehnologija istovremeno omogućava bolje modeliranje bolesti i smanjuje korištenje životinja u istraživanjima.</p><p>Iako stvaranje "mini-mozgova" u laboratoriju zvuči poput naučne fantastike, čini se da bi to mogao biti sljedeći korak u razvoju računara.</p>

Iako stvaranje "mini-mozgova" u laboratoriju zvuči poput naučne fantastike, čini se da bi to mogao biti sljedeći korak u razvoju računara

Naučnici uzgajaju "mini-mozgove" i pretvaraju ih u računare

Poput naučne fantastike: Naučnici uzgajaju "mini-mozgove" i pretvaraju ih u računare


<p>Džejn Gudol (Jane Goodall), svjetski poznata naučnica i aktivistica za zaštitu životinja, preminula je danas u 91. godini, potvrdio je Institut koji je osnovala.</p><p>Kako je navedeno, Džejn Gudol umrla je prirodnom smrću.</p><p>- Otkrića dr. Gudol u oblasti etologije unijela su revoluciju u naučni svijet. Bila je neumorna u svom zalaganju za očuvanje i obnovu prirodnog okruženja - navodi se u saopćenju.</p><h2>Ljubav prema divljini</h2><p>Gudol će ostati upamćena kao predana borkinja za prava životinja.&nbsp;</p><p>Ljubav prema divljini pretvorila je u cjeloživotnu misiju koja ju je vodila od engleskog primorskog sela, preko afričkih šuma, pa sve do svjetskih govornica — boreći se za bolje razumijevanje čimpanzi i širu svijest o ulozi čovjeka u zaštiti planete.</p><h2>Istraživanje primata&nbsp;</h2><p>Već 1960-ih godina, Gudol je bila pionirka u istraživanju ponašanja primata, ostavljajući neizbrisiv trag u modernoj biologiji i primatologiji.</p><p>Sarađivala je s Nacionalnom geografskom organizacijom (National Geographic Society), zahvaljujući kojoj je široj javnosti približila svijet čimpanzi i afričke divljine.</p><p>Za svoj doprinos nauci i očuvanju prirode, 2003. godine odlikovana je titulom dame Ujedinjenog Kraljevstva, a 2025. godine dobila je i Predsjedničku medalju slobode u Sjedinjenim Američkim Državama.</p>

Gudol će ostati upamćena kao predana borkinja za prava životinja

Preminula svjetski poznata naučnica i aktivistica za zaštitu životinja

<p>U nedavno objavljenoj knjizi "Ajnštajnovi protokoli", njemački pisac i novinar Peter fon Beker objavio je transkripte privatnih razgovora slavnog svjetskog naučnika iz posljednjih godinu i po dana njegovog života.</p><h2>Duboko interesovanje</h2><p>Razgovori, koje je Ajnštajn vodio sa djevojkom Johanom Fantovom, otkrivaju političke stavove, duboko interesovanje za umjetnost i muziku, kao i lični pogled na svijet slavnog fizičara.</p><p>Fantova je dokumentovala svoje razgovore sa Ajnštajnom u svojim dnevnicima, koji su otkriveni tek 2004. godine, a Beker ih analizirao za svoju knjigu, prenosi Tanjug.</p><p>Ajnštajn, koji je do svoje smrti 1955. godine bio jedna od najpoznatijih ličnosti u svijetu nauke, u razgovorima je sebe opisao kao "magnet za sve lude ljude".</p><p>"Ja sam magnet za sve lude ljude, a i oni zanimaju mene. Rekonstrukcija njihovog razmišljanja je moj hobi. Duboko mi je žao ovih ljudi, što je takođe razlog zašto pokušavam da im pomognem", govorio je naučnik.</p><p>Prema riječima Bekera, Fantova je zapisivala sve što je Ajnštajn govorio, "vjerovatno sa njegovim znanjem", prenosi Tagesšau.</p><p>"Podnosio joj je izvještaj o tome šta mu se dešavalo tokom dana, o čemu je razmišljao, šta je čitao ili slušao", navodi fon Beker.</p><p>Transkripti su otkriveni u Prinstonu, u Nju Džerziju, gdje je Ajnštajn godinama istraživao u Institutu za napredne studije.</p><p>"Bio sam oduševljen što sam mogao zaista da zavirim u srce i um najpoznatije ličnosti 20. vijeka, možda čak i modernog doba... U razgovorima sa njegovom djevojkom, iz prve ruke se mogu osjetiti svakodnevna osjećanja starijeg Ajnštajna", naveo je autor, napominjući da je čak i u poznim godinama, fizičar bio otvoren za sve novo, tolerantan prema drugim mišljenjima i "prilično bistar u svom živom interesovanju za politiku".</p><p>Dodao je da je Ajnštajn bio odlučan kritičar kapitalizma i naoružavanja tokom Hladnog rata.</p><p>"Da, ja sam stari revolucionar, kao što uvijek kažeš – da, jesam, politički sam još uvijek Vezuv koji bljuje vatru", potvrdio je Ajnštajn u februaru 1954.</p><h2>Kritike gomilanja naoružanja</h2><p>Ajnštajn je kritikovao "gomilanje naoružanja na Istoku i Zapadu", neograničeni kapitalizam sa ekstremnim bogatstvom i branio oca atomske bombe, Roberta Openhajmera, koji je bio osumnjičen da je komunista.</p><p>"Kao i tokom Makartijeve ere, kada su američki konzervativci iznenada svaki kritički um vidjeli kao komunistu, danas bi on sigurno bio protivnik i otpornik predsjedniku (SAD Donaldu) Trampu i ograničenjima slobode izražavanja", ocjenjuje fon Beker.</p><p>Zbog svog jevrejskog porijekla, Ajnštajn je bio "državni neprijatelj broj jedan" pod nacističkim režimom. Bio je u inostranstvu tokom Hitlerovog uspona na vlast i nikada se nije vratio u Njemačku.</p><p>Nakon Holokausta, Ajnštajn je podržavao Izrael jer je vidio potrebu za sigurnim utočištem za Jevreje, podsjeća autor.</p><p>Međutim, kako navodi, Ajnštajn, koji je umro u 77-oj godini u aprilu 1955. u Nju Džersiju u SAD, takođe je bio kritičan prema mladoj izraelskoj državi.</p><p>"Dirljivo je vidjeti da je istovremeno uvijek žestoko zagovarao jednaka prava između jevrejskih Izraelaca i arapskih Palestinaca. Ovo zvuči zapanjujuće savremeno. I čovjek bi poželio da neko sa Ajnštajnovim moralnim i intelektualnim autoritetom može danas da podigne svoj glas, glas koji bi se zapravo čuo na svim stranama", zaključuje fon Beker.</p>

Fantova je dokumentovala svoje razgovore sa Ajnštajnom u svojim dnevnicima

Einsteinova teorija relativnosti rasvijetlila je nastanak svemira, planetarne orbite i crne rupe

Objavljeni transkripti Ajnštajnovih razgovora: Ja sam magnet za sve lude ljude


<p>Pacijente sa jednom od najokrutnijih i najdestruktivnijih bolesti - Huntingtonovom bolesti, ljekari tvrde da su prvi put uspješno tretirali pacijente.</p><p>Riječ je o bolesti koja neumoljivo ubija moždane ćelije i nasljedna je. Kao takva je svojevrsna kombinacija demencije, Parkinsonove bolesti i bolesti motornih neurona. </p><p>Stručnjaci uvjeravaju da su uspjeli progres ove bolesti usporiti za čak 75 posto.</p><h2>Genska terapija</h2><p>Profesorica Sarah Tabrizi je ukazala da to znači da će se stopa progresije bolesti, koja bi se ostvarila u jednoj godini, ostvariti u četiri godine. Naglasila je da to znači decenije kvalitetnijeg života. Novi tretman protiv spomenute bolesti je genska terapija koja se primjenjuje tokom 12 do 18 sati osjetljive operacije mozga.</p><p>Prvi simptomi Huntingtonove bolesti uglavnom se pojavljuju u 30-im ili 40-im godinama života, a fatalni bivaju 20 godina kasnije. Međutim, to znači da postoji mogućnost ranog liječenja. I sama Tabrizi, inače direktorica Centra za Huntingtonovu bolest pri University College London, impresionirana je tretmanom protiv ove bolesti.</p><p>-	Ni u najluđim snovima ne bismo očekivali usporavanje kliničke progresije za 75 posto - kazala je.</p><p>Nije objavljen identitet 29 pacijenata kod kojih je genska terapija primijenjena, ali među njima je pacijent koji se penzionisao zbog pogoršanog zdravlja, a koji se vratio na posao nakon dobijene terapije. Osim toga, ostali pacijenti su nastavili hodati, a očekivalo se da će se moći kretati samo invalidskim kolicima.</p><p>Riječ je o skupom liječenju, ali i nadi za ljude koje ova teška bolest pogodi u najboljim godinama života te uništava njih i njihove porodice.</p><h2>Šta je Huntingtonova bolest i genska terapija?</h2><p>Huntingtonova bolest je posljedica mutacije u dijelu DNK, tj. gena koji se zove Huntingtonov gen. Ukoliko jedan od roditelja ima ovu bolest, 50 posto je izgledno da će i njihov potomak imati tu bolest. Mutacija navedenog gena pretvara protein potreban mozgu u protein koji uništava neurone.</p><p>Cilj je jednom dozom genske terapije smanjiti nivo ovog toksičnog proteina. U toj terapiji se koristi virus tako modificiran da sadrži posebnu sekvencu DNK. Taj virus se uz pomoć MRI skeniranja ubrizgava duboko u mozak, što je postupak koji traje između 12 i 18 sati. Na taj način dolazi do moždanih ćelija, gdje postaje aktivan. To rezultira manjom količinom mutiranog, Huntingtonovg gena u mozgu.</p><p>Profesorica Tabrizi već radi na tome da li postoji mogućnost potpuno spriječiti razvoj ove bolesti, piše BBC.</p>

Profesorica Tabrizi već radi na tome da li postoji mogućnost potpuno spriječiti razvoj ove bolesti

Riječ je o bolesti koja neumoljivo ubija moždane ćelije

Prvi put uspješno tretirana jedna od najokrutnijih bolesti: Pacijenti nastavili hodati uprkos očekivanju da neće

<p>NASA je objavila da planira poslati astronaute na desetodnevnu misiju oko Mjeseca već u februaru. Ranije je lansiranje bilo najavljeno najkasnije do kraja aprila, no američka svemirska agencija sada želi misiju pomaknuti unaprijed, izvještava <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cy7pegvz17yo">BBC</a>.</p><p>Ovo će biti prvi put nakon 50 godina da neka zemlja šalje ljude na misiju oko Mjeseca. Četvero astronauta provest će deset dana u svemiru kako bi se testirali sustavi prije samog spuštanja na površinu Mjeseca.</p><p>Artemis II je druga misija u okviru NASA-inog programa Artemis, čiji je cilj ponovni spust astronauta na Mjesec i dugoročno uspostavljanje ljudske prisutnosti na njegovoj površini.</p><h2>"Prvi red za historiju"</h2><p>- Zajedno imamo mjesto u prvom redu za historiju - rekla je Lakieša Hokins, vršiteljica dužnosti zamjenice pomoćnika administratora NASA-e.</p><p>- Prozor za lansiranje mogao bi se otvoriti već 5. februara, ali želimo naglasiti da nam je sigurnost na prvom mjestu - dodala je Hokins.</p><p>Direktorica lansiranja Artemis misija, Čarli Blekvel-Tompson, istaknula je da je raketni sistem SLS (Space Launch System), koji će nositi astronaute prema Mjesecu, "praktično već sastavljen i spreman". Preostaje dovršiti kapsulu Orion i provesti završna testiranja na zemlji.</p><p>Prva Artemis misija trajala je 25 dana – u novembru 2022. lansirana je besposadna letjelica koja je obišla Mjesec i vratila se u Zemljinu atmosferu. Misija je bila vrlo uspješna, iako su otkriveni problemi s termičkim štitom pri povratku, koji su u međuvremenu ispravljeni.</p><h2>Cilj misije</h2><p>Ovoga puta u svemir će poletjeti Rid Vajsman, Viktor Glover i Kristina Koh iz NASA-e, te Džeremi Hansen iz Kanadske svemirske agencije. Oni neće sletjeti na Mjesec, ali će biti prva posada koja će otići izvan niske orbite Zemlje još od misije Apollo 17 1972. godine.</p><p>Glavni direktor leta Artemis II, Džef Radigan, rekao je: "Idemo najmanje 9.200 kilometara dalje od Mjeseca, što je mnogo više nego na prethodnim misijama." Cilj misije je testirati raketu i kapsulu Orion kako bi se otvorio put za buduće spuštanje na Mjesec. Astronauti će tijekom desetodnevnog putovanja živjeti u kapsuli Orion, smještenoj na vrhu rakete SLS.</p><p>Prva faza leta odvija se uz pomoć dvaju raketnih potisnika na kruto gorivo, koji otpadaju nakon dvije minute. Osam minuta kasnije odvaja se masivna jezgra SLS-a, a kapsula Orion s modulom za posadu i servisnim modulom nastavlja putovanje uz pomoć gornjeg stupnja ICPS. Nakon 90 minuta paljenje motora podiže letjelicu u višu orbitu oko Zemlje i provode se provjere svih sustava.</p><p>Ako sve bude u redu, Orion će se odvojiti od ICPS-a i provesti tzv. demonstraciju operacija bliskog manevriranja, simulirajući spajanje s budućim mjesečevim modulom.</p><h2>Put do Mjeseca i povratak</h2><p>Nakon 23 sata, servisni modul Oriona pokrenut će motor za translunarnu injekciju – manevar kojim letjelica kreće prema Mjesecu. Četverodnevno putovanje odvest će posadu više od 370.000 kilometara od Zemlje.</p><p>Tijekom puta astronauti će provoditi testiranja sustava, ali i znanstvene eksperimente. Uzet će im se uzorci krvi kako bi se uzgojili organoidi – tkivni uzorci koji će se uspoređivati prije i poslije misije kako bi se proučio utjecaj mikrogravitacije i zračenja.&nbsp;</p><p>- Neću secirati astronaute, ali zato mogu secirati organoide i detaljno proučiti razlike - rekla je dr. Niki Foks, šefica NASA-inog odjela za nauku.</p><p>Nakon što letjelica obiđe Mjesec, posada kreće na četverodnevni povratak prema Zemlji. Servisni modul se odvaja, a kapsula s posadom ulazi u atmosferu i uz pomoć padobrana spušta se u Tihi ocean, uz obalu Kalifornije.</p><p>Uspjeh ove misije odredit će kada će NASA moći pokrenuti Artemis III – misiju koja bi trebala spustiti astronaute na Mjesec. No, čak i ako Artemis II bude savršen, NASA-in cilj "ne prije sredine 2027." za sljedeće spuštanje na Mjesec smatra se vrlo optimističnim.</p><p>- Spuštanje na Mjesec zahtijevat će SpaceX-ov Starship, a vidjeli smo posljednjih mjeseci da je Starship još daleko od toga da ponese astronaute - rekao je dr. Simeon Barber s Otvorenog sveučilišta.</p>

Ovo će biti prvi put nakon 50 godina da neka zemlja šalje ljude na misiju oko Mjeseca

NASA šalje astronaute na desetodnevni let oko Mjeseca

<p>Nizozemski istraživači iz muzeja Ortejdmuseum otkrili su fosiliziranu ljusku jajeta dinosaurusa, staru milion godina, prenose danas holandski mediji.</p><p> </p><p>Kako je saopšteno iz muzeja, naučnici vjeruju da je u pitanju jaje tiranosaurus reksa, prenio je "NL Times".</p><p>Jaje je otkriveno prije tri godine u formaciji stijena u američkoj državi Vajoming, a naučnici su od tada nastojali da analizama utvrde kojoj vrsti dinosaurusa je pripadalo, prenosi Srna.</p><p>Pošto u jajetu nije postojao embrionalni materijal, stručnjaci su morali pomoću drugih komponenata da otkriju koja vrsta je izlegla jaje, kao što je struktura kalcijum karbonata i veličina jajeta.</p><p>Kako su analize pokazale, riječ je najverovatnije o tarbosaurusu, rijetkom tipu dinosaurusa mesoždera, koji je predak tiranosaurus reksa.</p><p>Naučnici vjeruju da u istoj oblasti ima još ovakvih ostataka jaja dinosaurusa, pa će istraživanja na tom području biti nastavljena.</p>

Kako su analize pokazale, riječ je najverovatnije o tarbosaurusu, rijetkom tipu dinosaurusa mesoždera, koji je predak tiranosaurus reksa

Jaje je otkriveno prije tri godine u formaciji stijena u američkoj državi Vajoming

Arheolozi otkrili jaje dinosaurusa staro milion godina

<p>Signali koje šaljemo prema svemirskim letjelicama mogli bi otkriti prisutnost čovječanstva civilizacijama koje se nalaze u našem okruženju. Studija Univerziteta Pennsylvania State i NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja, objavljena u časopisu Astrophysical Journal Letters, pokazuje da komunikacija u dubokom svemiru može biti preslušana širom galaksije.</p><p>Naredbe za Marsovske rovere ili orbitere zahtijevaju snažne radio-signale sa Zemlje. Iako letjelice primaju upute sa Zemlje, ne hvataju sve signale koji su poslani u njihovom smjeru. Velik dio signala nastavlja putovati dalje u svemir, ostavljajući trag koji bi eventualno mogao biti otkriven.</p><p>Naučnici su analizirali dvadeset godina podataka NASA-inog Deep Space Networka (DSN), sistema koji podržava misije izvan Zemljine orbite. Zaključili su da bi vanzemaljci smješteni duž orbitalne ravnine našeg Sunčevog sistema, naročito unutar 23 svjetlosne godine, imali najveće šanse da presretnu ove prijenose.</p><p>- Na osnovu podataka iz posljednjih 20 godina, utvrdili smo da, ako bi izvanzemaljska inteligencija bila na lokaciji sa koje može posmatrati poravnanje Zemlje i Marsa, postoji 77-postotna šansa da bi se našla na putu jednog od naših prijenosa. To je višestruko vjerojatnije nego da se nalazi na nasumičnoj poziciji u nasumično vrijeme - kaže Pinčen Fan, astronom sa američkog Univerziteta Penn State.</p><p>Isti princip može pomoći i u našoj potrazi za životom.&nbsp;</p><p>- Budući da smo tek počeli otkrivati veliki broj egzoplaneta u posljednjem desetljeću ili dva, još uvijek ne poznajemo mnogo sistema sa dva ili više tranzitirajućih egzoplaneta - ističe Fan.</p><p>S nadolazećim lansiranjem NASA-inog teleskopa Nancy Grace Roman, očekuje se otkrivanje 100.000 novih egzoplaneta, čime bi se značajno proširilo područje potencijalne pretrage života izvan Zemlje, zaključuje Fan.</p>

Velik dio signala nastavlja putovati dalje u svemir, ostavljajući trag koji bi eventualno mogao biti otkriven

Šaljemo li nesvjesno signale vanzemaljcima: Evo šta kaže NASA-ina studija

<p>Iz amazonske prašume stiglo je izvanredno otkriće – savršeno očuvani insekti, komarci i čak paukova mreža zarobljeni u jantaru starom 112 miliona godina, otkrivaju kako je izgledao život uz dinosaure.</p><p>Godine 2022. Havier Delklis sa španskog Univerziteta u Barseloni i njegov tim otputovali su u kamenolom Genoveva u bazenu Oriente na istoku Ekvadora, nakon što su dobili izvještaje o nalazu jantara. Tim je potvrdio postojanje uzoraka i započeo detaljna istraživanja.</p><p>Naučnici su utvrdili da jantar potiče od četinara iz porodice Araucaria, koji su nekada bili rašireni kada je Ekvador bio dio superkontinenta Gondvane. Svoje nalaze objavili su u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s43247-025-02625-2">Communications Earth &amp; Environment</a>. Jantar nastaje iz smole nadzemnih dijelova stabla ili korijena, ali samo jantar s površine očuva organizme, poznate kao bioinkluzije.</p><p>Većina jantara u kamenolomu dolazila je iz korijena, no 60 uzoraka s površine preneseno je u Barselonu. Više od trećine uzoraka sadržavalo je insekte, biljne dijelove i paukovu mrežu iz razdoblja Krede.</p><p>- Ovo je prvi put da je mezozoički jantar s bioinkluzijama insekata i pauka pronađen u cijeloj Južnoj Americi. Većina njih su nove vrste - rekao je Delklos za <a href="https://www.newscientist.com/article/2496954-stunning-amber-deposits-hold-insects-from-the-time-of-the-dinosaurs/">New Scientist</a>.</p><p>U uzorcima su pronađene muhe, ose, mušice, kornjaši i komarci.&nbsp;</p><p>- Neki komarci bi se hranili krvlju, što sugerira da bi tokom svog životnog ciklusa mogli sisati krv kičmenjaka, vjerovatno ptica ili dinosaura - objasnio je Delklos.</p><p>On je naglasio da iz ovih uzoraka ipak ne možemo rekonstruirati scenarij iz naučno fantastičnih filmova.&nbsp;</p><p>- Ne možemo dobiti Jurski park iz krednog jantara, barem ne s današnjim tehnikama - zaključio je.</p>

Insekti, komarci i paukova mreža očuvani u jantaru starom 112 milijuna godina otkrivaju kako je izgledao život uz dinosaure u amazonskoj prašumi

Izgubljeni svijet u smoli: Jantar star 112 miliona godina otkrio insekte iz doba dinosaura

<p>U filmu The Matrix iz 1999. godine, Thomas Anderson (poznat i kao Neo) otkriva istinu koja prevazilazi sve istine — univerzum je simulacija. Dok ta premisa pruža sjajan materijal za naučnu fantastiku (i objašnjava kako Neo može da nauči kung-fu za oko pet sekundi), ideja nije toliko strogo svrstana u odeljak fikcije kao što bi se očekivalo, piše Popular Mechanics.</p><h2>Digitalni ekvivalent</h2><p>Naučnik Melvin Vopson sa Univerziteta u Portsmouthu, koji proučava mogućnost da je Univerzum zaista digitalni ekvivalent, oslanja se na filmsku paralelu. U članku objavljenom na sajtu The Conversation Vopson je prizvao sjaj iz SF dela braće Wachowski, a otprilike u isto vreme objavio je i knjigu na tu temu - Reality Reloaded, suptilan omaž naslovu manje uspešnog nastavka Matrixa. Iako je on samo jedan od mnogih koji su razmatrali tu ideju, Vopson tvrdi da poseduje ono što prethodni mislioci nisu imali: dokaze.</p><p>„U fizici postoje zakoni koji upravljaju svime što se dešava u univerzumu, na primer kako se objekti kreću, kako energija teče i tako dalje. Sve se zasniva na zakonima fizike,“ rekao je Vopson još 2022. „Jedan od najmoćnijih zakona je drugi zakon termodinamike, koji utvrđuje da entropija - mera nereda u izolovanom sistemu - može samo da raste ili ostane ista, ali nikada da se smanji.“</p><p>Na osnovu ovog poznatog zakona, Vopson je očekivao da bi entropija u informacionim sistemima - koju je njegova ranija istraživanja definisala kao „peto stanje materije“ - takođe trebalo da raste tokom vremena. Ali ona ne raste. Umesto toga, ostaje konstanta, ili čak opada do minimalne vrednosti u ravnoteži. Ovo je u direktnom suprotnosti sa drugim zakonom termodinamike, što je navelo Vopsona da usvoji Drugi zakon informacione dinamike (ili infodinamiku).</p><p>„Znamo da se univerzum širi bez gubitka ili dobijanja toplote, što zahteva da ukupna entropija univerzuma bude konstantna,“ napisao je Vopson u The Conversation. „Međutim, takođe znamo iz termodinamike da entropija uvek raste. Tvrdim da to pokazuje da mora postojati druga entropija - informaciona entropija - koja balansira povećanje.“</p><p>Vopson tvrdi da ovaj zakon igra ulogu u atomskoj fizici (raspored elektrona), kosmologiji (vidi gore) i biološkim sistemima. U poslednjoj oblasti Vopson iznosi veliku tvrdnju: suprotno Čarlsu Darvinu i njegovoj ideji da mutacije nastaju nasumično, mutacije zapravo nastaju tako da se informaciona entropija minimizira. Vopson je analizirao stalno mutirajući virus SARS-CoV-2 (poznat i kao COVID-19), a njegov rad o toj istrazi - objavljen u časopisu AIP Advances - pokazuje „jedinstvenu korelaciju između informacije i dinamike genetskih mutacija.“</p><h2>Drugi zakon infodinamike</h2><p>Po mišljenju Vopsona, sve ovo zajedno sugeriše da Drugi zakon infodinamike takođe može poslužiti kao dokaz da živimo u simulaciji.</p><p>„Super složen univerzum poput našeg, ako bi bio simulacija, zahtevao bi ugrađenu optimizaciju podataka i kompresiju kako bi se smanjila računarska snaga i zahtevi za skladištenjem podataka potrebnih za pokretanje simulacije,“ napisao je Vopson u The Conversation. „Upravo to i posmatramo oko sebe, uključujući digitalne podatke, biološke sisteme, matematičke simetrije i ceo univerzum.“</p><p>Sve ove tvrdnje zahtevaju značajna dalja testiranja i verifikaciju pre nego što se uopšte smatraju verovatnim, i kao što IFLScience primećuje, postoji podjednak broj istraživačkih radova koji osporavaju našu digitalnu egzistenciju koliko ima i onih koji promovišu njenu naučnu neizbežnost. Moguće je da Drugi zakon infodinamike Vopsona može dovesti do interesantnih otkrića, ali pitanje koje je prvo postavio Platón ostaje bez odgovora.</p>

Moguće je da Drugi zakon infodinamike Vopsona može dovesti do interesantnih otkrića

Naučnik iznio šokantne tvrdnje:  Ima dokaz da svi živimo u simulaciji!

<p>NASA je objavila da je pronašla potencijalne mikrobiološke tragove života na površini Marsa.</p><p>Novi administrator svemirske agencije, Šon Dafi, izjavio je da je uzorak koji je prikupio rover Perseverance proglašen "najsnažnijim dokazom postojanja života" na Crvenoj planeti, prenosi Daily Mail.</p><p>Na današnjoj konferenciji za novinare, pomoćnik administratora NASA-e Nik Foks rekao je: "Ovo je vrsta potpisa koji bismo očekivali da je nastao od nečega biološkog porijekla."</p>

<p>Istraživači su se posebno fokusirali na neobične tačkaste strukture i oblike nalik sjemenkama u drevnim marsovskim stijenama, koji bi mogli ukazivati na postojanje sitnih oblika života u dalekoj prošlosti.</p><p>Ove formacije, nazvane "sjemenke maka" i "gepardove šare", uočene su u stijenama sličnim mulju u oblasti Neretva Vallis, dijelu kratera Jezero, gdje je prije milijardi godina tekla rijeka. Rover istražuje ovu oblast od svog sletanja na Mars 2021. godine.</p><h2>Sitne formacije ukazuju na postojanje života</h2><p>Naučnik Džoel Hurovic istakao je da ove sitne formacije pronađene u krateru mogu ukazivati na postojanje života na Marsu prije milijardi godina.</p><p>Roverovi instrumenti otkrili su hemijske elemente poput željeza i fosfora u ovim tačkama, koji se na Zemlji javljaju kada mikrobi razgrađuju organski materijal – što je znak života. Rover je slao slike nazad na Zemlju, otkrivajući kristalne čvrste materije nastale od drevne vode, te crvenkasto područje koje je sadržavalo organska jedinjenja i moglo biti izvor energije za mikrobni život.</p><p>Naučnici su primijetili strukture slične venama, koje su se pokazale kao bijeli kalcijum sulfat. Kristalne materije na površini Marsa predstavljaju naslage tvrde vode, ostatke drevnih podzemnih tokova. Između ovih „vena“ nalazile su se trake crvenkaste boje, sugerirajući prisustvo hematita, minerala koji Marsu daje prepoznatljivu rđastu nijansu.</p><h2>Kulminacija istraživanja</h2><p>Dafi je naglasio da je objava u srijedu kulminacija 30 godina istraživanja Crvene planete. Dodao je da su najnoviji nalazi prošli proces recenzije koji potvrđuje da uzorci vjerovatno imaju biološko porijeklo.</p><p>Na pitanje da li NASA planira vratiti potencijalne organske uzorke sa Marsa, Dafi je rekao da agencija još razmatra kako i kada bi mogli donijeti stijene na Zemlju, dodajući da će pri tome uzeti u obzir i budžete.</p><p>Novi administrator, kojeg je imenovao predsjednik SAD Donald Tramp, istakao je da "predsjednik voli svemir" i vjeruje da NASA ima sredstva da završi svoju misiju, koja je sada fokusirana na svemirske misije sa ljudskom posadom.</p><p>- Ni u jednom trenutku ova administracija nije rekla "nije nas briga za uzorke" - dodao je Foks odgovarajući na pitanje o promjenjivim prioritetima NASA-e u vezi s istraživanjem Marsa.</p>

NASA je objavila da je pronašla potencijalne mikrobiološke tragove života na površini Marsa

NASA: Otkrili moguće znakove života na Marsu

NASA otkrila moguće znakove života na Marsu



<p>Arheološki tim iz Indonezije objavio je revolucionarno otkriće – sjekira stara oko 3.000 godina, pronađena na ostrvu Južna Kalimantan u oblasti Banjara, izrađena je od metala porijeklom iz meteorita.</p><p>Ovo otkriće ne samo da baca novo svjetlo na tehnološke vještine drevnih zajednica u jugoistočnoj Aziji, već potvrđuje da su ljudi tog doba umjeli da prepoznaju i koriste vanzemaljske resurse.</p><h2>Kako je pronađena?</h2><p>Predmet je otkriven tokom arheoloških iskopavanja na području gdje su ranije otkrivene naseobine iz bronzanog doba. Na prvi pogled izgledao je kao tipična sjekira iz tog perioda, ali detaljnim analizama stručnjaci su uočili neuobičajen hemijski sastav.</p><p>Laboratorijske analize pokazale su da legura ne odgovara tipičnim bronzanim ili gvozdenim predmetima tog doba. Umjesto toga, sjekira sadrži visok procenat nikla i rijetkih minerala, što je karakteristično za meteoritsko gvožđe.</p><h2>Naučna potvrda</h2><p>- Kombinacija elemenata u sjekiri, uključujući visok sadržaj nikla, jasno ukazuje da je metal došao iz meteorita - saopštila je dr. Ratri Kusumavardani, arheometalurg sa Univerziteta Gadjah Mada u Džogdžakarti. Ona je dodala da se radi o jednom od najstarijih potvrđenih artefakata u jugoistočnoj Aziji izrađenih od materijala vanzemaljskog porijekla.</p><p>Slični nalazi su ranije registrovani u Egiptu, Kini i Evropi, gdje su ljudi od meteoritskog gvožđa izrađivali nakit, bodeže ili ritualne predmete. Međutim, pronalazak funkcionalnog oruđa od ovog metala u Indoneziji je izuzetno rijedak i ukazuje na visoku vrijednost koju su tadašnje zajednice pridavale „nebeskom gvožđu“.</p><h2>Kulturni značaj</h2><p>Naučnici pretpostavljaju da sjekira nije bila korišćena za svakodnevni rad, već je imala simboličnu ili ritualnu ulogu. To dodatno potvrđuje njena gotovo savršeno očuvana forma, bez značajnijih tragova habanja.</p><p>- U to doba, meteoriti su često smatrani darovima bogova. Posjedovati predmet izrađen od takvog metala značilo je imati poseban status u zajednici - objašnjava profesor Bambang Setiawan, arheolog iz Jakarte.</p><h2>Globalni kontekst</h2><p>Otkriće iz Banjara sada se upoređuje sa čuvenim bodežom faraona Tutankamona, koji je takođe izrađen od meteoritskog gvožđa. Dokazuje se da su drevne civilizacije, iako udaljene hiljadama kilometara, dijelile zajedničku fascinaciju nebeskim tijelima i materijalima koji su padali iz svemira.</p><p>Ovaj nalaz značajno proširuje znanje o razvoju metalurgije u jugoistočnoj Aziji i otvara nova pitanja o trgovačkim i kulturnim vezama između različitih regiona. Sjekira iz Banjara biće izložena u Nacionalnom muzeju Indonezije, a naučnici nastavljaju istraživanja kako bi utvrdili porijeklo meteorita od kojeg je izrađena.</p>

Predmet je otkriven tokom arheoloških iskopavanja na području gdje su ranije otkrivene naseobine iz bronzanog doba

Slični nalazi su ranije registrovani u Egiptu, Kini i Evropi

Otkrivena sjekira stara 3.000 godina: Izrađena od materijala iz svemira

<p>Ljubitelji astronomije i noćnog neba sutra će imati priliku posmatrati rijetku i upečatljivu pojavu – potpunu pomrčinu Mjeseca, poznatu i kao Krvavi Mjesec.</p><p>Pomračenje Mjeseca nastaje kada se Zemlja nađe tačno između Sunca i Mjeseca, blokirajući sunčeve zrake koje bi inače obasjale Mjesečevu površinu. Iako bi u teoriji Mjesec tada trebao nestati u mraku, on poprima crvenkastu nijansu. To se dešava zato što duže valne dužine crvenog svjetla iz spektra prolaze kroz Zemljinu atmosferu, dok se kraće, plave zrake raspršuju – isti efekat koji uzrokuje crvene zalaske sunca.</p><h2>Kada i gdje je najbolje posmatrati?</h2><p>Cijela pomrčina trajat će oko 5,5 sati – od 17:28 do 22:55 sati po lokalnom vremenu, dok će faza potpune pomrčine (tzv. totalitet) trajati od 19:30 do 20:52 sati – ukupno 82 minute.</p><p>Najbolji pogled na ovaj nebeski spektakl imat će posmatrači u Aziji i zapadnoj Australiji, dok će stanovnici Evrope, Afrike, Novog Zelanda i istočne Australije moći vidjeti barem dio pomrčine, uključujući i njen najzanimljiviji dio.</p><p>U Evropi, Mjesec će izlaziti već djelimično pomračen, što znači da će posmatranje zavisiti od jasnog istočnog horizonta. Ako vremenske prilike budu pogodne, crvenkasti Mjesec nisko na nebu mogao bi biti prizor koji se pamti.</p><p>Prema portalu Time and Date, oko 6,2 milijarde ljudi, što je više od 77 posto svjetske populacije, imat će priliku vidjeti fazu potpune pomrčine, dok će gotovo 7,1 milijarda ljudi moći pratiti barem jedan njen dio.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DOPI1rBD3kd/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DOPI1rBD3kd/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DOPI1rBD3kd/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by National Geographic (@natgeo)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p><br></p><p>Ako vremenski uslovi ili lokacija ne budu pogodni za posmatranje, pomrčinu će biti moguće gledati putem besplatnih online prijenosa na platformama poput The Virtual Telescope Project i Time and Date, čime će svi zainteresovani moći uživati u prizoru iz udobnosti vlastitog doma.</p><h2>Zadnja potpuna pomrčina bila je 2022.</h2><p>Podsjetimo, posljednja potpuna pomrčina Mjeseca desila se u novembru 2022. godine i trajala je 1 sat i 25 minuta. Sutrašnji događaj predstavlja jedinstvenu priliku za sve zaljubljenike u noćno nebo – ne propustite Krvavi Mjesec!</p>

Pomračenje Mjeseca nastaje kada se Zemlja nađe tačno između Sunca i Mjeseca

U Evropi, Mjesec će izlaziti već djelimično pomračen

Spektakularan prizor na nebu: Sutra nas očekuje Krvavi Mjesec

<p>Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država došli su do zabrinjavajućih saznanja – sićušne čestice zagađenog zraka mogu ubrzati razvoj teških oblika demencije, izazivajući toksične nakupine proteina koje razaraju nervne ćelije dok se šire moždanim tkivom.</p><p>Radi se o tzv. Levijevim tjelešcima (Lewy bodies), koja su karakteristična za drugi najčešći oblik demencije nakon Alchajmerove bolesti. Dugotrajna izloženost finim česticama PM2.5 – manjim od 2,5 hiljaditog dijela milimetra – koje imaju sposobnost da prodiru duboko u pluća, krvotok, pa i mozak, značajno povećava rizik od razvoja ovog oboljenja, zaključili su istraživači sa Univerziteta Džons Hopkins (Johns Hopkins University).</p><p>- Za razliku od starosne dobi ili naslijeđa, zagađenost zraka je promjenjiv faktor rizika. Glavna poruka našeg istraživanja jeste da su politike čistog zraka ujedno i politike zaštite zdravlja mozga - izjavio je dr. Sjaobo Mao (Xiaobo Mao), neurolog i glavni istraživač ovog rada.</p><h2>Znatno veći rizik&nbsp;</h2><p>Istraživanje se oslanjalo na analizu podataka više od 56,5 miliona pacijenata u SAD-u u periodu između 2000. i 2014. godine. Rezultati su pokazali da je kod osoba koje žive u regijama s višim koncentracijama PM2.5 čestica prisutan znatno veći rizik od razvoja Levijeve demencije. Eksperimenti provedeni na miševima potvrdili su ove nalaze – kod životinja izloženih česticama došlo je do gubitka nervnih ćelija, smanjenja mase mozga te pada kognitivnih sposobnosti.</p><p>Profesor Ted Doson (Ted Dawson), jedan od koautora studije, naglasio je da postoje uvjerljivi dokazi o povezanosti zagađenog zraka s ovom vrstom demencije. „Potrebno nam je zajedničko djelovanje kako bismo sačuvali čist zrak – jer to je jedan od najvažnijih koraka u prevenciji demencije“, poručio je Doson.</p><h2>Ranija istraživanja&nbsp;</h2><p>Studija, objavljena u naučnom časopisu Sajens (Science), nadovezuje se na ranija istraživanja u kojima su PM2.5 čestice pronađene i u mozgovima osoba oboljelih od Alchajmerove bolesti, a njihovo prisustvo povezano je s padom intelektualnih sposobnosti.</p><p>Naučnici upozoravaju da ova otkrića imaju ozbiljne posljedice za globalno javno zdravlje. Budući da je zagađenje zraka faktor koji se može kontrolisati, smanjenjem emisija iz saobraćaja i industrije, boljom kontrolom šumskih požara te ograničavanjem upotrebe drva u domaćinstvima, moguće je značajno smanjiti pojavu neurodegenerativnih bolesti u svijetu.</p>

Za razliku od starosne dobi ili naslijeđa, zagađenost zraka je promjenjiv faktor rizika, kazaoje Mao

Zagađen zrak povezan s razvojem demencije: Čestice PM2.5 uzrokuju oštećenja mozga

<p>Najveća santa leda na svijetu, poznata kao A23a, rapidno se raspada na nekoliko ogromnih dijelova, potvrdili su naučnici iz Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS), prenosi CNN.</p><p>Ovaj ledeni div, koji je nekada težio gotovo bilion metričkih tona i prostirao se na površini od 3.672 kvadratna kilometra, naučnici pažljivo prate još od 1986. godine, kada se odvojio od antarktičkog ledenog pokrivača Filchner-Ronne. Od 1980-ih, A23a je više puta nosio titulu najveće sante leda na svijetu, iako su ga povremeno nadmašivale druge, kratkotrajnije sante, poput A68 iz 2017. i A76 iz 2021. godine.</p><h2>Veliki komadi</h2><p>- Ledeni brijeg se rapidno raspada i otpušta veoma velike komade, koje je Američki nacionalni centar za led, koji ih prati, sam proglasio velikim santama -&nbsp;Endru Mejers, okeanograf iz BAS-a, potvrdio je za CNN.</p><p>Prema Mejersovim riječima, mega-santa se sada smanjila na otprilike 1.700 kvadratnih kilometara, što odgovara površini šireg Londona. Stručnjaci navode da topla voda i dolazak proljeća na južnoj hemisferi znače da će se santa vjerovatno ubrzo raspasti na manje dijelove.</p><p>Nakon što se odvojio, A23a je proveo više od 30 godina nasukan na dnu Vedelovog mora, sve dok se nije dovoljno smanjio da se oslobodi. Godine 2020. ponijela su ga okeanska strujanja, ali se ponovo zaglavio sve do decembra prošle godine. Kada se u martu ove godine nasukao na kontinentalni prag, konačno je u maju ponovo isplivao.</p><p>Mejers objašnjava da je santa leda slijedila snažnu struju poznatu kao Južna antarktička cirkumpolarna struja (SACCF) i kretala se oko Južne Džordžije.</p><p>- Ova mlazna struja će vjerovatno na kraju odnijeti ledeni brijeg i njegove dijelove prema sjeveroistoku, dalje kao dio aleje santi -rekao je.&nbsp;</p><p>Dodao je da A23a time "slijedi sličnu sudbinu" kao i druge divovske sante, A68 i A76, koje su se takođe raspale u blizini Južne Džordžije, iako je A23a ostao u jednom komadu duže od njih.</p><h2>Novi rekorder&nbsp;</h2><p>Nakon raspada A23a, titulu najveće sante leda na svijetu sada nosi D15a, koja se prostire na oko 3.000 kvadratnih kilometara i, prema Mejersu, "prilično je statična na antarktičkoj obali blizu australijske baze Dejvis."</p><p>Iako je A23a trenutno i dalje druga po veličini, Mejers očekuje da će se to "rapidno promijeniti" jer će nastaviti da se "fragmentira u narednim sedmicama".&nbsp;</p><p>- Toplije vode i dolazak proljeća vjerovatno će ga razbiti na komade "premale za dalje praćenje" - dodao je.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Mejers napominje da je odlamanje santi prirodan proces i da naučnici nemaju dovoljno podataka o mega-santama da bi sa sigurnošću tvrdili da li se njihova učestalost povećava zbog globalnog zagrijavanja. Ipak, ono što je jasno jeste da su ledene ploče izgubile bilione tona leda u posljednjim decenijama zbog pojačanog otapanja i stvaranja santi, što je u velikoj mjeri posljedica zagrijavanja okeana.</p><p>Naučnici sa polarnog istraživačkog broda RRS Sir David Attenborough posjetili su A23a dok je bila nasukana, a prikupljeni uzorci nedavno su dopremljeni u Ujedinjeno Kraljevstvo na analizu.</p><p>- Nasukavanje i ogromno ispuštanje hladne slatke vode vjerovatno su imali veliki utjecaj na organizme na morskom dnu i u okolnoj vodi. Važno je razumjeti te utjecaje jer bi velike sante mogle postati češća pojava kod Južne Džordžije kao rezultat globalnog zagrijavanja - izjavio je portparol BAS-a.</p>

Saturnov mjesec nudi nadu u pronalazak vanzemaljskog života

Naučnici otkrili tajnu koja objašnjava zašto nakon vježbanja jedemo manje

Poput naučne fantastike: Naučnici uzgajaju "mini-mozgove" i pretvaraju ih u računare

Preminula svjetski poznata naučnica i aktivistica za zaštitu životinja

Objavljeni transkripti Ajnštajnovih razgovora: Ja sam magnet za sve lude ljude

Prvi put uspješno tretirana jedna od najokrutnijih bolesti: Pacijenti nastavili hodati uprkos očekivanju da neće

NASA šalje astronaute na desetodnevni let oko Mjeseca

Arheolozi otkrili jaje dinosaurusa staro milion godina

Šaljemo li nesvjesno signale vanzemaljcima: Evo šta kaže NASA-ina studija

Izgubljeni svijet u smoli: Jantar star 112 miliona godina otkrio insekte iz doba dinosaura

Naučnik iznio šokantne tvrdnje: Ima dokaz da svi živimo u simulaciji!

NASA otkrila moguće znakove života na Marsu

Otkrivena sjekira stara 3.000 godina: Izrađena od materijala iz svemira

Spektakularan prizor na nebu: Sutra nas očekuje Krvavi Mjesec

Zagađen zrak povezan s razvojem demencije: Čestice PM2.5 uzrokuju oštećenja mozga

Raspala se najveća santa leda na svijetu, naučnici zabrinuti

Nauka

Saturnov mjesec nudi nadu u pronalazak vanzemaljskog života

Naučnici otkrili tajnu koja objašnjava zašto nakon vježbanja jedemo manje

Poput naučne fantastike: Naučnici uzgajaju "mini-mozgove" i pretvaraju ih u računare

Preminula svjetski poznata naučnica i aktivistica za zaštitu životinja

Objavljeni transkripti Ajnštajnovih razgovora: Ja sam magnet za sve lude ljude

Prvi put uspješno tretirana jedna od najokrutnijih bolesti: Pacijenti nastavili hodati uprkos očekivanju da neće

NASA šalje astronaute na desetodnevni let oko Mjeseca

Arheolozi otkrili jaje dinosaurusa staro milion godina

Šaljemo li nesvjesno signale vanzemaljcima: Evo šta kaže NASA-ina studija

Izgubljeni svijet u smoli: Jantar star 112 miliona godina otkrio insekte iz doba dinosaura

Naučnik iznio šokantne tvrdnje: Ima dokaz da svi živimo u simulaciji!

NASA otkrila moguće znakove života na Marsu

Otkrivena sjekira stara 3.000 godina: Izrađena od materijala iz svemira

Spektakularan prizor na nebu: Sutra nas očekuje Krvavi Mjesec

Zagađen zrak povezan s razvojem demencije: Čestice PM2.5 uzrokuju oštećenja mozga

Raspala se najveća santa leda na svijetu, naučnici zabrinuti