Kineski naučnici oživjeli su zaboravljenu tehnologiju analognih čipova, koji bi mogli ubrzati obučavanje vještačke inteligencije i smanjiti njezinu ogromnu potrošnju energije.Tim istraživača iz Kine možda je pronašao način da obuzda rastuću potrošnju energije koja se troši na obučavanje vještačke inteligencije – oživljavanjem analognih računara.Za razliku od digitalnih uređaja poput prijenosnih računara ili pametnih telefona, koji pohranjuju podatke pomoću 0 i 1, analogni računari koriste neprekidno promjenjive veličine, poput napona ili električnog otpora. Povijesno gledano, analogni računari bili su ograničeni na uži skup problema i imali manju preciznost od digitalnih sistema, ali se taj jaz sada smanjuje.Džong Sun sa Univerziteta u Pekingu i njegovi suradnici razvili su dva analogna čipa koji zajedno rješavaju matrične jednadžbe – matematičku osnovu treniranja vještačke inteligencije, telekomunikacija i znanstvenih simulacija – ali s dosad neviđenom točnošću. Njihova studija objavljena je u časopisu Nature Electronics.Prvi čip proizvodi brza, ali grublja rješenja, dok drugi koristi iterativni algoritam kako bi postupno smanjio pogrešku. Sun je za New Scientist objasnio da prvi čip daje rezultate s pogreškom od oko 1 posto, ali nakon tri ciklusa drugog čipa ona pada na 0,0000001 posto – razinu koja je usporediva s preciznošću standardnih digitalnih izračuna.Trenutno njihov prototip može rješavati matrice sa 16 redova i 16 kolona, što odgovara 256 varijabli. Međutim, povećavanje na razinu potrebnu za suvremene AI modele zahtijevalo bi sklopove veličine matrica i do milijun puta milijun.Sun napominje da analogni sistemi zadržavaju isto vrijeme rješavanja čak i kada matrice rastu, dok se opterećenje digitalnih čipova eksponencijalno povećava. Budući procesor od 32 puta 32 mogao bi, u tom smislu, nadmašiti propusnost Nvidia H100 GPU-a, uz i do 100 puta manju potrošnju energije.Ipak, Sun upozorava da je to samo usporedba brzine te da u stvarnim primjenama problemi mogu biti složeniji. Najizgledniji razvoj, kaže on, leži u hibridnim procesorima koji kombiniraju analogne i digitalne komponente.Džejms Milen sa Kraljevskog koledža u Londonu ističe širi značaj otkrića kineskih naučnika. Analogni računari prilagođeni su određenim zadacima i zbog toga mogu biti izuzetno brzi i učinkoviti. „Učinkovitije izvođenje takvih izračuna moglo bi pomoći u smanjenju ogromne potražnje za energijom koja proizlazi iz naše sve veće ovisnosti o vještačkoj inteligenciji“, rekao je Milen za New Scientist, prenosi Zimo.

Tim istraživača iz Kine možda je pronašao način da obuzda rastuću potrošnju energije koja se troši na obučavanje vještačke inteligencije

Trenutno njihov prototip može rješavati matrice sa 16 redova i 16 kolona

Vraća se zaboravljena tehnologija, mogla bi spasiti planetu

Hirurzi iz Škotske i SAD-a uspješno su izveli ono što se smatra prvom operacijom moždanog udara na daljinu na svijetu koristeći robotsku tehnologiju, izvijestio je BBC u ponedjeljak.Profesorica Iris Grunvold s Univerziteta Dandi izvela je daljinsku trombektomiju, uklanjanje krvnog ugruška nakon moždanog udara, na ljudskom lešu doniranom medicinskoj nauci.Grunvold je operirala iz bolnice Ninewells u Dandiju, dok se tijelo nalazilo na drugom kraju grada, na univerzitetu.<h2>Transatlanski robotski zahvat</h2>Nekoliko sati kasnije, Rikardo Hanel, neurohirurg sa sjedištem na Floridi, izveo je prvi transatlantski robotski zahvat iz svoje ordinacije u Džeksonvilu na ljudskom tijelu u Dandiju, udaljenom više od 6.400 kilometara.Tim je opisao ovo dostignuće kao potencijalnu prekretnicu ako bude odobreno za kliničku upotrebu, rekavši da bi moglo revolucionirati njegu moždanog udara omogućavajući specijalistima da liječe pacijente na daljinu.Kašnjenja u dosezanju specijaliziranih centara za liječenje mogu značajno utjecati na ishode oporavka. Stručnjaci su rekli da bi robotski sistemi mogli pomoći u smanjenju tog jaza, posebno u udaljenim ili nedovoljno opsluženim područjima.- Osjećali smo se kao da svjedočimo prvom uvidu u budućnost. Tamo gdje se ranije mislilo da je ovo naučna fantastika, mi smo pokazali da se svaki korak postupka već može izvesti - rekla je Grunvold.Univerzitet Dandi, globalni centar za obuku Svjetske federacije za intervencijsko liječenje moždanog udara, jedina je institucija u Velikoj Britaniji gdje ljekari mogu operirati leševe s tekućinom koja cirkulira kroz krvne sudove kako bi oponašala protok ljudske krvi.- Ovo je bio prvi put da smo mogli izvesti cijeli postupak mehaničke trombektomije u stvarnom ljudskom tijelu kako bismo pokazali da su svi koraci postupka mogući - rekla je Grunwald.<h2>Daljinska njega za moždani udar</h2>Džulijet Buvari, glavna izvršna direktorica Udruženja za moždani udar, nazvala je transatlantsku operaciju izvanrednom inovacijom.- Predugo su ljudi koji žive u udaljenim i ruralnim područjima bili lišeni pristupa trombektomiji. Robotika poput ove mogla bi uravnotežiti nejednakost koja postoji u liječenju moždanog udara širom Velike Britanije - rekla je.Istraživači su rekli da bi uspjeh ispitivanja mogao utrti put globalnom usvajanju daljinske njege za moždani udar, omogućavajući pacijentima u izoliranim regijama da prime liječenje koje spašava život bez putovanja na velike udaljenosti.

Istraživači su rekli da bi uspjeh ispitivanja mogao utrti put globalnom usvajanju daljinske njege za moždani udar

Profesorica Iris Grunvold izvela je daljinsku trombektomiju

Hirurzi izveli prvu operaciju moždanog udara pomoću robota

Istraživači su u pustinjama Australije pronašli neobične staklene kuglice koje su dokaz udara meteorita od prije 11 miliona godina, prenosi danas "Sajens alert".Kako je pokazala analiza kuglica nađenih u Južnoj Australiji, one imaju jedinstven sastav, nastao topljenjem meteorita pri udaru, kakav nije pronađen nigdje drugdje na svijetu.Istraživači ukazuju da su ovi novootkriveni minerali, nazvani ananguiti, nastali u džinovskom udaru koji se dogodio prije otprilike 11 miliona godina.Geolozi, međutim, još uvijek nisu pronašli nikakav trag kratera povezanog sa ovim događajem koji je morao da bude dovoljno snažan da ostavi mineralne tragove, očuvane milionima godina.- Ova vrsta stakla od kojeg su kuglice jedinstvena je za Australiju i svjedoči o događaju za koji nismo ni znali - kazao je geohronolog i geohemičar sa Univerziteta Kertin u Australiji, Fred Džordan.

Prema njegovim riječima, kuglice su nastale kada je asteroid udario u Zemlju, topeći površinsku stijenu i raspršujući krhotine hiljadama kilometara unaokolo.On je dodao da su ti komadići stakla poput malih vremenskih kapsula iz daleke istorije naše planete, prenosi Tanjug.Nalazi istraživanja su objavljeni u časopisu "Earth &amp; Planetary Science Letters".Lokacija gdje se udar meteorita dogodio ostaje, međutim, i dalje velika misterija, a naučnici tek treba da pronađu krater.

On je dodao da su ti komadići stakla poput malih vremenskih kapsula iz daleke istorije naše planete, prenosi Tanjug

Naučnici otkrili staklene kuglice nastale udarom meteorita prije 11 miliona godina 

Model vještačke inteligencije za istraživanje dubokog mora, koji je razvio tim kineskih naučnika, predstavljen je ove sedmice s ciljem unapređenja razumijevanja okeanskih dubina, izvijestila je u subotu kineska novinska agencija Xinhua.Model, nazvan DePTH-GPT, kombinuje tehnologije vještačke inteligencije kao što su duboko učenje, veliki jezički modeli, kompjuterska vizija i logičko zaključivanje kako bi analizirao različite vrste podataka, uključujući video snimke, topografiju, hidrodinamiku, sedimente i bioakustiku.Očekuje se da će ovaj model transformisati istraživanje dubokog mora, prelaskom s tradicionalnih kvalitativnih metoda na inteligentniji, tumačiv i prediktivan pristup.Prema podacima Drugog instituta za okeanografiju pri kineskom Ministarstvu prirodnih resursa, DePTH-GPT je već uspostavio inteligentni kognitivni sistem za jedno podmorsko brdo i polje hidrotermalnih izvora.DePTH-GPT je rezultat projekta Digital DEPTH, posvećenog proučavanju dubokomorskih ekosistema, pokrenutog u okviru UN-ove Dekade nauke o okeanima za održivi razvoj.U budućnosti, model će biti dostupan istraživačkim institucijama i međunarodnim organizacijama širom svijeta kako bi se razvili inteligentni kognitivni sistemi za različite dubokomorske habitate, uključujući podmorska brda, hidrotermalne izvore, abisalne ravnice i kontinentalne padine.

DePTH-GPT kombinuje napredne AI tehnologije za analizu različitih vrsta podataka u dubokomorskim istraživanjima

Kina pokrenula AI alat za istraživanje dubokog mora



U 98. godini umro je Džejms Votson, američki naučnik koji je pomogao u otkrivanju strukture DNK u dobi od 25 godina.Njegov sin Dankan Votson potvrdio je da je njegov otac umro u četvrtak u domu u Njujorku gdje je smješten ranije ove sedmice nakon što je liječen od infekcije, izvijestio je "New York Times".Votson i njegov suotkrivač Frensis Krik stekli su slavu i dobili Nobelovu nagradu za medicinu 1962. godine za identifikaciju dvostruke spiralne strukture DNK, molekule koja nosi genetske informacije i čini osnovu hromosoma.Otkriće strukture DNK 1953. godine postavilo je temelje za proboje u genetici, od identifikacije mutacija do razvoja genetski modificiranih usjeva i alata za uređivanje gena poput CRISPR-Cas9.Votson se suočio s kritikama zbog svojih kontroverznih izjava i minimiziranja uloge Rosalind Frenklin u otkriću, čije su rezultate rendgenskih zraka i neobjavljena istraživanja koristili Krik i Votson.Votson je 2014. godine izjavio da će prodati svoju Nobelovu nagradu, navodeći da su ga njegove kontroverzne izjave izolirale od naučne zajednice i da mu je novac bio potreban dok je planirao donirati dio prihoda za naučna istraživanja.Medalja je prodana na aukciji za 4,8 miliona dolara. Votsonove počasne titule su oduzete 2019. godine nakon što je ponovio kontroverzne tvrdnje koje povezuju rasu i inteligenciju.Votson je 1977. godine odlikovan Predsjedničkom medaljom slobode, imao je počasne diplome više od 12 univerziteta i bio je član Nacionalne akademije nauka.

Dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1962. godine za identifikaciju dvostruke spiralne strukture DNK

Džejms Votson, suotkrivač strukture DNK, umro u 98. godini

Ruski naučnici su danas upozorili na pojavu snažne magnetne oluje, usljed današnjeg dodatnog dejstva koronale rupe koje je prevelo posmatrane parametre solarnog vjetra u potpuno ekstremne vrijednosti.Zemlja je ušla u tok plazme iz koronalne rupe na Suncu, a očekuje se i dolazak dva oblaka plazme izbačena usljed snažnih solarnih baklji, saopštili su iz Laboratorije za solarnu astronomiju Instituta za kosmička istraživanja (IKI) Ruske akademije nauka.<h2>Jedna od najjačih</h2>Kako su ranije naveli naučnici, Zemlju očekuje najjača geomagnetna oluja ove godine i jedna od najjačih u posljednjih nekoliko godina, prenosi agencija RIA Novosti.- Zemlja bi istovremeno trebalo da uđe u zonu djelovanja velike koronalne rupe, kao i da izdrži dolazak dva oblaka plazme izbačena tokom velikih solarnih erupcija koje su se dogodile prije dva dana. Sudeći po podacima sa zemaljskih i svemirskih instrumenata, prva stavka današnjeg rasporeda već je ispunjena - navodi se na Telegram kanalu laboratorije.Napominje se da su magnetne oluje počele još jučer, a današnje dodatno dejstvo koronale rupe "prevelo je posmatrane parametre solarnog vjetra u potpuno ekstremne vrijednosti". Za sada je Zemljina magnetosfera umjereno reagovala na dešavanja, saopštili su iz laboratorije.<h2>Priprema za glavni događaj</h2>Od jutros su se magnetne oluje ponovo aktivirale i trenutno se drže na nižim i srednjim nivoima G1–G2, ali će, najvjerovatnije, uskoro preći u snažne događaje kategorije G3.- U svakom slučaju, sve što se dešava samo je uvod i priprema pozadine za glavni događaj - dolazak oblaka solarne plazme. Postoji velika vjerovatnoća da su najbrži dijelovi solarnih izbačaja već stigli do Zemlje i da sada djeluju zajedno sa solarnim vjetrom. Glavna masa plazme pristizaće tokom naredna 24 sata. Za sada nije sasvim jasno koliko udara će planeta na kraju morati da izdrži. Vjerovatan je scenario prema kojem su se oblaci plazme na putu spojili u jedan, pa neće moći da se razlikuje granica između njih - prognoziraju naučnici.Preliminarno modelovanje, kako navode zaposleni laboratorije, pokazivalo je da će najgušći dijelovi solarnih izbačaja ipak proći pored Zemlje, te da će planetu zahvatiti samo njihove spoljne oblasti. U tom slučaju, geomagnetne oluje neće preći nivo četiri od mogućih pet.Ukoliko je procena pogrešna i Zemlju pogodi frontalni udar, postoji mogućnost da oluje dostignu najviši nivo, G5, precizirali su u laboratoriji.

U svakom slučaju, sve što se dešava samo je uvod i priprema pozadine za glavni događaj, kazali su 

Ruski naučnici upozorili: Snažna magnetna oluja pogodit će Zemlju

Novo istraživanje sugerira da svemir ne može biti simulacija, jer njegova temeljna stvarnost ne može biti potpuno izračunata ili replicirana računarom.Jedan od najvećih problema moderne fizike je kako povezati zakone koji opisuju velike objekte, poput planeta i galaksija, sa zakonima koji vladaju mikro svijetom čestica. Fizičari već dugo traže takozvanu Teoriju svega, koja bi omogućila prelaz između Ajnštajnove opće relativnosti i kvantne mehanike.<h2>Teorije nisu dovoljne</h2>- Pokazali smo da je nemoguće opisati sve aspekte fizičke stvarnosti pomoću računalne teorije kvantne gravitacije“, kaže Mir Faizal s kanadskog Univerziteta British Columbia, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Journal of Holography Applications in Physics.Pokušaji poput teorije struna i kvantne gravitacije petlji sugerirali su da stvarnost proizlazi iz čiste informacije. Džon Viler je to sažeo u ideju "ono iz bita" (it from bit). Međutim, Faizal i njegovi kolege tvrde da "ono" ne može proizaći samo iz "bita".Stoga se fizički potpuna i dosljedna teorija svega ne može izvesti isključivo iz računanja. Potrebno je nealgoritamsko razumijevanje, koje je temeljitije od zakona kvantne gravitacije i stoga dublje od samog prostor-vremena, objašnjava Faizal u članku objavljenom na stranicama spomenutog kanadskog univerziteta.<h2>Granice matematičkog razumijevanja</h2>Autori istraživanja pozivaju se na rad Kurta Gödela, Alfreda Tarskog i Gregoryja Chaitina, koji su pokazali da nijedan matematički sistem ne može sam obuhvatiti sve istine o sebi. To znači da fizički zakoni ne mogu biti u potpunosti algoritamski.Dodavanje nealgoritamskog sloja, takozvane Meta-teorije svega, moglo bi pomoći u rješavanju paradoksa, poput problema informacija u crnim rupama.Bilo koja simulacija je po definiciji algoritamska i mora slijediti programska pravila. Budući da je temeljna razina stvarnosti zasnovana na nealgoritamskom razumijevanju, svemir ne može biti – i nikada nije mogao biti – simulacija, zaključuje Faizal.Istraživanje stoga jasno sugerira da svemir nije digitalna simulacija, već kompleksna stvarnost koja nadilazi mogućnosti računara.

Naučnici već dugo traže takozvanu Teoriju svega, koja bi omogućila prelaz između Ajnštajnove opće relativnosti i kvantne mehanike

Fizičari srušili popularnu teoriju da je svemir - samo simulacija

Obavijen slojem loja debljine pola metra i dovoljno snažan da razbije arktički led, grenlandski kit (Balaena mysticetus) na prvi pogled ne izgleda kao simbol dugovječnosti. Ipak, ovaj arktički morski div težak 80 tona može živjeti više od dva stoljeća, a naučnici su sada otkrili molekularni trag koji objašnjava njegovu izvanrednu dugovječnost.<h2>Protein aktiviran hladnoćom</h2>Novo istraživanje objavljeno 29. oktobra u časopisu Nature pokazalo je da se ćelije grenlandskog kita oslanjaju na protein aktiviran hladnoćom koji popravlja oštećenu DNK. Ovo otkriće pomaže objasniti kako se kit uspijeva oduprijeti raku i bolestima povezanim sa starenjem, unatoč svojoj ogromnoj veličini i dugom životnom vijeku.- Svi znaju da je grenlandski kit iznimno dugovječan, ali niko nije znao zašto. To nam govori da je usmjeravanje na popravak DNK radi poboljšanja stabilnosti genoma vrlo učinkovit način za postizanje ekstremne dugovječnosti - kaže za Nature Zhiyong Mao, molekularni biolog sa kineskog Sveučilišta Tongji u Šangaju, koji nije učestvovao u istraživanju.<h2>Usporavanje ljudskog starenja</h2>Kada su naučnici omogućili stvaranje kitovog proteina u ljudskim stanicama, otkrili su da su mehanizmi popravka DNK u njima postali znatno snažniji. Mao je dodao da bi razumijevanje tog procesa jednog dana moglo otkriti načine za usporavanje ljudskog starenja.Budući da je grenlandski kit ugrožena vrsta i jedna od najvećih životinja na Zemlji, nemoguće ga je proučavati u zatočeništvu. Umjesto toga, naučnici pod vodstvom biologinje Vere Gorbunove sa Sveučilišta Rochester u New Yorku, koja proučava starenje, oslanjali su se na uzorke tkiva koje dostavljaju lovci Iñupiaq Inuita sa sjevera Aljaske. “Kurirske službe tamo ne idu. Tamo nema cesta”, rekla je Gorbunova za Nature.Njezin tim je otkrio da su kitove stanice, iako se brže pretvaraju u zloćudne kada dođe do mutacija, izložene manjem broju mutacija zahvaljujući boljem popravku DNK. Ta sposobnost proizlazi iz proteina CIRPB, koji se aktivira na niskim temperaturama. Kada je CIRPB unesen u ljudske stanice i voćne muhe, poboljšao je popravak DNK, produljio životni vijek i povećao otpornost na zračenje.- Najuzbudljivija poruka koju ovo istraživanje donosi jest da ima prostora za napredak. Možemo učiniti da naš popravak DNK bude bolji - poručila je Gorbunova.

Otkrili su hladnoćom aktiviran protein iz grenlandskog kita koji popravlja oštećenu DNK, sprječava rak i otkriva potencijalan put prema dugovječnosti

Naučnici otkrili molekulu koja prkosi starenju i koja dolazi iz ovog arktičkog diva

Grupa ronilaca turske policije, poznatih kao „žabe“, zaronili su do olupine broda Monem u Izmiru, javlja Anadolija.Olupina broda nalazi se u moru nedaleko od distrikta Cesme, a potonuo je 2004. godine dok je bio prevožen u okrug Aliaga radi rastavljanja.Vremenom je olupina postala greben za morska stvorenja i popularna ronilačka lokacija za ljubitelje podmorskog svijeta.

Vremenom je olupina postala greben za morska stvorenja i popularna ronilačka lokacija za ljubitelje podmorskog svijeta

Nevjerovatan prizor: "Žabe" istražuju olupinu broda Monem kod Izmira

Porast razine mora više nije daleka prijetnja, već trenutno ugrožava milijune ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim regijama Globalnog Juga. Nova, detaljna studija sada kvantificira, zgradu po zgradu, razmjere ove opasnosti.- Svi mi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom razine mora, bilo da živimo uz ocean ili ne - kaže Erik Galbrajt (Erik Galbraith), stručnjak za Zemlju s kanadskog Univerziteta McGill i koautor studije, u članku objavljenom na stranicama istog univerziteta.<h2>Katastrofalne posljedice</h2>Istraživanje se fokusiralo na Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku, koristeći visokorezolucijske satelitske snimke, podatke o građevinskim otiscima i napredne metode strojnog učenja kako bi se utvrdilo koje su strukture najugroženije. Otprilike 750 miliona ljudi, oko desetina čovječanstva, živi unutar pet kilometara od obale, što znači da i umjereni porast razine mora može izazvati katastrofalne posljedice.Studija, objavljena u časopisu Urban Sustainability, analizirala je 840 miliona zgrada pod tri scenarija porasta razine mora: 0,5 metara, 5 metara i 20 metara. Uz porast od pola metra, približno 3 miliona građevina suočava se s poplavama. Porast od 5 metara potopio bi 45 miliona građevina i uništio više od 80 posto zgrada u nekim zemljama, dok bi scenarij od 20 metara ugrozio više od 130 miliona građevina. Erozija i olujni valovi nisu uključeni, što čini ove rezultate minimalnima, napominju autori istraživanja.- Svi mi ovisimo o robi, hrani i gorivu koja prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu razine mora. Poremećaj te ključne infrastrukture mogao bi izazvati kaos u našoj globalno povezanoj ekonomiji i prehrambenom sistemu - dodaje Galbrajt.<h2>Nezaustavljiv proces</h2>Porast razine mora je spor, ali nezaustavljiv proces globalnog zatopljenja, koji već utiče na priobalne populacije i nastavit će još stoljećima, kaže geofizičarka Natalija Gomez (Natalya Gomez), koautorica istraživanja sa Sveučilišta McGill. Ekolog Džef Kardil (Jeff Cardille) sa istog univerziteta dodaje da su neke priobalne zemlje mnogo izloženije od drugih, zbog specifičnosti terena i lokacija zgrada.Interaktivne karte sada pomažu urbanistima u zaštiti postojeće infrastrukture i planiranju budućih projekata. Kako razina mora globalno raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, prilagodbene strategije postale su nužnost.- Ne možemo izbjeći barem umjeren porast razine mora. Što ranije priobalne zajednice počnu planirati, veće su šanse da i dalje uspješno opstanu - zaključuje Maja Vilard-Stepan (Maya Willard-Stepan), stručnjakinja za okoliš s kanadskog Univerziteta Victoria i glavna autorica studije.

Razina svjetskih mora raste, a čitavi gradovi mogli bi nestati pod vodom. Malo ko će biti siguran, upozorava najnovija studija

Karta područja ugroženih porastom razina svjetskih oceana i mora

Scenarij koji je neizbježan: Ova karta otkriva ko će prvi nestati pod morem koje nezaustavljivo raste

Kada je Ilon Mask (Elon Musk) najavio Starlink, mrežu satelita kojima želi omogućiti pristup brzom internetu u svakom dijelu planete, planirao je ukupno čak oko 42 hiljade satelita u orbiti. Do sada je SpaceX dobio dozvolu za 12 hiljada, a s posljednjim lansiranjem prije nekoliko dana, kompanija je ukupno u svemir poslala više od 10 hiljada satelita, za što im je trebalo nešto više od šest godina.Iako je broj lansiranih satelita premašio 10 hiljada, broj trenutno aktivnih satelita manji je i iznosi nešto više od 8,5 hiljada, dok ostatak ili više nije u orbiti ili nije aktivan. Rok trajanja Starlinkovih satelita je pet do sedam godina, nakon čega se kontrolisanim paljenjem potisnika vraćaju u atmosferu i u potpunosti izgaraju.Prema podacima objavljenim u <a href="https://www.independent.co.uk/space/elon-musk-starlink-satellites-spacex-b2848690.html">The Independentu</a>, baziranim na organizaciji za praćenje satelita Celestrak, trenutno je u niskoj zemljinoj orbiti aktivno nešto manje od 13 hiljada satelita, tako da Muskovi sateliti sada čine oko dvije trećine svih aktivnih satelita u svemiru.Ove brojke jasno pokazuju koliko je SpaceX dominantan na tržištu, ali konkurencija će s vremenom rasti, uključujući i Amazonov Project Kuiper. Amazon je tek ove godine lansirao prve satelite, a kada cijela konstelacija bude gotova, ona će uključivati oko 3.200 satelita, znatno manje od Muskovih planova.Stručnjaci upozoravaju i na potencijalni negativan utjecaj satelita na Zemlju.Prema astronomu&nbsp; Džonatanu MekDovelu (Jonathan McDowell), u budućnosti možemo očekivati da će svakog dana oko pet satelita deorbitirati, odnosno izgorjeti u atmosferi. Iako to ne bi trebalo predstavljati rizik za ljude, postoji opasnost od njihovog utjecaja na atmosferu. MekDovel je objasnio da trenutno nije poznato hoće li taj efekt, čak i kod mega konstelacija, biti problematičan, ali je upozorio da mogućnost da izgaranje satelita doprinosi globalnom zagrijavanju ipak – postoji.

Do sada su lansirali više od 10.000 satelita, a aktivno ih je oko 8.500

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Argentinski naučnici pronašli su u lancu Andi gotovo u potpunosti očuvani kostur nove vrste dinosaurusa koji je živio prije oko 230 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih na svijetu, objavljeno je iz Instituta Koniket.Kostur ove vrste otkrio je paleontološki tim iz Koniketa, argentinskog javnog istraživačkog instituta, na nadmorskoj visini od 3.000 metara u sjeverozapadnoj argentinskoj pokrajini La Rioja.Vrsta je živjela na kraju trijasa, geološkog perioda tokom kojeg su se pojavili prvi dinosaurusi i preci sisavaca, naveli su istraživači u saopštenju.- Procjenjujemo da ovaj kostur mora biti star između 230 i 225 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih dinosaurusa na svijetu - objasnio je Agustin Martineli, jedan od autora članka u naučnom časopisu "Nature".Otkriveni dinosaurus mogao bi biti dio vrste dinosaurusa biljojeda koja uključuje divove dugih vratova.Istraživači napominju da je odrasla jedinka mjerila oko dva metra i težila oko 18 kilograma.Pronađeni kostur sastoji se od djelomične lubanje, potpune kralježnice koja se proteže do repa i gotovo potpunih prednjih i stražnjih udova.Autori članka vjeruju da će ovaj fosil postati mjerilo za proučavanje evolucije dinosaura, zahvaljujući činjenici da je pronađen gotovo cjelovit, prenosi Euronews.

Pronađeni kostur sastoji se od djelomične lubanje, potpune kralježnice koja se proteže do repa i gotovo potpunih prednjih i stražnjih udova

Kostur ove vrste otkrio je paleontološki tim iz Koniketa

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Poznati kineski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Čen Ning Jang (103) preminuo je danas u Pekingu poslije teške bolesti, prenijeli su kineski mediji.Čen Ning Jang, koji je je rođen 1. oktobra 1922. godine u gradu Hefej u pokrajini Anhuej na istoku Kine, radio je na polju statističke mehanike i fizike elementarnih čestica, prenosi Sinhua.On i Cung Dao Li dobili su 1957. godine Nobelovu nagradu za fiziku "za istraživanja u oblasti takozvanih paritetnih zakona koja su dovela do značajnih otkrića u vezi sa elementarnim česticama".

Radio je na polju statističke mehanike i fizike elementarnih čestica, prenosi Sinhua

Poznati kineski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Čen Ning Jang

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Nakon godina intenzivnog istraživanja, naučnici bi mogli biti na pragu revolucije u transplantaciji bubrega, uklanjajući prepreke između darivatelja i primatelja različitih krvnih grupa. Međunarodni tim istraživača iz Kanade i Kine uspio je transformirati bubreg darivatelja krvne grupe A u univerzalni bubreg krvne grupe O, koji bi, u teoriji, mogao biti primljen od bilo kojeg pacijenta.<h2>"Neprocjenjiv uvid"</h2>Eksperiment, opisan u časopisu Nature Biomedical Engineering, uključivao je presađivanje modificiranog bubrega u primatelja s dijagnozom nulte moždane aktivnosti, čija je porodica pristala na zahvat. Organ je preživio i funkcionisao nekoliko dana, što je, prema riječima biokemičara Stivena Vitersa s kanadskog Univerziteta British Columbia, historijski trenutak.- Prvi put smo to vidjeli u ljudskom modelu. To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode - rekao je Viters u članku objavljenom na stranicama navedenog sveučilišta.Kako bi postigli ovu transformaciju, naučnici su koristili enzime koji uklanjaju molekule šećera (antigene) s površine bubrega. Ti antigeni određuju krvnu grupu i inače izazivaju odbacivanje organa.&nbsp;- To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz. Kad je to urađeno, imunološki sistem više ne prepoznaje organ kao strano tijelo - pojasnio je Viters.<h2>Obećanje i prepreke</h2>Trećeg dana pojavili su se tragovi antigena krvne grupe A, što je izazvalo blagu imunološku reakciju, ali manju nego što se očekivalo. Rezultati ukazuju na mogućnost tolerancije, iako su potrebna daljnja poboljšanja prije pokretanja ispitivanja na drugim pacijentima.Svakog dana oko 11 osoba umre čekajući transplantaciju bubrega, a mnogi od njih trebaju bubreg krvne grupe O. Proširenje kompatibilnosti moglo bi drastično smanjiti ove brojke i potpuno transformisati transplantacijsku medicinu.

Nakon godina intenzivnog istraživanja, naučnici bi mogli biti na pragu revolucije u transplantaciji bubrega

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Revolucionarni moždani implantat omogućio je paraliziranom muškarcu iz SAD-a da pomiče i osjeti ruku druge osobe kao da je njegova vlastita.- Stvorili smo povezanost uma i tijela između dviju različitih osoba - rekao je za New Scientist Čad Bouton (Chad Bouton) iz Feinstein Instituta za medicinska istraživanja u saveznoj državi New York i jedan od autora studije o ovom moždanom implantatu, objavljene na preprint serveru medRxiv. Riječ je o postignuću koje otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju, pa čak i za udaljeno dijeljenje iskustava.Naučni tim surađivao je s Kitom Tomasom (Keith Thomas), muškarcem u četrdesetima, paraliziranim od prsnog koša naniže nakon nesreće pri ronjenju u julu 2020. godine. Tomas je izgubio sav osjet i pokretljivost u rukama. U prethodnoj studiji iz 2023. godine, naučnici su mu implantirali pet skupina sitnih elektroda u dijelove mozga koji kontroliraju njegovu desnu ruku. Signali s tih elektroda dekodirani su pomoću AI modela i bežično poslani na elektrode na podlaktici, stimulirajući mišiće da pomiču ruku. Senzori sile na njegovoj ruci vraćali su osjećaj dodira natrag u moždane implantate. Kao rezultat, Tomas je ponovno mogao podizati i osjetiti objekte.Naučnici su potom prilagodili sistem kako bi Tomas mogao kontrolirati ruku druge osobe. U jednom testu, žena bez invaliditeta nosila je elektrode na podlaktici i senzore sile na palcu i kažiprstu. Dok ona nije pokušavala pomaknuti ruku, Tomas je zamišljao pokret svoje ruke, što mu je omogućilo otvaranje i zatvaranje njezine ruke. Također je mogao osjetiti, u vlastitoj ruci, njezine prste kako stisnu predmete. Zatvorenih očiju razlikovao je baseball loptu, mekanu spužvastu lopticu i tvrđu lopticu.- Definitivno je čudno. S vremenom se navikneš - rekao je Tomas za New Scientist. Tačnost osjeta dosegnula je 64 posto, iako Bouton napominje da se ona može poboljšati optimizacijom senzora.<h2>Rehabilitacija kroz povezivanje</h2>Tomas je daljinskim osjetom tijekom testiranja pomogao i Keti Denapoli (Kathy Denapoli), ženi s djelomičnom paralizom, da podigne i popije piće iz limenke.&nbsp;- Zapravo je bilo prilično nevjerojatno, pomažeš nekome samo razmišljajući o tome - kaže Tomas.Nakon nekoliko mjeseci treniranja, snaga stiska spomenute Denapoli gotovo se udvostručila, što naglašava koristi koje nadilaze standardne terapije.Rob Tajlor (Rob Tylor) iz Inspire Foundationa, dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja se bavi poboljšanjem kvalitete života osoba s povredama leđne moždine putem istraživanja i tehnološkog napretka, vidi potencijal u socijalnoj i rehabilitacijskoj primjeni ovog moždanog implantata.- Mislim da je to korisna opcija. Može biti prilično zabavno raditi s drugim pacijentima, možda sličnih iskustava. To može značajno pridonijeti kvaliteti života osobe - rekao je za New Scientist.<h2>Etička pitanja</h2>Bouton napominje da treba razmotriti šira etička pitanja i nada se dobivanju medicinskog odobrenja u sljedećem desetljeću.&nbsp;- Ovo bi mogao biti novi način povezivanja ljudi na potpuno drugoj razini - kaže on.Šira zabrinutost oko korištenja takve tehnologije ipak ostaje.&nbsp;- Je li dobro ili loše za društvo da ljudi mogu kontrolirati i osjetiti kroz druge osobe - komentirao je za New Scientist Harit Akram (Harith Akram) sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Riječ je o postignuću koje otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju, pa čak i za udaljeno dijeljenje iskustava

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Svijet je, prema najnovijem izvještaju grupe od 160 naučnika iz različitih zemalja, ušao u "novu stvarnost" nakon što je zabilježeno masovno izumiranje koraljnih grebena – prvi signal niza klimatskih prekretnica koje bi mogle imati katastrofalne posljedice.Naučnici upozoravaju da klimatske promjene prijete da iz temelja poremete ključne sisteme na Zemlji – od Amazonske prašume do polarnih ledenih ploča. Takvi poremećaji mogli bi izazvati lančane reakcije širom planete.- Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle promijeniti naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu - izjavio je Tim Lenton (Tim Lenton), profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Ekseteru i jedan od autora izvještaja.<h2>Koraljni grebeni prvi na udaru</h2>Prema izvještaju, koralji u toplim morima prvi osjećaju posljedice. Od 2023. godine svjetski grebeni prolaze kroz najteže masovno izbjeljivanje ikada zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, pri čemu je pogođeno više od 80 posto grebena. Nekada bogati podvodni ekosistemi pretvaraju se u izblijedjele pejzaže obrasle algama.„Sada smo koraljne grebene gurnuli izvan granica njihovih mogućnosti“, rekao je Majk Baret (Mike Barrett), glavni naučni savjetnik organizacije World Wildlife Fund UK i jedan od autora izvještaja. On upozorava da će, ukoliko se globalno zagrijavanje ne zaustavi, „opsežni grebeni kakve poznajemo jednostavno nestati“.Koraljni grebeni imaju ogroman značaj – dom su brojnim morskim vrstama, važni su za opskrbu hranom, doprinose svjetskoj ekonomiji i štite obalne gradove od oluja.<h2>Opasnost od kolapsa oceanskih struja</h2>Planet je, upozoravaju naučnici, na ivici novih klimatskih prekretnica, jer će gotovo sigurno premašiti cilj od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih vrijednosti. Jedna od najvećih prijetnji je mogući kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC) – mreže oceanskih struja koja ima ključnu ulogu u regulaciji klime.Takav kolaps bi, prema procjenama, mogao izazvati ekstremne promjene – od naglog zahlađenja u pojedinim dijelovima svijeta do toplinskih udara u drugima, poremećaja monsuna i porasta nivoa mora.- Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom života ljudi koji danas žive na Zemlji - upozorio je Baret.<h2>"Svijet nije spreman"</h2>- Trenutne politike i međunarodni sporazumi osmišljeni su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake - kazala je Manjana Milkoreit (Manjana Milkoreit), istraživačica sa Univerziteta u Oslu i jedna od autorica izvještaja.Dodala je da način na koji vlade sada odgovore "može oblikovati Zemljin sistem na veoma dugo vrijeme".U izvještaju se poziva na hitno smanjenje emisija koje zagrijavaju planetu i povećanje napora za uklanjanje ugljika iz atmosfere. Lenton je naglasio da će svijet vjerovatno premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali da je ključno što prije ograničiti dodatno zagrijavanje i spustiti temperaturu.Izvještaj navodi i nekoliko pozitivnih trendova, poput brzog širenja solarne energije, električnih vozila i toplinskih pumpi, te ističe da bi prelazak na čiste tehnologije mogao postati trajan, jer su one sve jeftinije i efikasnije.Dokument je objavljen mjesec dana prije klimatske konferencije COP30 u Brazilu, gdje se od zemalja očekuje da predstave nove ciljeve smanjenja emisija do 2035. godine.- Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje. Ako sada ne djelujemo odlučno, izgubit ćemo Amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne oceanske struje.&nbsp;U tom slučaju, suočili bismo se s istinski katastrofalnim ishodom za cijelo čovječanstvo - zaključio je Baret.&nbsp;&nbsp;

Vraća se zaboravljena tehnologija, mogla bi spasiti planetu

Hirurzi izveli prvu operaciju moždanog udara pomoću robota

Naučnici otkrili staklene kuglice nastale udarom meteorita prije 11 miliona godina

Kina pokrenula AI alat za istraživanje dubokog mora

Džejms Votson, suotkrivač strukture DNK, umro u 98. godini

Ruski naučnici upozorili: Snažna magnetna oluja pogodit će Zemlju

Fizičari srušili popularnu teoriju da je svemir - samo simulacija

Naučnici otkrili molekulu koja prkosi starenju i koja dolazi iz ovog arktičkog diva

Nevjerovatan prizor: "Žabe" istražuju olupinu broda Monem kod Izmira

Scenarij koji je neizbježan: Ova karta otkriva ko će prvi nestati pod morem koje nezaustavljivo raste

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Nauka

Vraća se zaboravljena tehnologija, mogla bi spasiti planetu

Hirurzi izveli prvu operaciju moždanog udara pomoću robota

Naučnici otkrili staklene kuglice nastale udarom meteorita prije 11 miliona godina

Kina pokrenula AI alat za istraživanje dubokog mora

Džejms Votson, suotkrivač strukture DNK, umro u 98. godini

Ruski naučnici upozorili: Snažna magnetna oluja pogodit će Zemlju

Fizičari srušili popularnu teoriju da je svemir - samo simulacija

Naučnici otkrili molekulu koja prkosi starenju i koja dolazi iz ovog arktičkog diva

Nevjerovatan prizor: "Žabe" istražuju olupinu broda Monem kod Izmira

Scenarij koji je neizbježan: Ova karta otkriva ko će prvi nestati pod morem koje nezaustavljivo raste

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu