Kada je Ilon Mask (Elon Musk) najavio Starlink, mrežu satelita kojima želi omogućiti pristup brzom internetu u svakom dijelu planete, planirao je ukupno čak oko 42 hiljade satelita u orbiti. Do sada je SpaceX dobio dozvolu za 12 hiljada, a s posljednjim lansiranjem prije nekoliko dana, kompanija je ukupno u svemir poslala više od 10 hiljada satelita, za što im je trebalo nešto više od šest godina.Iako je broj lansiranih satelita premašio 10 hiljada, broj trenutno aktivnih satelita manji je i iznosi nešto više od 8,5 hiljada, dok ostatak ili više nije u orbiti ili nije aktivan. Rok trajanja Starlinkovih satelita je pet do sedam godina, nakon čega se kontrolisanim paljenjem potisnika vraćaju u atmosferu i u potpunosti izgaraju.Prema podacima objavljenim u <a href="https://www.independent.co.uk/space/elon-musk-starlink-satellites-spacex-b2848690.html">The Independentu</a>, baziranim na organizaciji za praćenje satelita Celestrak, trenutno je u niskoj zemljinoj orbiti aktivno nešto manje od 13 hiljada satelita, tako da Muskovi sateliti sada čine oko dvije trećine svih aktivnih satelita u svemiru.Ove brojke jasno pokazuju koliko je SpaceX dominantan na tržištu, ali konkurencija će s vremenom rasti, uključujući i Amazonov Project Kuiper. Amazon je tek ove godine lansirao prve satelite, a kada cijela konstelacija bude gotova, ona će uključivati oko 3.200 satelita, znatno manje od Muskovih planova.Stručnjaci upozoravaju i na potencijalni negativan utjecaj satelita na Zemlju.Prema astronomu&nbsp; Džonatanu MekDovelu (Jonathan McDowell), u budućnosti možemo očekivati da će svakog dana oko pet satelita deorbitirati, odnosno izgorjeti u atmosferi. Iako to ne bi trebalo predstavljati rizik za ljude, postoji opasnost od njihovog utjecaja na atmosferu. MekDovel je objasnio da trenutno nije poznato hoće li taj efekt, čak i kod mega konstelacija, biti problematičan, ali je upozorio da mogućnost da izgaranje satelita doprinosi globalnom zagrijavanju ipak – postoji.

Do sada su lansirali više od 10.000 satelita, a aktivno ih je oko 8.500

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Argentinski naučnici pronašli su u lancu Andi gotovo u potpunosti očuvani kostur nove vrste dinosaurusa koji je živio prije oko 230 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih na svijetu, objavljeno je iz Instituta Koniket.Kostur ove vrste otkrio je paleontološki tim iz Koniketa, argentinskog javnog istraživačkog instituta, na nadmorskoj visini od 3.000 metara u sjeverozapadnoj argentinskoj pokrajini La Rioja.Vrsta je živjela na kraju trijasa, geološkog perioda tokom kojeg su se pojavili prvi dinosaurusi i preci sisavaca, naveli su istraživači u saopštenju.- Procjenjujemo da ovaj kostur mora biti star između 230 i 225 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih dinosaurusa na svijetu - objasnio je Agustin Martineli, jedan od autora članka u naučnom časopisu "Nature".Otkriveni dinosaurus mogao bi biti dio vrste dinosaurusa biljojeda koja uključuje divove dugih vratova.Istraživači napominju da je odrasla jedinka mjerila oko dva metra i težila oko 18 kilograma.Pronađeni kostur sastoji se od djelomične lubanje, potpune kralježnice koja se proteže do repa i gotovo potpunih prednjih i stražnjih udova.Autori članka vjeruju da će ovaj fosil postati mjerilo za proučavanje evolucije dinosaura, zahvaljujući činjenici da je pronađen gotovo cjelovit, prenosi Euronews.

Pronađeni kostur sastoji se od djelomične lubanje, potpune kralježnice koja se proteže do repa i gotovo potpunih prednjih i stražnjih udova

Kostur ove vrste otkrio je paleontološki tim iz Koniketa

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Poznati kineski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Čen Ning Jang (103) preminuo je danas u Pekingu poslije teške bolesti, prenijeli su kineski mediji.Čen Ning Jang, koji je je rođen 1. oktobra 1922. godine u gradu Hefej u pokrajini Anhuej na istoku Kine, radio je na polju statističke mehanike i fizike elementarnih čestica, prenosi Sinhua.On i Cung Dao Li dobili su 1957. godine Nobelovu nagradu za fiziku "za istraživanja u oblasti takozvanih paritetnih zakona koja su dovela do značajnih otkrića u vezi sa elementarnim česticama".

Radio je na polju statističke mehanike i fizike elementarnih čestica, prenosi Sinhua

Poznati kineski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Čen Ning Jang

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Nakon godina intenzivnog istraživanja, naučnici bi mogli biti na pragu revolucije u transplantaciji bubrega, uklanjajući prepreke između darivatelja i primatelja različitih krvnih grupa. Međunarodni tim istraživača iz Kanade i Kine uspio je transformirati bubreg darivatelja krvne grupe A u univerzalni bubreg krvne grupe O, koji bi, u teoriji, mogao biti primljen od bilo kojeg pacijenta.<h2>"Neprocjenjiv uvid"</h2>Eksperiment, opisan u časopisu Nature Biomedical Engineering, uključivao je presađivanje modificiranog bubrega u primatelja s dijagnozom nulte moždane aktivnosti, čija je porodica pristala na zahvat. Organ je preživio i funkcionisao nekoliko dana, što je, prema riječima biokemičara Stivena Vitersa s kanadskog Univerziteta British Columbia, historijski trenutak.- Prvi put smo to vidjeli u ljudskom modelu. To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode - rekao je Viters u članku objavljenom na stranicama navedenog sveučilišta.Kako bi postigli ovu transformaciju, naučnici su koristili enzime koji uklanjaju molekule šećera (antigene) s površine bubrega. Ti antigeni određuju krvnu grupu i inače izazivaju odbacivanje organa.&nbsp;- To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz. Kad je to urađeno, imunološki sistem više ne prepoznaje organ kao strano tijelo - pojasnio je Viters.<h2>Obećanje i prepreke</h2>Trećeg dana pojavili su se tragovi antigena krvne grupe A, što je izazvalo blagu imunološku reakciju, ali manju nego što se očekivalo. Rezultati ukazuju na mogućnost tolerancije, iako su potrebna daljnja poboljšanja prije pokretanja ispitivanja na drugim pacijentima.Svakog dana oko 11 osoba umre čekajući transplantaciju bubrega, a mnogi od njih trebaju bubreg krvne grupe O. Proširenje kompatibilnosti moglo bi drastično smanjiti ove brojke i potpuno transformisati transplantacijsku medicinu.

Nakon godina intenzivnog istraživanja, naučnici bi mogli biti na pragu revolucije u transplantaciji bubrega

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Revolucionarni moždani implantat omogućio je paraliziranom muškarcu iz SAD-a da pomiče i osjeti ruku druge osobe kao da je njegova vlastita.- Stvorili smo povezanost uma i tijela između dviju različitih osoba - rekao je za New Scientist Čad Bouton (Chad Bouton) iz Feinstein Instituta za medicinska istraživanja u saveznoj državi New York i jedan od autora studije o ovom moždanom implantatu, objavljene na preprint serveru medRxiv. Riječ je o postignuću koje otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju, pa čak i za udaljeno dijeljenje iskustava.Naučni tim surađivao je s Kitom Tomasom (Keith Thomas), muškarcem u četrdesetima, paraliziranim od prsnog koša naniže nakon nesreće pri ronjenju u julu 2020. godine. Tomas je izgubio sav osjet i pokretljivost u rukama. U prethodnoj studiji iz 2023. godine, naučnici su mu implantirali pet skupina sitnih elektroda u dijelove mozga koji kontroliraju njegovu desnu ruku. Signali s tih elektroda dekodirani su pomoću AI modela i bežično poslani na elektrode na podlaktici, stimulirajući mišiće da pomiču ruku. Senzori sile na njegovoj ruci vraćali su osjećaj dodira natrag u moždane implantate. Kao rezultat, Tomas je ponovno mogao podizati i osjetiti objekte.Naučnici su potom prilagodili sistem kako bi Tomas mogao kontrolirati ruku druge osobe. U jednom testu, žena bez invaliditeta nosila je elektrode na podlaktici i senzore sile na palcu i kažiprstu. Dok ona nije pokušavala pomaknuti ruku, Tomas je zamišljao pokret svoje ruke, što mu je omogućilo otvaranje i zatvaranje njezine ruke. Također je mogao osjetiti, u vlastitoj ruci, njezine prste kako stisnu predmete. Zatvorenih očiju razlikovao je baseball loptu, mekanu spužvastu lopticu i tvrđu lopticu.- Definitivno je čudno. S vremenom se navikneš - rekao je Tomas za New Scientist. Tačnost osjeta dosegnula je 64 posto, iako Bouton napominje da se ona može poboljšati optimizacijom senzora.<h2>Rehabilitacija kroz povezivanje</h2>Tomas je daljinskim osjetom tijekom testiranja pomogao i Keti Denapoli (Kathy Denapoli), ženi s djelomičnom paralizom, da podigne i popije piće iz limenke.&nbsp;- Zapravo je bilo prilično nevjerojatno, pomažeš nekome samo razmišljajući o tome - kaže Tomas.Nakon nekoliko mjeseci treniranja, snaga stiska spomenute Denapoli gotovo se udvostručila, što naglašava koristi koje nadilaze standardne terapije.Rob Tajlor (Rob Tylor) iz Inspire Foundationa, dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja se bavi poboljšanjem kvalitete života osoba s povredama leđne moždine putem istraživanja i tehnološkog napretka, vidi potencijal u socijalnoj i rehabilitacijskoj primjeni ovog moždanog implantata.- Mislim da je to korisna opcija. Može biti prilično zabavno raditi s drugim pacijentima, možda sličnih iskustava. To može značajno pridonijeti kvaliteti života osobe - rekao je za New Scientist.<h2>Etička pitanja</h2>Bouton napominje da treba razmotriti šira etička pitanja i nada se dobivanju medicinskog odobrenja u sljedećem desetljeću.&nbsp;- Ovo bi mogao biti novi način povezivanja ljudi na potpuno drugoj razini - kaže on.Šira zabrinutost oko korištenja takve tehnologije ipak ostaje.&nbsp;- Je li dobro ili loše za društvo da ljudi mogu kontrolirati i osjetiti kroz druge osobe - komentirao je za New Scientist Harit Akram (Harith Akram) sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Riječ je o postignuću koje otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju, pa čak i za udaljeno dijeljenje iskustava

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Svijet je, prema najnovijem izvještaju grupe od 160 naučnika iz različitih zemalja, ušao u "novu stvarnost" nakon što je zabilježeno masovno izumiranje koraljnih grebena – prvi signal niza klimatskih prekretnica koje bi mogle imati katastrofalne posljedice.Naučnici upozoravaju da klimatske promjene prijete da iz temelja poremete ključne sisteme na Zemlji – od Amazonske prašume do polarnih ledenih ploča. Takvi poremećaji mogli bi izazvati lančane reakcije širom planete.- Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle promijeniti naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu - izjavio je Tim Lenton (Tim Lenton), profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Ekseteru i jedan od autora izvještaja.<h2>Koraljni grebeni prvi na udaru</h2>Prema izvještaju, koralji u toplim morima prvi osjećaju posljedice. Od 2023. godine svjetski grebeni prolaze kroz najteže masovno izbjeljivanje ikada zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura okeana, pri čemu je pogođeno više od 80 posto grebena. Nekada bogati podvodni ekosistemi pretvaraju se u izblijedjele pejzaže obrasle algama.„Sada smo koraljne grebene gurnuli izvan granica njihovih mogućnosti“, rekao je Majk Baret (Mike Barrett), glavni naučni savjetnik organizacije World Wildlife Fund UK i jedan od autora izvještaja. On upozorava da će, ukoliko se globalno zagrijavanje ne zaustavi, „opsežni grebeni kakve poznajemo jednostavno nestati“.Koraljni grebeni imaju ogroman značaj – dom su brojnim morskim vrstama, važni su za opskrbu hranom, doprinose svjetskoj ekonomiji i štite obalne gradove od oluja.<h2>Opasnost od kolapsa oceanskih struja</h2>Planet je, upozoravaju naučnici, na ivici novih klimatskih prekretnica, jer će gotovo sigurno premašiti cilj od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih vrijednosti. Jedna od najvećih prijetnji je mogući kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC) – mreže oceanskih struja koja ima ključnu ulogu u regulaciji klime.Takav kolaps bi, prema procjenama, mogao izazvati ekstremne promjene – od naglog zahlađenja u pojedinim dijelovima svijeta do toplinskih udara u drugima, poremećaja monsuna i porasta nivoa mora.- Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tokom života ljudi koji danas žive na Zemlji - upozorio je Baret.<h2>"Svijet nije spreman"</h2>- Trenutne politike i međunarodni sporazumi osmišljeni su za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake - kazala je Manjana Milkoreit (Manjana Milkoreit), istraživačica sa Univerziteta u Oslu i jedna od autorica izvještaja.Dodala je da način na koji vlade sada odgovore "može oblikovati Zemljin sistem na veoma dugo vrijeme".U izvještaju se poziva na hitno smanjenje emisija koje zagrijavaju planetu i povećanje napora za uklanjanje ugljika iz atmosfere. Lenton je naglasio da će svijet vjerovatno premašiti granicu od 1,5 stepeni, ali da je ključno što prije ograničiti dodatno zagrijavanje i spustiti temperaturu.Izvještaj navodi i nekoliko pozitivnih trendova, poput brzog širenja solarne energije, električnih vozila i toplinskih pumpi, te ističe da bi prelazak na čiste tehnologije mogao postati trajan, jer su one sve jeftinije i efikasnije.Dokument je objavljen mjesec dana prije klimatske konferencije COP30 u Brazilu, gdje se od zemalja očekuje da predstave nove ciljeve smanjenja emisija do 2035. godine.- Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje. Ako sada ne djelujemo odlučno, izgubit ćemo Amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne oceanske struje.&nbsp;U tom slučaju, suočili bismo se s istinski katastrofalnim ishodom za cijelo čovječanstvo - zaključio je Baret.&nbsp;&nbsp;

Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje, poručili su

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Radiochirurgia Zagreb, Cleveland Clinic Connected, specijalna bolnica za dijagnostiku i liječenje karcinoma, uvela je Da Vinci robotski hirurški sistem, čime pacijentima omogućava pristup najmodernijoj hirurškoj tehnologiji i međunarodnim kliničkim praksama.Zahvaljujući minimalno invazivnoj robotskoj hirurgiji, zahvati se izvode kroz male rezove od samo nekoliko milimetara, uz znatno manji gubitak krvi i gotovo neprimjetne ožiljke. Pacijenti se oporavljaju brže, osjećaju manje bola i već nekoliko dana nakon zahvata mogu se vratiti svakodnevnim aktivnostima. Robotska hirurgija također smanjuje rizik od komplikacija i skraćuje boravak u bolnici u odnosu na klasične metode, prenosi <a href="https://www.jutarnji.hr/promo/radiochirurgia-zagreb-cleveland-clinic-connected-uvela-da-vinci-robotsku-kirurgiju-i-pokrenula-suradnju-s-jednom-od-najprestiznijih-bolnica-na-svijetu-15632171?utm_source=upscore_box">Jutarnji list</a>.<h2>Izuzetna preciznost</h2>Da Vinci robotski sistem, koji je razvila američka kompanija Intuitive, omogućava hirurzima izuzetnu preciznost. Instrumenti se savijaju i rotiraju šire od ljudske ruke, dok trodimenzionalna, visoko-rezolucijska slika pruža potpunu kontrolu nad hirurškim poljem. Sistem također omogućava da u zahvatu istovremeno učestvuju dva hirurga, što dodatno povećava sigurnost i kvalitetu zahvata.- Robotski asistirani zahvati idealni su za mnoge vrste tumora, naročito kod raka pluća, jer omogućavaju hirurgu da precizno ukloni bolest, a pritom maksimalno sačuva zdravo tkivo. Pacijent se oporavlja znatno brže i s manje postoperativnog bola - kaže prof. dr. sc. Dragan Švarc, dr.med., FACS, direktor bolnice.Prof. Švarc, ljekar i menadžer s dugogodišnjim iskustvom u domaćem i međunarodnom zdravstvu, naglašava: “Iskorak u robotsku hirurgiju logičan je za Radiochirurgiju Zagreb i prati filozofiju bolnice temeljenu na stalnom ulaganju u vrhunsku tehnologiju i znanje. Pacijentima omogućavamo pristup najmodernijim metodama, uključujući naprednu dijagnostiku, hirurško, robotsko i radiokirurško liječenje karcinoma.”U bolnici se već izvode robotski zahvati, od zahvata na žuči i preponskim kilama do onkoloških, ginekoloških, urologijskih i torakalnih zahvata. Pacijenti više ne moraju putovati u inostranstvo da bi dobili vrhunsku medicinsku njegu, jer se u modernim operacionim salama primjenjuju isti standardi i protokoli kao u vodećim svjetskim klinikama.<h2>Novi standardi</h2>Profesionalnost i stručnost bolnicu je dovela do partnerstva s Cleveland Clinicom, jednom od najuglednijih bolnica na svijetu. Kao prva evropska članica programa Cleveland Clinic Connected, Radiochirurgia Zagreb ima izravan pristup najnovijim medicinskim znanjima, edukacijama i protokolima te učestvuje u međunarodnim konsultacijama.Uvođenjem Da Vinci robotskog sistema i stalnim ulaganjem u znanje, Radiochirurgia Zagreb postavila je nove standarde hirurškog liječenja u regiji. Pacijentima nudi manje bola, manji rizik, brži oporavak i dugoročno bolje rezultate, a bolnica postaje simbol savremene medicine: spoja stručnosti, inovacije i brige za čovjeka.

Zahvati se izvode kroz male rezove od samo nekoliko milimetara, uz znatno manji gubitak krvi i gotovo neprimjetne ožiljke

Radiochirurgia Zagreb uvela Da Vinci robotsku hirurgiju

Američka kompanija InventWood predstavila je novu vrstu drveta koja, prema njihovim tvrdnjama, ima do deset puta bolji odnos čvrstoće i težine od čelika, a istovremeno je do šest puta lakša. Suosnivač kompanije je naučnik za materijale Liangbing Hu."Superdrvo" je sada dostupno kao komercijalni proizvod.Hu je prije više od deset godina započeo istraživanje kako bi redizajnirao drvo, jedan od najstarijih građevinskih materijala poznatih čovječanstvu. Dok je radio u Centru za inovacije materijala Univerziteta Maryland, pronašao je način da ojača drvo koristeći celulozu, glavnu komponentu biljnih vlakana.Proboj se dogodio 2017. godine, kada je Hu prvi put poboljšao običnu vrstu drveta hemijskim tretmanom kako bi ojačao prirodnu celulozu i stvorio izdržljiviji građevinski materijal.Proces obrade uključuje kuhanje drveta u kadi s vodom i specijalnim hemikalijama, a zatim vruće prešanje kako bi se stanična struktura sabila, čineći drvo znatno gušćim. Nakon sedmicu dana dugog procesa, drvo je dobilo odnos čvrstoće i težine veći od većine strukturnih metala i legura, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.InventWood tvrdi da je superdrvo do 20 puta jače od običnog drveta i deset puta otpornije na udubljenja, jer je prirodna porozna struktura uništena i dodatno ojačana. To ga čini otpornim na gljivice i insekte, a postiže i najvišu ocjenu u standardnim testovima otpornosti na vatru.Ipak, ovaj materijal je skuplji od običnog drveta i proizvodnja ima veći ugljični otisak.

InventWood tvrdi da je superdrvo do 20 puta jače od običnog drveta i deset puta otpornije na udubljenja

Naučnici predstavili "superdrvo"  koje je 10 puta jače od čelika

WhatsApp priprema veliku promjenu koja će korisnicima omogućiti korištenje platforme bez telefonskog broja. Ova opcija već je dostupna u testnoj verziji za Android, ali još nije poznato kada će biti dostupna svim korisnicima.Dosad je za registraciju i povezivanje s drugim korisnicima bio potreban telefonski broj, no u budućnosti će WhatsApp, po uzoru na aplikacije poput Telegrama i Signala, uvesti korisnička imena. Umjesto dijeljenja broja telefona, korisnici će moći stupiti u kontakt s drugim osobama unosom njihovog korisničkog imena, što bi trebalo povećati privatnost.Iako WhatsApp još nije službeno objavio datum uvođenja novosti, posljednje testne verzije za Android otkrivaju opciju rezervacije korisničkih imena. Kada opcija postane dostupna svim korisnicima, oni koji rezervišu svoje ime moći će ga odmah koristiti.Postoje pravila za izbor imena: korisničko ime ne smije počinjati s “www”, mora sadržavati barem jedno slovo (samo mala slova su dozvoljena), a može uključivati i brojeve i tačke.Prema procjenama portala <a href="https://www.gsmarena.com/whatsapp_is_about_to_introduce_username_reservations_on_android-news-69813.php">GSM Arena</a>, proći će još nekoliko mjeseci prije nego što opcija bude službeno dostupna. Do tada korisnici mogu razmisliti o imenu koje žele i pripremiti se da ga rezervišu. S obzirom na više od 3 milijarde aktivnih korisnika WhatsAppa, popularna i učestala imena vjerovatno će brzo biti zauzeta.

Ova novost već je dostupna u testnoj verziji za Androide

Za nekoliko mjeseci stiže velika promjena na WhatsApp

Metan, nevidljivi plin koji zagrijava Planetu, bježi iz pukotina na antarktičkom morskom dnu dok se ovo područje zagrijava, a nova curenja otkrivaju se „zapanjujućom brzinom“, otkrili su naučnici, što izaziva strah da su predviđanja globalnog zatopljenja možda potcijenjena.<h2>Objavljena studija</h2>Ogromne količine metana leže u rezervoarima koji su se formirali hiljadama godina ispod morskog dna širom svijeta. Ovaj nevidljivi plin može pobjeći u vodu kroz pukotine, često se manifestirajući kao mlaz mjehurića koji putuju prema površini. Malo se zna o tim podvodnim curenjima, međutim naučnici ih žele bolje razumjeti jer metan zadržava gotovo 80 puta više topline od ugljendioksida u prvih 20 godina u atmosferi. Budući da su curenja metana na Antarktiku među najmanje istraženim, međunarodni tim naučnika krenuo ih je pronaći i istražiti, javlja CNN. Koristeći kombinaciju brodskih akustičkih istraživanja, daljinski upravljanih vozila i ronilaca, uzorkovali su niz lokacija u Rossovom moru, zaljevu u Južnom okeanu, na dubinama između 5 i 240 metara. Ono što su pronašli šokiralo ih je i iznenadilo. Prema studiji objavljenoj ovog mjeseca u časopisu „Nature Communications“, identificirali su više od 40 curenja metana u plitkim vodama Rossovog mora. Mnoga od curenja pronađena su na mjestima koja su prije više puta proučavana, što sugerira da su nova. Curenja metana su globalno relativno česta, ali prije ovoga postojalo je samo jedno potvrđeno aktivno curenje na Antarktiku. - Nešto za što se smatralo da je rijetko, sada naizgled postaje široko rasprostranjeno – rekla je za CNN Sarah Sibruk (Seabrook), autorica izvještaja i naučnica za more u istraživačkoj organizaciji Earth Sciences New Zealand.<h2>Klimatske promjene</h2>Strah leži u tome da bi ta curenja mogla brzo prenijeti metan u atmosferu, čineći ih izvorom zagađenja Planete.Naučnici su također zabrinuti zbog mogućih kaskadnih utjecaja na morski život. Iako još nije jasno zašto se curenja događaju, istražuje se jesu li potaknuta klimatskim promjenama.Na Arktiku, na drugom kraju svijeta, pojačano ispuštanje metana već je povezano s toplijim temperaturama i promjenama razine mora. To može stvoriti povratnu petlju, objasnila je Sibruk, gdje klimatske promjene potiču curenje metana, što ih zauzvrat dodatno ubrzava.Metan je „prava nepoznanica, raste u atmosferi i ne znamo zašto“, rekao je Endrju Turber (Andrew Thurber), profesor morske biologije na univerzitetu u Kaliforniji i koautor studije. Naglasio je da su ogromni rezervoari metana na Antarktiku jedna od najvećih briga. Ako se Planeta nastavi zagrijavati, ova bi se curenja mogla pretvoriti iz „prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti“, rekao je.Naučnici se sljedeće sedmice vraćaju na Antarktik na dva mjeseca kako bi detaljnije analizirali curenje.

Ovaj plin zadržava gotovo 80 puta više topline od ugljendioksida u prvih 20 godina u atmosferi

Naučnici otkrili curenje metana iz pukotina na morskom dnu na Antarktiku

Kompaktna robotska podmornica uskoro će pokušati nešto što nijedno podvodno plovilo prije nije ostvarilo – obići cijeli svijet. Teledyne Marine, američka kompanija specijalizovana za napredne pomorske tehnologije, u saradnji s američkim Univerzitetom Rutgers porinut će podvodno plovilo Redwing s obale Massachusettsa 11. oktobra, pokrećući misiju nazvanu Sentinel. Naučnici s Rutgersa pratit će robotsku podmornicu i analizirati podatke koje prikupi.Za razliku od tradicionalnih podmornica, Redwing se kreće pomoću sistema promjene balasta, a ne propelera. Klip ispunjen plinom mijenja težinu plovila, omogućavajući mu da polako tone i potom izranja. Pomoćni propelerski sistemi postoje, ali se rijetko koriste. Redwing će putovati s morskim strujama, a ne protiv njih, prosječnom brzinom od 0,75 čvorova, odnosno nešto manje od 1,4 kilometra na sat, kaže Šea Kvin iz Teledyne Marinea za <a href="https://www.newscientist.com/article/2499634-robotic-underwater-glider-sets-out-to-circumnavigate-the-globe/">New Scientist</a>.Duljine 2,57 metara i težine 171 kilogram, Redwing je tek nešto veći od daske za surfanje. Njegovo tijelo, ispunjeno baterijama, omogućuje izvođenje misija neviđene dužine. Historijska misija Sentinel ima cilj završiti kružno putovanje oko Zemlje za otprilike pet godina, navodi Brajan Megvajer iz Teledyne Marinea.<h2>Magelanova ruta</h2>Inženjeri iz Teledyne Webb Researcha i studenti s Rutgersa pratit će Redwing putem satelita, prilagođavajući njegov smjer dva puta dnevno. Tokom misije planira se i zamjena baterije.Slijedeći rutu Ferdinanda Magelana (portugalskog istraživača poznatog po prvoj dokumentiranoj plovidbi oko Zemlje 1519.–1522.), Redwing će posjetiti Velike Kanarske otoke, Cape Town, Zapadnu Australiju, Novi Zeland, Falklandska otočja i moguće Brazil, preplovivši približno 73.000 kilometara prije povratka u Cape Cod u Masačusetsu.<h2>Ključ za istraživanje</h2>Podvodna autonomna plovila ključna su za oceanografska istraživanja jer omogućavaju dugoročna, ekonomična mjerenja u opasnim ili nepristupačnim područjima, gdje uvjeti poput oluja, uragana ili ledenih fronti otežavaju djelovanje ljudskih posada.- Vjerujemo da će ovo biti najdugotrajnije istraživanje otvorenog oceana ikada provedeno - kaže Megvajer.- Robotske podmornice su izvrsni alati za mjerenja u područjima koja su previše rizična za brod, poput središta oluje, uragana ili ispred odlomljenog glečera - dodaje Keren Hejvud sa Univerziteta East Anglia.Ostale opasnosti uključuju morske pse, ribarske mreže, brodske linije i nakupljanje algi i školjki na površini plovila, upozorava Alexander Phillips iz britanskog Nacionalnog centra za oceanografiju. Podaci s misije bit će dostupni širom svijeta, pružajući inspiraciju za buduće ekspedicije.

Američki naučnici kreću u jedinstvenu petogodišnju misiju, u kojoj će njihovo robotsko podvodno plovilo obići Zemlju, koristeći morske struje

Robotska podmornica kreće na ekspediciju oko svijeta Magelanovom rutom

Žene nose veći genetski rizik za veliku depresiju od muškaraca, prema studiji koja je ispitivala spolne razlike u genetici poremećaja, javlja Anadolu.Istraživanje, koje je vodio australijski Institut za medicinska istraživanja "QIMR Berghofer", a objavljeno u srijedu u "Nature Communications", analiziralo je genetske podatke gotovo pola miliona ljudi.Pronađeno je 16 genetskih varijanti povezanih s depresijom kod žena i osam kod muškaraca, uključujući jednu novootkrivenu varijantu na X hromosomu.Nalazi sugerišu da, iako depresija dijeli veliki dio svoje genetske osnove između spolova, žene imaju veći teret genetskog rizika, što može pomoći u objašnjavanju zašto je stanje češće među ženama širom svijeta.Istraživači su također otkrili da neke genetske varijante izgleda različito utječu na druge zdravstvene probleme kod muškaraca i žena, uključujući metaboličke simptome koji su češći kod žena s depresijom.Nalazi ističu da se genetska arhitektura depresije razlikuje kod muškaraca i žena, a razumijevanje tih razlika moglo bi poboljšati dijagnozu i liječenje, navodi se u studiji.

Analiza gotovo 500.000 ljudi pokazuje genetske razlike zasnovane na spolu koje mogu objasniti veće stope depresije kod žena

Depresija se razvija nekoliko sedmica ili mjeseci

Studija: Žene genetski sklonije depresiji od muškaraca

Dok većina njegovih vršnjaka razmišlja o školskim testovima i domaćim zadacima, petnaestogodišnji Nikola Savić iz Banjaluke koji danas živi u Larnaki na Kipru, već drži predavanja pred profesorima i istraživačima iz cijelog svijeta.Podsjetimo, Nikola Savić je u julu ove godine na svjetskoj STEM Olimpijadi u Barseloni, pred stotinama genijalaca iz više od 40 zemalja, kući donio trostruko zlato. Iz matematike, nauke i online kategorije.<h2>Ogromno interesovanje</h2>Na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji „Pythagoras 2025“ na Kiparskom tehnološkom univerzitetu u Limasolu, Nikola je briljirao svojim radom „The Ancient Algorithm: How Pythagorean Logic Shaped Artificial Intelligence“, koji je izazvao ogromno interesovanje stručnjaka iz oblasti matematike, filozofije i informatičkih nauka.– Pitagora je rekao da je sve broj. Danas kažemo, sve je podatak. Samo su se alati promijenili, ali potraga za istinom ostala je ista- objasnio je Nikola tokom razgovora sa učesnicima, pokazujući zrelost i jasnoću koje se rijetko viđaju u njegovim godinama.Njegova ideja je smjela, ali duboko promišljena, pokazati da su principi geometrije, harmonije i proporcije, na kojima je počivala Pitagorina filozofija, temelji današnjih algoritama mašinskog učenja. Upravo ta originalna veza između antičke misli i moderne tehnologije donijela mu je brojne pohvale profesora i istraživača.– Nikola nas je podsjetio da su korijeni nauke i danas živi, samo ih treba prepoznati u novim oblicima- rekao je jedan od članova organizacionog odbora konferencije.Organizatori su posebno istakli Nikolin kreativni pristup i vizuelnu prezentaciju postera, dok su ga mnogi učesnici opisali kao „mladog vizionara koji razumije matematiku kao jezik svemira“.<h2>Već osvajao medalje</h2>Ovo nije prvi put da Nikola privlači pažnju naučne zajednice, već je osvajao zlatne medalje na međunarodnim olimpijadama iz matematike i nauke, a sada je postao jedan od najmlađih učesnika koji je samostalno predstavio rad na akademskom nivou.Njegov put, od dječaka koji voli brojeve do istraživača koji spaja Pitagoru i vještačku inteligenciju, svjedoči o rijetkom spoju talenta, discipline i vizije.– Volim da istražujem granice između starog i novog, jer vjerujem da će budućnost razumjeti samo oni koji poznaju prošlost- poručio je Nikola nakon konferencije.I dok njegovi vršnjaci tek otkrivaju svijet nauke, Nikola ga već mijenja, pretvarajući antičku misao u algoritam budućnosti.

 Nikola Savić je u julu ove godine na svjetskoj STEM Olimpijadi u Barseloni kući donio trostruko zlato

Genijalni Bosanac oduševio i svjetske naučnike: Dok njegovi vršnjaci rješavaju testove, mladi Banjalučanin predaje profesorima

Nobelovu nagradu za fiziku za 2025. dobili su američki naučnici Džon Klark (John Clarke) sa Univerziteta u Kaliforniji, Michel Devoret (Majkl H. Devoret) sa Jejla i Univerziteta u Kaliforniji i John (Džon M.) Martinis sa Univerziteta u Kaliforniji za eksperimente iz oblasti kvantne mehanike kojima su "otkrili makroskopsko kvantno mehaničko tunelovanje i kvantizaciju energije u električnom kolu", saopštila je Kraljevska švedska akademija nauka.- Veliko pitanje u fizici je maksimalna veličina sistema koji demonstriraju kvantni mehanički efekat. Ovogodišnji laureati Nobelove nagrade za fiziku sproveli su eksperimente sa elektičnim kolom u kojima su demonstrirali i kvantno meganičko tunelovanje i kvantne energetske nivoe u sistemu dovoljno velikom da se drži u ruci - navodi se u saopštenju Nobelovog komiteta i dodaje:- Kvantna mehanika omogućava čestici da se kreće pravo kroz barijeru, koristeći proces koji se naziva tunelovanje. Čim se uključi veliki broj čestica, kvantno-mehanički efekti obično postaju beznačajni. Eksperimenti laureata pokazali su da se kvantno-mehanička svojstva mogu konkretizovati na makroskopskoj skali. Džon Klark, Mišel H. Devoret i Džon M. Martinis 1984. i 1985. sproveli su seriju eksperimenata sa elektronskim kolom izgrađenim od superprovodnika, komponenti koje mogu provoditi struju bez električnog otpora. U kolu, superprovodne komponente bile su razdvojene tankim slojem neprovodnog materijala, što je postavka poznata kao Džozefsonov spoj. Rafiniranjem i mjerenjem svih različitih svojstava svog kola, uspeli su da kontrolišu i istraže fenomene koji su nastali kada su kroz njega propuštali struju. Zajedno, naelektrisane čestice koje su se kretale kroz superprovodnik činile su sistem koji se ponašao kao da su jedna čestica koja je ispunjavala cijelo kolo.<h2>Kvantna tehnologija&nbsp;</h2>Oni su naglasili da su tranzistori u kompjuterskim mikročipovima jedan od primjera kvantne tehnologije koja nas okružuje.U proglašenje nagrada videom se uključio Džon Klark.- Kada smo radili na eksperimentima nije nam palo na pamet da bi to moglo da nam donese Nobelovu nagradu. Potpuno sam šokiran - rekao je on.Ovu nagradu, dodijeljenu ukupno 118 puta od 1901. godine, do sada je dobilo 226 laureata, piše AP. Prošlogodišnji dobitnici bili su pioniri vještačke inteligencije Džon Hopfild John (Hophild) i&nbsp; Džefri (Jefrey) Hinton, koji su postavili temelje za razvoj mašinskog učenja.<h2>Nastavak dodjela Nobelovih nagrada</h2>Proglašenje Nobelovih nagrada bit će nastavljeno u srijedu priznanjem za hemiju, zatim u četvrtak za književnost, dok će u petak biti objavljen dobitnik Nobelove nagrade za mir. Nagrada za medicinu dodijeljena je u ponedjeljak.&nbsp;Nobelova nagrada za ekonomiju bit će dodijeljena 13. oktobra.Svečana ceremonija uručenja nagrada planirana je za 10. decembar, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, švedskog industrijalca i pronalazača dinamita, koji je i utemeljio ova prestižna priznanja. Nagrade, osim velike međunarodne časti, nose i novčanu vrijednost od 11 miliona švedskih kruna (gotovo 1,2 miliona dolara).

Eksperimenti laureata pokazali su da se kvantno-mehanička svojstva mogu konkretizovati na makroskopskoj skali

Proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

Zemlja je u posljednjih 25 godina postala sve tamnija, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2511595122#sec-4">Proceedings of the National Academy of Sciences</a>. Prema naučnicima, u periodu od 2001. do 2024. godine zabilježena je manja refleksija sunčeve svjetlosti s površine Zemlje nego ranije."Tamnjenje" je izraženije na sjevernoj nego na južnoj hemisferi, što su naučnici otkrili analizom podataka sa satelita.Kako navode, južna hemisfera u prosjeku prima više radijacijske energije na vrhu atmosfere, dok na sjevernoj postoji gubitak te energije.Ranije studije sugerisale su da se ta neravnoteža kompenzira atmosferskim i oceanskim cirkulacijama koje prenose energiju, ali nova studija pokazuje da te cirkulacije nisu u potpunosti mogle nadoknaditi razlike tokom posljednja dva desetljeća.U svom radu naučnici navode da je zabilježeno odstupanje od 0,34 vata po kvadratnom metru po desetljeću. U kontekstu prosječnog sunčevog zračenja od 240 do 243 vata, to odstupanje nije veliko, ali je statistički značajno.Prema stručnjacima, promjene su rezultat promjena u vodenoj pari i oblacima u atmosferi, kao i promjena u refleksivnosti površina Zemlje.&nbsp;- Led i snijeg reflektiraju više sunčeve svjetlosti od stijena ili vode. Smanjenje morskog leda i snježnog pokrivača na sjevernoj polutki doprinijelo je tamnjenju planete“, pojašnjavaju naučnici.

"Tamnjenje" je izraženije na sjevernoj nego na južnoj polutki, što su naučnici otkrili analizom podataka sa satelita

Zemlja postaje sve tamnija: Šta to znači?

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu dobili su naučnici Mary Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za svoja revolucionarna otkrića o tome kako ljudski imuni sistem sprječava da napadne vlastito tijelo, mehanizam poznat kao periferna imunološka tolerancija.Odluku je u ponedjeljak objavila Nobelova skupština Karolinska instituta u Švedskoj, ističući da su istraživanja ovog trojca "postavila temelje novog polja imunoloških istraživanja i otvorila put razvoju tretmana za autoimune bolesti i rak".Laureati će podijeliti novčanu nagradu od 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara), a medalje će im uručiti švedski kralj na svečanosti 10. decembra u Stockholmu.<h2>Revolucionarno razumijevanje imunog sistema</h2>Ljudski imuni sistem je jedno od najkompleksnijih dostignuća evolucije, svakodnevno nas štiti od hiljada bakterija, virusa i drugih mikroorganizama. Ali ta moć ima i tamnu stranu: ako nije precizno regulisan, imuni sistem može početi napadati vlastite organe, što dovodi do teških autoimunih bolesti.Upravo su na to pitanje, kako tijelo razlikuje "svoje" od "tuđeg", Brunkow, Ramsdell i Sakaguchi dali ključne odgovore. Njihova istraživanja objasnila su ulogu posebne vrste imunih ćelija poznatih kao regulatorne T ćelije (Treg), koje djeluju kao "čuvari" imunog sistema i sprječavaju da organizam sam sebe uništi."Njihova otkrića razjasnila su osnovne mehanizme imunološke ravnoteže i otvorila nove mogućnosti u liječenju bolesti koje pogađaju milione ljudi širom svijeta", saopćila je Nobelova komisija.Japanski imunolog Shimon Sakaguchi prvi je još 1980-ih sumnjao da u tijelu postoje specijalne ćelije koje "smiruju" pretjerano aktivne T ćelije. U eksperimentima na miševima, on je pokazao da uklanjanje određenih T ćelija dovodi do razvoja niza autoimunih bolesti, dok njihovo vraćanje u organizam sprječava štetu. Godine 1995. Sakaguchi je konačno identifikovao novu klasu T ćelija koje je nazvao regulatorne T ćelije, prelomni trenutak u imunologiji.U isto vrijeme, američki naučnici Mary Brunkow i Fred Ramsdell istraživali su misterioznu bolest kod laboratorijskih miševa nazvanu scurfy. Miševi s ovom genetskom mutacijom imali su teška oštećenja tkiva jer imuni sistem nije mogao da se "isključi". Nakon godina mukotrpnog rada, Brunkow i Ramsdell su pronašli gen odgovoran za tu pojavu, Foxp3.Njihovo otkriće iz 2001. pokazalo je da mutacije tog gena uzrokuju i rijetku ljudsku bolest poznatu kao IPEX sindrom, u kojem dolazi do potpunog kolapsa imunološke tolerancije. Nedugo zatim, Sakaguchi i njegovi saradnici dokazali su da upravo Foxp3 kontroliše razvoj regulatornih T ćelija, čime je zatvoren krug, i rođena nova paradigma imunologije.<h2>Novi putevi u liječenju raka i autoimunih bolesti</h2>Otkrića ovogodišnjih laureata imaju ogromne praktične implikacije. Regulatorne T ćelije, pokazalo se, igraju ključnu ulogu ne samo u sprečavanju autoimunih reakcija, nego i u ponašanju tumora. Neki karcinomi uspijevaju "privući" ove ćelije kako bi se zaštitili od imunog napada. Zato današnji istraživači pokušavaju razviti lijekove koji bi blokirali tu zaštitu i omogućili imunom sistemu da uništi tumor.S druge strane, kod bolesti poput dijabetesa tipa 1, multiple skleroze ili reumatoidnog artritisa, cilj je upravo suprotan, povećati broj regulatornih T ćelija kako bi se smanjila šteta koju nanosi pretjerano aktivan imuni odgovor. Klinička ispitivanja u toku istražuju upotrebu interleukina-2 i drugih metoda za stimulaciju tih ćelija, pa čak i njihovo laboratorijsko umnožavanje i vraćanje u tijelo pacijenata.Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu tradicionalno otvara sezonu objave dobitnika u oktobru, nakon čega slijede nagrade za fiziku, hemiju, književnost, mir i ekonomiju. Nagrade su ustanovljene testamentom švedskog pronalazača Alfreda Nobela 1901. godine, a ceremonije dodjele održavaju se 10. decembra, na godišnjicu njegove smrti.Među ranijim dobitnicima ove prestižne nagrade su Alexander Fleming za otkriće penicilina, te brojni savremeni istraživači koji su doprinijeli razvoju mRNA vakcina protiv COVID-19.Prošlogodišnji laureati bili su američki naučnici Victor Ambros i Gary Ruvkun za otkriće mikroRNA, malih molekula koje upravljaju načinom na koji se ćelije razvijaju i međusobno razlikuju.<h2>Tri naučnika koja su promijenila razumijevanje života</h2>Mary E. Brunkow (rođena 1961.) doktorirala je na Univerzitetu Princeton i danas radi kao viši programski menadžer na Institutu za sistemsku biologiju u Seattleu. Fred Ramsdell (rođen 1960.) doktorirao je na Univerzitetu u Kaliforniji u Los Angelesu i trenutno je naučni savjetnik u kompaniji Sonoma Biotherapeutics u San Franciscu. Shimon Sakaguchi (rođen 1951.) profesor je na Univerzitetu Osaka u Japanu i jedan od vodećih svjetskih imunologa.Njihov zajednički rad, kako je istaknuto u obrazloženju Nobelove komisije, "dao je fundamentalno razumijevanje načina na koji se imuni sistem drži pod kontrolom i time pružio najveću moguću korist čovječanstvu".

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Radiochirurgia Zagreb uvela Da Vinci robotsku hirurgiju

Naučnici predstavili "superdrvo" koje je 10 puta jače od čelika

Za nekoliko mjeseci stiže velika promjena na WhatsApp

Naučnici otkrili curenje metana iz pukotina na morskom dnu na Antarktiku

Robotska podmornica kreće na ekspediciju oko svijeta Magelanovom rutom

Studija: Žene genetski sklonije depresiji od muškaraca

Genijalni Bosanac oduševio i svjetske naučnike: Dok njegovi vršnjaci rješavaju testove, mladi Banjalučanin predaje profesorima

Proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

Zemlja postaje sve tamnija: Šta to znači?

Poznata imena dobitnika Nobelove nagrade za medicinu: Njihovo otkriće moglo bi spasiti milione života

Nauka

Oko dvije trećine satelita u zemljinoj orbiti pripada samo jednoj kompaniji

Pronađen jedan od najstarijih dinosaurusa

Preminuo kineski fizičar i nobelovac Čen Ning Jang

Prekretnica u transplantaciji organa: Naučnici na korak do univerzalnog bubrega?

Moždani implantat omogućio paraliziranom muškarcu da kontroliše i osjeća tuđe ruke

Naučnici upozoravaju: Planet je prešao granicu

Radiochirurgia Zagreb uvela Da Vinci robotsku hirurgiju

Naučnici predstavili "superdrvo" koje je 10 puta jače od čelika

Za nekoliko mjeseci stiže velika promjena na WhatsApp

Naučnici otkrili curenje metana iz pukotina na morskom dnu na Antarktiku

Robotska podmornica kreće na ekspediciju oko svijeta Magelanovom rutom

Studija: Žene genetski sklonije depresiji od muškaraca

Genijalni Bosanac oduševio i svjetske naučnike: Dok njegovi vršnjaci rješavaju testove, mladi Banjalučanin predaje profesorima

Proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za fiziku

Zemlja postaje sve tamnija: Šta to znači?

Poznata imena dobitnika Nobelove nagrade za medicinu: Njihovo otkriće moglo bi spasiti milione života