Vijest da je godišnji izvoz jaja iz Bosne i Hercegovine prošle godine povećan za 84 posto je nesumnjivo pozitivna. Jaja su, uz maline, šumske proizvode i jestivo ulje, među rijetkim prehrambenim proizvodima kojih više izvozimo nego što uvozimo. Sjajna su vijest da puni kamioni jaja odlaze u Srbiju, Italiju, Crnu Goru, Austriju i Hrvatsku. Ali prazne štale i silosi širom BiH su prava slika naše poljoprivredne nemoći.<h2>Pad potrošnje</h2>Peradarstvo je opstalo zahvaljujući investicijama i prilagođavanju EU standardima, a ne zbog podrške države, objašnjava Predrag Miličić, direktor kompanije „Agreks“ i jedan od vodećih ljudi ovog sektora. Navodi da je, uz njegovu kompaniju, još jedna domaća firma počela izvoziti za EU, pa je izvoz značajno porastao. I pad domaće potrošnje je preusmjerio višak proizvoda ka izvozu, dodaje. - Problem nije u kvalitetu firmi, jer smo mi još 2012. godine ispunili tehničke uslove, već u tromosti države. Odobrenje za izvoz ne dobija firma, već država, a BiH godinama kasni s usklađivanjem zakona i provođenjem kontrola, poput monitoringa salmonele - navodi on. Zbog spore i komplikovane koordinacije entitetskih i državnih nivoa, ova firma je punih sedam godina čekala spremna da počne izvoziti, kaže Miličić. Dodaje da poljoprivredi ne trebaju subvencije već efikasne institucije, koje će ukloniti birokratske blokade i omogućiti slobodan rad.<h2>Pravilnici na čekanju</h2>Prepreka da nakon izvoza B klase jaja počnemo izvoziti i jaja A klase su entitetske vlasti, decidan je Saša Bošković, direktor Ureda za veterinarstvo BiH. Navodi da ovaj ured već pet mjeseci čeka da entitetske vlade usvoje četiri izmijenjena pravilnika, koji su već odavno usaglašeni s tim vladama. - Da bi Vijeće ministara BiH to usvojilo, i da bismo počeli izvoziti, trebaju nam pozitivna mišljenja koja još čekamo - navodi Bošković. Kaže da su peradarski proizvođači za 10 do 20 posto konkurentniji od EU, ali im entitetske vlade bez ikakvog obrazloženja koče izlazak na to tržište. Bez države, koja će stati iza proizvođača, svaki naš izvozni skok će ostati tek statistički incident, a ne signal oporavka. <h2>Porazan bilans</h2>Bilans vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda je porazan i brzo hladi optimizam. Uvozimo 4,24 milijarde maraka više hrane nego što izvozimo. Uzalud slavimo izvoz jaja, dok god uvozimo deset puta veće vrijednosti u mesu, pšenici i mlijeku, nego što izvozimo.

Poljoprivredi ne trebaju subvencije već efikasne institucije, koje će ukloniti birokratske blokade i omogućiti slobodan rad

Domaći peradari još izvoze samo B klasu jaja

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić na konferenciji za medije odgovarao je na pitanja o Južnoj interkonekciji, gdje je kazao da će sve dozvole biti obaveza investitora, uključujući i eksproprijaciju.- Lokalni nivoi vlasti će se odreći naknade, a privatna lica će biti kompenzovana. Ministarstvo prostornog uređenja FBiH radi na imenovanju Komisije za urbanističku saglasnost za ovaj projekat. Državna imovina je ostala neriješeno pitanje i ako ne bude riješena, ovaj projekat neće biti implementiran. Volio bih da se državna impovina riješi ne samo za ovaj projekat, nego u kompletu - rekao je Lakić.

Lakić o Južnoj interkonekciji: Ovo će biti model i za brojne naredne projekte, s američkim investitorom smo dobili kraću proceduru implementacije

Na pitanje da li je AAFS investitor ili izvođač radova, Lakić je kazao da su oni investitor.- Građevinski i operativni dio će izvoditi domaće firme. Investicija u velikoj mjeri ostaje u BiH tim firmama. Uvoz gasa će i dalje ići preko Energoinvesta. Ta kompanija ima značajne prihode od uvoza, a tako će i ostati. Bez velikih industrijskih potrošača cijena ovog gasa je previsoka. Mi moramo cijenu spustiti većom kupovinom gasa. Tuzlu smo odlučili gasifikovati i iz tog razloga, a imamo i projekat Sjeverne interekonekcije. Imat ćemo dva transportera gasa - BH Gas i investitora - rekao je Lakić.

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Za nas je energetska sigurnost jednaka nacionalnoj, ovo je projekat vrijedan 1,5 milijardi 

Na pitanje novinara "Avaza" o Istočnoj interkonekciji, ministar je kazao da RS i FBiH rade zajedno i usaglašeno kako bi doveli gas privredi i građanima te poručio da podržava sve interkonekcije.- Ali svjesni su i u RS da od 2028. godine nema više ruskog gasa u Evropi. To što se grade interni gasovodi što je dobro jer nam trebaju potrošači. Brčko je tu značajno jer su kroz njega planirani i gasovodi za FBiH kao i za RS - naglasio je Lakić.Još jednom je ponovio da će mostarski Aluminij biti samo kupac gasa.- Kakanj, Tuzla i Mostar su planirani za gradnju plinske elektrane, ali možda će to i investitor uraditi tamo. Sigurno je da u Hercegovini treba ta elektrana jer je potrošnja velika - naveo je Lakić.Pojasnio je da prema mišljenju Ministarstva pravde ne ruše ugovor o Evropskoj energetskoj zajednici, a da je interes svega ovoga da imaju nižu cijenu gasa.

Još jednom je ponovio da će mostarski Aluminij biti samo kupac gasa

Lakić: AAAFS je investitor, a ne izvođač radova, građevinski dio će raditi domaće firme, problem nam je i dalje državna imovina

Predsjednik kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Džozef Flin poručio je na zajedničkoj konferenciji za medije s resornim ministrom Vedranom Lakićem prvo je čestitao reprezentaciji BiH na plasmanu na Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Sjevernoj Americi.Naveo je da je on osnivač tri kompanije i da ima mnogo iskustva u sektoru finansijskog kapitala.- Na ovo gledamo kao stratešku investiciju, ne samo za BiH i ovaj region, nego i generalno, u smislu rada na energetskoj sigurnosti i rada na povećanju na industrijskom kapacitetu. Ovo je iz naše perspektive što se gleda kao strateška nacionalna investicija. Ovo dolazi u pravom trenutku, jer poznato vam je da energetska sigurnost u kontekstu globalnih dešavanja jeste jedan od prioriteta za SAD. Ne samo za trenutnu administraciju, nego i za investitore AAFS je namjenski instrument za privlačenje dodatnog kapitala i osnaživanje generalne investicije. Mi smo diregent jednog orkestra, koji će funkcionirati na način da privlači investicije i na sebe preuzima određeni rizik. Tu je važan naš dugoročni odnos s Vladom FBiH, odnosno FBiH, jer bez toga ne bi bilo interesa investitora - rekao je Flin.Istakao je da oni rade ekspertizu i građevinski dio.- Predviđen je angažman eksperata za izgradnju gasovoda i mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Moram se zahvaliti ministru i premijeru na angažmanu, kao i kolegama iz Ambasade SAD da iskoristimo ovu jedinstvenu priliku, kako bi u narednim decenijama osigurali benefite. Ovo je značajna američka investicija, koja bi privukla interes i za investicije u druge djelatnosti. Nadam se da nastavljamo biti partneri i u narednom periodu - kazao je.

Potpredsjednik iste kompanije Džesi Binal poručio je da je za njih važno da cjelokupni proces bude transparentan. Naveo je da je ovaj projekat za BiH, cijeli region i SAD. - Za nas energetska sigurnost je jednaka nacionalnoj sigurnosti, zato je ovo jedan od prioritetnih projekata za Trampovu administraciju. Drago mi je da smo u historijskim danima u BiH, kada smo mogli pratiti vašu reprezentaciju, a vjerujemo da ćemo kroz ovakve aktivnosti približiti građane BiH i SAD. Unaprijed se radujem budućim pobjedama - kazao je Binal.Direktor AAFS-a BiH Amer Bekan kazao je da s Flinom i Binalom dugi niz godina radi na drugim projektima i zahvalan im je što su prepoznali BiH kao zemlju s investicionim potencijalom.- Ovo nije samo ekonomsko, nego i sigurnosno pitanje. Drago mi jeda ćemo raditi i da ćemo uz podršku politike što prije krenuti u realizaciju projekta. Kada potpišemo ugovor, onda ćemo govoriti kada možemo početi s realizacijom - naveo je Bekan.Bekan je kazao da su njihove studije pokazale da bez plinskih elektrana ova investicija ne bi bila isplativa. Što se tiče plina, kazao je da je to berzanska roba, da to ne ovisi o njima. Istakao je da je njihova kalkuacija da je ovo projekat vrijedan milijardu i po KM.- Banke ne daju više od 70 posto projekta, morate imati minimalno 30 posto od svojih sredstava. U ovoj grupaciji je dosta kompanija, a mi smo izlog tih ljudi. Nije teško ovo finansirati, velike banke su zainteresovane. To je važno za BiH, otvorit će vrata i drugim investicijama. Mi ćemo dovesti i druge kompanije, koje će zaposliti radnike. Ovo je veliki finansijski interes. Sve je transparentno, mi smo na raspolaganju, ali nismo dosad mogli da govorimo dok još nismo izabrana kompanija, čekamo da to Parlament izglasa - naveo je Bekan.

Mi smo diregent jednog orkestra, koji će funkcionirati na način da privlači investicije i na sebe preuzima određeni rizik, rekao je Flin

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Ovo je prioritet Trampove administracije, projekat je vrijedan 1,5 milijardi 

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP) održao je konferenciju za medije za jedno s predstavnicima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Džozefom Flinom, Džesijem Binalom i Amerom Bekanom.Oni su razgovarali o aktuelnosti vezano za projekat Južne intekonekcije.Resorni ministar Lakić rekao je da je želja da prezentiraju sve informacije vezano za ovaj projekat i da nakon toga ne ostane niti jedna sugestija niti sumnja koje bi mogle ugroziti ovaj projekat.- Prije nekoliko godina je Zakon o južnoj interkonekciji bio pred Parlamentom, 2021. godine je prošao Predstavnički dom, ali nije Dom naroda PSBiH. U januaru 2025. su ga usvojila oba doma Parlamenta, ali do implementacije projekta nije došlo. Treba biti iskren i reći da nije bilo političke volje za implementaciju ovog projekta. Nakon toga se desilo iskazivanje interesa američke kompanije AAFS i mi smo dobili pismo interesa i samoinicijativnu ponudu, osim izgradnje plinovoda, izražen je interes za izgradnju i gasnih elektrana - rekao je Lakić.Dodao je da su političke partije koje participiraju u vladajućoj većini imale su politički dogovor da se maksimalna pažnja posveti realizaciji ovog projekta.- Bila je ideja da se direktno u Zakon uvrsti firma za realizaciju ovog projekta. I nama je to bilo prvi put da se dešava, bile su sumnje, preispitivanja, provjerovali smo Zakone. Komunicirali smo i s drugim ministarstvima i dobili pozitivna mišljenja da se takvo nešto može uraditi. Tehnička grupa potpomognuta EPA projektom i donosiocima odluka u FBiH je došla do usaglašenog prijedloga zakona. Vlada je 14. januara usvojila informaciju ovog Ministarstva da smo zaprimili pismo namjere i ponudu - naveo je Lakić.Istakao je da žele potpunu transparentnost te zahvalio i Ambasadi SAD u BiH i gospodinu Ginkelu, kao i njegovom timu, od kojeg su dobili pismo u kojem se podržavaju izmjene i dopune Zakona i pismo AAFS.Poručio je da je tekst Zakona usvojen na Vladi prije 10 dana.- U izmjeni se korigovalo i to, osim osnovnog gasovoda, dodali smo i odvojke za druge gradove, kako bi uhvatili što više područja da budu gasifikovani, a to su Grude, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Čapljina, a dodali smo i novi dio gasovoda, koji nije vezan za ovu trasu interkonekcije, a to je od Kladnja prema Tuzli. Smatrali smo da trebamo iskoristiti priliku, da bi počeli gasifikaciju i industrijskog dijela FBiH, a kako bi gasovod došao i do TE Tuzla, jer nam je bitna za energetsku stabilnost FBiH. U zakon je upisano ime investitora i željeli smo da interesi FBiH budu obezbjeđeni. Ovo je strateški projekat za FBiH, ali moramo zaštiti interes FBiH. U narednim danima predstoje sjednice oba doma Parlamenta, to je planirano za iduću sedmicu. Ključna i najbitnija procesna radnja bit će zaključivanje ugovora i američkog investitora. Naglasio je da će se služiti Zakonom o koncesijama i u sve će biti uključen veći broj pravnika kako bi se zaštitili interesi i jedni i drugi, zbog čega smo stavili vremensku odrednicu od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona - istakao je Lakić.Naveo je da predstoji dinamičan posao i da će izaći s ugovorom koji je višedecensijski, a koji će biti prekretnica za razvoj energetske infrastrukture.- Imamo ogromnu zahvalnost što je američki investitor iskazao interes, ali moramo zaštiti obje strane. Ovim zakonom smo dobili mnogo kraću proceduru implementacije projekta, BH Gas bi provodio javne nabavke, bilo bi problema za sredstva BH Gasu, a motiv je odluka EU da 1.1.2028. godine više ne može biti ruskog gasa. Zato želimo da stvari brže rješavamo, ovo će biti nova stvar u zakonodavstvu, ali ako počnemo s ovim, ovo će vjerovatno biti model za brojne naredne projekte. Zakon će biti dostavljen po hitnom postupku Parlamentu. Premijer FBiH Nikšić je 26. 3. ga uputio prema Parlamentu, a bitno je i zaključivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, a to mora ići paralelno s ovim procesom donošenjem Zakona, a premijer je to dostavio Vijeću ministara BiH. Slijedi nam izgradnja interkonekcije i gasovoda Kladanj-Tuzla, kao i izgradnja gasnih elektrana, koje bi stabilozovale energetski sistem FBiH - zaključio je Lakić.

Slijedi nam izgradnja interkonekcije i gasovoda Kladanj-Tuzla, kao i izgradnja gasnih elektrana, koje bi stabilozovale energetski sistem FBiH, rekao je Lakić

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković već dva dana ne nalazi za shodno da osudi prvorazredni sigurnosni i diplomatski skandal, koji se desio u Banjoj Luci 29. marta. Umjesto toga, na mrežama se bavi izbornom kampanjom i beskorisnim političkim prepucavanjima.

Grupa mladića je napala Zorana Piličića, hrvatskog konzula u Bosni i Hercegovini, i njegovog brata u Banjoj Luci. Tukli su ih, proganjali ulicama skoro pola sata, upućivali salve uvreda i nazivali ustašama. Srećom, nisu teže povrijeđeni - prošli su s hematomima, modricama i ogrebotinama.<h2>Loši odnosi</h2>Konakovićevo ministarstvo je nadležno da akredituje konzule i diplomate nižeg ranga, čime im garantuje diplomatski status i zaštitu državnih organa. On, međutim, na društvenim mrežama žali za osipanjem kapitalnih kadrova svoje stranke, prepucava se s političkim protivnicima i bavi se svim i svačim osim svojim poslom. O napadu - gromoglasno šuti.- Razočaran sam da ministar vanjskih poslova nije makar verbalno osudio napad na visokog diplomatu. Smatram da je to neprofesionalno - komentariše za „Dnevni Avaz“ Mirza Hajrić, bivši diplomata i politički analitičar.Navodi da nezvanično čuje da su međuljudski i profesionalni odnosi zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova BiH dosta narušeni proteklih godina, i da mnogi ne komuniciraju međusobno. Hajrić zaključuje da višednevna šutnja ministra i Ministarstva nanosi dodatnu štetu ugledu BiH.Očekivano bi bilo da ministar posjeti napadnutog konzula, pa možda i da se sastane s ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ti potezi bi, uz verbalnu osudu, popravili ugled Ministarstva i BiH, koji je narušen ovim napadom.<h2>Osude drugih</h2>Napad na konzula Piličića i njegovog brata su osudili Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske, Draško Stanovuković, gradonačelnik Banje Luke, ambasade Republike Hrvatske i Češke u BiH i drugi.Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na poziv „Dnevnog avaza“ da komentarišu napad i višednevnu šutnju ministra Konakovića.Umjesto Konakovića napad je najoštrije osudio njegov zamjenik Josip Brkić. Primio je hrvatskog ambasadora Ivana Sabolića, te naveo da su napadom ozbiljno ugroženi sigurnost diplomatskih predstavnika i principi Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Istakao je da su sigurnost i nepovredivost diplomatskog osoblja temeljne obaveze svake države domaćina, te pozvao nadležne institucije da hitno uhapse odgovorne i da ih sudski procesuiraju.<h2>Protestna nota</h2>Ambasada Hrvatske u BiH uputila je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH zbog teškog incidenta u Banjoj Luci. Navode da je žrtva napada konzul prvog reda. Ambasada “najoštrije osuđuje čin fizičkog nasilja” počinjen nad hrvatskim diplomatom i njegovim bratom, navodi se u protestnoj noti.Kako se navodi, na konzula i njegovog brata nasrnula je grupa nepoznatih osoba, a fizički napad bio je praćen “verbalnim uvredama na nacionalnoj osnovi”. Hrvatska ambasada od institucija u Bosni i Hercegovini izričito zahtijeva “hitno provođenje temeljne istrage, identifikaciju i primjereno kažnjavanje počinilaca”.Također, u diplomatskoj noti traži se i “jasna osuda ovog krivičnog djela počinjenog iz mržnje nad hrvatskim diplomatskim službenikom”. Osim zahtjeva za procesuiranje odgovornih za ovaj napad, Ambasada Hrvatske u noti očekuje i “preduzimanje svih potrebnih mjera radi osiguranja pune bezbjednosti i zaštite svih diplomatskih službenika Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini”.

Ministar se na društvenim mrežama bavi svim i svačim osim svojim poslom

Konaković: Izignorisao diplomatski skandal

Šutnja o napadu na hrvatskog konzula: Konaković izignorisao diplomatski skandal

Fahrudin Džabija, vozačtramvaja i nekadašnji predsjednik Sindikata Javnog preduzeća GRAS, svog direktora Senada Mujagića već godinama zove „nelegalni“. Džabija za „Dnevni avaz“ objašnjava da mu direktor ne može ništa, jer ne iznosi laž već činjenice.- I nadležna inspekcija je to potvrdila – navodi Džabija, i pokazuje nalaz Kantonalne inspekcije rada iz jula 2022. godine. Tu je konstatovano da je Nadzorni odbor (NO) mogao imenovati vršioca dužnosti generalnog direktora GRAS-a na manje od dva mjeseca, i to samo dva puta uzastopno.Međutim, NO je Mujagića za v.d. direktora imenovao ukupno 15 puta na periode od mjesec dana, između februara 2021. godine i juna 2022. godine, konstatuje u dokumentu inspektor rada Miron Hafizović i zaključuje da inspekcija nije nadležna kontrolisati rad NO GRAS-a.Prigodna izmjena statutaDžabija je krajem 2025. godine prijavio i Nadzorni odbor GRAS-a, jer je izmjenom Statuta reducirao propisane uslove za generalnog direktora, kako bi Mujagić mogao biti i trajno imenovan.Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je provjerio prijavu i utvrdio da je izmjenu Statuta zatražila Vlada KS, posredstvom svog punomoćnika koji „vrši ovlaštenja Skupštine GRAS-a“.Ured je prihvatio obrazloženje ministra saobraćaja Adnana Štete i Vlade KS, da su spustili kriterije kako bi ih prilagodili tržištu rada, na kome nema adekvatnih kadrova, te okončao postupak. Identično objašnjenje o manjku kadrova je dao i NO, kada je odbio Mujagićevu ostavku.Sumnjiva stručnostJedina zvanično dostupna biografija Senada Mujagića je ona s izbornih plakata njegove stranke, Socijaldemokratska partija BiH (SDP). Tu se navodi da radi u GRAS-u od 1993. godine, da je magistrirao politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, te da je magistrirao i saobraćaj, ali ne navodeći na kojem fakultetu.Ni Mujagić ni nadležna služba GRAS-a nisu odgovorili na zahtjev „Avaza“ da dostave biografiju dugogodišnjeg v.d. direktora, ili da kažu gdje je i kada stekao diplome. Radnici GRAS-a sumnjaju da je riječ o nekom od fakulteta u Travniku.<h2>Zaobilaženje javnog pozivaStranke na vlasti nerijetko zaobilaze zakonsku obavezu raspisivanja javnog poziva za imenovanje rukovodilaca, tako što ih godinama nezakonito drže u statusu v.d., upozoravaju godinama organizacije poput Transparency International BiH. Ovakva prakse omogućavaju vlastima da na rukovodeće pozicije postave politički podobne kadrove bez odgovarajuće stručne spreme i da ih lakše kontrolišu.&nbsp;</h2>

Fahrudin Džabija, vozač tramvaja i nekadašnji predsjed nik Sindikata Javnog preduzeća GRAS, protiv sistema

Upitna zakonitost direktora GRAS-a: Vlada KS uporna da samo Mujagić može voditi GRAS

Glasači u Bosni i Hercegovini bi na Općim izborima u oktobru ove godine najvjerovatnije ipak mogli glasati bez biometrijske tehnologije i skenera. Grupacija predvođena kompanijom „Planet Soft“ se žalila na odluku Centralne izborne komisije (CIK), kojom je odbačena njihova ponuda, saznaje „Dnevni avaz“.CIK je 19. marta odabrao biometrijsku tehnologiju i skenere kompanije „Smartmatic“, čija ponuda je bila 17 miliona skuplja od ponude banjalučkog „Planet Softa“, a rok za isporuku duži za 49 dana. Danas ističe desetodnevni rok za predaju žalbi na odluku CIK-a. <h2>Rok ističe </h2>Nezvanično saznajemo da je u žalbi CIK-u navedeno da izabrani „Smartmatic“ nije dostavio ispravne reference, niti je dokazao tehničku usklađenost sa zahtjevima tendera. Navodi se i da je CIK favorizovao izabranog ponuđača, i priznao mu identične stvari koje su osporene „Planet Softu“. Žalbom je „Planet Soft“ ukazao da je CIK favorizovao izabranog ponuđača, te pogrešno primijenio Zakon o javnim nabavkama BiH. Tenderom je utvrđeno da se testirana oprema, i spremna za upotrebu, mora dostaviti gradskim i općinskim izbornim komisijama najkasnije 27. septembra. Da bi izabrani „Smartmatic“ na vrijeme dostavio opremu, ugovor s CIK-om mora biti potpisan najkasnije 26. aprila. Teško da će se to desiti, jer CIK ima pet dana da usvoji ili odbaci žalbu „Planet Softa“, u periodu uskršnjih praznika. Ako odbaci žalbu, dužan je proslijediti odluku i dokumentaciju Uredu za rješavanje žalbi (URŽ) BiH. U izuzetno složenim predmetima, ovaj Ured ima rok i do dva mjeseca da odluči u predmetu. Njegove odluke su konačne, pa se protiv njih može jedino pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. <h2>Trećerangirani ponuđač </h2>Da ponuda firme „Smartmatic“ ne zadovoljava tehnički minimum tendera, za „Dnevni avaz“ tvrdi i Anis Škamo, direktor „Artco Company“. Ova kompanija predvodi trećerangiranu grupu ponuduđača, koja nudi tehnologiju četiriju renomiranih američkih i jedne njemačke kompanije. Zaposlenici „Artco Company“ su pregledali ponudu i utvrdili da izabrana kompanija nije ponudila CIK-u vlasništvo nad izvornim kodom, već samo upravljanje lokalizovanom verzijom koda, navodi on. Objašnjava da to znači da CIK neće samostalno upravljati kodom, odnosno izborima. Dodaje da izabrana kompanija nije dostavila ni adekvatnu industrijsku sigurnosnu dozvolu za upravljanje tajnim podacima, te da je ponudila i znatno jeftinije skenere upola slabije rezolucije od one tražene tenderom.- Uprkos tome, nisam siguran da ćemo se žaliti, jer ne znam šta bi žalba promijenila - navodi Škamo i objašnjava da bi čak i ako bi žalba bila usvojena, rokovi za žalbu onemogućili njegovu kompaniju da isporuči opremu u obećanom roku.

Da bi izabrani „Smartmatic“ na vrijeme dostavio opremu, ugovor s CIK-om mora biti potpisan najkasnije 26. aprila

Izborno mjesto u Gruziji, opremljeno tehnologijom kompanije „Smartmatic“

„Planet Soft“ se žalio, donosimo detalje: Rokovi će ipak srušiti biometriju?

Dugo smo se tješili da uprkos niskim platama živimo kvalitetnije od većine evropskih građana. Zagrebemo li samo malo u ekonomiju i statistiku, iskaču gomile podataka koje ruše privid da je jeftinije živjeti u Bosni i Hercegovini nego u Evropi.Radnik iz Minhena može kupiti puter po 40 posto nižoj cijeni od radnika u Sarajevu. Slično je i s mlijekom, jajima, mesom. Njemačka snažno subvencionira svoju poljoprivredu, dok naša vlast netransparentnim podjelama subvencija nerijetko kupuje glasove, a uništava poljoprivredu.Zato su nam cijene hrane minhenske, a plate bosanske, četiri puta niže nego u Njemačkoj. Zato na hranu trošimo gotovo polovinu mjesečnih primanja, dok je u njemačkoj to oko 10 posto. Odavno smo društvo u kojem je ceker luksuz. Koje kupuje hranu druge ili treće klase po prvorazrednim cijenama.Ono što nazivamo jeftinijim balkanskim životom, jeste zapravo zloćudna subvencija, koju društvo samo sebi isplaćuje kroz sramno niske cijene rada u uslužnom sektoru.Kafa je jeftinija jer su konobari uglavnom potplaćeni, kao i frizeri, automehaničari i brojne druge zanatlije. Naš privid životnog standarda dodatno čuvaju i naslijeđeni zidovi roditeljskih kuća. U njima smo navikli živjeti, a i ne plaćamo visoke kirije kao zapadnjaci.Njemački radnik može uštedjeti 10 do 20 posto svoje plate, čak i nakon plaćanja skupih kirija, te skupih zubarskih i automehaničarskih usluga. U tome je sva suština ekonomskog jaza između onih koji paze i razvlače do naredne plate, i onih koji mogu planirati godišnje odmore.U tome je razlika između zemlje koja visoko cijeni rad, u kojoj je hrana jeftina, a luksuz skup, i zemlje u kojoj je rad najjeftiniji, a ceker najskuplji u cijeloj Evropi.&nbsp;&nbsp;

Plate bosanske, a cijene njemačke

Kraj sna o jeftinijem životu na Balkanu

Radio sam u kuhinji hotela „Maršal“ od 2000. do 2016. godine, priča za „Dnevni avaz“ šezdesetdvogodišnji Ahmet Čalija. Hotel je nekada bio simbol luksuza, olimpijskog duha i sastajalište političke i sportske elite. Danas je sablasna ruševina, usred skijališta u koje je Kanton Sarajevo uložio desetine miliona KM.Vlada KS je 2016. godine u hotel uvela prinudnu upravu i za vršiteljicu dužnosti postavila Amru Kaljić iz Javnog preduzeća ZOI 84. Nedugo zatim, hotel je zatvoren, a otkaz je bio jedina opcija za Čaliju i brojne kolege. Kaljić je odbila govoriti o svojoj ulozi u propasti hotela. Navodi da to za nju nije važno.<h2>Važno je radnicima</h2>Čaliji je itekako važno jer mu hotel duguje gotovo 23.000 KM. Dug je utvrđen pravosnažnom presudom, ali ni on ni njegove kolege nisu dobili nijednu marku. Navodi da bi mu penzija danas bila veća da mu nisu nedostajala 54 mjeseca neuplaćenog staža, jer ne bi pristao na vojnu penziju.- Hotel je znao napraviti devet miliona KM prometa. A već godinama propada - navodi Čalija. Dodaje da hotel posjeduju i gotovo pet duluma zemljišta, gdje su smješteni kotlovnica i vešeraj.Zahid Bešović je bio direktor hotela „Maršal“ prije, tokom i nakon rata. Čim je došla upraviteljica Kaljić, podijelila je otkaze šefovima prodaje, smještaja, tehničke službe, navodi Bešović za „Dnevni avaz“. Iako je sud kasnije presudio u njihovu korist, to više nije bilo važno jer je sahranila hotel, dodaje.- Upraviteljica je napustila hotel zadnja, a ključeve dala Opštini Trnovo - navodi Bešović, koji smatra da Tužilaštvo KS ima dužnost zbog zloupotrebe položaja i prekoračenja ovlaštenja procesuira i v. d. upraviteljicu Amru Kaljić i bivšeg ministra za privredu.

<h2>Otimanje za vlasništvo</h2>Kanton, Federacija, Opština Trnovo i Preduzeće „Famos“ su se godinama sporili oko toga ko je stvarni vlasnik hotela „Maršal“. To je sprečavalo prodaju ili ozbiljnije ulaganje, dok je hotel još funkcionisao.Vlada KS iz 2017. godine saopštila je da uvodi privremenu upravu radi sanacije hotela, koji se suočavao s finansijskom krizom i gubitkom od 2,5 miliona KM. Imovinski sporovi su razriješeni još 2020. godine, ali je za hotel bilo prekasno. Lopovi su do tada ukrali sve što je imalo vrijednost, pa su ostali samo goli betonski zidovi i leglo glodara u srcu skijališta.KANTON, Federacija, Opština Trnovo i Preduzeće „Famos“ su se godinama sporili oko toga ko je stvarni vlasnik hotela „Maršal“HOTEL je znao napraviti devet miliona KM prometa. A već godinama propada - navodi Čalija

Radnicima dugovi - turistima ruševina - građanima šutnja

Nekad „zlatna koka“ Bjelašnice, danas leglo glodara: Maršal’ uništen, radnici ostali bez marke

Evropa se priprema za nove talase migracija zbog rata na Bliskom istoku, koji ne pokazuje znakove smirivanja nakon skoro mjesec od prvih napada na Iran. Interpol je ove sedmice pokrenuo Evropski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata (ECAMS).Fokus ECAMS-a je razbijanje mreža krijumčara ljudi, koje svake godine ugrožavaju živote stotina hiljada migranata. Samo prošle godine je deset osoba stradalo na granicama Bosne i Hercegovine, pokušavajući balkanskom rutom doći do Evropske unije, uglavnom usljed utapanja ili smrzavanja.

<h2>Stanje u BiH</h2>ECAMS je važan korak ka jačanju operativne i obavještajne koordinacije među državama članicama Europola, koje se sad fokusiraju na suzbijanje kriminalizacije migracija, navodi za „Dnevni avaz“ prof. dr. Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti na Centru za poslovne studije u Kiseljaku.Novi pristup Europola podrazumijeva pravovremeno prikupljanje, razmjenu i analizu informacija o migrantskim rutama i krijumčarskim mrežama, navodi on. Tako bi agencije na vrijeme znale ko dolazi, kojim putem i s kojim namjerama, i mogle brže razbiti krijumčarske mreže koje eksploatišu i ugrožavaju migrante.Ako želi odgovoriti na realnu mogućnost novog vala migracija, BiH mora ojačati tehničke i kadrovske kapacitete Granične policije, fragmentiranog sigurnosnog sistema, analitičko-obavještajnog sistema, kao i prihvatne i humanitarne kapacitete, navodi profesor Korajlić.Ministarstvo sigurnosti BiH i Služba za upravljanje migracijama nisu odgovorili na pitanja „Avaza“ da komentarišu aktuelno stanje u oblasti migracija i pripreme domaćih institucija za očekivane izmjene u narednom periodu.Prema podacima evropske granične agencije FRONTEX, ova godina mogla bi biti ključna za upravljanje granicama, jer će primjena Pakta EU polovinom godine donijeti strožije propise o migracijama i azilu, uključujući i punu digitalizaciju podataka o ulasku, izlasku i putovanju u EU, (EES i ETIAS sistemi).<h2>Opao broj migranata</h2>Međunarodna organizacija za migracije (IOM) navodi da je prošle godine u BiH registrovano 13.987 neregularnih migranata, ili 44 posto manje nego 2024. godine. Uglavnom dolaze iz Afganistana, Egipta, Maroka, Turske i Sirijske Arapske Republike, a raste i broj državljana Sudana, koji su ove godine postali treća najzastupljenija nacionalnost.Iz IOM-a navode da sukobi generalno prisiljavaju ljude da bježe iz svojih domova, što je već primijećeno širom Bliskog istoka, ali još nema direktnih reperkusija na migracione tokove duž zapadnobalkanske rute, koja je i dalje druga najprometnija, nakon centralnomediteranske rute.

Novi Europolov centar važan korak ka jačanju operativne i obavještajne koordinacije

Interpol pokrenuo centar u Evropi: Slijedi novi talas migracija s Bliskog istoka

Milorad Dodik već godinama Bošnjacima imputira vjerski radikalizam i terorizam. Njegova huškačka retorika je debelo u zoni krivičnog djela - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.I dok ga Tužilaštvo BiH ignoriše, on nesmetano plete narativ o Bosni i Hercegovini kao evropskom leglu terorizma i ekstremizma. Istovremeno, BiH se ne spominje ni kao žarište niti kao operativni prioritet posljednje velike akcija EUROPOL-a na suzbijanju online radikalizacije.<h2>Novi alat radikala</h2>EUROPOL je 18. marta objavio da je masovna operacija rezultirala prijavljivanjem skoro 17.300 internet-adresa i uklanjanjem više od 1.100 sati audio materijala, koji su na internetu dijelile radikalne grupe raznih profila - od džihadista do neonacista i drugih desničarskih grupa.Među 13 zemalja obuhvaćenih akcijom su Belgija, Njemačka, Slovenija, Švedska i susjedna Srbija, dok su fokus akcije bili govori terorističkih vođa i pjesme koje veličaju nasilje, u audio formi.Audio je novi alat online radikala, ističe EUROPOL. Agencije teže detektuju tu formu nego video, jer to zahtijeva dublje poznavanje jezika i konteksta. Stoga audio materijali ostaju duže neotkriveni i dostupni osobama podložnim radikalizaciji.Ekstremističke grupe stoga sve češće koriste muziku, govore i druge audio forme kao psihološko oružje za izazivanje bijesa, slavljenje žrtvovanja i jačanje podjela – mi protiv njih.Ako je BiH zaista onakva kakvom je Dodik opisuje, zašto EUROPOL u najopsežnijoj potrazi za online radikalizmom nije smatrao za shodno da se fokusira i na Sarajevo ili Banju Luku? Ovakav ishod akcije direktno demantuje pokušaje demonizacije Bošnjaka u BiH.<h2>Politički narativi</h2>Radikalizacija na internetu je prisutna širom svijeta, pa i u BiH, i to ne smijemo negirati, kaže za „Dnevni avaz“ sigurnosni ekspert, profesor Sandi Dizdarević. Najbitnije je, dodaje, da se tim procesom bave stručnjaci i nauka a ne domaći političari, koji nerijetko jačaju problem radikalizacije svojim dnevno-političkim narativima.To što je EUROPOL zaobišao BiH u ovoj širokoj međunarodnoj akciji, Dizdarević vidi kao jasan znak da je BiH u posljednjih dvadeset godina uradila puno više nego bilo koja država u regionu ili EU, na suzbijanju radikalizma, ekstremizma i terorizma, koji su pod kontrolom nadležnih organa i službi.Osim kriminalizacije ovih aktivnosti, nadležne institucije BiH su provele čitav set multidisciplinarnih mjera u proteklih 30 godina koje su urodile plodom. To ne znači da radikalizma i ekstremizma više nema u BiH, već da je on smanjen i doveden u nivo koji nadležne institucije uspješno kontrolišu, zaključuje Dizdarević.Među 13 zemalja obuhvaćenih akcijom su Belgija, Njemačka, Slovenija, Švedska i susjedna Srbija, dok su fokus akcije bili govori terorističkih vođa i pjesme koje veličaju nasilje, u audio formiMasovna operacija rezultirala uklanjanjem više od 1.100 sati audio materijala, koji su na internetu dijelile radikalne grupe raznih profila - od džihadista do neonacista i drugih desničarskih grupa

Gdje je leglo terorizma o kojem godinama govori lider SNSD-a?

Među zemljama online radikalizacije nema BiH: EUROPOL ignoriše Dodikove ’bombe’

Pouzdan simptom da su građani Bosne i Hercegovine nadomak još jednih izbora je porast međunacionalnih sukoba i napada na povratnike i bogomolje. U nedostatku planova za ekonomski oporavak ili tehnološki napredak, pred izbore nam nude prežvakani repertoar huškačke retorike i podjele na naše i njihove.Sukob muralima i pesnicama u Stocu, praćen etno-navijačkim sukobom palicama i bakljama u Mostaru, najavljuju izbore pouzdano kao što zlaćani jaglac i laste najavljuju proljeće. Nadam se da se varam, i da nećemo uskoro slušati o napadima na povratnike, ali nisam optimista.Nije to subjektivni osjećaj. Porast mržnjom motivisanog nasilja u predizbornim periodima godinama dokumentuju organizacije, poput OSCE-a, OHR-a ili Vijeća Evrope. Situacija u BiH se često opisuje kao stabilna, što je statistički potpuno tačno. Građanin BiH ima statistički manje šanse da postane žrtva ubistva, oružane pljačke ili nasumičnog nasilja, nego stanovnik EU. Međutim, EU prosjek je nama nedostižan kada posmatramo institucionalnu zaštitu žrtava, te rizik od eskalacije nasilja usljed političkih tenzija.Analize ukazuju na jasnu vezu između agresivne političke retorike i porasta incidenata na terenu u BiH. Oni su ogledalo neodgovornosti lidera, poput Milorada Dodika, koji nekažnjeno demoniziraju Bošnjake i etiketiraju ih kao radikale i teroriste. Nije on jedini, ali je najradikalniji. Političari brižljivo njeguju ekosistem u kojem zapaljiva izjava s govornice brzo postaje kamen bačen na tuđi prozor, ili uvredljivi grafit na džamiji i crkvi.Nakon nasilja, nastavlja da boli izostanak zakonske i moralne kazne za sijanje mržnje. Patriotsku maglu prodaju zaštićeni političkim imunitetom, lošim pravosuđem i milionima u stranim bankama. Žrtve nisu samo povratnici, već i radikalizovani mladići skriveni fantomkama i naoružani palicama.&nbsp;

Nekažnjeno huškanje i sijanje mržnje

Predizborna kampanja fantomkama i palicama

U Brčko distriktu se nalazi jedina međunarodna luka BiH. Taj potencijal je već godinama nedovoljno iskorišten, iako je lokalna vlast proteklih godina uložila desetine miliona KM u kranove i infrastrukturu ove luke. Naime, BiH nije uložila ni marku u održavanje dubine korita rijeke Save, kako bi povećala njenu plovnost. Takav projekt, uz značajna ulaganja, zahtijeva i međudržavnu saradnju.<h2>Potencijal Luke</h2>Riječni saobraćaj je ključni faktor energetske stabilnosti brojnih podunavskih zemalja, poput Srbije, Mađarske, Austrije i Rumunije. Jedan standardni konvoj od četiri riječne barže (teretni brod) mijenja gotovo 500 kamionskih cisterni.

- Nakon godina nezainteresovanosti, BiH bi mogla biti prisiljena da se više okrene riječnom transportu, zbog aktuelnih poremećaja u međunarodnom cestovnom saobraćaju – navodi za „Dnevni avaz“ direktor „Luke“ Perica Josić.Dodaje da se i zbog gašenja „Koksare“ Lukavac očekuje rast potražnje za koksom.Tečna goriva trenutno stižu u BiH samo iz Hrvatske. Otvaranjem plovnog puta, BiH bi mogla uvoziti tečna goriva i iz mađarskih i rumunskih rafinerija. Time bi izbjegla cestovne blokade, granične gužve, te značajno snizila transportne troškove, a povećala sigurnost snabdijevanja.<h2>Novca ima ali..</h2>Najveći uspjeh BD-a je što gotovo 82.000 njegovih stanovnika svih vjera i nacija živi složno i bez fizičkih ili administrativnih podjela, navodi za „Dnevni avaz“ Igor Babić, predsjednik Sindikata Brčko distrikta. Dobro je i to što novac nije problem, dodaje on, jer se budžet približava cifri od pola milijarde.

Ali iza te fasade se krije glomazan i trom administrativni aparat, opterećen korupcijom, kao i u ostatku BiH, ističe Babić. Dodaje da ni pravosuđe ne funkcioniše bolje nego u ostatku države, dok radnici u realnom sektoru jedini u državi nemaju kolektivni ugovor, a dio plaće dobijaju u kovertama.Babić dodaje da je izdašan budžet najvidljiviji u visokim plaćama u javnom sektoru, dok realni sektor klizi ispod standarda u Sarajevu i Banjoj Luci. Ključni projekti poput gradskog stadiona ili bazena čekaju decenijama, dodaje on. Smatra da je višak novca ulijenio administraciju, ali i građane, otupivši im ambicije i motivaciju.<h2>Status Brčkog</h2>Tokom Dejtonskih pregovora entiteti se nisu mogli dogovoriti o statusu ovog grada. Federacija BiH je tražila izlaz na Savu, a Republika Srpska kontrolu nad gradom koji dijeli ovaj entitet na dva dijela.Odlučio je Arbitražni tribunal za Brčko, pa je 8. marta 2000. godine Brčko postao neutralni, samoupravni distrikt pod suverenitetom BiH, i s američkim supervizorom. Godinama je BD imao imidž grada natprosječnih plaća i višeg životnog standarda. Taj imidž je dosta izblijedio nakon 26 godina.

Otvaranjem plovnog puta, BiH bi mogla uvoziti tečna goriva i iz mađarskih i rumunskih rafinerija

„Luka Brčko“, u koju država nije uložila ni jednu marku

Budžet se približava cifri od pola milijarde: 'Luka Brčko' kao spas za naftu

Artco Group se neće žaliti na izbor kompanije Smartmatic, ako utvrdi da je zaista ponudila tehnologiju koja je zatvorila sve rupe i mogućnosti za buduće manipulacije na biračkim mjestima, kategoričan je Anis Škamo, direktor i vlasnik Artco Group. Ova kompanija je biometrijsku tehnologiju ponudila za oko 79.8 miliona KM, čime je bila 5,3 miliona skuplja od izabrane kompanije. Uz to, ponuđeni rok za isporuku tehnologije od 170 dana je za 31 dan duži od roka koji je ponudio izabrani ponuđač. Škamo za "Avaz" objašnjava da će provjeriti ključne tehničke stvari u ponudi izabrane kompanije, poput izvornog koda, QR koda biračkog mjesta na listićima, opcije štampanja potvrde pri registraciji svakog birača, kao i unakrsnog poređenje podataka. Te stvari su bitne, kako se ne bi moglo desiti da jedna osoba glasa više puta ili u tuđe ime, ili da je više listića nego glasača na biralištima, objašnjava Škamo. - Ako bude sve uredu mi se nećemo žaliti, jer nam je kao građanima bitnije da imamo neprobojnu tehnologiju na narednim izborima, nego da to ne valja odgađamo žalbom kako bi se nadmetali za posao - ističe Škamo.

Ako bude sve uredu mi se nećemo žaliti, jer nam je kao građanima bitnije da imamo neprobojnu tehnlogiju na narednim izborima, rekao je

Škamo za "Avaz": Nećemo se žaliti na Smartmatic ako se utvrdi da su ponudili tehnologiju koja spriječava sve manipulacije

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke, koja je imala za 17 miliona KM nižu ponudu za nabavku izbornih tehnologija od firme koju je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izabrala, najavila je žalbu na odluku, za "Avaz" je potvrdio vlasnik firme Vedran jarić.CIK BiH je na današnjoj sjednici donio Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku nabavke opreme sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje listića na biračkim mjestima. Ugovor, vrijedan 64 miliona KM, dobit će firma "Smartmatic".Jedan od ponuđača je bio i konzorcij na čijem je čelu "Planet Soft" iz Banje Luke. Oni su dali ponudu koja je niža za 17 miliona KM od one koju je dao "Smartmatic", no takva ponuda je CIK-u bila neprirodno niska.O svemu se oglasio "Planet Soft", koji smatra da je odluka CIK-a nezakonita.- Planet Soft Banja Luka, kao nosilac konzorcijuma najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke, smatra današnju Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku nabavke opreme sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine skandaloznom, neosnovanom i nezakonitom - kazali su.Oni tvrde da je "Planet Soft" ispunio sve uslove koji su predviđeni zahtjevima iz postupka javne nabavke, ali da je njihova ponuda ipak odbijena.- Ne postoji osnovan i zakonit razlog za odbacivanje naše ponude, kao što pogotovo ne postoji nikakav osnov za prihvatanje ponude sljedećeg ponuđača, koji je pomenutom Odlukom izabran kao najpovoljniji - kazali su.Ističu da "Planet Soft" još nije dobio pisanu Odluku CIK BiH s obrazloženjem, ali da će iskoristiti sva pravna sredstva za utvrđivanje činjenica i istine u ovom postupku, uključujući pravo žalbe, ali i informisati javnost o, kako tvrde, nezakonitom postupanju CIK BiH."Planet Soft" ima rok od 10 dana da se žali na odluku CIK-a o najpovoljnijem ponuđaču nakon čega će to razmatrati Ured za žalbe. Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je ranije danas izrazila zabrinutost da možda neće sve biti spremno na vrijeme za izbore ukoliko se ne uspije efikasno riješiti proces po žalbi.

Ugovor, vrijedan 64 miliona KM, dobit će firma "Smartmatic"

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke najavila žalbu na odluku CIK-a o izbornim tehnologijama: Njihova ponuda bila niža za 17 miliona KM

U jami Raspotočje je pet rudara stradalo u septembru 2014. godine. Godinama su upozoravali na lošu upravu i nedostatak sigurnosne opreme u tom rudniku. Smrt je čak i najavljena početkom te godine, kada su desetine rudara povrijeđene u dvije uzastopne nesreće u istoj jami.Uzrok tragedije je viša sila i splet nesretnih okolnosti na koje se nije moglo uticati, zaključili su tužilaštvo i vještaci. Istraga je obustavljena a sistem ostao nekažnjen i nepromjenjen. Jama Raspotočje je zatvorena tek deset godina kasnije, kada je kopanje postalo finansijski neisplativo. Ovaj slučaj nije nas naučio ništa, i dalje nekažnjeno završavaju stradanja ljudi zbog grešaka sistema.<h2>Donja Jablanica</h2>Kamena lavina iz ilegalnog kamenoloma ubila je 19 stanovnika Donje Jablanice početkom oktobra 2024. godine. Stotine tona kamena se sručilo na selo iz kamenoloma koji je godinama ilegalno minirao iznad sela, uz prešutnu saglasnost općinskih, kantonalnih i federalnih funkcionera.

Niko od njh nije osumnjičen, a istraga je godinu i po fokusirana samo na vlasnika kamenoloma. Nedavno je predmet s Kantonalnog tužilaštva prebačen u novoosnovani odjel Federalnog tužilaštva POSKOK. Sistem je ostao nepromijenjen, pa ni danas nemamo listu ilegalnih kamenoloma.<h2>Dom za stare Tuzla</h2>Osim na garež, Dom penzionera u Tuzli je zaudarao na nemar i političke veze, nakon požara koji je početkom oktobra prošle godine odnio 15 života. Dragana Gagro Berberović, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzle, mjesecima prije tragedije upozoravala je na loše stanje u ovoj ustanovi.

Izvještaj ove javne ustanove je vijeće ipak usvojilo, prije nego što je vatra ogolila obim institucionalne nebrige i zloupotreba. Istraga Tužilaštva je u toku, optužnice nema. Sistem je tek okrznut jednom ostavkom dugogodišnjeg direktora, a domovi za stare su i danas u istom mraku.<h2>Tramvaj smrti</h2>Škripa i jurnjava najvjerovatnije neispravnog tramvaja je okončala jedan mladi život, a umalo i drugi. Sumnjiv je lanac kupovine dijelova i održavanja tramvaja koje voze i drogirani vozači bez vozačkih dozvola. Poslovanje preduzeća GRAS je godinama skriveno i od kantonalne skupštine i od građana.Fiktivne ostavke i obećanja o temeljitoj istrazi, data tokom protesta, ustupaju mjestu tihoj koroziji vremena. Dok krivična istraga traje, isti ljudi rukovode GRAS-om i kantonalnom vladom.Kada truli sistem ubija građane BiH, pravda se ne traži u sudnicama, već se zataškava u lavirintima nadležnosti i krije iza kolektivne neodgovornosti. Pravosuđe u pravilu ne odgovara na pozive na intervju, a saopćenja su kratka – istraga je u toku.

Pravda se ne traži u sudnicama, već se zataškava u lavirintima nadležnosti i krije iza kolektivne neodgovornosti

Raspotočje je zatvoreno 10 godina nakon nesreće

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Lakić: AAAFS je investitor, a ne izvođač radova, građevinski dio će raditi domaće firme, problem nam je i dalje državna imovina

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Ovo je prioritet Trampove administracije, projekat je vrijedan 1,5 milijardi

Lakić o Južnoj interkonekciji: Ovo će biti model i za brojne naredne projekte, s američkim investitorom smo dobili kraću proceduru implementacije

Šutnja o napadu na hrvatskog konzula: Konaković izignorisao diplomatski skandal

Upitna zakonitost direktora GRAS-a: Vlada KS uporna da samo Mujagić može voditi GRAS

„Planet Soft“ se žalio, donosimo detalje: Rokovi će ipak srušiti biometriju?

Kraj sna o jeftinijem životu na Balkanu

Nekad „zlatna koka“ Bjelašnice, danas leglo glodara: Maršal’ uništen, radnici ostali bez marke

Interpol pokrenuo centar u Evropi: Slijedi novi talas migracija s Bliskog istoka

Među zemljama online radikalizacije nema BiH: EUROPOL ignoriše Dodikove ’bombe’

Predizborna kampanja fantomkama i palicama

Budžet se približava cifri od pola milijarde: 'Luka Brčko' kao spas za naftu

Škamo za "Avaz": Nećemo se žaliti na Smartmatic ako se utvrdi da su ponudili tehnologiju koja spriječava sve manipulacije

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke najavila žalbu na odluku CIK-a o izbornim tehnologijama: Njihova ponuda bila niža za 17 miliona KM

Od Raspotočja do Donje Jablanice, Tuzle i Sarajeva: Desetine žrtava sistema, nijedna presuda

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Lakić: AAAFS je investitor, a ne izvođač radova, građevinski dio će raditi domaće firme, problem nam je i dalje državna imovina

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Ovo je prioritet Trampove administracije, projekat je vrijedan 1,5 milijardi

Lakić o Južnoj interkonekciji: Ovo će biti model i za brojne naredne projekte, s američkim investitorom smo dobili kraću proceduru implementacije

Šutnja o napadu na hrvatskog konzula: Konaković izignorisao diplomatski skandal

Upitna zakonitost direktora GRAS-a: Vlada KS uporna da samo Mujagić može voditi GRAS

„Planet Soft“ se žalio, donosimo detalje: Rokovi će ipak srušiti biometriju?

Kraj sna o jeftinijem životu na Balkanu

Nekad „zlatna koka“ Bjelašnice, danas leglo glodara: Maršal’ uništen, radnici ostali bez marke

Interpol pokrenuo centar u Evropi: Slijedi novi talas migracija s Bliskog istoka

Među zemljama online radikalizacije nema BiH: EUROPOL ignoriše Dodikove ’bombe’

Predizborna kampanja fantomkama i palicama

Budžet se približava cifri od pola milijarde: 'Luka Brčko' kao spas za naftu

Škamo za "Avaz": Nećemo se žaliti na Smartmatic ako se utvrdi da su ponudili tehnologiju koja spriječava sve manipulacije

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke najavila žalbu na odluku CIK-a o izbornim tehnologijama: Njihova ponuda bila niža za 17 miliona KM

Od Raspotočja do Donje Jablanice, Tuzle i Sarajeva: Desetine žrtava sistema, nijedna presuda