<p>Međunarodno pravo je uzmaklo pred brutalnom silom. Real-politika „jači-tlači“ je umarširala na globalnu scenu u najbrutalnijem obliku. Naočigled svih se provodi genocid i entuzijastično najavljuju naredni. Mnogo veće i jače države od nas ignorišu stvarnost i prestrašeno gledaju svoja posla. Druge staju uz okupatore tuđih teritorija i suvereniteta. Globalna trka u naoružavanju je davno počela.</p><p>Suverenitet država, nesposobnih da se odbrane, više nije neupitno pravo. Postalo je roba sa sve kraćim rokom trajanja. Moralna obaveza zaštite zakona i slabijih danas ne postoji ni u tragovima. Oni su nestali kada je Bosni nametnut embargo na oružje, a Srebrenicu „štitile“ UN trupe.</p><p>Države koje nisu u stanju same garantovati sopstvenu sigurnost, vjerovatno će nestati u narednih 20 godina. Neke će i opstati, ali kao katastarska čestica sa zastavom i himnom, kao špajz u kojem će centri moći čuvati resurse. Objava na društvenim mrežama ili cyber-napad danas ruše ustavni poredak brže od divizije tenkova, a klasična diplomatija postaje nemoćna.</p><p>Samo rijetki u Bosni i Hercegovini vide širu sliku. Većina građana i predstavnika vlasti je u transu vlastitih vizija budućnosti, fokusirana na naredne izbore, otcjepljenje, treći entitet i uspjeh Reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Uvjereni su u našu međunarodnu važnost. Nesvjesni smo da suverenitet i teritornijalni integritet nikad nismo u potpunosti ni dosegli, nakon krvavih devedesetih.</p><p>Nesvjesni smo da moramo postati neophodni u globalnim lancima interesa i snabdijevanja, ako želimo preživjeti geopolitičke bure koje pušu sve jače. Neutralnost je danas luksuz koji se ne prašta. Ako nemamo šta ponuditi na sto velikim silama, vrlo brzo i lako ćemo se naći na njihovom meniju, ovako nejaki i razjedinjeni.</p><p>Suverenitet se ne brani ustavnim papirima koji u Strazburu ili Briselu sakupljaju prašinu. Brani se pametnim savezništvima i modernom namjenskom industrijom. Brani se samoodrživom ekonomijom i jakom poljoprivredom. Brani se ljudima koji žele ostati u zemlji i braniti je. Bez toga, država je tek demografska ruševina na vjetrometini historije. Jer u mračnoj šumi bez pravila, vuk ne pita janje za mišljenje, prije nego što ga pojede.</p>

Države koje nisu u stanju same garantovati sopstvenu sigurnost, vjerovatno će nestati u narednih 20 godina

Koliko smo suvereni i do kada?

<p>Politička arena u Mostaru ponovno ključa, a ovaj put u središtu hrvatsko-bošnjačkih tenzija nije samo ideologija, već institucionalna kontrola nad ključnim resursima. Predsjednik Gradskog vijeća, Đani Rahimić (SDA), iznio je teške optužbe na račun gradske Službe za katastar.</p><p>Naveo je da je Služba na čak 207 parcela nezakonito promijenila posjednika, uključujući i bošnjačko mezarje – harem u naselju Vrapčići. Kao najdrastičniji primjer je naveo Hidrocentralu Salakovac na Neretvi. Nju je, navodi Salčin, Služba preknjižila sa Elektroprivrede BiH na Elektroprivredu HZHB.</p><h2>EPBiH: „Pravno nasilje“</h2><p>Rahimić upozorava da se predmeti izuzimaju i dodjeljuju pojedincima po direktnom nalogu načelnice urbanizma Dragane Parmać, što vodi u bezakonje i nove etničke podjele koje građani ne žele, niti su im potrebne. Zatražio je od Kantonalne upravne inspekcije da zaustavi, kako navodi, pravno nasilje.</p><p>Oštro je reagovalo i JP Elektroprivreda BiH, potvrđujući saznanja o promjeni nosioca prava na posjed nad Hidroelektranama na Neretvi u korist JP Elektroprivreda HZHB. Iz ovog javnog preduzeća naglašavaju da nisu bili uključeni u postupak kao stranka i posjednik, što smatraju nedopustivim. I oni su odmah podnijeli zahtjeve za inspekcijski nadzor i uvid u spis, koji im do danas nije omogućen.</p><p>- Poduzeli smo sve pravne radnje radi zaštite imovine na području Mostara i pozivamo organe uprave da bez odgađanja prekinu s nezakonitim postupanjem - poručuju iz EPBiH.</p>

<h2>„Dosta laži“</h2><p>Gradonačelnik Mario Kordić (HDZ) optužbe naziva lažnim i populističkim, tvrdeći da ga SDA „pokušava pretvoriti u neprijatelja Bošnjaka, kako bi prikrili vlastite opstrukcije“. Ističe da Služba za katastar radi isključivo po zakonu, rješavajući predmete koji su godinama stajali u ladicama.</p><p>Demantovao je navode o preknjižavanju harema u Vrapčićima, nazivajući istupe Islamske zajednice BiH i SDA medijskim mobingom nad službenicima. Rahimićeva upozorenja na nezakonitosti i štetu po grad naziva licemjernim, dok se godinama šuti o uzurpaciji gradske imovine u Blagaju, ne spominjući o kojoj je imovini riječ.</p><h2>Selektivna imenovanja</h2><p>Osim katastra, sukob dviju stranaka je vidljiv i u kadrovskoj politici. Rahimić optužuje gradonačelnika da na pozicije koje su obnašali Bošnjaci sada imenuje Hrvate, kao u slučaju JP Komunalno. Kordić uzvraća pozivima na otpor „nepotizmu i kaosu“ koji proizvodi SDA.</p><p>Mostar tako ponovno postaje talac stranačkih sukoba SDA i HDZ-a, u kojem se svaka administrativna odluka mjeri prvenstveno etničkim aršinima.</p><h2>Problem preknjižavanja</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Potpredsjednik SBB-a Nermin Džindić upozorio je da Trojka mora reagovati jer ćemo, kao i Novu Željezaru, dobiti i „Novu Elektroprivredu BiH“ vrlo brzo. Energetski sektor nije prostor za političke eksperimente već temelj ekonomske i institucionalne sigurnosti države. Imovina Elektroprivrede BiH je pitanje od strateškog značaja za državu, istakao je.</span></p><p>- Svaki pokušaj njenog preknjižavanja na Elektroprivredu HZHB mora biti pravno utemeljen i institucionalno provjeren. U suprotnom, otvara se opasan presedan koji može imati dugoročne posljedice po stabilnost energetskog sistema i upravljanje državnom imovinom. Pozvao je institucije da reaguju brzo, jasno i u skladu sa zakonom, jer šutnja u ovakvim situacijama proizvodi nesigurnost i dodatne podjele.</p>

U Mostaru eskalira sukob HDZ-a i SDA

Katastarska kriza: Stranački sukob oko resursa i(li) političke dominacije

<p>Budžeti deset kantona Federacije BiH zborno premašuju 4,5 milijarde KM, ali slika infrastrukture na terenu odaje dojam daleko siromašnijeg društva, podijeljenog velikim ekonomskim razlikama.</p><p>Budžeti se kreću od 60-tak miliona u Posavskom kantonu pa do gotovo milijardu i po u Kantonu Sarajevo. Tako se Tuzlanski kanton hvali nagomilanim budžetskim viškom većim od 100 miliona KM, dok brojni važni, razvojni projekti nisu ni u povojima.</p><p>S druge strane lepeze su siromašni kantoni, hronično ovisni o pomoći federalnog budžeta. Zajedničko svima njima je da većina budžeta ne odlazi na razvojne i infrastrukturne projekte, već na glomaznu i neefikasnu administraciju, te nezakonitu kupovinu naklonosti glasača. </p><h2>Budžet kao bankomat</h2><p>Famozna „budžetska rezerva“ je jedna od najbolnijih stavki sistema, navodi za „Dnevni avaz“ Adna Zilić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Ovaj Centar već dvije decenije dokumentuje mehanizme kojima vlast otima novac građana. </p><p>Budžetska rezerva je zakonom rezervisana isključivo za hitne i nepredviđene slučajeve, poput pomoći žrtvama poplava ili požara, u praksi je pretvoren u bankomat funkcionera koji ga po diskreciji koristi kao bankomat, navodi ona. </p><p>- Cijeli sistem je napravljen tako da odgovara onima koji su na pozicijama. Oni imaju odriješene ruke da s javnim novcem raspolažu kako žele i da ga daju onima koje sami odaberu, bez ikakve odgovornosti i kriterija – upozorava Zilić. Naglašava da se novac dijeli udruženjima i pojedincima koji znaju koga pitati i kada pitati, dok stvarni nevoljnici ovise o donacijama.</p><h2>Kupovina glasova </h2><p>Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH navodi da je ova organizacija identifikovala stotine pojedinaca koji su bez kriterija dobijali budžetski novac kao čelnici udruženja građana, dok su istovremeno bili kandidati na izbornim listama onih koji su im taj novac davali.</p><p>- Imamo prelijevanje javnih sredstava u privatne ruke bez mjerljivih kriterija i izvještavanja o utrošku – kaže Traljić. </p><p>Ističe da se javne nabavke i grantovi također često koriste kao poligon za korupciju, dok nepostojanje zakona o sukobu interesa u Federaciji omogućava da se milioni maraka iz budžeta kanališu u privatne džepove bez sankcija.</p><h2>Rast administracije</h2><p>Nevladine organizacije poput CPI i CCI podsjećaju da više od 70 posto budžeta u većini kantona i dalje guta administracija. Viškovi miliona na kraju budžetske godine se najčešće akumuliraju zbog nesposobnosti vlasti da ih uloži u razvoj. </p><p>Revizorski izvještaji godinama dokumentuju bahatu rasipnost poput nabavki luksuznog namještaja u kabinetima i limuzina, ali njihove nalaze i parlamenti i tužilaštva tretiraju kao neobaveznu literaturu. </p><p>Rezultat je sistem u kojem je budžet instrument za očuvanje socijalnog mira i stranačke infrastrukture, dok razvojni projekti ostaju na dnu ladice, čekajući neka „bolja vremena“ koja, sudeći po statistikama, nikako da stignu.</p>

Uigrani načini krađe javnog novca

Budžetski paradoksi u Federaciji BiH: Milijarde u opticaju - mrvice za razvoj

<p>U javnosti se u posljednje vrijeme pojavljuju neosnovane kritike i netačne informacije, zbog nerazumijevanja kompleksnosti projekta Južna interkonekcija, navodi u intervjuu za „Dnevni avaz“ Amer Bekan, direktor sarajevskog ogranka američkog investitora AAFS-a. Gasovod je razvojna infrastruktura, koja donosi ekonomsku korist i energetsku sigurnost Bosni i Hercegovini. Ovo je najveći energetski infrastrukturni projekt u historiji BiH, koji ne uzima resurse već stvara ekonomsku, infrastrukturnu i energetsku vrijednost za BiH, ističe on.</p><p> </p><h2>Najveći projekt</h2><p>Planirana je izgradnja više od 200 kilometara magistralnog gasovoda, čiji kapacitet će moći zadovoljiti rast industrije i potražnje za energijom, navodi Bekan. Studije pokazuju da će gasovod, elektrane i prateću infrastrukturu graditi više od 5.000 radnika. Investitor ulaže vlastita sredstva u izgradnju gasovoda, ali će nakon koncesionog perioda od 30 godina taj gasovod ostati državi, kaže on.</p><p>Osnovna vrijednost projekta je u smanjenju zavisnosti BiH od jednog pravca snabdijevanja, što snižava cijenu i povećava sigurnost isporuke gasa. Cilj nije da gas bude najjeftiniji, već je cilj da bude stabilniji, dugoročno konkurentniji i dostupniji industriji i građanima, navodi Bekan. Gasifikacijom će općine i gradovi moći razviti sisteme daljinskog grijanja s nižim emisijama, stabilan i dugoročan izvor energije za privredu, a lokalne zajednice će postati atraktivnije za investitore. Stabilan dotok energije je preduslov za dolazak investitora i rast industrije. </p><p>Zato projekt otvara prostor za nove proizvodne pogone i širenje postojećih industrijskih zona. Time će rasti i obim nabavke gasa, što će omogućiti povoljnije dugoročne ugovore, količinske popuste, veću konkurenciju među dobavljačima, a time i bolju krajnju cijenu.</p>

<h2>Interes investitora</h2><p>Povrat ulaganja u gasovod investitor očekuje od naplate transportnih tarifa, dugoročnih ugovora s industrijom i energetskim sektorom, razvoju novih potrošačkih kapaciteta i gasnih elektrana. Konkurentnost energenta na domaćem tržištu investitor planira kroz stabilniju cijenu, zahvaljujući većim količinama, visokoj efikasnosti proizvodnje električne energije, integraciji s industrijom i sistemima daljinskog grijanja.</p><p>S druge strane, na evropskom tržištu gasne elektrane imaju ulogu pouzdanog i fleksibilnog kapaciteta za proizvodnju električne energije i balansiranje mreže kada su uslovi nepovoljni za solare, vjetro i hidroelektrane, a ne nužno najjeftinijeg baznog izvora energije, objašnjava Bekan.</p><p>Moderne gasne elektrane su mnogo efikasnije od onih na ugalj, a gas je značajno čistiji i fleksibilniji energent od uglja, sa znatno nižim emisijama ugljendioksida, navodi Bekan. Gas je berzanska roba, čija cijena zavisi od globalnih tržišnih kretanja i geopolitičkih faktora.</p><p>U kontekstu evropskog poreza na emisije karbona (Carbon Border Adjustment Mechanism - CBAM) gas je tranziciono rješenje koje omogućava smanjenje emisija i očuvanje konkurentnosti industrije. On omogućava postepeno smanjenje upotrebe uglja, a time i emisija ugljendioksida. Gasovod će moći transportovati i hidrogen u budućnosti i druge dekarbonizovane gasove.</p><h2>Kapacitet novog gasovoda</h2><p>Kapacitet novog gasovoda je višestruko veći od potreba BiH, koja godišnje troši približno 225 miliona metara kubnih. To omogućava razvoj domaće privrede, ali i potencijalni tranzit gasa prema potrošačima izvan BiH. Gas je prelazna faza ka dekarbonizaciji.</p>

Gas je most za prelazak od uglja ka čistijoj industriji BiH, kaže direktor sarajevskog ogranka AAFS-a

Amer Bekan, predstavnik američkih investitora u BiH

Amer Bekan, direktor firme koja nosi projekt: Južnu interkonekciju gradit će više od 5.000 radnika

<p>Snježana Kopruner je diplomirana inžinjerka mašinstva i magistra ekonomije iz Zadra. Radila je tokom rata u Njemačkoj, a u Bosnu i Hercegovinu je došla 2004. godine, i tu ostala. Donijela je viziju, radne navike, te zarazan entuzijazam i motivaciju, postavši autentična liderka metalne industrije.</p><p>Kada je privatizovala zastarjele pogone posrnule fabrike GS-TMT u srednjoj Bosni, u njoj je radilo pedesetak demotivisanih radnika, od čega 11 portira. Prihodi su jedva postojali. Danas zapošljava 500 radnika i izvozi širom Evrope. Pokrenula je tu i proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog električnog bicikla (The Ruffian), koji je postao svjetski hit.</p><p>Izgradila je još jednu, modernu fabriku u Prozoru. Tu gradi i stanove za svoje radnike, kako bi ih motivisala na ostanak uprkos vlastima i nepravdi. Gradi fotonaponske ćelije i baterije na fabrikama, kako bi amortizovala energetski udar, uzrokovan nesposobnošću domaće vlasti. Radi i na dizanju nivoa stručnog obrazovanja, jer je država i tu omanula.</p><p>Ponovo je posljednjih dana u fokusu javnosti kao glas razuma, koji ukazuje na sistemske greške vlasti, ali i građana i privrednika. Čini to činjenicama i bez gorčine, manirima čelične dame koja tačno zna o čemu govori. Dok radi u pogonima svojih fabrika, Kopruner usput dijeli lekcije, upozorenja i savjete.</p><p>Ukazuje na važnost motivacije, daje putokaze za ekonomski opstanak, govori o nužnosti energetske efikasnosti i modernizaciji industrijske proizvodnje. Nikad s visoka, nikad grubim riječima, već argumentovano, dobronamjerno, strpljivo, u maniru dobre majke ili učiteljice. Kopruner nije samo glas privrede, već i glas razuma i integriteta. Učinila je za ovu zemlju više od bataljona političara u skupim kabinetima i limuzinama.&nbsp;&nbsp;</p>

Rijedak spoj poslovne oštrine i građanske hrabrosti

Snježana Kopruner: Privrednica koja nudi 'vodič za bolji život'

<p>Domaća privreda gubi trku i konkurentnost na globalnom tržištu. Vlast ne pomaže, već predstavlja dodatni kamen oko vrata i guši preostalu industrijsku bazu. Naročito je ugrožen metalni sektor, koji čini 35 posto izvoza Bosne i Hercegovine.</p><h2>Energetsko siromaštvo</h2><p>Izvještaj Vanjskotrgovinske komore biH (VTK) BiH za prošlu godinu je "hladan tuš". Bilježimo  snažan rast uvoza čelika po dampinškim cijenama, dok udio domaćih proizvođača na našem tržištu pada ispod 50 posto. Važni klijentu u Njemačkoj i Austriji su smanjili narudžbe za 15 posto, zbog trogodišnje recesije.  </p><p>Evropa je u teškoj situaciji jer plaća četiri puta skuplje energente nego Amerika, navodi Snježana Kopruner, vlasnica fabrika metalne industrije „GS-TMT“ u travniku i Prozoru. Ističe da je energetska efikasnost "vodič za preživljavanje" privrede, koji država godinama ignoriše.</p>

<p>Situaciju usložnjava i energetska nesigurnost i uvođenje CBAM poreza na industrijske emisije ugljendioksida (CO2). Ovaj evropski porez rigorozno oporezuje svu robu proizvedenu korištenjem prljave struje iz uglja, pa ona postaje nekonkurentna.</p><h2>Državna „odmoć“</h2><p>Kopruner navodi da njene fabrike imaju instalirane fotonaponske ćelije, iz kojih dobijaju od 20 do 30 posto potrebne struje. Apsurdno je da ih ljeti moraju gasiti zbog prekomjerne proizvodnje, koju kompanija ne može vratiti nazad u mrežu</p><p>- To bi, naravno, bilo idealno. I Zakon postoji, ali država još nije donijela podzakonske akte, koji bi nam omogućili da viškove struje vratimo u mrežu - objašnjava Kopruner.</p><p>Stoga je kompanija pokrenula projekt ugradnje skupih baterija, za skladištenje viškova energije.</p><p>Kopruner upozorava da i Evropa gubi korak s Kinom, te da su kineski strojevi za metalnu industriju postali sinonim za kvalitet i dobru servisnu mrežu, dok mala preduzeća u BiH i dalje koriste mašine stare više od dvije decenije, a stanje nije mnogo bolje ni u EU.</p><p>Međutim, dodaje ona, EU daje poticaje, pa konkurentne kompanije u Hrvatskoj dobijaju povrati i do 50 posto novca koje investira u modernizaciju proizvodnje. Domaće firme su prepuštene same sebi, ili dobiju sitna sredstva za zapošljavanja, navodi Kopruner.</p><h2>Zaštita tržišta</h2><p>VTK insistira da je neophodno da državna vlast počne što prije koristiti mehanizme za zaštitu domaće industrije. Umjesto da iskoristimo geografske i druge prednosti za privlačenje investicija u proizvodnju, BiH polako klizi u energetski i ekonomski mrak.</p>

Bh. privreda u procjepu između Kine, Evrope i domaće vlasti

Privrednica Snježana Kopruner na sajmu AHK u Sarajevu 17. aprila

Kopruner: Gubimo utrku s "kineskim zmajem"

<p>Domaće vlasti već decenijama nezakonito privatizuju energetski sektor i rasprodaju energetski suverenitet Bosne i Hercegovine. Građane oba entiteta čeka drastičan rast cijena struje, a na vrata nam kucaju i redukcije.</p><p>Rudnici su urnisani korupcijskim aferama upravnih i nadzornih odbora. Uglja više nema dovoljno, pa ga elektroprivrede kupuju od domaćih kompanija, koje pokazuju da rudarenje može biti unosan biznis. Međutim, i bez toga je era jeftine struje iz uglja završena. Evropa je uvela CBAM porez na emisije CO2, pa je struja iz uglja neisplativa u evropskim zemljama.</p><p>Nespremni smo i bez alternative dok nam izdišu stari, zapušteni blokovi termoelektrana, iz kojih dobijamo najviše struje. Prošle godine je 40 neplaniranih kvarova i havarija u termoelektranama u kombinaciji s hroničnim nedostatkom uglja, oborilo proizvodnju. EPBiH je kupovala struju po cijeni i do tri puta višoj od cijene proizvodnje u vlastitim pogonima, i završila s gubitkom od više od 52 miliona KM. Slično stanje je i u Republici Srpskoj.</p><p>Tri javne elektroprivrede su nekad izvozile trećinu viškova proizvedene struje. Prošle godine nisu mogle pokriti čak petinu domaćih potreba. Svjetlo još gori zahvaljujući infuzijama skupe uvozne struje i proizvodnji u postrojenjima privatnih investitora, poput Vuka Hamovića. Oni su posljednjih godina preuzeli posao izvoza struje od državnih elektroprivreda.</p><p>Istovremeno, distributivna elektroenergetska mreža je zapuštena, i postala je "usko grlo" koje ne može da primi nove investicije u solarne i vjetroelektrane. Računi „Elektroprenosa BiH“, u čijoj je nadležnosti održavanje i širenje mreže, pucaju po šavovima od neiskorištenih miliona, ali za obnovu nema političke volje. Privatne kompanije se snalaze same i instaliraju fotonaposke solare. Ljeti ih moraju gasiti, jer im vlast ne dozvoljava da viškove vrate u mrežu. Fali vam još jedan papir, poručuje im vlast gaseći svjetlo.&nbsp;</p>

Od zemlje koja je izvozila trećinu proizvedene struje, koju nismo mogli sami potrošiti, BiH je postala ovisnik o skupom uvozu

Energetski suverenitet BiH

<p>Međunarodna korporacija „Smartmatic“ će na birališta Bosne i Hercegovine (BiH) uvesti biometrijsku identifikaciju birača, skenere glasačkih listića i softver za pohranu i brojanje glasova. To je sad već sasvim sigurno, jer je Ured za rješavanje žalbi BiH u četvrtak odbacio žalbu banjalučkog „Planet Softa“.&nbsp;</p><p>Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ranije odbacila ponudu ove kompanije, jer nije zadovoljila uslove tendera. Ponuda je bila približno 17 miliona KM jeftinija, a rok za isporuku tehnologije kraći za 39 dana od ponude izabrane kompanije „Smartmatic“, što je CIK ocijenio neuvjerljivim.  </p><h2>Sudski spor</h2><p>Iz „Planet Softa“ navode da još nisu dobili zvaničnu obavijest URŽ-a da je njihova žalba odbačena, ali najavljuju da će pred Sudom BiH pokrenuti upravni spor protiv odluke. To, međutim, neće spriječiti CIK da potpiše ugovor s kompanijom „Smartmatic“, koja će sada imati dovoljno vremena da testira i isporuči opremu na gotovo 6.000 birališta u BiH, kao i da obuči timove da rukuju ovom tehnologijom.</p>

<p>Izabrana međunarodna korporacijia je 2024. godine uspješno realizovala pilot-projekt digitalizacije izbora u Brčkom. Osim „Planet Softa“, na izbor CIK-a se žalila i firma „Provis“ iz Bijeljine. Ova kompanija nije ispunjavala ni osnovne kriterije tendera, i učestvovala je kako bi sabotirala proces.&nbsp;</p><p>O neozbiljnosti ponude ove firme govori da je sadržavala 47 stranica dokumentacije, a cijenom znatno premašivala budžet projekta. Ponude ostale tri kompanije su sadržavale između 1.000 i 1.400 stranica dokumentacije. Stoga nema sumnje da će URŽ uskoro odbaciti i ovu žalbu.</p><h2>Otpor digitalizaciji</h2><p>Ipak, Zakon o javnim nabavkama BiH dozvoljava formalne žalbe, i ostavlja prostor takozvanim „profesionalnim žaliteljima“ da blokiraju javne nabavke i nanose štetu javnim institucijama i privrednicima, na što već godinama upozoravaju CIK i URŽ.</p><p>Ovo je projekt od velike važnosti za izborni proces i svi bismo trebali pomoći da se on realizuje što brže i kvalitetnije. Nažalost, do sada su mnogi odugovlačili i pokušavali sabotirati proces, navodi za „Dnevni avaz“ Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a.</p><h2>Sastav URŽ-a</h2><p>Sarajevsku centralu URŽ-a čine po dva člana iz svakog naroda, te jedan član iz reda ostalih. Tri člana su pravnici, dok su ostali stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja. Dva člana se biraju iz RS, četiri iz FBiH, dok se jedan član bira naizmjenično iz jednog pa iz drugog entiteta. Sve ih imenuje Državni parlament.&nbsp; &nbsp;</p>

Banjalučki „Planet Soft“ pokrenut će upravni spor protiv odluke

Neće više biti transporta vreća ni mogućnosti za manipulaciju glasovima (RSE)

Ured za žalbe BiH odlučio: "Smartmatic" će brojati glasove na izborima

<p>Dok se Sarajevo polako budi uz aprilsko sunce, prava zvijezda vikenda ne nalazi se na kafi na Baščaršiji, već u Pionirskoj dolini.&nbsp;</p><p>Naš omiljeni krzneni sugrađanin odlučio je da je dosta zimskog sna i da je vrijeme za ozbiljnu rekreaciju. Umjesto uobičajenog ljenčarenja i čekanja na obrok, medo je pokazao zavidan nivo energije.&nbsp;</p>

<p>Naime, medvjed se igrao sa gumom. Mališani su bili oduševljeni.</p><p>Pogledajte šta smo zabilježili danas.&nbsp;</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Posjetioci popularnog sarajevskog zoološkog vrta danas su imali šta da vide

Video / Prizor oduševio posjetitelje: Razigrao se medvjed u Pionirskoj dolini, demonstrirao silu

<p>U Mostaru je nekidan predstavljena knjiga “Škripari – Hrvatski pokret otpora u BiH od 1945. do 1951.” Ator je Ivo Lučić, nekad visokopozicionirani obavještajac Hrvatske, ratni general HVO-a, savjetnik u Predsjedništvu BiH. Ovom knjigom se historičar Lučić pokušava etablirati i kao profesionalni relativizator i revizor historije. Nema sumnje da su jugoslavenske vlasti u godinama nakon Drugog svjetskog rata progonile i ubijale škripare gdje su stigli i kako su mogli.</p><p>Zlonamjerno je, najblaže rečeno, govoriti o škriparima a ne spomenti da je riječ o ostacima najzloglasnijih ustaških jedinica, koji su znali šta je adekvatna kazna za ono što su radili prethodnih godina. Nisu imali sreću pobjeći u Argentinu ili Španiju, pa su se morali kriti po hercegovačkim škripama - kraškim rupama i pećinama. A znali su ih dobro, jer su prethodnih pet godina proveli puneći ih preklanim civilima. Tako su u avgustu 1941. godine budući škripari, pod komandom Ivana Jovanovića "Crnog", odveli kolonu od oko 500 žena i djece do jame u Šurmancima kod Međugorja. Tu su ih žive ili preklane bacili u jamu duboku gotovo 60 metara. Od približno 1.000 stanovnika Prebilovaca, tu su budući škripari ubili njih 826. Zna to dobro i „historičar“ Lučić.</p><p>Zločin je, naime, zabilježio Alesandro Luzano (Alessandro), general italijanske fašističke vojske. Zgroženi fašista je o tome pisao Musoliniju, nazvavši svirepost ustaša prema djeci i ženama u Prebilovcima, "vrhuncem ljudskog beščašća". Od gotovo 3.000 ustaša Jovanovićeve „Samostrijelne bojne“, osuđeno je njih 14, od čega šest na smrt, i to 16 godina nakon rata. Ostali su ili izbjegli kaznu ili se odmetnuli u škripare. Ukupno je u ljeto 1941. godine ubijeno 4.000 Srba u ovom kraju, te bačeno u jame Šurmanci, Bivolje Brdo, Kukauša i druge.</p><p>Zato šminkati škripare i odijevati im kostime pokreta otpora već u naslovu knjige, jasno pokazuje da je to tek bijedan pokušaj prekrajanja istine i historije, te tužno mjaukanje nad sudbinom ratnih zločinaca. Još je bjednije, ali i opasnije, što iza Lučićeve knjiga stoje Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba. Smrt fašizmu – sloboda narodu.</p>

Šminkati škripare i odijevati im kostime pokreta otpora već u naslovu knjige, pokazuje da je to tek bijedan pokušaj prekrajanja istine i historije

Lučićevo 'šminkanje' ustaških krvnika

<p>Industrija čelika Bosne i Hercegovine odbrojava dane do gašenja posljednje visoke peći u „Novoj Željezari“ Zenica, najavljenog za 24. april. Vlasti šutke ispraćaju najavljeno gašenje 11.000 radnih mjesta. Ne nude ni plan za spas, ni komentar, ni objašnjenje, čak ni kurtoazno saopćenje.</p><p>- Bojim se da smo zakasnili na sve vozove - kaže predsjednik Sindikata „Nove Željezare“ Zenica Rašid Fetić. Objašnjava da je 50 posto nade u opstanak izgubljeno gašenjem „Koksare“ Lukavac i Rudnika „Ljubija“ u Prijedoru, iz kojih su stizali željezna ruda i koks. </p><p>Radnici su rudom i koksom „hranili“ visoke peći i proizvodili željezo i čelik. Nakon gašenja ovog lanca, jedina takva proizvodnja u regiji će biti ona u Srbiji, kojom upravlja kineska kompanija u Smederevu.  </p><h2>Sumnjivi investitori</h2><p>Zajednička imena u lancu triju spomenutih kompanija su Gordan Pavlović Goci, fočanski investitor blizak Miloradu Dodiku, i dva investitora iz Indije, braća Pramod i Lakšmi Mital (Lakshmi Mittal). Pramod je uništio „Koksaru“ u Lukavcu, i pobjegao u London od optužnice bh. pravosuđa. Ostavo je 12 miliona eura kaucije, kao sitan bakšiš za građane BiH. Njegov brat Lakšmi je iscijedio i posljednji euro iz Zeničke željezare. Kupio ju je od domaće vlasti 2004. godine, za jednu marku i mnogo obećanja o ulaganjima. Poslovao je po principu - profit meni i bratu, a građanima dugovi, potraživanja radnika i zagađenje. Ostatke industrije je prodao Pavloviću. </p><p>Iza poslovanja ove trojke su ostali dugovi i hiljade otpuštenih radnika širom BiH. Ostali su zagađenje i zapuštena industrija, u čiju se modernizaciju nije ulagalo ništa. Domaće vlasti su sve to godinama šutke posmatrale, pa nema sumnje da će tako ostati do samog kraja. </p><p>Od početka ove godine je EU uvela CBAM regulativu o emisiji karbona, u vidu dodatne takse na industrijske proizvode iz zemalja pooput BiH, koje nemaju sistem oporezivanja emisija CO2. Mital se na vrijeme povukao i prodao „Željezaru“ i dugove Pavloviću, za manje nego što bi dobio da je pogone prodao u staro željezo. Pavlović je davno usavršio stečajnu vještinu da iz posrnule fabrike izvuče zdravi dio u obliku nekretnina, dozvola ili sirovina, a dugove i radnike prepusti državi i povjeriocima. </p><h2>Manevar SNSD-a</h2><p>Vijeće ministara BiH je odbilo Pavlovićev zahtjev da kao privremenu zaštitnu mjeru uvede carine na uvoz čelika od 30 posto. Upućen je preko Staše Košarca, lojalnog ministra Milorada Dodika. Zahtjev bi, prema pisanju portala Capital, Pavloviću donio monopol na čelik i zaradu od 50 miliona eura, nauštrb domaćih prerađivača metala. </p><p>Tako je jedina zaštitna mjera, koju su vlasti pokušale usvojiti, raskrinkana kao neuspjeli manevar SNSD-a da pogoduje Pavloviću. Na pozive novinara da komentarišu i objasne stanje, nadležne institucije odgovaraju tišinom, koja govori više od riječi.   </p><h2>Nedomaćinska vlast</h2><p>BiH u posljednjih pet godina bilježi trajan i snažan rast uvoza čelika i čeličnih proizvoda, po cijenama koje ozbiljno ugrožavaju održivost domaće industrijske proizvodnje, navode za „Avaz“ iz Vanjskotrgovačke komore BiH.</p><p>Poručuju da posebno zabrinjava što Evropska unija i zemlje regiona aktivno primjenjuju mjere za zaštitu vlastite industrije, dok BiH vlasti te mehanizme ne koristi. To vodi gašenju domaće proizvodnje i gubitku radnih mjesta, te povećanju zavisnosti BiH od uvoza osnovnih industrijskih proizvoda. </p><p>Nadležne institucije trebaju uskladiti trgovinske politike s praksama EU i zemalja regiona, zaštititi domaću industriju, i u saradnji s domaćim proizvođačima definisati dugoročne mjere za zaštitu i razvoj industrije, ističu iz VTK BiH.</p><p></p>

Od Mitala do Gordana Pavlovića, industrija se raspala, dok i radnici „Nove Željezare“ Zenica traže zaštitu domaće proizvodnje čelika

Radnici „Nove Željezare“ Zenica na protestu u martu

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

<p class="">Građane Bosne i Hercegovine (BiH) čeka sve prazniji ceker jer će, do polovine ove godine, pasti kupovna moć, a inflacija ubrzati do gotovo četiri posto. Na ovo upozorava Centralna banka BiH, uz napomenu da bi ovaj procent mogao biti i znatno viši, u zavisnosti od globalnih dešavanja.</p><p>Rat na Bliskom istoku gura cijene energenata u rekordne visine, dok ekonomski eksperti upozoravaju da građani mogu u narednom periodu očekivati novi rast cijena, novi pad kupovne moći, i staru neaktivnost domaće vlasti. </p><h2>Šta se moglo?</h2><p>Pad kupovne moći građana se od benzinskih pumpi preljeva u trgovine, nakon što je dizel poskupio više od 50 posto. Inflacija od četiri posto ne znači rast cijene za taj iznos, pa tako neke namirnice mogu poskupiti i za 30 posto, dok bi, recimo, luksuzni automobili mogli poskupiti i za manje od četiri posto, objašnjava Gavran.</p>

<p>- Ako sve bude kao do sada, građani mogu očekivati više cijene, pad kupovne moći i uobičajenu neaktivnost vlasti - ističe on.</p><p>Vlasti su, prije svega, mogle unaprijed učiniti mnogo da ublaže efekte poskupljenja goriva na građane, ističe Gavran. Mogli su koristiti kapacitete naftnih terminala da stvore rezervi goriva, mogli su koristiti robne rezerve da naprave rezerve prehrambenih roba, objašnjava on. Postoje i brojne druge mjere, kao što je suspenzija akciza na gorivo, kaže Gavran, ali navodi da vlasti ni sada ne poduzimaju ništa od tih mjera, iako je već došlo do povećanja cijena.</p><p>Vijeće ministara BiH je nedavno odbilo usvojiti prijedlog za smanjenje akciza, bez ikakvog obrazloženja, osim famoznog nedostatka političke volje.</p><h2>Vještačke cijene</h2><p>- Kontrola cijena je bila minimalna ili nikakva. Jedino što smo dobili je ona takozvana akcija zaključavanja cijena, koja nije bila sasvim beskorisna, ali nije ni blizu potrebnih mjera - kaže on.</p><p>Gavran upozorava na dobro poznati fenomen neopravdanih poskupljenja. Dok troškovi transporta rastu tek periodično, trgovački lanci nastavljaju gomilati milionske dobiti vještačkim održavanjem visokih cijena.</p><h2>Nefunkcionalnost inspekcija</h2><p>Tržišna inspekcija i kontrolni mehanizmi vlasti ostaju gotovo nevidljivi, ostavljajući građane na milost i nemilost neregulisanom tržištu gdje se cijene rijetko ili nikada ne vraćaju na staro, ističe Gavran. BiH bi u ostatak godine mogla ući sa drastično siromašnijom ekonomijom, koja gubi korak s Evropom.</p>

Pad kupovne moći građana se od benzinskih pumpi preljeva u trgovine

Građani mogu očekivati poznatu inertnost vlasti

Ekstraprofit preko leđa građana, vlasti umrtvljene: BiH na pragu "inflacijske spirale"

<p>Karijera Elmedina Konakovića u privatnom sektoru se kretala od relativno uspješnog košarkaša, preko direktora koji je ugasio svjetlo u Košarkaškom klubu Bosna, pa do propalog privatnika. U javnom sektoru je od majstora populizma dogurao do diplomate mahalskih manira.</p>

<p>Nije se Konaković, kao mladi političar, libio javno romantizirati junake kriminalnog miljea i isticati svoje dugogodišnje dobre veze s njima. Danas se ne libi traćiti mandat šefa diplomatije i na besciljne i nimalo diplomatske svađe po društvenim mrežama, te srozavati međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.</p><h2>Ulični kodeks</h2><p>Mnogo o moralnom kompasu ministra Konakovića govori njegova fasciniranost mentalitetom višestruko osuđivanih kriminalaca u skupim autima i bez dana radnog staža. On ga naziva „kodeksom žestokih momaka, čiji moral je na mnogo višem nivou od morala političara, koji mi to prigovaraju“.</p><p>Za Amira Pašića Faću, s kojim odavno ratuje po društvenim mrežama, ali i pravosudno, Konaković je ne tako davno bio heroj. Pašić je za Konakovića ne tako davno bio „moralna vertikala“, uprkos listi od oko 17 krivičnih djela u dosjeu, među kojima su pokušaji ubustva, razbojništva i nasilničko ponašanje.</p>

<p>Za Admira Arnautovića Šmrka, osuđivanog za organizovani kriminal, krijumčarenje droge i iznudu – ministar Konaković kaže da ga poznaje kao „pristojnog gradskog momka“ iz fine familije.</p>

<p>Kada je došao u sukob s tim miljeom, a kompromitirajuće komunikacije iz dešifrovanih Sky i Anom aplikacija ukazale da je Šmrk finansirao njegovu političku kampanju, ministar se obrušio na novinare i sve one koji su počeli sumnjati u njegovo poštenje i integritet. Po društvenim mrežama je počeo ratovati s višestruko osuđivanim TikTok influenserima, turbo-folk zvijezdama, političkim protivnicima, novinarima, a komentarisao je čak i objave botova. Stoga ne čude salve uvredljivih komentara građana na njegove objave. Mahom mu poručuju da se skine s mreža, prestane brukati domovinu i uhvati posla za koji je plaćen.</p><h2>Nazovi reformator</h2><p>U međunarodnim krugovima se Konaković predstavlja kao reformator koji će povesti BiH u Evropsku uniju. U domaćem eteru i na društvenim mrežama nastupa kao portparol sarajevskog asfalta i rob vlastitog ega, čiji manjak samokontrole pretvara svaku kritiku u lični rat. Konakovićev stil komunikacije je agresivan, nediplomatski i prožet uličnim slengom. To ne bi bio toliki problem da istovremeno ne degradira funkciju šefa diplomatije na nivo vođe navijača. To ga diskvalifikuje iz reda ozbiljnih državnika, a šteti i ugledu Bosne i Hercegovine.</p>

Fasciniranost mentalitetom kriminalaca i druženje s njima Konaković nije krio

Konakovic i Amir Pašić Faćo u vrijeme kad su bili dobri prijatelji

Između ustavnih obaveza i uličnog kodeksa: Dinina mahalska diplomatija i moralne vertikale

<p>Vježba Vojske Srbije s trupama NATO-a, planirana za maj ove godine, dolazi u jeku nezapamćeno brzog naoružavanja širom svijeta, koje Srbija prati u stopu, ističe vojni stručnjak Berko Zečević za „Dnevni avaz“.</p><p>Bez obzira na političke narative Beograda, Srbija i NATO imaju dugogodišnju saradnju, ali je ovo prvi put da Srbija inicira ovakvu vježbu, navodi on, i dodaje da to može biti samo pozitivan signal za Bosnu i Hercegovinu.</p><h2>Trka u naoružanju</h2><p>Zečević navodi da su posljednjih godina radikalno izmijenjene vojne strategije, uz povećanje izdvajanja za odbranu svih članica NATO-a na pet posto BDP-a.&nbsp;</p>

<p>Sjevernoatlantski savez više neće biti pasivni posmatrač koji reaguje na nepovoljne događaje, već će ih aktivno sprečavati, navodi on.</p>

<p>- To je zastrašujuća promjena strategije - kaže Zečević, i dodaje da i Srbija predano radi na modernizaciji svojih oružanih snaga, kupujući naoružanje od Francuske, Kine i Izraela, te da je slične aktivnosti pokrenula i Hrvatska.</p><p>I BiH je nabavila nešto malo modernije oružje, ali i dalje smo najslabije naoružana zemlja regije, jer modernizaciju Oružanih snaga BiH sprečavaju unutrašnje političke kočnice, navodi on.</p><p>Žečević ističe da kineske rakete koje nose srbijanski avioni imaju potencijal da unište strateške ciljeve u BiH, poput fabrika namjenske industrije, ali da smatra da Srbija ni u kojem slučaju nema takve namjere i planove. Navodi da to teoretski mogu uraditi i dronovi većih performansi, koji su mnogo jeftiniji i dostupniji od spomenutih raketa.</p><h2>Agresivna retorika</h2><p>Vojska Srbije je prva u Evropi po jačanju indeksa vatrene moći, i troši više od polovine vojnog budžeta na modernizaciju oružanih snaga, ističe za „Avaz“ vojni analitičar Antonio Prlenda.</p>

<p>Smatra da je zabrinjavajuće što ubrzano naoružavanje Srbije ofanzivnim oružjem prati ratoborna i provokativna retorika njenih vlasti, koja diže tenzije u regiji.</p><p>Srbija je članica Partnerstva za mir od 2006. godine, te redovno održava saradnju koja uključuje i periodične vježbe sa snagama SAD, ističe Prlenda.</p><p>Više političara iz Republike Srpske se nije odazvalo pozivu „Dnevnog avaza“ da komentarišu novo zatopljavanje odnosa Srbije i NATO-a, među kojima je i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.</p>

Komšije se ubrzano naoružavaju, dok BiH zaostaje u modernizaciji oružanih snaga

Multinacionalna vježba „Platinasti vuk 25“ u Srbiji 2025.

Srbija prvi put inicirala vježbu s NATO-om: Šta BiH može očekivati od vojnih poteza Beograda?

<p>Uvođenje nove tehnologije na birališta ima potencijal da desetkuje mogućnost izbornih krađa i donese prekretnicu u Bosni i Hercegovini (BiH). Biometrijska registracija otisaka prsta i ličnih dokumenata birača, te skeneranje glasačkih listića bi mogli spriječiti falsifikovanje volje birača.</p><p>Glasanje u tuđe ime i prevare pri prebrojavanju, te niz drugih metoda izbornih krađa su prošli uglavnom bez adekvatne kazne. Iz domovine su tako otjerane stotine hiljada građana svih nacionalnosti, koji u ovakvom sistemu više ne vide nikakvu perspektivu ni poštenje. </p><h2>Opstrukcija vlasti</h2><p>Ovo nije samo tehničko pitanje, već generacijski test zrelosti domaćih institucija. Neke od njih ga već nisu položile, poput državnog ministarstva finansija. Sabotirao je otvoreno ministar Srđan Amidžić proces od samog početka, budžetskim blokadama. </p><p>Znaju vladajuće oligarhije da digitalni trag neće moći kupiti, falsifikovati ni prisvojiti tokom višesedmičnog prebrojavanja. Neće više biti krađe identiteta, dopisivanja glasova „svojim“ i poništavanja „njihovim“ kandidatima, a rezultati će biti poznati odmah nakon glasanja. </p><p>Centralnoj izbornoj komisiji su nogu podmetali i profesionalni žalitelji, ciljanim žalbama s isključivim ciljem da uspore proces. </p><h2>Sve u rukama URŽ-a</h2><p>Odgovornost je sada na Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), da što hitnije odluči o žalbama, koje su posljednja prepreka za nabavku opreme na vrijeme za izbore u oktobru ove godine. </p><p>Iako je u načelu nezavisno stručno tijelo, članove URŽ-a su imenovale vladajuće stranke u Parlamentu BiH. Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje rok za rješavanje žalbi od mjesec dana, u izuzetno kopleksnim slučajevima dva mjeseca. </p><p>Ako URŽ iskoristi cijeli rok, birači neće imati priliku na ovogodišnjim izborima glasati uz pomoć napredne tehnologije. Izgubit ćemo još četiri godine. </p><h2>Kako URŽ odlučuje?</h2><p>O žalbama na tendere državnih institucija odlučuje centrala URŽ-a u Sarajevu, koja broji sedam članova - po dva iz svakog od tri etničke pripadnosti, te jedan iz reda ostalih. Odluku donosi pet članova, koje bira CMS – Sistem za automatsko upravljanje predmetima. Sličan sistem imaju sudovi i tužilaštva, kako bi se spriječilo namještanje određenih predmeta.</p><p>Odluke se donose prostom većinom od tri ili četiri glasa. Puni sastav od sedam članova se uključuje odlukom predsjednika URŽ-a, ili, naprimjer, kada se pojavi pitanje o kome URŽ nema ranije utvrđen stav. Taj scenarij bi mogao usporiti rješavanje ove žalbe.</p>

Hoće li Ured za razmatranje žalbi (URŽ) oduglovlačiti?

Ovogodišnji izbori s biometrijom ili bez?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

<p>Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković ne silazi s društvenih mreža. Napada sve i svakog i brine o svemu i svačemu, osim o svom poslu - zapuštenoj bh. diplomatiji. Tako se ovih dana brine da su novinari „Dnevnog avaza“ potplaćeni i mobingovani, takoreći vezani za tastaturu, i obavezni objaviti šta nam i kad nam kaže vlasnik „Dnevnog avaza“. U redakciji sam tek nešto više od dva mjeseca, ali osjećam potrebu da odgovorim na uvredu. Ministre, imam bolji uvid u stanje u novinarstvu, jer sam radio u protekle dvije i po decenije u šest redakcija različitih profila. Radio sam u privatnim u javnim, u domaćim i u stranim medijima. Radio sam u redakcijama organizovanim kao neprofitne organizacije. </p><p>One se finansiraju projektima Evropske unije i Švedske. Radeći „za strance“, bio sam „NED-ovac i Soroševac“, a plate su mi stizale i od administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i Donalda Trampa (Trump). Radeći za agenciju „Xinhua“, platu sam primao i od administracije kineskog predsjednika Sija Đinpinga (Xi Jinping). Zato, ministre, imam potrebu da vam kažem isto što govorim i prijateljima kad me pitaju - kako je na novom poslu? Vlasnik „Avaza“ Fahrudin Radončić me plaća čak i više nego ovi pobrojani fondovi i administracije. A kako nije sve u novcu, poručujem i da osjećam veću slobodu i odgovornost za ono što napišem, nego što je bio slučaj u većini redakcija u kojima sam do sada radio. </p><p>Niko me ovdje ne tjera da pišem stvari koje su suprotne mojim uvjerenjima ili novinarskoj etici, niti bih na to pristao. Vjerujte, ministre, dobro sam, ali bi bilo dobro i da se i Vi napokon prestanete baviti glupostima po društvenim mrežama i posvetite svom poslu. Nedavno je u Banjoj Luci napadnut generalni konzul Hrvatske u BiH. Možda ste čuli? Napad su osudili gotovo svi osim vas, koji ste bili najpozvaniji za to. Rizikujete da vaš mandat ostane ozloglašeniji i štetniji po reputaciju BiH od mandata Jadranka Prlića. On je, sjećate se, iz fotelje ministra vanjskih poslova otišao u Hag, gdje je osuđen za ratne zločine u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.&nbsp;&nbsp;</p>

Koliko smo suvereni i do kada?

Katastarska kriza: Stranački sukob oko resursa i(li) političke dominacije

Budžetski paradoksi u Federaciji BiH: Milijarde u opticaju - mrvice za razvoj

Amer Bekan, direktor firme koja nosi projekt: Južnu interkonekciju gradit će više od 5.000 radnika

Snježana Kopruner: Privrednica koja nudi 'vodič za bolji život'

Kopruner: Gubimo utrku s "kineskim zmajem"

Energetski suverenitet BiH

Ured za žalbe BiH odlučio: "Smartmatic" će brojati glasove na izborima

Video / Prizor oduševio posjetitelje: Razigrao se medvjed u Pionirskoj dolini, demonstrirao silu

Lučićevo 'šminkanje' ustaških krvnika

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Ekstraprofit preko leđa građana, vlasti umrtvljene: BiH na pragu "inflacijske spirale"

Između ustavnih obaveza i uličnog kodeksa: Dinina mahalska diplomatija i moralne vertikale

Srbija prvi put inicirala vježbu s NATO-om: Šta BiH može očekivati od vojnih poteza Beograda?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

Koliko smo suvereni i do kada?

Katastarska kriza: Stranački sukob oko resursa i(li) političke dominacije

Budžetski paradoksi u Federaciji BiH: Milijarde u opticaju - mrvice za razvoj

Amer Bekan, direktor firme koja nosi projekt: Južnu interkonekciju gradit će više od 5.000 radnika

Snježana Kopruner: Privrednica koja nudi 'vodič za bolji život'

Kopruner: Gubimo utrku s "kineskim zmajem"

Energetski suverenitet BiH

Ured za žalbe BiH odlučio: "Smartmatic" će brojati glasove na izborima

Video / Prizor oduševio posjetitelje: Razigrao se medvjed u Pionirskoj dolini, demonstrirao silu

Lučićevo 'šminkanje' ustaških krvnika

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Ekstraprofit preko leđa građana, vlasti umrtvljene: BiH na pragu "inflacijske spirale"

Između ustavnih obaveza i uličnog kodeksa: Dinina mahalska diplomatija i moralne vertikale

Srbija prvi put inicirala vježbu s NATO-om: Šta BiH može očekivati od vojnih poteza Beograda?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu