<p>Centralna izborna komisija (CIK) će uskoro izabrati kompaniju, čija biometrijska tehnologija bi trebala zaustaviti izborne krađe u Bosni i Hercegovini. Istovremeno stižu optužbe za nezakoniti rad Komisije, koja za članove CIK-a rangira ponude od najbolje do najmanje dobre.</p><p>Komisija nije od prvorangiranog ponuđača tražila da obrazloži neprirodno nisku cijenu, što je po zakonu morala. Ovo stoji u Izvještaju koji je CIK-u 10. marta uputio profesor Nermin Lapandić, stručnjak za javne nabavke. Angažovan je kao spoljni saradnik, jer CIK nema stručnjake za ovako krupan projekt.</p><h2>Rang-lista</h2><p>Istovremeno, IT stručnjaci ističu da je ključno pitanje da li će CIK postati vlasnik izvornog koda za sistem koji kupi, jer jedino tako država zadržava suverenitet nad izbornim procesom. Vlasnik koda ima mogućnost da manipuliše sistemom, što je sigurnosno i političko pitanje zaštite podataka građana i brojanja glasova.  </p><p>Ne može se garantovati zakonitost i uspjeh postupka, jer Komisija nije izvršila dubinsku analizu ponuđenih tehnologija, već se oslonila na obećanja ponuđača, naveo je u Izvještaju prof. Lapandić. Predsjednica Komisije je polovinom februara onemogućila spoljne savjetnike da učestvuju u radu komisije, naveo je Lapandić, koji je odbio govoriti o Izvještaju za „Dnevni avaz“. </p><p>Komisija je kao prvorangiranog utvrdila konzorcij kompanija „Planet Soft“ iz Banje Luke, „Katarina“ iz Mostara i „Core“ iz Sarajeva, koje nude tehnologiju južnokorejske kompanije „Miru Systems“. Mediji i organizacije koje prate tendere godinama ističu bliske veze kompanija sa SNSD-om i još nekim strankama.</p><p>Drugorangirana je američko-britanska kompanija „Smartmatic“, koja je uvodila izbornu tehnologiju u SAD, Brazilu i zemljama širom svijeta. Trećerangirana je sarajevska kompanija „Artco Group“, koja nudi tehnologiju pet renomiranih kompanija, četiri američke i jedne njemačke.  </p><p>Predstavnici sva tri ponuđača su odbili govoriti za „Dnevni avaz“ o detaljima ponuda dok traje tender. Ipak, „Dnevni avaz“ je uspio doći do pojedinih informacija o njihovim tehnologijama i ponudama.   </p><h2>IT izborne afere </h2><p>Optužbe zbog krupnih izbornih problema s tehnologijom firme „Miru Systems“ u Iraku i Kongu, dovele su do javnog saslušanja čelništva ove kompanije u Seulu. Oni su za probleme okrivili infrastrukturu država domaćina. Nezvanično saznajemo da CIK-u nije ponuđen izvorni kod ove tehnologije.</p><p>  </p><p>Drugorangiranu kompaniju „Smartmatic“ i njene bivše direktore je Ministarstvo pravosuđa SAD je u oktobru 2025. godine optužilo za pranje novca i podmićivanje zvaničnika tokom izbora na Filipinima. Kompanija tvrdi da je riječ o odmazdi, jer je ranije za klevetu tužila niz Trampovih saveznika, koji su „Smartmatic“ okrivili za namještanje američkih izbora 2020. godine. Nezvanični podaci govore da je ova kompanija ponudila CIK-u vlasništvo nad izvornim kodom.</p><p>I trećerangirani „Artco Group“ nudi izvorni kod tehnologije svojih pet partnera, čije sisteme koriste desetine američkih saveznih država, kao i bankarske i sigurnosne agencije širom svijeta. Nema podataka o izbornim aferama ovih kompanija u zemljama kojima su prodale tehnologiju.</p><h2>Šta kaže CIK?</h2><p>- Koga god da izaberemo bit će kritičara i nezadovoljnih - kaže za „Avaz“ Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a. Dodaje da je Izvještaj profesora Nermina Lapandića samo radni dokument, nakon kojeg je CIK zatražio zakonom propisano izjašnjenje o neprirodno niskoj cijeni i otklonio ostale primjedbe. </p><p>Trenutno se ocjenjuje obrazloženje te firme, navodi Kalaba, i dodaje da je riječ o kompleksnoj nabavci, za koju je CIK nema stručnjake, ali je angažovao spoljne saradnike. Nije precizirao kada će CIK izabrati najboljeg ponuđača, ali je dodao da je bolje s uvođenjem biometrije sačekati naredne izbore, nego potrošiti silni novac na tehnologiju koja ne odgovara i ne smanjuje izborne krađe.    </p><p>Tender je bio prilagođen prvorangiranom ponuđaču kojeg je Komisija favorizovala, tolerišući mu krupne tehničke nedostatke.</p><p>   </p><p></p>

Stranačke veze prijete otpornosti biometrijskog sistema na izborne krađe

Izgled tehnologije za skeniranje listića

Zbog čega se sumnja u odabir biometrije: Ključan je izborni kod o kojem se šuti

<p>"Avaz" je u posjedu snimka koji nam je poslao jedan vozač tramvaja, a koji pokazuje kako funkcionira sigurnosna kočnica, odnosno kočnica za nuždu u starim tramvajima.</p><p>Snimak je nastao u avgustu 2024. godine, tramvaj je bio prazan jer išao u garažu zbog loših kočnica.</p>

<p>Brzina tramvaja bila je oko 40 kilometara na sat, a ovo najbolje pokazuje koliko je teško zaustaviti tramvaj.</p><p>- Ne dirajte vozača i ne okrivljujte ga kad pojma nemate. Ne znate s čime su se oni sve susretali, a i oni sami ne znaju šta ih može snaći dok se to ne desi. Teorija je jedno, a praksa je nešto sasvim drugo. Vozač zna i svjestan je odgovornosti i rizika. On je uvijek jednom nogom u zatvoru. On je taj koji je prvi na udaru od putnika, pa onda svih ostalih. Ne moraju pametovati oni koji ni šaraf ne znaju zavrnuti i koji bi trebali da prave pitu - naveo je taj vozač za "Avaz".</p><p>Kazao je da je ovo samo jedan primjer kakvi su ti stari tramvaji i kakve su kvarove imali.</p>

Vozač je kazao da je ovo samo jedan primjer kakvi su ti stari tramvaji i kakve su kvarove imali.

Pogledajte kako izgleda zaustavljanje tzv. "sigurnosnom kočnicom" u starim tramvajima: Nemoguća misija

<p>Po Ustavu, vanjsku politiku Bosne i Hercegovine bi trebalo voditi Predsjedništvo BiH, koristeći Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatsku mrežu kao glavne alate. U stvarnosti se te ustavne odredbe ne poštuju.</p><p>Milorad Dodik do podne vuče ka Sjedinjenim Američkim Državama, a popodne ka Rusiji. Tročlano Predsjedništvo BiH se ne može dogovoriti ni o jelovniku. Ministarstvo vanjskih poslova, koje je po Ustavu tek izvođač radova, demonstrira da se vanjska politika može krojiti i bez Predsjedništva BiH.</p><p>Uz to, jedina smo država u Evropi koja nema Zakon o vanjskim poslovima. Nakon duže od dvije decenije, zapeo je na usaglašavanju u Parlamentu, pred entitetskim vetom i strahom Republike Srpske od prenosa nadležnosti na državni nivo.</p><p>Bez pravila o napredovanju, edukaciji i disciplinskoj odgovornosti diplomata, političke stranke lakše trguju, i u diplomatska predstavništva imenuju osobe bez diplomatskog iskustva i obrazovanja. Nerijetko i one pod istragama i sa sumnjivim diplomama, koje padaju na sigurnosnim provjerama zemlje domaćina.</p><p>Nižu se skandali na štetu države, poput izdavanja viza Sirijcima i Iračanima, bez neophodnih sigurnosnih provjera, ili one kad je sin ambasadora slupao službeno auto i pobjegao. Nestajale su i desetine hiljada KM iz naših ambasada, kroz nezakonite transakcije.</p><p>Stoga ne čudi da je vanjska politika BiH puna hijerarhijskih rupa, u kojima su stranački apetiti jaki, a državni interesi nebitni. Naša diplomatija nam često donosi više štete nego koristi, svedena na nivo poligona za političku trgovinu i prepucavanja.</p><p>Političari svih profila na međunarodnoj sceni iznose lične, a ne usaglašene stavove institucija, a međunarodni rejting BiH jedva da i postoji. Bez zakona da spriječi anarhiju i soliranje funkcionera na međunarodnoj sceni, ostat ćemo na svjetskoj pozornici tek nebitni posmatrač koji najviše šteti sebi.&nbsp;</p>

Zakon o vanjskim poslovima kao žrtva entitetskog veta

BiH diplomatija

<p>Amila Pilav-Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, analizirala je za „Dnevni avaz“ globalne ekonomske izazove koje donosi opšti rat na Bliskom istoku, te posljedice po Evropu, Bosnu i Hercegovinu, ali i na globalne ekonomske tokove.</p><p>Rast cijene barela nafte do 200 US dolara po barelu, kao što je najavio režim Irana, ne bi automatski zaustavio globalni ekonomski rast, ali bi vrlo vjerovatno doveo do sporijeg rasta, više inflacije, skupljeg finansiranja i pritiska na dohotke, navodi Pilav-Velić. </p><h2>Monetarna kriza</h2><p>Ovo nije samo energetska nego i monetarna kriza, jer kada energija poskupi, centralne banke sporije spuštaju kamate, što direktno pogađa investicije, nekretnine i zadužene države. Evropska tržišta ponovo strahuju od inflacijskog udara koji može odgoditi monetarno popuštanje. </p><p>Uz cijenu barela, prava opasnost je i sekundarni cjenovni val plina, đubriva, hrane, plastike, brodarstva i industrijskih inputa. Zato rat u Hormuzu mnogo brže postaje problem životnog standarda nego što javnost u početku misli. </p><p>Evropa i male ekonomije poput BiH moraju iz ovoga izvući staru, ali zanemarenu pouku: energetska sigurnost nije samo pitanje količine, nego i pitanje rute, osiguranja, skladištenja i finansiranja. U 2022. godini naučili smo šta znači zavisnost od jednog dobavljača, dok ove godine učimo šta znači zavisnost od jednog pomorskog čepa, što je možda najvažnija lekcija ove krize.</p><h2>Naftni efekt</h2><p>Pilav-Velić objašnjava da kroz blokirani Hormuški tjesnac inače prolazi gotovo petina svjetske potrošnje tečnih goriva, ali da blokada ima mnogo širi efekt i pogađa transport, hemijsku industriju, gnojiva, aviosaobraćaj, logistiku i cijenu kapitala. </p><p>Evropske ekonomije su energetski izloženije Zaljevu nego što se misli, naročito nakon smanjenog oslanjanja na ruske energente. Evropi je ova kriza još jedan signal da mora ozbiljnije graditi vlastitu ekonomsku i sigurnosnu autonomiju. </p><h2>Efekti na BiH</h2><p>Male ekonomije poput BiH ne uvoze samo robu nego i cijenu rizika te robe. Ratni osiguravateljski trošak za plovidbu kroz Hormuz je narastao šestostruko, uz istovremeni rast vozarina. Zato raste i konačna cijena transporta roba, što se prelijeva na uvoznike, distributere i na kraju na potrošača. </p><p>BiH je tipičan primjer male, ranjive, otvorene i uvozno zavisne ekonomije, koja uvozi inflaciju preko evropskog tržišta kroz čitav evropski cjenovni lanac svih proizvoda s velikim udjelom energije u cijeni. To će značiti skuplju potrošačku korpu, logistiku i radni kapital.</p><h2>Iran i Kina</h2><p>Takav šok nije besplatan ni za Teheran, jer Iran može kratkoročno profitirati politički zatvaranjem Hormuza i globalnim dizanjem cijene konflikta, navodi ona. Ali dugoročno Iran rizikuje da smanji vlastiti izvoz, oteža naplatu, poveća osiguravajuće i transportne troškove i dodatno optereti svoje glavne kupce, od kojih je ključni Kina. </p><p>Ona nije samo najveći korisnik zaljevske nafte nego i zemlja koja bi najviše osjetila produženi poremećaj, objašnjava Pilav-Velić. Vjeruje se da Azija kupuje gotovo dvije trećine svoje nafte iz Zaljeva, dok oko polovine kineske nabavke dolazi iz tog regiona. To bi bio udar na kinesku industrijsku konkurentnost, a time i na najvažniji iranski ekonomski ventil.</p>

Zbog čega se sumnja u odabir biometrije: Ključan je izborni kod o kojem se šuti

Pogledajte kako izgleda zaustavljanje tzv. "sigurnosnom kočnicom" u starim tramvajima: Nemoguća misija

BiH diplomatija

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta

Zbog čega se sumnja u odabir biometrije: Ključan je izborni kod o kojem se šuti

Pogledajte kako izgleda zaustavljanje tzv. "sigurnosnom kočnicom" u starim tramvajima: Nemoguća misija

BiH diplomatija

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta