Spuštanjem ruža u rijeku Drinu danas je na ćupriji Mehmed – paše Sokolovića obilježena 32. godišnjica zločina počinjenih u ovom gradu. Upravo mjesec juni ostaje upamćen po zlu i masovnim svirepim ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti.Juna 14. i 27. 1992. godine, u živim lomačama u Pionirskoj ulici i na Bikavcu ubijeno je više od 140 Višegrađana, a Haški tribunal je ove zločine svrstao među najmonstruoznije počinjene u svim ratovima na području bivše Jugoslavije. Prema podacima Udruženja porodica ubijenih i nestalih osoba “Višegrad '92”, u ovom gradu je ubijeno oko 3.000 osoba, među kojima je i 127 djece. Za zločine u Višegradu osuđeno je više od 25 zločinaca na više od 400 godina zatvora.

Za zločine u Pionirskoj ulici i Bikavcu, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotni zatvor osuđen je Milan Lukić, dok je Sredoje Lukić osuđen na 27 godina zatvora.Obilježavanje tužne godišnjice u Višegradu bit za završeno posjetom mezarju Stražište gdje će biti položeno cvijeće i proučen jasin.

Mjesec koji je ostao upamćen po zlu i masovnim svirepim ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti

Za svaki ugašen život po jedna ruža: Sjećanje na krvavi juni 1992. i žrtve ratnih zločina počinjenih u Višegradu

U potpuno ispunjenoj dvorani Akademije za obrazovanje u Beču obilježen je Dan bijelih traka u znak sjećanja na sve žrtve zločina i etničkog čišćenja na području Prijedora. Ovim događajem naglašen je značaj sjećanja na zločine koji su tada počinjeni i poslao poruku da se samo znanjem možemo boriti za istinu i kulturu sjećanja. Među diskutantima su bile renomirane ličnosti iz oblasti umjetnosti, akademske zajednice, historije i politike.Anita Zečić, umjetnica i inicijatorica izložbe „Prijedor 92“, naglasila je koliko je bitna kultura sjećanja koju promovira kroz svoje izložbe širom Evrope.Amel Bešlagić, autor filma „Mirage“, potvrdio je koliko su važni prostori za kulturu sjećanja.Dr. Jasmin Medić, historičar, istakao je koliko je bitno prezentirati naučne činjenice u borbi protiv negatora genocida i revizionista.Prof. Milica Tomić iz Beograda naglasila je značaj umjetnosti za kulturu sjećanja i govorila o svom projektu „Četiri lica Omarske“.

Dr. Vedran Džihić, politolog, govorio je o ideologiji koja stoji iza ovih zločina i naglasio da ta ideologija i dalje postoji u različitim oblicima.Posjetioci su imali priliku pogledati izložbu Anite Zečić, dok je Sanjin Jakić ispred Asocijacije Bosna predstavio maketu logora Omarska.Predsjednik Saveza bh. udruženja Consilium Bosniacum Damir Saračević, u svom uvodnom govoru je naveo određene činjenice vezane za masovne zločine u Prijedoru i važnost kulture sjećanja u procesu ozdravljenja pojedinca i društva. Kroz noć je vodio bečki vijećnik Ibrahim Kaniža, koji je također bio moderator panel diskusije.Ovaj događaj je na najbolji način pokazao da se sjećanje na zločine u Prijedoru i očuvanje historijske istine moraju održavati kroz razne umjetničke i naučne doprinose, da se tako nešto više ne bi nikome i nikada ponovilo.

Među diskutantima su bile renomirane ličnosti iz oblasti umjetnosti, akademske zajednice, historije i politike

Akademija za obrazovanje u Beču: Obilježen Dan bijelih traka

Iako sporije nego ranije, cijene u BiH nastavljaju rasti, potvrđuje i posljednji izvještaj Agencije za statistiku BiH. <h2>Hljeb skuplji</h2>U aprilu ove godine zabilježen je rast cijena hrane, odjeće i obuće, usluga zdravstva, prijevoza, kulture, restorana i hotela... Cijene hrane, koje ponajviše zadaju glavobolje građanima, u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec 2023. godine, rasle su za 1,2 posto.

Poređenjem prosječnih cijena pojedinih proizvoda ponovo je uočljiv apsurd da je brašno jeftinije, a hljeb skuplji u odnosu na prošlu godinu.<h2>Šećer jeftiniji</h2>Rasle su i cijene riže, mesa, ribe, maslaca, kafe, krompira, cijene piletine i jaja ostale su na istom nivou, dok su šećer i ulje jeftiniji nego u aprilu prošle godine.U prošlom mjesecu zabilježene su sljedeće cijene: riža 4,6 KM po kilogramu, hljeb od pšeničnog brašna 3,6 KM po kilogramu, pšenično brašno - bijelo 1,5 KM, junetina bez kosti 20,2 KM, svinjetina s kostima 11,4 KM, svježa piletina 6,7 KM, svježa pastrmka 12,8 KM, mlijeko u tetrapaku 2,3 KM...<h2>Više novca za prijevoz i zdravstvo</h2>Za godinu cijene u zdravstvu rasle su za 3,5 posto, prijevoza za 3,1 posto, rekreacije i kulture 4,5 posto, obrazovanja 2,1 posto, dok su restorani i hoteli skuplji za 8,8 posto.Sirup protiv kašlja, bočica, 8,8 KM, vitamini - kutija 1,6 KM.

Ponovo je uočljiv apsurd da je brašno jeftinije, a hljeb skuplji u odnosu na prošlu godinu

Cijene hrane i dalje rastu: Poskupljenjima nema kraja

Uoči svakih izbora neizvjesnost u Srebrenici pojačava razjedinjenost bosanskih političkih partija, naspram srpskih, koje su već najavile da će u utrci za načelnika ovog grada imati jednog kandidata. <h2>Ko koga „gura“</h2>Svoju kandidaturu za načelnika prvi je objavio Hamdija Fejzić, koji je odmah dobio podršku SDA, SDP, DF, NiP i Naprijed predlažu Muhameda Avdića, dok SBiH ima svog kandidata Faruka Đozića. - Još nema dogovora, ali ima nekih „omekšavanja“ i naznaka da bi sve ove stranke trebale da podrže mene. Nisam se sam odlučio na to, ja imam podršku Udruženja žrtava genocida, dobio sam podršku i Ćamila Durakovića. Iza mene stoji 80 – 85 posto biračkog tijela, ali se miješaju neki koji bi da nešto izvuku ili „na mišiće“ proguraju - kaže Hamdija Fejzić za “Avaz”, te dodaje da ima informaciju da će predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ovih dana doći u Srebrenicu i otkloniti sve dileme.<h2>Nema dogovora</h2>Za sebe tvrdi da je nezavisni kandidat, na taj način se kandidirao i na prošlim općinskim izborima, te upozorava da svaki dan bez dogovora skraćuje period priprema za izbore. - Bez jednog kandidata u Srebrenici nemamo nikakvih šansi. I s jednim će biti teško, ali s dobrim pripremama, s kojima kasnimo, imamo šansu. U decembru smo imali sastanak na kojem smo dogovorili da krenemo u januaru. Imali smo primjer u ovom mandatu, kad su predstavnici nekih partija učestvovali u legalizaciji odluke o izmjeni naziva ulica - navodi Fejzić.<h2>Nećemo biti politički faktor</h2>Fejzić je više nego jasan šta ovakvi politički odnosi mogu donijeti.- Ako ovako ostane još četiri godine, onda nas nema u Srebrenici, nećemo biti politički faktor, jer ćemo ovakvim potezima umanjiti i broj odbornika - ističe Fejzić.&nbsp;

Svoju kandidaturu za načelnika prvi je objavio Hamdija Fejzić, NiP i SDP „guraju“ Avdića, SBiH Đozića

Tri kandidata u utrci za načelnika: Bošnjačko rasulo u Srebrenici

Iako ga od početka prate uvrede, osporavanja i negiranja gubitničkih politika, koje su svojevremeno organizirale i proteste pod njegovim prozorom, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo se kao jedna od ključnih prepreka neredu i neustavnom djelovanju u BiH. S diplomatskim osmijehom i poslovičnom njemačkom pedantnošću i upornošću, Šmit je izgradio autoritet u državi u kojoj i oni koji ga ne priznaju i smatraju ga turistom poštuju odluke koje donosi. A pokazao je da neće “spavati” i da će odluke donositi svaki put kad domaće institucije zakažu. Strpljivo je, po ko zna koji put, onima koji to dobro znaju, objasnio da disolucija Bosne i Hercegovine nije moguća, upozorio Milorada Dodika da će u slučaju blokade institucija BiH doći do posljedica koje mu se neće svidjeti, a na prijetnje “mirnim razdruživanjem” strpljivo odgovorio da entiteti imaju pravo na postojanje, ali samo u okviru Dejtonskog sporazuma, da pasoše RS niko izvan BiH ne bi priznao, te da RS postoji samo u okviru BiH.Istovremeno, nakon niza žestokih reakcija u vezi s izborom sudije Ustavnog suda BiH iz FBiH, OHR je pozdravio odluku Predstavničkog doma PFBiH, te naglasio da su sada na redu vlasti RS da ispune obavezu izbora sudija iz ovog entiteta.

Visoki predstavnik u BiH nametnuo se kao jedna od ključnih prepreka neredu

Kristijan Šmit: Tiha voda…

Beskonačne diskusije o izboru Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, barem nakratko, utišao je pravni ekspert Nurko Pobrić. On je u svojoj reakciji naveo da sudije Ustavnog suda BiH ne moraju imati sudijsko iskustvo i da se na taj način otvara mogućnost da i drugi pravnici mogu biti kandidirani. <h2>Ispunjava uvjete</h2>On je osporio i argument da Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije birao među više kandidata, upitavši šta bi se desilo da se na konkurs prijavio samo jedan kandidat koji ispunjava uvjete.- Previše se digla galama, što je meni malo čudno, jer ništa ovdje nije drugačije nego što je bilo prilikom imenovanja ranijih sudija Ustavnog suda. Svi su oni imenovani od politike, bilo oni iz RS, bilo ovi iz FBiH. Svi do jednoga. Zašto se digla galama zbog ovog kandidata, ne mogu shvatiti, jer nijednu formalnopravnu činjenicu nisam našao - kaže profesor Pobrić.Diskutabilnim smatra samo jedan od prigovora opozicije, da Predstavnički dom nije imao mogućnost da bira, pa će sačekati tumačenje, ako ono bude zatraženo, da li je glasanjem za i protiv jednog kandidata ispunjena ustavna odredba koja se odnosi na izbor sudije.<h2>Pet članova</h2>- Do sada su se zaista predlagala dva kandidata. Jedan, koji je unaprijed dogovoren da će biti izabran, i drugi - onako. Bio sam u komisijama, uime Udruženja sudija FBiH, kad su izabrane sudije Mirsad Ćeman i Seada Palavrić. U komisiji od pet članova su dvoje sudija i troje parlamentaraca, pa nema nekog propisanog načina bodovanja, već se obavi neki razgovor. Imali smo slučaj da s doktorom pravnih nauka razgovor obavlja neki poljoprivredni tehničar. Kod izbora Seade Palavrić, među kandidatima je bio i profesor Kasim Trnka i mi smo preglasani jer se insistiralo da ona bude prvorangirani kandidat. Da se ne bi znalo ko je za koga glasao, Predstavnički dom tada se izjasnio tajnim glasanjem. Palavrić je pobijedila profesora Trnku - pojašnjava Pobrić.<h2>Mnogi ne znaju sudijski posao</h2>Sama činjenica da je neko dobio podršku određene partije, dodaje, nikome ne daje za pravo da u pitanje dovodi kredibilitet sudije, jer to zavisi od pojedinca, koji mora raditi u skladu s Ustavom i zakonima BiH.- Ni činjenica da neko treba imati pravosudno iskustvo nije propisana Ustavom. Ustavni sud je drugačiji od redovnih sudova. Može neko imati veće pravno znanje potrebno za Ustavni sud, a da nikad nije bio sudija, od nekog sudije koji je radio 20 godina na jednom referatu i ima vrlo uska znanja. To mogu pričati samo onima koji ne znaju šta je sudijski posao jednog i drugog suda - ističe Pobrić.&nbsp;

 Previše se digla galama, što je meni malo čudno, jer ništa ovdje nije drugačije nego što je bilo prilikom imenovanja ranijih sudija Ustavnog suda

Nurko Pobrić o imenovanju sudija Ustavnog suda BiH: Kako je Palavrić pobijedila Trnku

Iako je proglašen krivim po svih 34 tačke optužnice za falsificiranje poslovnih knjiga i tajne isplate novca, presuda neće utjecati na kandidaturu republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;Ovo je za "Avaz" izjavio Adnan Hadrović, viši saradnik Instituta za globalni utjecaj sa sjedištem u Vašingtonu. Neizvjesno je jedino to koliko će se lažiranje poslovnih zapisa i afera sa porno zvijezdom odraziti na podršku kontroverznom bivšem američkom predsjedniku. - Sigurno je da će Tramp sve ovo koristiti u svojoj kampanji, a već tvrdi da je nevin, da je sudija korumpiran, da je sve laž. Sudac Huan Merčan s njujorškog suda će kaznu odrediti 11. jula, s obzirom da nije osuđivan to će mu biti olakšavajuća okolnost, ali kakva god kazna bila on će žalbom odugovlačiti proces. Sigurno je da će se zbog ove presude dio tradicionalnih republikanaca okrenuti Bajdenu, ali i da će se zbog nje dodatno mobilizirati svi oni koji podržavaju Trampa. Zato je u ovom trenutku teško procijeniti koliko će presuda utjecati na rezultate američkih predsjedničkih izbora - kazao je Hadrović.

Sigurno je da će se zbog ove presude dio tradicionalnih republikanaca okrenuti Bajdenu, ali i da će se zbog nje dodatno mobilizirati svi oni koji podr

Adnan Hadrović iz Vašingtona za "Avaz": Nakon presude Trampu, dio tradicionalnih republikanaca okrenut će Bajdenu



Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je izmjene Zakona o PIO, čime je provedena presuda Ustavnog suda FBiH iz 2022. godine, kojom je član 116. proglašen neustavnim. Brisanjem ovog člana osiguranicima u FBiH je omogućeno da ostvare pravo na starosnu penziju te zasnuju radni odnos i primaju plaću, ali će istovremeno, dopunama člana 89., isplata biti obustavljena korisnicima invalidskih i porodičnih penzija koji ostvare dodatne prihode.<h2>Drugo mjesto</h2>- Pravo na invalidsku penziju stječe osiguranik kod kojeg je utvrđena prva kategorija invalidnosti, kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Prema Zakonu o PIO, gubitak radne sposobnosti postoji kada se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti, za drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti, niti se prekvalifikacijom može osposobiti za druge poslove. Potpuni gubitak radne sposobnosti i ostvarivanje prava na invalidsku penziju, te istovremeno stjecanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, dijametralno su suprotne situacije i jedna isključuje drugu. Osiguranik je sposoban za rad ili nije - pojašnjavaju iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Prema podacima Zavoda PIO Federacije BiH, prosječna invalidska penzija u FBiH iznosi 610 KM, dok je za potrošačku korpu za april bilo potrebno 2.930 KM.Prema riječima stručnog saradnika za odnose s javnošću Zavoda PIO Federacije BiH Tomislava Kvesića, u prva četiri mjeseca ove godine u FBiH je isplaćeno 56.905 invalidskih penzija. Zavod nema podatke koliki je broj korisnika koji rade. Isplata invalidskih penzija bit će obustavljena korisnicima sa statusom obaveznog osiguranika. Prema važećem zakonu, to su osobe uposlene na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, vjersku službu ili poljoprivrednu djelatnost. <h2>Ugovor o djelu</h2>Pravo na penziju, između ostalog, bit će “zaleđeno” osiguranicima koji obavljaju privremene i povremene poslove, obrtnicima, osobama koje rade na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora, nosiocima poljoprivrednog gazdinstva...- Kada bi se osobama s invaliditetom, koje su ostvarile pravo na penziju, povećali prihodi, pa da zaista ne moraju da rade, ove izmjene bih, iskreno, podržao, jer smatram da penzioneri i ne treba da rade, već da se odmaraju, posebno invalidi. Ovako će ih samo natjerati na rade nacrno, jer s trenutnim penzijama ne mogu preživjeti - kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.<h2>Šta kažu iz Saveza RVI</h2>Predsjednik Saveza RVI FBiH Esad Delić kaže da je angažman ratnih vojnih invalida i do sada bio sporan u slučaju da su prijevremeno penzionisani. - Volio bih da su ljudima omogućili da rade. Ako RVI ima penziju od 570 KM, pa zaradi plaću od 1.000 ili 1.200 KM, na nju opet plaća 80 posto doprinosa državi koja ni na koji način ništa ne gubi. Ovako će oni koji mogu i dalje raditi nacrno - ističe Delić. &nbsp;&nbsp;<h2>Porodične penzije </h2>Isplate su i do sada obustavljane korisnicima porodičnih penzija u slučaju zasnivanja radnog odnosa. U Ministarstvu kažu da je riječ o tzv. izvedenom pravu, koje služi kao zaštita članova porodice umrlog korisnika penzije, ali samo ako nisu u obaveznom osiguranju.Izmjene Zakona će se primjenjivati nakon što ih usvoji i Dom naroda Parlamenta FBiH.&nbsp;

Pravo na penziju, između ostalog, bit će “zaleđeno” osiguranicima koji obavljaju privremene i povremene poslove

Za neke predviđen potpuni gubitak primanja

Nakon što su usvojene izmjene Zakona o PIO: Mnogi ostaju bez penzije

U Prijedoru je danas počela Međunarodna naučna konferencija “Logori u BiH”. Prvom ovakvom događaju, koji će prerasti u tradiciju, uoči Dana bijelih traka, prisustvuje i predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana.&nbsp;Konferenciju je organiziralo Udruženje logoraša Kozarac, uz podršku Memorijalnog centra Sarajevo, a osim izlaganja naučnika, istraživača, profesora iz BiH i svijeta, planirana su i obraćanja preživjelih zatočenika logora. U Prijedoru je i grupa stranih studenata, koji su posjetili lokalitet masovne grobnice Tomašica. Usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici BiH je trajno upisana u savjest planete, pa ima i obavezu da upozorava čovječanstvo na posljedice mržnje, rata nacionalizma i fašizma, kaže predsjednik Udruženja logoraša Kozarca Jusuf Arifagić.<h2>Zajednička istina</h2>- Ova konferencija možda je zakasnila, ali je prva naučna konferencija koja mora početi pisati modernu historiju države BiH. Dok god budemo imali tri historije, to će nam biti razlog za sukob. Uz svu našu razjedinjenost, moramo se početi za zajedničku istinu i za zajedničke pobjede. Posebno mi Bošnjaci imamo historijsku ulogu da nosimo procese u ovoj državi – ističe Arifagić. U isto vrijeme, lokalna vlast organizirala je dan odbrane Prijedora, događaj kojim se historijske činjenice nastoje naknadno izmijeniti.- Za nas koji živimo u Prijedoru danas je situacija potpuno normalna, a oni koji dođu sa strane osjete određenu nesigurnost. Tačno je da danas oni slave dan odbrane, sutra je Dan bijelih traka i tu historiju iz 1992. oni su napisali. Jučer mi je u posjeti bio novinar Roj Gatman, čovjek ide sa pratnjom, vidim da osjeća strah i nije mu jasno kako mi ovdje živimo i funkcionišemo. Svaki Bošnjak, Kozarčanin, Prijedorčanin ovdje čuva temelje i legitimitet države BiH. To bi ono što bi Sarajevo trebalo shvatiti i prepoznati i u ekonomskom smislu pružiti veću podršku. Ako smo propustili 30 godina potruditi se da bar ovih oko 60.000 Bošnjaka, koliko je ostalo u RS, na 49 posto teritorije države BiH, opstanu – kaže Arifagić.S obzirom na broj žrtava, logora, masovnih grobnica i presuđenih ratnih zločinaca, Prijedor uz Srebrenicu mora biti područje od posebnog značaja za BiH, poručuje. - Kroz Fondaciju “Memorijalni centar Kamičani – Prijedor” koju planiramo osnovati, vjerujem da ćemo napraviti Memorijalni centar za pet općina u dolini Sane. Centar će svjedočiti istini, a Fondacija imati stalnu konekciju sa državnim organima – dodaje Arifagić. <h2>Borba i dalje traje</h2>Sutra se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 prijedorskih žrtava, sa bijelom trakom kao simbolom fašizma i naredbe lokalnih vlasti iz 1992. godine po kojoj su građani nesrpske nacionalnosti svoje kuće morali označiti bijelim čaršafima, a po izlasku iz kuće oko rukava nositi bijele trake. 32 godine poslije prijedorske vlasti ne dozvoljavaju ni izgradnju spomen obilježja za 102 djece, žrtava ratnih zločina.- Ta borba i dalje traje. Bili smo na korak dok je bila stara vlast. Mislim da je i sa naše bošnjačke strane pravljena greška, jer se dopuštalo politici da napravi upliv među roditelje koji žele da izgrade spomenik svojoj djeci. Mislim da ćemo mi nakon izbora, uz pomoć državnih organa, biti u situaciji da otvorimo proces i da će spomenik biti izgrađen. Uz moju borbu da se i Bijela kuća u Omarskoj pretvori u Spomen sobu, da i Tomašica, kao najveća masovna grobnica u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, dobije infrastrukturu i trajna obilježja. To dugujemo i Keratermu, Korićanskim stijenama … uvijek pitam šta je radila bh. politika pa da za 25 godina ni spomen ploče nije digla na tim mjestima, a da ne kažem da nije bila u stanju donijeti zakon o logorašima. Ako im nismo mogli zaštititi živote, možemo li im sad zaštititi dostojanstvo!? – ističe Arifagić.

Tačno je da danas oni slave dan odbrane, sutra je Dan bijelih traka i tu historiju iz 1992. oni su napisali.

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić za "Avaz": Prijedor, uz Srebrenicu, mora biti područje od posebnog značaja za BiH

Danas je održana prva konferencija za novinare Organizacionog odbora Memorijalnog nogometnog turnira, posvećenog sportisti i privredniku Almiru Raščiću, koji je ubijen 23. januara 2023. godine ispred zgrade u Goraždu u kojoj je živio. Turnir se organizira na inicijativu prijatelja i sugrađana i uz saglasnost porodice, a očekuje se učešće veterana “Željezničara”, “Veleža”, “Čelika” i “Goražda”. - Hvala prijateljima i medijima. Danas zvanično objavljujemo detalje o Memorijalnom turniru za mog Almira. Poznaje ga cijeli grad. Moj Almir rano je otišao s ovog svijeta – kazao je Almirov otac Muhidin Dino Raščić. Tokom nogometne karijere Almir Raščić nastupao je za klubove čije će selekcije učestvovati na turniru. Bavio se ugostiteljstvom, a njegov odnos prema rodnom gradu i ljudima s kojima je živio bio je posebna priča, istaknuto je tokom konferencije.- 13. januar 2023. bio je koban. Desilo se tako i danas mi krećemo s ovim, da ga ne bismo zaboravili. Zahvaljujem se svim njegovim prijateljima koji su pokrenuli ovu inicijativu, zatražili saglasnost od nas i mi smo to prihvatili. Ne znam koliko će trajati moj život, ali želio bih da ovo ostane i poslije mene, da ovo ostane tradicionalni turnir. Na turnir će doći i mnogi reprezentativci BiH, koji su tražili da ih pozovemo, biće tu da uveličaju taj događaj - ističe Muhidin Raščić.Ovaj grad ima naviku da zaboravlja svoje ljude, a turnir “Almir Raščić Raša” ima za cilj da to spriječi, kazao je član Organizacionog odbora Slavko Klisura.- Ova manifestacija treba da nas približi jedne drugima u tom sjećanju, u toj našoj obavezi da ne zaboravljamo naše drugove, naše sugrađane. Objavili smo poziv svima koji žele biti sponzori, da budu uz nas. 22. i 23. juni bit će fini goraždanski dan, kada ćemo ugostiti naše prijatelje. Okupimo se oko ovoga, sjećanja su važna stvar – naglašava Klisura.U večernjim satima 13. januara prošle godine Almir Raščić je napadnut u pasažu zgrade, dok se kretao prema automobilu na parkingu. Nepoznati počinitelj pucao mu je u glavu, a od posljedica ranjavanja preminuo je deset dana kasnije. Istraga o ubistvu Raščića ni do danas nije dala rezultate.

Ovaj grad ima naviku da zaboravlja svoje ljude, a turnir “Almir Raščić Raša” ima za cilj da to spriječi

Memorijalni nogometni turnir “Almir Raščić Raša” 22. i 23. juna u Goraždu, dolaze klubovi za koje je nastupao

Na području BPK Goražde do sada su potvrđena četiri slučaja morbila, potvrđeno je za "Avaz" u Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo. Prema riječima direktorice dr Medine Bičo među oboljelima je dvoje djece i dvije odrasle osobe. Ovi podaci danas će biti dostavljeni Zavodu za javno zdravstvo FBIH. - Od četiri slučaja nijedan nije epidemiološki povezan, uglavnom su vezani za Sarajevo. Troje je nevakcinisanih, a jedno sa nepotpunom vakcinacijom. Za sada nemamo osnov za proglašavanje epidemije na nivou kantona - kaže za "Avaz" dr. Bičo. Oboljele osobe upućuju se u izolaciju koja traje 14 dana, dok se kod njihovih kontakata prate simptomi i reagira u slučaju njihove pojave. Bičo pojašnjava da su prvi simptomi slični prehladi, temperatura, šmrcanje, bol u grlu, kašalj, a petog ili šestog dana javlja se osip karakterističan za morbile.- Osip se najprije javlja po glavi i licu, pa tek onda po trupu i ekstremitetima. Temperatura i dalje traje. Komplikacije se mogu javiti kod djece do godinu dana i starijih osoba - ističe Bičo. Nakon što je epidemija ranije proglašena u Tuzli, Zavod za javno zdravstvo BPK i Dom zdravlja "Isak Samokovlija" intenzivirali su apele građanima da se jave na vakcinaciju. Više zainteresiranih registrirano je u martu, što je doprinijelo relativno stabilnoj situaciji. - Međutim, još uvijek imamo nevakcinisane djece, tako da ponovo pozivamo roditelje koji se nisu odazvali. Vakcinacija je najbolja prevencija, vakcina daje dobar imuni odgovor ako se vakcinišete sa dvije doze - kaže direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde dr Medina Bičo.&nbsp;

Nakon što je epidemija ranije proglašena u Tuzli, Zavod za javno zdravstvo BPK i Dom zdravlja "Isak Samokovlija" intenzivirali su apele građanima

Bičo: Nemamo osnov za proglašenje epidemije

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Medina Bičo za "Avaz": U BPK četvero oboljelih od morbila

Od potpisivanja ugovora o izgradnji tunela Hranjen 2018. godine do danas, u gradnju brze ceste Sarajevo – Goražde Vlada FBiH usmjerila je više od 376 miliona KM. <h2>Kapitalni transferi</h2>Prema podacima koje je “Avaz” dobio iz JP “Autoceste FBiH”, sredstva su odobrena kroz kapitalne transfere za izgradnju autocesta i brzih cesta, a, osim za izgradnju tunela, namijenjena su i za nadzor nad građevinskim radovima, te eksproprijaciju zemljišta na trasi brze ceste. Tako je 2018. za ovaj projekt Vlada FBiH odobrila 65 miliona KM, godinu kasnije 110 miliona, a 2020. godine još 29,9 miliona maraka. Godine 2021. za brzu cestu Sarajevo – Goražde izdvojeno je 30 miliona, 2022. - 35 miliona, prošle godine odobreno je 66,6 miliona, a u transferima za ovu godinu planirano je 39.955.000 KM. Podsjetimo, izgradnja tunela Hranjen, ukupne dužine oko 5,5 kilometara, započeta je 2019. godine, ali su u ljeto 2021. radovi obustavljeni nakon što je veći dio sredstava potrošen na trećini urađenog posla. Pravdano je to mnogo težim geološkim uvjetima od očekivanih. <h2>Probijanje tunela</h2>Tadašnje procjene upućivale su na to da će za probijanje tunela biti potrebno oko 120 miliona, a s izgradnjom pristupnih cesta ukupno 320 miliona KM. S obzirom na to da je do sada odobreno 376.455.000 KM, da je do danas probijeno oko 2,8 kilometara ili 51 posto tunela, dok gradnja saobraćajnica sa sjeverne i južne strane nije ni započeta, evidentno je da će ukupna cijena projekta biti višestruko veća. <h2>Radovi zaustavljeni žalbom</h2>S izvođačem radova kompanijom “Euro-Asfalt” u aprilu je potpisan i novi ugovor, ali je on na čekanju zbog žalbe u postupku izbora nadzornog organa. U „Autocestama FBiH“ ne znaju kada će žalbeni postupak biti okončan te očekuju upute Ureda za razmatranje žalbi.&nbsp;

Tako je 2018. za ovaj projekt Vlada FBiH odobrila 65 miliona KM, godinu kasnije 110 miliona, a 2020. godine još 29,9 miliona maraka

Tunel Hranjen: Milioni uloženi, a projekt nikad nije okončan

Iz "Autocesta FBiH" zvanično za "Avaz": Hranjen "progutao" 376 miliona KM

"Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ (EPBiH) uputila je prijedlog za korekciju cijena struje koje će, ako on bude odobren od Regulatorne komisije za energiju (FERK) FBiH, biti više za 10 posto za domaćinstva, odnosno 8,1 posto za ostalu potrošnju. Novi prijedlog, kojim je predviđeno linearno povećanje cijena, sačinjen je nakon što je FERK nedavno odbio zahtjev za uvođenje tarifa i poskupljenja koja bi zavisila od mjesečne potrošnje, a kojima bi, kako tvrde u EPBiH, računi za gotovo 60 posto potrošača ostali na istom nivou.<h2>Svi kupci</h2>Prema riječima generalnog direktora EPBiH Sanela Buljubašića, rast cijena je hitan i nužan kako bi se sačuvala stabilnost sistema te osiguralo kontinuirano snabdijevanje strujom svih kupaca, a u razgovorima s Vladom FBiH bit će traženi najbolji načini za subvencioniranje ugroženih kategorija stanovništva.

Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš, s druge strane, kaže za "Avaz“ da trenutne cijene električne energije za domaćinstva, koje zbog čuvanja socijalnog mira nisu mijenjane godinama, ne odražavaju stvarne troškove proizvodnje struje, posebno iz uglja.- Takvo poslovanje dovelo je ovo javno preduzeće do velikih gubitaka, čak i neodrživosti ako ne dođe do poskupljenja. Ovo je neizbježan potez, kako ne bismo imali novi slučaj BHRT-a, otkaza i prestanka snabdijevanja električnom energijom.&nbsp;Nažalost, građani će najviše osjetiti ovaj udar, kako na računima za struju tako i na drugim robama i uslugama, jer je životni standard ionako nizak - kaže Harbaš.<h2>Lančana reakcija</h2>Jesu li uzroci poskupljenja i u prekomjernoj administraciji unutar konzorcija, nerentabilnosti rudnika ili propalim investicijama u nove objekte koji bi proizvodili viškove struje za izvoz, najbolje zna menadžment EPBiH, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednja Bosna iz Travnika.- Rast cijena struje nije udar na novčanike potrošača samo u tom procentu, nego i okidač za lančana poskupljenja - od cijena u ugostiteljskim objektima, energenata, izgradnje stanova ili usluga interneta - kaže Arnautović za “Avaz”.<h2>Još teži položaj</h2>- Električna energija je u osnovi proizvodnje svega te vrlo brzo možemo očekivati nova poskupljenja i svih ostalih proizvoda i usluga. Penzije i plaće, kao ni do sada, neće pratiti poskupljenja, pa će potrošači biti dovedeni u još teži položaj - ističe Arnautović.

Prijedlog kojim je predviđeno linearno povećanje cijena sačinjen je nakon što je FERK nedavno odbio zahtjev za uvođenje tarifa

EPBiH: Loše poslovanje preko leđa građana

EPBiH traži poskupljenje struje  za domaćinstva: Novi udar na džepove građana

Novi predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da su poslanici kasno sinoć, nakon više od godinu dana, ispunili svoju ustavnu obavezu i imenovali sudiju Ustavnog suda BiH. On očekuje da Ustavni sud BiH, nakon izbora Marina Vukoje, bude efikasniji. - Nadam se da ćemo narednog sudiju, a već smo dobili zahtjev za popunu te pozicije, izabrati na vrijeme. Naša stranka je već podnijela inicijativu za promjenu načina izbora sudije, Nadam se da ćemo novog izabrati po novoj proceduri.&nbsp;Naše je tumačenje da je sadašnja odluka o načinu izbora sudija u Predstavničkom domu takva da kompletnu proceduru provodi Komisija za izbor i imenovanja, odnosno radna grupa koju imenuje komisija. Znaci 98 poslanika u Predstavničkom domu se reducira na troje, plus dvoje sudija. To je sad tako.&nbsp;Suština našeg prijedloga je da svaki klub u Predstavničkom domu da po jednog predstavnika i da to bude jednostavno parlamentarno saslušanje. I druga stvar, da tačno preciziramo je li konačan prijedlog onaj ili ona ko dobije najveći broj bodova na parlamentarnom saslušanju ili ćemo poslati više kandidata I naći način kako će se to raditi.Sva ova galama proizvod je toga da u postojećoj odluci ne postoji propisana procedura kako bi to Parlament birao između dvojice, a kamoli deset kandidata. Postoji još jedna stvar. Po sadašnjem Poslovniku Predstavničkog doma, glasanje u domu je javno, osim u nekim slučajevima propisanim tim poslovnikom.&nbsp;Oba prethodna izbora, 2005. i 2008. godine, obavljena su tajnim glasanjem pa je pitanje koliko je to bilo u redu - kaže Mioković za portal "Avaza".U prvom razgovoru po preuzimanju dužnosti predsjedavajućeg, Mioković ističe da će njegove prve aktivnosti biti prisustvo obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru, iniciranje izmjena Upravnog odbora Federalne televizije i osiguravanje što bolje prohodnosti zakona između Vlade FBiH i Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

Nadam se da ćemo narednog sudiju, a već smo dobili zahtjev za popunu te pozicije, izabrati na vrijeme, dodao je

Dragan Mioković za "Avaz" o izboru Vukoje: Ne znam čemu tolika galama, procedura je jasna

Daleko od toga da je aktuelna većina odgovorila očekivanjima građana, isporučila obećane rezultate i promijenila praksu u kojoj su porodični i stranački interesi bili iznad interesa naroda i države, ali trenutnoj opoziciji treba odati priznanje na sposobnosti da izabere teme, vješto ih nametne u medijskom prostoru, pa ih digne i na nivo prioriteta od kojih maltene zavisi i sudbina države. Tako je i od izbora Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH napravljena višemjesečna drama u kojoj se problematiziraju njegove kvalifikacije i stranačka neovisnost, pa i od onih koji su svoje nekadašnje stranačke prvake davno instalirali u najvišu pravosudnu instituciju u državi. Istovremeno, kao da se ne čuju upozorenja iz samog Ustavnog suda BiH koji bi bez stranih sudija već bio u blokadi, da je Veliko vijeće, koje odlučuje o najvećem broju predmeta, u nedostatku sudija već blokirano i da se političkim opstrukcijama iz RS, ali i iz FBiH, ne popunjavaju upražnjene pozicije u Ustavnom sudu BiH. U Ustavnom sudu trenutno radi šest od devet sudija, a od tih šest, samo troje je domaćih. Zato je odlaganje ispunjavanja ustavnih obaveza proizvod politikantstva i pokušaja da se blokadama gdje god je to moguće stanje učini gorim, a jedan problem zamijeni drugim, mnogo većim. Veći problem u konkretnom slučaju bila bi, svakako, potpuna blokada Ustavnog suda BiH. &nbsp;&nbsp;&nbsp;Umjesto o sistemskim rješenjima, eliminiranju političkog utjecaja tamo gdje ga ne smije biti, pa i iz pravosudnog sistema, te konkretnijim i preciznijim kriterijima izbora (i) sudija Ustavnog suda, slušamo beskonačne rasprave i političke ofanzive od jedne do druge tačke dnevnog reda, pitajući se kada će na red doći druge važne teme, ubrzavanje evropskih integracija ili životni problemi građana. Njih je, zbog stalnih poskupljenja i sve izvjesnijeg rasta i cijena struje, sve više.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Od izbora Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH napravljena višemjesečna drama 

Političke opstrukcije

Iako je probijanje tunela Hranjen trenutno na čekanju, gradilište je još živo, a radnici “Euro-Asfalta”, čekajući okončanje procedure odabira nadzornog organa za narednu fazu, dovršavaju ranije započete poslove.

Trenutno se grade temelji za finalnu oblogu u probijenom dijelu tunela. Inače, do sada je probijeno oko 2,8 kilometara glavne tunelske cijevi, čija će ukupna dužina iznositi blizu 5,5 kilometara.&nbsp;U to se uvjerila ekipa "Avaza“ koja je posjetila ovo gradilište. <h2>Nema ko</h2>Dva kilometra izgrađena su s južne strane, iz pravca Goražda, a nešto više od 800 metara sa sjevera, iz smjera Hrenovice. Istovremeno, probijeno je i više od 2,7 kilometara servisne cijevi tunela.- Finansijski je iscrpljen ovaj ugovor koji je trenutno aktivan. Izvedeni su ti radovi, izvođač je dobio i potpisao novi ugovor za nastavak radova, ali još nije okončan postupak izbora nadzorne službe. Tako sada izvođača nema ko uvesti u posao i ne može se početi raditi taj novi ugovor - kaže za “Avaz” Ivan Mlakić Vuković, glavni nadzorni inžinjer za tunel Hranjen.

Loše prvobitne procjene, sami uvjeti u Hranjenu, a sada i procedure javnih nabavki, od početka radova 2019. godine pomjeraju rokove.&nbsp;Izgradnja najzahtjevnijeg objekta na trasi brze ceste Sarajevo – Goražde, s pristupnim cestama iz oba pravca, trebala je biti okončana 2022. godine.<h2>Pin-pong</h2>Radovi su obustavljani i u avgustu 2021., nakon što je na trećini posla potrošen veći dio od prvobitno planiranih 80 miliona KM. Vlada FBiH potom je osigurala dodatnih oko 40 miliona KM, a u aprilu ove godine istom izvođaču dodijeljen je novi ugovor, vrijedan 144 miliona maraka, koji je trenutno na čekanju.- Po isteku ovog ugovora mi imamo izvedeno 51-52 posto iskopa tunela i oko 20 posto završne obloge, tako da to nije malo, dosta je urađeno. Ako ovaj naredni ugovor ubrzo postane aktivan, može se očekivati da će u periodu od maksimalno tri godine biti završen iskop tunela. Dakle, ugovor koji je sad izvođač potpisao, a za koji čekamo nadzor, bit će dovoljan da se završi iskop tunela i da u oko 50 posto tunela bude ugrađena finalna obloga - kaže Mlakić Vuković.<h2>Sumnja u način trošenja novca</h2>Zbog niza lažnih obećanja koja su dobivali od rata do danas, dobar dio Goraždana još ne vjeruje da će dobiti kraću i kvalitetniju komunikaciju sa Sarajevom, jer brza cesta s tunelom Hranjen udaljenost bi trebala skratiti sa sadašnjih 95 na 56 kilometara.&nbsp;Obustavljanje radova i veću cijenu projekta prate i sumnje u način trošenja sredstava, ali izvođači radova na terenu ističu mnogo teže geološke uvjete od onih koji su planirani prvobitnim projektom.<h2>Problemi s vodom</h2>Osim toga, tokom izvođenja radova pokazala se tačnom i priča koju generacijama prenosi ovdašnje stanovništvo, da Hranjen raspolaže s ogromnim količinama vode i da je ime i dobio po tome što „hrani okolna mjesta“.&nbsp;Nakon što je u jednom trenutku poplavila oko 300 metara tunela, zajedno s mehanizacijom i radnicima koji su morali plivati ka izlazu, voda je ukroćena i izvedena u rijeku izvan sjevernog portala, a u Goraždu planiraju kako da je iskoriste za rješavanje vodosnabdijevanja grada.Od početka je ovaj projekt pod nekim povećalom, pogotovo nakon informacija o nedostatku sredstava. S aspekta struke, nije ništa neobično, jer se projekt izvodi i prilagođava stvarnim uvjetima u tunelu, kaže Mlakić Vuković. <a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na Avaz TV.</a>

Za svaki ugašen život po jedna ruža: Sjećanje na krvavi juni 1992. i žrtve ratnih zločina počinjenih u Višegradu

Akademija za obrazovanje u Beču: Obilježen Dan bijelih traka

Cijene hrane i dalje rastu: Poskupljenjima nema kraja

Tri kandidata u utrci za načelnika: Bošnjačko rasulo u Srebrenici

Kristijan Šmit: Tiha voda…

Nurko Pobrić o imenovanju sudija Ustavnog suda BiH: Kako je Palavrić pobijedila Trnku

Adnan Hadrović iz Vašingtona za "Avaz": Nakon presude Trampu, dio tradicionalnih republikanaca okrenut će Bajdenu

Nakon što su usvojene izmjene Zakona o PIO: Mnogi ostaju bez penzije

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić za "Avaz": Prijedor, uz Srebrenicu, mora biti područje od posebnog značaja za BiH

Memorijalni nogometni turnir “Almir Raščić Raša” 22. i 23. juna u Goraždu, dolaze klubovi za koje je nastupao

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Medina Bičo za "Avaz": U BPK četvero oboljelih od morbila

Iz "Autocesta FBiH" zvanično za "Avaz": Hranjen "progutao" 376 miliona KM

EPBiH traži poskupljenje struje za domaćinstva: Novi udar na džepove građana

Dragan Mioković za "Avaz" o izboru Vukoje: Ne znam čemu tolika galama, procedura je jasna

Političke opstrukcije

Izgradnja Hranjena na čekanju zbog izbora nadzorne službe: Probijeno 2,8 od ukupno 5,5 kilometara tunela

Za svaki ugašen život po jedna ruža: Sjećanje na krvavi juni 1992. i žrtve ratnih zločina počinjenih u Višegradu

Akademija za obrazovanje u Beču: Obilježen Dan bijelih traka

Cijene hrane i dalje rastu: Poskupljenjima nema kraja

Tri kandidata u utrci za načelnika: Bošnjačko rasulo u Srebrenici

Kristijan Šmit: Tiha voda…

Nurko Pobrić o imenovanju sudija Ustavnog suda BiH: Kako je Palavrić pobijedila Trnku

Adnan Hadrović iz Vašingtona za "Avaz": Nakon presude Trampu, dio tradicionalnih republikanaca okrenut će Bajdenu

Nakon što su usvojene izmjene Zakona o PIO: Mnogi ostaju bez penzije

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić za "Avaz": Prijedor, uz Srebrenicu, mora biti područje od posebnog značaja za BiH

Memorijalni nogometni turnir “Almir Raščić Raša” 22. i 23. juna u Goraždu, dolaze klubovi za koje je nastupao

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Medina Bičo za "Avaz": U BPK četvero oboljelih od morbila

Iz "Autocesta FBiH" zvanično za "Avaz": Hranjen "progutao" 376 miliona KM

EPBiH traži poskupljenje struje za domaćinstva: Novi udar na džepove građana

Dragan Mioković za "Avaz" o izboru Vukoje: Ne znam čemu tolika galama, procedura je jasna

Političke opstrukcije

Izgradnja Hranjena na čekanju zbog izbora nadzorne službe: Probijeno 2,8 od ukupno 5,5 kilometara tunela