Danas je u Lincu (Linz) zvanično je otvoren počasni konzulat Bosne i Hercegovine za Gornju Austriju. Za prvog počasnog konzula BiH za Gornju Austriju imenovan je prof. dr. Jozef Vajdenholcer (Josef Weidenholzer). Inicijativa za uspostavljanje počasnog konzulata BiH za Gornju Austriju i imenovanje bivšeg člana Evropskog parlamenta prof. Weidenholzera za počasnog konzula je pokrenuta preko Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“, dok je nominaciju poslao bivši ambasador BiH u Austriji prof. dr. Kemal Kozarić. Predsjedništvo BiH je nedugo nakon toga jednoglasno imenovalo prof. Weidenholzera za počasnog konzula. Otvorenju počasnog kozulata su, pored prof. dr. Josefa Weidenholzera, prisustvovali gradonačalnik grada Linca Klaus Luger, ministar savjetnik Ambasade Bosne i Hercegovine Šaban Forić, direktorica Volkshilfe Gornja Austrija Jasmine Chansri, bivši direktor Volkshilfe FMB Christian Schörkhuber, direktor Centra “Migrare” Mümtaz Karakurt, predsjednik saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“ i CSI-a Damir Saračević, općinski vijećnik iz Ennsa Mustafa Selimspahić i drugi počasni gosti. Pored uloge izgradnje kulturnih, ekonomskih i obrazovnih mostova između Austrije i Bosne i Hercegovine, te promocije pozitivne uloge građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine u austrijskom društvu, u počasnom konzulatu u Lincu su u budućnosti planirani i konzularni dani. Biro počasnog konzulata se nalazi u zgradi Volkshilfe u prostorijama Centra savremenih inicijativa u Lincu.

Biro počasnog konzulata se nalazi u zgradi Volkshilfe u prostorijama Centra savremenih inicijativa u Lincu

Otvoren počasni konzulat Bosne i Hercegovine za Gornju Austriju

Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu imenovao je novu v.d. direktorice KCUS-a. Ovu dužnost u naredna tri mjeseca obavljat će prof. dr. Hajrija Maksić, specijalista pedijatar, subspecijalista neonatolog, dugogodišnja uposlenica KCUS-a i predsjednica Udruženja pedijatara u BiH. Prva stvar koju planira uraditi nakon zvaničnog preuzimanja dužnosti, koje će uslijediti veoma brzo, je snimiti stanje na klinikama i posvetiti se prioritetima.

Ko je Hajrija Maksić, nova vršiteljica dužnosti direktora KCUS-a

- Klinički centar je institucija od nacionalnog interesa. Prema tome, uloga vršioca dužnosti direktora je veoma ozbiljan zadatak i u tom kontekstu namjeravam usmjeriti svu svoju aktivnost.&nbsp;Ja već 30 godina radim u UKC Sarajevo, pored ostalog radim i mnogo različitih edukativnih programa, pa je ovo za mene i čast, i obaveza kojoj ću se maksimalno posvetiti. Pacijent jeste i mora biti u fokusu zato što zbog njih postojimo - kazala je dr. Maksić za portal "Avaza".

Hajrija Maksić je nova v. d. direktorica KCUS-a

Dodaje da će KCUS nastaviti raditi u timu, da su poboljšanja uvijek moguća, ali da su za njih potrebni vrijeme, strpljenje i podrška.- Ovo je funkcija vršioca dužnosti, Klinički centar je institucija koja ne trpi pauze i mi ćemo nastaviti raditi u timu, uključen je veliki broj ljudi u rad Kliničkog centra, do izbora generalnog direktora - ističe prof dr Hajrija Maksić.&nbsp;

Ja već 30 godina radim u UKC Sarajevo, pored ostalog radim i mnogo različitih edukativnih programa

Hajrija Maksić, nova v.d. direktorica KCUS-a za "Avaz": Pacijent jeste i mora biti u fokusu zato što zbog njih postojimo

Goražde je i ove godine domaćin popularnog dječijeg festivala Futurea. Ovaj Festival održan je prošle godine po prvi put u Goraždu i pokupio je simpatije brojnih posjetilaca koji su bili oduševljeni sadržajima.&nbsp;Ove godine svoju posjetu ovom festivalu najavilo je više od 1.000 mališana iz 10 škola iz Goražda i regije. Oni će dan provesti u kreativnim radionicama koje je za njih pripremilo oko 170 volontera iz Holandije. Koordinator festivala i osnivač Fondacije “Out of area” Vilijam Bos (William) kazao je da je festival prostor bez politike ili religije i da je jedini cilj manifestacije da se djeca zabave.- Koji dio vašeg života je bio najzabavniji? To je kada ste se mogli igrati sa drugom djecom u određenom okruženju. I to je jedina stvar koju mi radimo. Mi organizujemo prostor, Futureu, gdje se djeca mogu igrati. Samo zabava koja traje tri i po sata. Mogu slikati sebi majicu koju će ponijeti kući, mogu igrati fudbal, penjati se na toranj i zabaviti se uz mnoge slične aktivnosti - kaže Bos.

Dječiji festival “Futurea” otvorio je gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.- Ovo je događaj za mališane ne samo grada Goražda, već i okolnih gradova iz RS. Jedno veliko zajedničko druženje. Ovo je festival koji ruši sve predrasude. To nam je cilj i osnovna djelatnost na ovim prostorima. Mi smo grad koji nije okićen mržnjom prema drugom i drugačijem nego grad prijateljstva i tako želimo živjeti i u budućnosti - kazao je Imamović.Ovaj festival jučer je održan u Konjicu, a u narednim danima bit će održan u Čapljini i Tuzli.

Ove godine svoju posjetu ovom festivalu najavilo je više od 1.000 mališana iz 10 škola iz Goražda i regije

Festival "Futurea" u Goraždu okupio stotine mališana: Muzika, ples, sport i kreativne radionice za djecu

Zbog ogromnih rizika, neadekvatne podrške i stalne neizvjesnosti poljoprivreda u BiH još počiva na proizvođačima koji čuvaju tradiciju i u sebi nose ljubav prema zemlji. Goraždanin Eldin Muhović veći dio djetinjstva proveo je u selu Borovići, kod djeda i nane, pa je kao dijete zavolio životinje.<h2>Voljeti zemlju</h2>To je trasiralo njegov životni put, pa se i tokom školovanja opredijelio za Srednju poljoprivrednu školu, zatim Poljoprivredni fakultet i danas je magistar voćarstva. Sa suprugom Arminom, bratom Erkom, roditeljima Edibom i Sabahetom, uzgaja voće i povrće, kokoške, a bavi se i pčelarstvom. &nbsp;&nbsp;- To su mi bili najbliži prijatelji, jer već tada nije bilo mnogo djece na selu. Ta ljubav je ostala. Ovdje u Parganima nismo imali dovoljno prostora, pa je bilo teško za kokoši, idu u tuđe vrtove, majka mora čistiti. Nije im bilo milo, ali meni za ljubav su trpjeli, a ja sam uvijek imao zečeve, kokoši, piliće – kaže Eldin.Porodica Muhović je kupila dodatne parcele, pa u 500 kvadratnih metara plastenika uzgaja povrće, gotovo četiri duluma je pod krompirom, posjeduje i dva voćnjaka šljive, stotinjak koka nosilja i 40 društava pčela.- Da biste se bavili poljoprivredom, morate jako voljeti zemlju, jer to je fabrika pod vedrim nebom. Od svega čime se bavim najsigurnija mi je plastenička proizvodnja, jer u zaštićenom prostoru se nešto može planirati. Kod pčela je sve neizvjesno, jer posljednjih godina ne mogu sebi zaraditi, ali tu je nekako najveća ljubav pa smo uporni. Tu se rezultati cijene na duži period, jer deseta godina može donijeti prihod koji će pokriti troškove koje imate – kaže Muhović.<h2>Slaba podrška</h2>Loša podrška države i sve ekstremniji vremenski uvjeti poljoprivrednu proizvodnju čine sve neizvjesnijom, uprkos činjenici da su cijene i uvoz hrane sve veći. Osim grada, koji i ovih dana desetkuje usjeve širom države, ovo je period pogodan za razvoj bolesti biljaka.- Ovo je idealno vrijeme za plamenjaču, s visokom vlagom i temperaturama približno 25 stepeni. Krompir i paradajz su nekako najosjetljivije kulture. Postoje organski preparati, pripravci od žare ili sirutke koje možemo napraviti, ali pošto to zahtijeva mnogo više rada i ulaganja, ljudi više pribjegavaju hemiji – kaže Muhović.<h2>Gladni za pola godine</h2>Uprkos potencijalima koje imamo, zasijane površine u BiH se smanjuju, ovisimo o uvozu i cijenama koje diktiraju veći i pametniji. Muhović se plaši da će biti prekasno kada shvatimo značaj proizvodnje hrane. Sela su prazna, ostavljena bez puteva, zdravstvene zaštite, škole, svih uvjeta za život, pa im podsticaji ne mogu pomoći.- Uvijek gledam historiju i kako su se ljudi prije ponašali. Obilazim sela, pričam sa starijima, jer s njima je najzanimljivije. Pred rat je svako imao po dvije tone žita na tavanu ili u hambaru, pa je barem imao jesti. Danas, bilo šta da se desi, a moramo razmišljati i na taj način, džaba nam je municija koju proizvodimo. Naš kanton ne bi imao hrane ni za pola godine – ističe Eldin Muhović.

Od svega čime se bavim najsigurnija mi je plastenička proizvodnja, jer u zaštićenom prostoru se nešto može planirati

Mladi poljoprivrednik Eldin Muhović: Poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom

Monstruozno trostruko ubistvo i samoubistvo u Tuzli i noć u kojoj je BiH ostala bez cijele jedne porodice ponovo su zaledili javnost, nametnuli brojna pitanja o ambijentu u kojem živimo i dilemu imaju li vlasti odgovor na sve učestaliju pojavu nasilja, ubistava, femicida. Agencija za ravnopravnost spolova BiH trenutno radi na prikupljanju zvaničnih podataka iz bh. pravosuđa, na osnovu kojih će se raditi analiza gdje je sistem zakazao. <h2>Mentalno zdravlje</h2>- Ovo zaista ide na jednu vrstu eskalacije. Od oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH dobili smo zadatak da putem institucija na svim nivoima napravimo Plan mjera, u skladu s Istanbulskom konvencijom i preporukama GREVIO komiteta eksperata. Najvažnije je osigurati pažnju institucija, a stalno sam insistirala na procjeni rizika, ček-listi koju svaki policijski službenik mora provjeriti sa žrtvom i nasilnikom. Prvo pitanje je posjeduje li oružje, legalno ili nelegalno, pa se provjeri da li se nasilje ponavlja – kaže direktorica ARP BiH Samra Filipović-Hadžiabdić.

Ona dodaje da bi Plan mjera za zaštitu žrtava femicida s historijom nasilja u porodici podrazumijevao uključivanje centara za socijalni rad, koji su nekada pratili, čak išli i u obilazak ranjivih porodica, a kao još slabu tačku vidi brigu o mentalnom zdravlju stanovništva, koje je iz rata ušlo u period tranzicije, zdravstvenih, ekonomskih, posebno stalnih političkih kriza.Dragan Mioković, poslanik u Predstavničkom domu PFBiH i dugogodišnji policijski istražitelj, naglašava da bi se izmjenama zakoni trebali uskladiti s Istanbulskom konvencijom, koju je BiH ratificirala 2013. godine, a ni do danas nije ispunila međunarodnu obavezu da je implementira kroz odredbe zakona. Osim pooštravanja kazni, nasilje nad ženama trebalo bi biti drugačije tretirano.<h2>Sistem vrijednosti</h2>- Femicid kao posebno krivično djelo nije dobro rješenje iz samo jednog razloga. Ako to bude uvedeno, tužilac će morati dokazati da je osoba ubijena samo zato što je bila žena. Statistika kaže da više od 90 posto žena ubijaju emotivni partneri – muž, bivši muž, momak ... Mislim da to treba biti vrlo jaka otežavajuća okolnost, a ne posebno djelo – dodaje Mioković.

On ističe da nam na naplatu dolazi stres koji smo preživjeli tokom agresije na BiH.- Nauka kaže da ključni udar PTSP-a dolazi deset i više godina nakon samog događaja. Drugo, sistem vrijednosti je potpuno iščašen, jer sam svjedok situacije u kojoj dijete od oca traži argumente i motivaciju zašto bi upisao fakultet. Sve to se „kalemi“ na balkanski mentalitet mita o „njemu“, koji o svemu odlučuje – kaže Dragan Mioković.<h2>Nagrizeno društvo</h2>Mioković dodaje kako činjenica da u posljednjih 10 godina svakih 40 dana jedna žena u BiH bude ubijena predstavlja katastrofu, ali da to nije posljedica samo lošijeg rada policije, tužilaštava i socijalnih radnika.- Da je samo to, mnogo bi lakše bilo. Mnogo je toga u mentalitetu i nagrizenom društvu. Moja politička opcija pripada vladajućoj većini, ali ja nemam problem da kažem da sam stvarno konsterniran činjenicom da Ministarstvo pravde FBiH ne dostavlja izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku i Zakona o borbi protiv nasilja. Prema posljednjem obećanju resornog ministra, to će na naše klupe doći u junu – ističe Mioković.Prema nepotpunim podacima medija, jer precizne niko nema, u posljednjih 10 godina u BiH je ubijeno više od 70 žena.

 Plan mjera za zaštitu žrtava femicida podrazumijeva uključivanje centara za socijalni rad, kaže Filipović-Hadžiabdić

Vlasti spore u donošenju mjera i izmjeni zakona: Više od 90 posto žena ubijaju emotivni partneri

Brojni su primjeri naivnosti građana BiH, koji u veoma teškoj i neizvjesnoj ekonomskoj situaciji novac troše u beskorisne stvari, ali nedavni dvoboj popularnih tiktokera Sanela Hadžića zvani Patak i Zehrudina Nadarevića zvanog Huda Kompany, mogao bi poslužiti za izučavanje ovog neobjašnjivog fenomena.Za one koji nemaju iskustva s ovom, ne po dobru često spominjanom društvenom mrežom, dvoboj je izgledao otprilike ovako – u prijenosu uživo dva takmičara ohrabruju svoje pratioce da im šalju giftove ili poklone, na način koji se riječima ne da opisati iz petnih žila se trude da osvoje titulu „kralja TikToka za BiH“, što je na kraju pošlo za rukom Sanelu Patku. &nbsp;&nbsp;&nbsp;<h2>Posjedovanje narkotika</h2>Kako bi slali „poklone“ u obliku različitih virtualnih predmeta, korisnici TikToka moraju kupiti novčiće i u tome je i povod bespoštednoj borbi. Inače, Zehrudin Nadarević zvani Huda Kompany imao je problema sa zakonom, dok je Sanel Hadžić zvani Patak hapšen zbog posjedovanja narkotika.Sarajevski političar Mirsad Bahtanović analizirao je “dvoboj”, te evidentirao da ga je pratilo više od 60.000 osoba, koji su za pet minuta potrošili desetine hiljada maraka.

- 100.000 dolara je ovaj ‘napaćeni’ narod tzv. giftovanjem uplatio ovoj dvojici hudnika. Djecu nam po klubovima i kafićima za basnoslovnu sumu novca srpski izvođači udaraju tenama po glavi. Za djecu oboljelu od raznih malignih, teških bolesti nam je teško izdvojiti dvije marke. Nismo mi napaćen već intelektualno zaostao narod koji teži ka ovim novim evropskim vrijednostima - napisao je Bahtanović.Društvene mreže postale su naša svakodnevica, a prelaze i u određen vid ovisnosti, kaže sociolog Vladimir Vasić.- Ovo što je trenutno popularno među tiktokerima je klasično iznuđivanje novca, ali to je jedna strana medalje. To je stvar ličnog izbora korisnika mreža, kao i kocka, ali zabrinjavajuća je ta cifra od nekoliko desetina hiljada ljudi koji su pratili i imitirali ljude koji, tvrdim odgovorno, ne mogu ništa pozitivno da ponude publici – kaže Vasić.

Ozbiljnim problemom smatra što u današnjem društvu ljudi bez intelektualnih i moralnih kapaciteta oblikuju svijest mladih.<h2>Moralno posrnuće</h2>- Mladi ih pokušavaju oponašati, oni im se nameću kao uzori. S jedne strane imamo rijalitije, a s druge tzv. influensere koji putem društvenih mreža, koje su besplatne, nameću svoje obrasce ponašanja. To postaje jako opasno. Toliki novac uplaćen na taj način u vremenu kada sredstva za liječenje djece prikupljamo SMS porukama, pokazuje naše moralno posrnuće i u kakvim okolnostima živimo. Mislim da je vrijeme da se prostor društvenih mreža institucionalno prati, jer mnogo opasnosti nam prijeti iz nekontrolisanog i haotičnog cyber svijeta – ističe Vasić.<h2>Izmišljeni sukobi, mamac za giftove</h2>Nerijetko „zvijezde“ TikToka izmišljaju sukobe. Stvar je jednostavna. Svemu prethodi raniji dogovor koji je do u detalje isplaniran, kada, ko i kome šta psuje, kada mu se odgovara. Administratori su zaduženi da snimaju „sukobe“, onda to dalje plasiraju na društvenu mrežu.Nakon što se nekoliko dana ili sedmica na TikToku puštaju snimci, kada se stvori dovoljan hype, odnosno kada tenzija dosegne vrhunac, tiktokeri se dogovaraju na „konačan obračun“ live match. I onda novac dolazi u velikim količinama.

Za djecu oboljelu od raznih malignih, teških bolesti nam je teško izdvojiti dvije marke, kaže Bahtanović

Tamo gdje prestaje logika: Za "kralja TikToka" građani Hudi i Patku "bacili" oko 200.000 KM!

Pravni ekspert Nedim Ademović u intervjuu za “Avaz” govori o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici i njenom značaju, ali i reakcijama nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila ovaj dokument.&nbsp;Komentira i najave “mirnog razdruživanja”, spremnosti međunarodne zajednice da konačno riješi problem secesionizma u BiH, ali i mogućnosti da stranka SNSD bude proglašena kriminalnom organizacijom. <h2>Atak na državu</h2> Gospodine Ademović, kakvo je vaše mišljenje o Rezoluciji o Srebrenici? - Izrazito mi je drago da je ova rezolucija usvojena u UN. Za mene, to je prije svega, odavanje počasti žrtvama genocida i njihovoj rodbini, majkama, sestrama, suprugama, njihovim strašnim patnjama. Rezolucija je dug međunarodne zajednice, dug UN-a prema Srebreničanima, jer je međunarodna zajednica tu zakazala i izdala te ljude. Postojala je globalna moralna obaveza da se ovaj zločin komemorativno počne obilježavati, što će biti moguće nakon njenog usvajanja.Kako tumačite tako snažno protivljenje Rusije, Srbije i bh. entiteta RS?- Kada sam pratio izlaganja država koje su bile protiv ili suzdržane u vezi sa rezolucijom, izdvojio se jedan argument koji je prvotno zvučao racionalan ili se, bez dublje refleksije, doimao razumljivim, a to je da rezolucija neće doprinijeti pomirenju jer ne postoji domaći, nacionalni i regionalni konsenzus za nju. Međutim, ovakav argument je, s globalne tačke gledišta, odraz nepoznavanja lokalnih prilika u regiji. Ne možete tražiti konsenzus oko načina suočavanja sa prošlošću radi bolje budućnosti, ako vaši partneri apsolutno negiraju pravno utvrđenu prošlost, ne žele se suočiti s njom, štaviše, slave vojne i političke počinioce genocida i prijete da će ciljeve rata, zbog kojih je taj genocid i učinjen, realizovati mirnim, političkim putem. Pa, to je apsurd! Upravo jedna ovakva rezolucija je globalni odgovor na tu politiku, dodatno sredstvo da se takvi partneri probude, otrijezne i postanu svjesni šta rade. Nacionalni ili regionalni konsenzus ovog tipa ima smisla samo ako postoji svijest o počinjenom zlu, dobra volja da za suočavanjem s njim i da svi istinski žele krenuti u pomirenje na zdravim osnovama.Odmah nakon glasanja predsjednici Srbije i RS Vučić i Dodik osporili su legitimitet Rezolucije.- To je istinska glupost i dokaz da ove politike i dalje srljaju u propast. Evo, sa međunarodnopravne tačke gledišta, rezultat glasanja je jednostavan: Rezolucija je usvojena i mora se poštivati. Ova vrsta rezolucija se usvaja prostom većinom onih koji glasaju „za“ ili „protiv“. Ona ne traži nikakav konsenzus, niti se uzimaju u obzir oni koji ne žele da glasaju. Prema tome, rezolucija je usvojena većinom od oko 80 posto pozitivnih glasova, te pravno gledajući, tu je kraj priče. Ali, čak i kada se gleda politički, usvajanje rezolucije šalje snažnu poruku Srbiji i Republici Srpskoj. Upravo suprotno onom što oni tvrde. Države koje su podržale stavove Srbije, čast nekim izuzecima, trenutno ne pripadaju demokratskom svijetu. Biti zajedno, u istom miljeu, na istom kursu, sa Rusijom, Bjelorusijom, Sjevernom Korejom, Nikaragvom itd ne šalje građanima Srbije dobru poruku od njene javne vlasti. Cijela Evropa i prozapadni svijet snažno stoji iza rezolucije, jer se ovom rezolucijom brane vrijednosti međunarodnog prava. Biti protiv toga je sramotno.Kakav je značaj Rezolucije?- Mislim da je bitno da o tome govorimo. Smatram da mjesta euforiji nema. Rezolucija je, prije svega, odavanje počasti srebreničkim žrtvama, preživjelim, njihovim patnjama. To moramo ispoštovati do kraja, s punim dignitetom. Naravno, trebaće se potruditi pa kroz institucionalno obilježavanje unutar UN pomoći svim državama da lakše, istinito i sveobuhvatno interpoliraju činjenice srebreničkog genocida u svoje sisteme. Izrazito sam protiv toga da se ova rezolucija politizuje, koristi za neke prijetnje bilo koje vrste ili likovanje. To bi bila zloupotreba, a potvrda Vučiću, kako je on objašnjavao, da rezolucija nije cilj već sredstvo protiv srpskog naroda, Srbije i RS. Ne treba to raditi, upravo suprotno, mislim da je ona još jedna prilika da se, eventualno, ponovo otvori dijalog sa Srbijom, a i kod nas, u BiH, na nacionalnom nivou, o pomirenju, bez obzira što je trenutno situacija dosta presimistična po tom pitanju. Jedna od reakcija bila je i nova najava RS o “mirnom razdruživanju”. Ima li RS takvu mogućnost? - Odluka vlasti u Republici Srpskoj da će Federaciji BiH ponuditi, navodno, neki sporazum o „mirnom razdruživanju“ je do apsurda neustavan čin. Prema Ustavu BiH i prema stavovima Ustavnog suda BIH, koji uživaju puni legitimitet i podršku cijele međunarodne zajednice, samo BiH ima pune prerogative države. Entiteti to nemaju, niti u najmanjoj mjeri. Samo BiH ima suverenu vlast. Osim toga, niti jedan narod nema pravo na samoopredjeljenje. Znači, jedini ustavni način da dođe do bilo kakve reorganizacije države jeste da se u Parlamentarnoj skupštini BiH, po proceduri za izmjenu Ustava BiH, izmijeni Ustav BiH i da se država preuredi. Sve ostalo je atak na državu i ustavni poredak.Zašto se prije i odlučnije nije reagiralo na ovakve i slične prijetnje?- Mnogi od nas u BiH, ali i u međunarodnoj zajednici, znaju ovo što sam rekao još od samog početka. Međutim, dugi niz godina je postojala određena bojazan da bi faktička, separatistička snaga Milorada Dodika ipak mogla da nadjača slovo Ustava. Bilo je, štaviše, raznih kompromisa, razumljivih ili manje prihvatljivih, kao na primjer u vezi sa neustavnim referendumom u Republici Srpskoj 2016. godine. Podsjećanja radi, tada se međunarodna zajednica zadovoljila sa utvrđenjem neustavnosti referenduma od strane Ustavnog suda BiH, bez da se konfrontirala sa Dodikom u smislu sprečavanja održavanja referenduma. Je li se od tada do danas nešto promijenilo?- Danas je situacija drugačija. Dodik je otišao predaleko. Protiv njega se vodi ozbiljan krivični postupak koji neće biti predmet pregovaranja. SNSD srlja sa svojim antidržavnim djelovanjem polako ka tome da će na kraju biti proglašena kriminalnom organizacijom koja de facto služi kao sredstvo za podrivanje države. Međunarodna zajednica, posebno od kada je poziciju visokog predstavnika preuzeo gospodin Šmit, postala je znatno harmoničnija i jedinstvenija po pitanju BIH. Ovo se posebno odnosi na odnos SAD i EU u BiH, ali i aktivizma nekih država. Uloge Rusije i Srbije su totalno razotkrivene i sada se radi na suzbijanju tog malignog uticaja. Sve to zajedno vodi ka tome da se bliži kraj politike Milorada Dodika i njegovih saradnika.<h2>Ozbiljna prepreka</h2>Pitanje koje se često poonavlja je hoće li Dodik, u očaju, ipak ići do kraja?- Mislim da neće. Iako je izrazit negativac, on je, ipak, oportuni realpolitičar. Svjestan je da bi to bilo pogubno, samorazarajuće. Ako, pak, krene u secesiju, mislim da će odgovor biti strahovit. Naime, u zadnjih desetak godina iskristalisali su se neki stavovi, i u normativnom i u institucionalnom smislu u BiH, a međunarodna zajednica je spremna da „pospremi“ pitanje secesionističke politike u BiH. To je postala ozbiljna prepreka BiH ka euroatlanskim integracijama. Uvijek ukazujem na primjer Katalonije u Španiji, koja je težila istom cilju kao RS, samo se koristila malo drugačijim sredstvima. Na kraju se pokazalo da država ima puno suvereno pravo da poduzme sve mjere, pa, čak i stavljanje pod kontrolu države takve „neposlušne“ administrativne jedinice i oduzimanje njenih autonomnih nadležnosti. Neka se vlasti u RS dobro preispitaju gdje idu, a građani tog entiteta neka dobro razmisle kome će dati u budućnosti svoj glas i legitimitet, strankama koje su spremne za demokratiju, pravnu državu, pluralizam, sekularizam, ili onim koje baštine etno-nacionalizam, klero-fašizam, separatizam i šta još ne.

Samo BiH ima suverenu vlast

Pravni ekspert Nedim Ademović za "Avaz": RS se ne može otcijepiti, to je kraj

U Trnopolju kod Prijedora danas je obilježena 32. godišnjica formiranja logora Trnopolje, kroz koji je prošlo 23.000 logoraša. Najmasovniji logor za civile od Drugog svjetskog rata poznat je i po "logorašu iza žice" Fikretu Aliću. Njegova fotografija iz avgusta 1992., na naslovnoj strani magazina "Time" obišla je svijet, a Fikret je postao simbolom logoraša u BiH i patnje kroz koju su prošli u ovom, ali I drugim logorima. "Tražili su me"- Nakon te fotografije preživio sam i prozivanja od banjalučke, ruske i rumunske ili ne znam više ni koje televizije. Nekoliko dana poslije tražili su me da me ubiju, kao što su ubili mnoge. Svaku noć su odvodili ljude, žene, djecu i nikad se niko od njih nije vratio. Osim jednog Nedžada koji je vraćen premlaćen, od kojeg su radili šta su htjeli. Ukratko, dešavalo se zlo koje ne daj Bože nikome na svijetu da se desi - kazao nam je Alić. U logor Keraterm, a potom Trnopolje došao je sa 86 kilograma, a na poznatoj fotografiji imao je samo 48. Mučen i izgladnjivan nije više mogao izdržati pa se, rizikujući da bude ubijen, presvukao u žensku odjeću i u konvoju sa ženama i djecom stigao do Travnika. Tu je u komi proveo deset dana. Liječenje je nastavio van BiH, a od 2009. ponovo živi u svom Kozarcu.- Drago mi je što će se 30. maja u Trnopolju konačno zvanično otvoriti Spomen soba, koja će ostati budućim naraštajima. Da uče o tome šta smo preživjeli i kakve su strahote i užasi počinjeni u tom logoru - dodaje Alić. <h2>Bolja budućnost</h2>Nadu da će ova zemlja konačno krenuti ka boljoj budućnosti daje mu i odluka Generalne skupštine UN-a koja je usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. - Nakon 32 godine pozitivno je što je svijet konačno odlučio da prizna genocid. Uvijek sam se plašio da će se to desiti kasno, da se to uradilo na vrijeme možda se ne bi desili ratovi u Ukrajini i Palestini. Konačno možemo očekivati nešto pozitivno. Ni ja nisam za to da je jedan narod genocidan, ali ako nisi onda nemoj dizati Ratka Mladića koji je taj genocid napravio i od jednog ratnog zločinca praviti ikonu. Ova država pripada svim narodima koji u njoj žive - ističe Fikret Alić.&nbsp;

U logor Keraterm, a potom Trnopolje došao je sa 86 kilograma, a na poznatoj fotografiji imao je samo 48

Fikret Alić, "čovjek iza žice", za "Avaz": Ne daj Bože nikome na svijetu takvo zlo da se desi

U bezbroj navrata nisam bio zadovoljan odlukama sudova, ali, bez obzira na lični stav, te se odluke moraju poštovati i one se ne mogu komentirati. Ovo je za “Avaz” izjavio pravni ekspert Josip Muselimović, komentirajući ukupnu političku situaciju i retoriku koja odnose dovodi do usijanja uoči i nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. <h2>Jasan stav</h2>Usvojeni dokument upravo se referirao na presude međunarodnih sudova.- Presude se ne mogu komentirati, pogotovo ne na način na koji se obezvređuje status Međunarodnog kaznenog suda i Međunarodnog suda pravde. Ako su o nekim činjenicama ovi sudovi u toliko odluka zauzeli svoj stav, onda mi to moramo poštovati. Rezolucija UN-a je jedan pijetet žrtvama, koje je zadesila zla sudbina genocida. O tome nije trebalo podizati ovakvu priču i halabuku, već je trebalo dostojanstveno prihvatiti i ponašati se u skladu s odlukama sudova i usvojenom Rezolucijom o Srebrenici - kaže Muselimović.<h2>Samo sukob</h2>I prije, ali i nakon sjednice u Njujorku, predsjednik RS Milorad Dodik nije prestao s negiranjem genocida, ali i prijetnjama “razdruživanjem” od BiH. Muselimović podsjeća da, prema Ustavu BiH, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, te ističe da sve drugo vodi u sukob.- Kako god tumačili pozitivne zakonske odredbe, to je vrlo ozbiljno kazneno djelo. Takve stvari se moraju procesuirati, ali, nažalost, država je pokazala potpunu nemoć kad su u pitanju te isključive nadležnosti. Pravna država mora funkcionirati svaki dan, kako ujutro tako i navečer, jer bez pravne države postajemo prostor na kojem može raditi ko šta hoće i kako hoće - ističe Muselimović. &nbsp;&nbsp;<h2>Sjećanja na zlo</h2>Uvjeren je, ipak, da do sukoba ne može doći jer, kako kaže, za to niko nema snage. Osim toga, ukazuje i na nedvosmislene poruke predstavnika međunarodne zajednice, pa je jasno da će strah građana biti jedini efekt opasnih političkih poruka, jer sjećanja na zlo vrijeme još su svježa. Bez pravne države nema stabilnosti, mira, a pogotovo nema napretka. To postaje prostor stalnog sukoba, kaže Muselimović.

Pravna država mora funkcionirati svaki dan, kako ujutro tako i navečer

Pravni ekspert Josip Muselimović za "Avaz": Entiteti se ne mogu otcijepiti

Rezolucija o genocidu u Srebrenici pripremana je godinu dana i njen osnovni cilj je sačuvati žrtve genocida od zaborava, kazao je za portal "Avaza" poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.&nbsp;On dodaje da je svijet već dugo godina dužan da osigura pravdu za Srebrenicu. <h2>Najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata</h2>- Presude postoje, pozicije su jasne i diskusije sada nisu potrebne. Ovdje se uopće ne radi o tome je li to genocid jer presude sudova su jasne, već o Danu sjećanja na žrtve Srebrenice.&nbsp;To je dan kada se desio najveći zločin poslije Drugog svjetskog rata u Evropi. Potpuno je normalno da se taj datum mora na neki način obilježiti i da to bude čin pijeteta prema žrtvama. U svim političkim i drugim raspravama na zapadnom Balkanu žrtve su potpuno zaboravljene - kaže Juratović. Dodaje da Srebrenica jeste najveći ali da je u ratovima devedesetih mnogo zločina počinjeno na svim stranama, pa je bilo kakvo likovanje u ovom trenutku najmanje potrebno. - To bi bio novi zločin prema žrtvama, samo ga drugačiji način. Ako se tim žrtvama kao društvo na neki način želimo odužiti, onda trebamo uraditi sve da se to nikada ne ponovi. To je rezolucija i istakla. Kao i to, čega se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najviše plaši, da će se povijesne knjige početi nanovo pisati.&nbsp;Najveći je problem što se još uvijek ratni zločinci predstavljaju kao heroji. U Srbiji postoje i Mladićevi murali, koje čak i policija štiti. U Srbiji imam puno prijatelja časnih Srba koji se bore možda u težim okolnostima nego bilo ko na Balkanu, jer najteže se boriti protiv "svojih" zločinaca i krive politike. Ja sam to doživio na svojoj koži - dodao je Juratović. <h2>Prijetnje nemirima</h2>Pokušaje da se ishod sjednice Generalne skupštine UN-a predstavi kao pobjeda srpskog režima ocjenjuje smiješnim. Kaže da na Balkanu uvijek treba biti oprezan ali je ubijeđen da su sve prijetnje nemirima samo dio predizborne kampanje.- Srbija je okružena NATO-om, na putu je prema EU I nema alternative. Vučić ima još određen manevarski prostor za ove izbore, s kojima opet manipulira. Radi se o izborima za lokalni nivo vlasti, a od njih se pravi nacionalna priča o ugroženosti Srba od ne znam koga.&nbsp;Niko nije protiv Srbije i Srba, ali se ne slažemo sa Vučićevim režimom. U svakom slučaju, ljudi se ne trebaju plašiti, paniku ne treba stvarati, ali molim sve - nemojte likovati. To nije primjereno, jer nema pobjednika, a izgubile su samo žrtve Srebrenice i njihove porodice. Kao i ostale žrtve. Žrtve trebaju pravdu koju smo im dužni.&nbsp;Oni od nas ne traže da se bavimo politikanstvom nad njihovom sudbinom, već da stvaramo svijet u kojem se to nikada više, nijednom narodu i nigdje u Evropi, neće ponoviti. To mora biti cilj - ističe Juratović.&nbsp;

On dodaje da je svijet već dugo godina dužan da osigura pravdu za Srebrenicu

Josip Juratović za "Avaz": Niko nije protiv Srbije i Srba, žrtve trebaju pravdu, a ne politikanstvo

Zločin u Tuzli u kojem je u jednom danu nestala cijela porodica ponovo je šokirao javnost, a stručnjake za sigurnost, sociologe i psihologe motivirao da još jedanput apeliraju na promjenu dosadašnjeg odnosa prema problemu nasilja u društvu. Klinički psiholog Jasmina Dizdarević naglašava da je, nakon svirepog ubistva djece i supruge i samoubistva počinitelja, "dara prevršila mjeru". <h2>Kao da smo pali s Marsa</h2>- Više se ne zna "ni ko pije, ni ko plaća", ni ko obavlja svoj posao za koji je odgovoran i za koji prima platu. Niko se ne boji ničega i nikoga. Svako radi što mu je volja, kao da smo pali s Marsa, pa ne znamo šta nam je činiti - kaže dr Dizdarević.Zatajili su sve institucije u vremenima kad su odnosi među ljudima mnogi drugačiji nego ranije, dodaje, a na tugu, žalost, smrt, bol reagiramo na način "samo neka nije u mojoj kući".- Ljudi su usamljeni. Nemaju s kim da pričaju. Ne druže se. Upadaju u depresiju, neurozu, psihozu. Na takvo emotivno stanje "kaleme" se sumnje, paranoje, šizofreno ponašanje, pa onda čujete: "Bio je zdrav ili zdrava, živjeli su lijepo, nikad galama ili nasilje". U stvari, lom ličnosti se dešavao godinama i samo je eskalirao jednom vanjskom iskrom - ističe Dizdarević.Upozorava da momenti odlučuju o našoj reakciji i da svi moźemo postati i žrtve i nasilnici. <h2>Pratimo znakove pored puta</h2> - Ovo su monstruozna djela koja pokazuju da se u našim glavama dešava nešto što niko ne vidi i ne prepoznaje, da oko nas žive monstruozne ubice koje reaguju onako kako im se prohtije. Bavimo se ljudima. Bavimo se njihovim životima. Pomažimo u teškoćama.&nbsp;Pratimo znakove pored puta, ima ih. Ne okrećimo glavu kao da nas se ne tiče. Ne dozvolimo da zavlada zlo, borimo se protiv negativnih oblika ponašanja najstrožijim zakonskim kaznama. Zlo se rješava u korijenu - ističe dr Jasmina Dizdarević.

Zatajili su sve institucije u vremenima kad su odnosi među ljudima mnogi drugačiji nego ranije, kaže Dizdarević 

Psiholog Jasmina Dizdarević: Oko nas žive monstruozne ubice, ne okrećimo glavu kao da nas se ne tiče

Nakon prošlogodišnjeg vanjskotrgovinskog deficita, koji je iznosio više od 11 milijardi KM, dramatičan pad izvoza bh. ekonomije nastavljen je i u periodu januar – april ove godine. <h2>Jasna razlika</h2>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je iznosio 5,32 milijarde KM, što je za 8,3 posto manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza 9,29 milijardi maraka i za 5,6 posto je viša u odnosu na period januar – april prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je na niskih 57,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 3,97 milijardi KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 847 miliona KM i za 24,7 posto je manji nego u istom razdoblju 2023. U zemlje EU izvezli smo 3,96 milijardi KM ili 7 posto manje nego lani.- Ovi podaci ukazuju na pogoršanje trgovinskog balansa, a posebno zabrinjavajući je pad izvoza u zemlje CEFTA za 24,7 posto, dok je uvoz iz tih zemalja ostao gotovo nepromijenjen. Smanjenje izvoza u zemlje EU za 7 posto, uz istovremeni porast uvoza za 6,3 posto, također doprinosi nepovoljnom trendu - kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Ljiljan Veselinović.

<h2>Ekonomska kriza</h2>Pad izvoza BiH posljedica je smanjenja potražnje za nekim proizvodima i ekonomske krize u Evropi, posebno na glavnim izvoznim tržištima, poput Njemačke. Loš trend može trajati privremeno, kaže profesor Veselinović, ali trenutna situacija zahtijeva poduzimanje mjera koje bi stimulirale izvoz.- Kao što su unapređenje konkurentnosti domaćih proizvoda, diversifikacija izvoznih tržišta i poticaji za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda, koji se mogu plasirati i na stranim tržištima – ističe Veselinović.<h2>Stala i Njemačka</h2>Salih Lemeš, generalni direktor “Alternative” iz Sarajeva, jednog od najvećih proizvođača termoizolacionih panela, krovnih i fasadnih limova i prateće građevinske galanterije, kaže da na tržišta koja su u padu, poput Njemačke ili Srbije, izvozi i više nego ranije.- Imamo u BiH nekoliko firmi koje prave modularne kuće, a mi ih pratimo našim materijalima i sve su u naglom usponu. Čak se i domaće tržište budi, iako je proljeće uvijek bilo “tiše”. Stanogradnja u Njemačkoj je ozbiljno stala zbog visokih kamata, pa je zakočila i prodaju namještaja, uslužne i druge djelatnosti - kaže Lemeš.Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 847 miliona KM.

Iznosio 5,32 milijarde KM, što je za 8,3 posto manje nego u istom periodu 2023. godine

U zemlje EU izvezli smo 3,96 milijardi KM 

Posljedice krize i smanjene potražnje u Evropi: Dramatičan pad izvoza iz BiH

Kriza koja je počela prije, a nastavljena nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici, ima veze s njenim tekstom, ali mnogo više s uvođenjem zapadnog Balkana u velike geopolitičke igre, dok su nervoza i reakcije u Srbiji i BiH pokazatelj nervoze i straha lokalnih političara da im izmiče vrijeme.&nbsp;Ovo je za “Avaz” kazao politički analitičar i direktor Centra za etničke odnose u Srbiji Dušan Janjić. Rezolucija je od jučer činjenica, a Janjić se nada da će on jednog dana biti poštovan na svim stranama. <h2>Kontekst potpuno drugačiji</h2>- Vladavina Dodika počela je prije 16 godina. On je i tada izgovorio tezu da će njegov mandat biti posvećen realizaciji tzv. crnogorskog modela razdruživanja. Pokazujući na soliter nekadašnjeg UNIS-a, u znak saradnje, obećavao je da će tu napraviti predstavništvo Vlade RS. Takav model, naravno, podrazumijeva saglasnost obje strane i miran i dug put uz asistenciju EU. Moram da kažem da je on tada imao simpatije američkog ambasadora.&nbsp;Danas je kontekst potpuno drugačiji, geopolitičke okolnosti su se promijenile, a od tadašnjeg miljenika britanske i američke diplomatije i dečka koji isporučuje, Dodik je postao dečko Kremlja. I on zaista revnosno isporučuje. Kad je taj obrt nastao, to je na njemu da se zapita. Imat će uskoro vremena i mira time da se pozabavi – kaže Janjić.Prevrtljivost i nepredvidivost režima u RS evidentna je i nakon odbijanja svih odluka visokog predstavnika, usvajanje entitetskog izbornog zakona, a potom odluke da će i SNSD ipak učestvovati u izborima koji će se organizirati po Izbornom zakonu BiH, izmijenjenom odlukama Kristijana Šmita.<h2>Ozbiljne reakcije</h2>- Ne znam da li će to njegovo vrdanje naići na ozbiljne reakcije. Vidimo reakcije Ambasade SAD. Čovjek ne zna šta dodati, osim pitanja, šta ćete vi ambasadore uraditi, hoćete li zaista dozvoliti da ta stranka, pored sankcija i svega, bira na koje će izbore izaći. Vidjet ćemo uskoro, ali u ovom momentu ja mogu samo da ponovim ono što svi znamo, da tog razdruženja u ovakvim okolnostima, bez krvi i bez novih Srebrenica neće biti – ističe Janjić.BiH se već godinama gura upravo prema takvom scenariju, kaže Janjić, te javno pita mogu li SAD i NATO sačuvati kredibilitet garanta mira toleriranjem, saopćenjima i reakcijama. Buđenje nacionalizma i ogrtanje njenog rukovodstva nacionalnim zastavama smatra opasnim znakom, dokazom da Srbija ne zna gdje će, dok se zapad pravi slijep i gluh, zbog čega nema prevencije eventualnih sukoba.

Razdruženja u ovakvim okolnostima, bez krvi i bez novih Srebrenica, neće biti

Dušan Janjić za "Avaz": Dodik je postao dečko Kremlja, Rezolucija je od jučer činjenica

Generalna skupština Ujedinjenih naroda stavila je, kako kažu majke Srebrenice, pečat ispod bolne istine s kojom žive i od koje umiru posljednjih 29 godina. Ali i sramote, divljaštva i nehumanosti onih koji su u genocidu na bilo koji način učestvovali. Usvajanjem Rezolucije o Srebrenici genocid iz jula 1995. bit će zauvijek sačuvan od zaborava, svih pokušaja negiranja i relativiziranja, a 11. juli bit će datum kada će se cijeli svijet sjećati žrtava i najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.Uprkos činjenici da je protiv usvajanja ovog dokumenta glasalo 19, a da je suzdržano, iz različitih razloga, bilo 68 zemalja svijeta, Rezolucija je usvojena i odnosit će se na sve države članice UN-a. Jaka, oštra i opasna diplomatska ofanziva Rusije, Srbije i RS doživjela je potpuni krah. I tokom glasanja o ovom dokumentu ostale su u društvu nekolicine država poput Bjelorusije, Sjeverne Koreje, Sirije, Nikaragve, Konga ili Kine.Ne treba sumnjati da naivnih i zlih ima i da će ih biti, ali, iako su političari atmosferu doveli do usijanja, u narod unijeli nervozu i strah, nakon usvajanja Rezolucije došao je... petak.Nisu pomogli ni Dodikove specijalne jedinice i oklopna vozila u Srebrenici, jer stanovnici ovog grada, kako su nam jučer i sami kazali, iznad svega žele mir. Demonstracija sile u ranjenoj Srebrenici, kao i ponovno negiranje genocida i otvaranje nezacijeljenih rana, neka su na obraz Dodiku i onima koji ga slijede.

Usvajanjem Rezolucije o Srebrenici genocid iz jula 1995. bit će zauvijek sačuvan od zaborava

Srebrenica želi mir

Federalni ministar izbjeglica Nerin Dizdar, potpredsjednik RS Ćamil Duraković i predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Alija Tabaković, sjednicu Generalne skupštine UN pratili su sa povratnicima u selu Pale iznad Potočara. - Svi smo sretni što je Rezolucija usvojena i svi se nadamo i vjerujemo da će to dovesti do sistemskog tretiranja odnosa prema genocidu na globalnoj razini. Potpuno su nebitni omjeri. Ono što je bitno je da su oni koji su glasali za Rezoluciju na pravoj strani historije.&nbsp;

Ovo su članice UN-a koje su glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Veliki broj onih drugih bio je vođen pojedinačnim, materijalnim interesima, partikularnim odnosima s pojedinim državama koje su zagovarale suprotstavljanje rezoluciji i to ostaje mrlja na njihovim nacionalnim politikama. Radi se o važnom trenutku. Mislim da se svi građani BiH, pa i Srbije trebaju radovati potvrdi istine i podizanju svijesti. Svi trebaju shvatiti da ovakvi međunarodni akti upravo skidaju stigmu sa naroda i precizno identifikuju sisteme i one koji su učesnici genocidnih politika. Žalosno je što RS i Srbija ne odustaju od ratnih ideologija, relativiziranja, sporenja i to je nešto s čime se svi zajedno trebamo nositi u budućnosti - kazao je Dizdar za "Avaz".&nbsp;

Mislim da se svi građani BiH, pa i Srbije trebaju radovati potvrdi istine i podizanju svijesti

Dizdar: Sjednicu pratio u selu Pale kod Potočara

Nerin Dizdar za "Avaz": Oni koji su glasali za Rezoluciju su na pravoj strani historije

Danas je historijski dan za BiH, Evropu ali i cijelo čovječanstvo, kazao je za "Avaz" predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u javljanju iz Njujorka. Dodaje da je ovo dan istine i pravde.<h2>Poruka svima koji vole BiH</h2>- U mojim mislima su prije svega žrtve počinjenog genocida i njihove porodice. Majke Srebrenice koje se decenijama hrabro bore za istinu. Mnoge majke Srebrenice su i preselile na onaj drugi, bolji svijet a da nisu dočekale ovu rezoluciju Generalne skupštine UN-a. Ovo je makar mali djelić pravde.&nbsp;Moja poruka svim ljudima koji vole BiH je da danas ne treba biti nikakve euforije, već se trebamo ponašati dostojanstveno i odgovorno - kazao nam je Bećirović.

Usvojena Rezolucija o Srebrenici!

<h2>Velika diplomatska pobjeda</h2>Još jednom naglašava da Rezolucija nije uperena ni protiv jednog naroda, jer u njoj je jasno naglašena individualna odgovornost presuđenih ratnih zločinaca. - Naša budućnost je u zajedničkom životu gdje ćemo naše odnose graditi na bazi istine i pravde. U zadnjih dva mjeseca učinili smo ogromne napore da Rezolucija bude usvojena.&nbsp; Mislim da je ovo možda jedna od najvećih diplomatskih pobjeda BiH u njenoj historiji. Imam i poruku za predsjednika Srbije - poručio je Bećirović iz Njujorka za "Avaz".

Naša budućnost je u zajedničkom životu gdje ćemo naše odnose graditi na bazi istine i pravde

Bećirović: Majke Srebrenice se decenijama hrabro bore

Otvoren počasni konzulat Bosne i Hercegovine za Gornju Austriju

Hajrija Maksić, nova v.d. direktorica KCUS-a za "Avaz": Pacijent jeste i mora biti u fokusu zato što zbog njih postojimo

Festival "Futurea" u Goraždu okupio stotine mališana: Muzika, ples, sport i kreativne radionice za djecu

Mladi poljoprivrednik Eldin Muhović: Poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom

Vlasti spore u donošenju mjera i izmjeni zakona: Više od 90 posto žena ubijaju emotivni partneri

Tamo gdje prestaje logika: Za "kralja TikToka" građani Hudi i Patku "bacili" oko 200.000 KM!

Pravni ekspert Nedim Ademović za "Avaz": RS se ne može otcijepiti, to je kraj

Fikret Alić, "čovjek iza žice", za "Avaz": Ne daj Bože nikome na svijetu takvo zlo da se desi

Pravni ekspert Josip Muselimović za "Avaz": Entiteti se ne mogu otcijepiti

Josip Juratović za "Avaz": Niko nije protiv Srbije i Srba, žrtve trebaju pravdu, a ne politikanstvo

Psiholog Jasmina Dizdarević: Oko nas žive monstruozne ubice, ne okrećimo glavu kao da nas se ne tiče

Posljedice krize i smanjene potražnje u Evropi: Dramatičan pad izvoza iz BiH

Dušan Janjić za "Avaz": Dodik je postao dečko Kremlja, Rezolucija je od jučer činjenica

Srebrenica želi mir

Nerin Dizdar za "Avaz": Oni koji su glasali za Rezoluciju su na pravoj strani historije

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": U mojim mislima su majke Srebrenice

Otvoren počasni konzulat Bosne i Hercegovine za Gornju Austriju

Hajrija Maksić, nova v.d. direktorica KCUS-a za "Avaz": Pacijent jeste i mora biti u fokusu zato što zbog njih postojimo

Festival "Futurea" u Goraždu okupio stotine mališana: Muzika, ples, sport i kreativne radionice za djecu

Mladi poljoprivrednik Eldin Muhović: Poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom

Vlasti spore u donošenju mjera i izmjeni zakona: Više od 90 posto žena ubijaju emotivni partneri

Tamo gdje prestaje logika: Za "kralja TikToka" građani Hudi i Patku "bacili" oko 200.000 KM!

Pravni ekspert Nedim Ademović za "Avaz": RS se ne može otcijepiti, to je kraj

Fikret Alić, "čovjek iza žice", za "Avaz": Ne daj Bože nikome na svijetu takvo zlo da se desi

Pravni ekspert Josip Muselimović za "Avaz": Entiteti se ne mogu otcijepiti

Josip Juratović za "Avaz": Niko nije protiv Srbije i Srba, žrtve trebaju pravdu, a ne politikanstvo

Psiholog Jasmina Dizdarević: Oko nas žive monstruozne ubice, ne okrećimo glavu kao da nas se ne tiče

Posljedice krize i smanjene potražnje u Evropi: Dramatičan pad izvoza iz BiH

Dušan Janjić za "Avaz": Dodik je postao dečko Kremlja, Rezolucija je od jučer činjenica

Srebrenica želi mir

Nerin Dizdar za "Avaz": Oni koji su glasali za Rezoluciju su na pravoj strani historije

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": U mojim mislima su majke Srebrenice