Predsjednik RS Milorad Dodik ponovo je izazvao reakcije, najprije novim najavama referenduma o nezavisnosti RS, a onda i odustajanjem od 9. januara, koji je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH obilježavan kao dan RS. On je kazao da će predložiti da se dan RS obilježava 15. februara, na Dan državnosti susjedne Srbije. - Ovo je samo djelimično odustajanje od proslave neustavnog praznika. Ali u drugom dijelu njegova izjava je potpuno saglasna sa prethodnom porukom o referendumu, jer se za praznik uzima ono što se slavi u susjednoj državi - kaže za "Avaz" politička analitičarka Tanja Topić.Ona dodaje da Dodik na ovaj način nastavlja potencirati proces ujedinjenja sa Srbijom, iako njegove najave mnogi već tumače kao izlaz iz situacije u kojoj se, zbog odluka Ustavnog suda BiH, nalazi svakog 9. januara. - Ova poruka može ostati samo u domenu propagande, simbolike i iskazivanja popuštanja, ali i u kontekstu referendumskih prijetnji. Nikako je ne bih posmatrala u crno-bijeloj varijanti. Identično kao i borbu za odbranu Dejtona, zahvalnost Rusiji što ga istrajno poštuje i na velika zvona najavljenom razdruživanju. Dakle, u biti, potpuno antagonistično, ali savršeno funkcioniše zadnja 2 desetljeća. Do potpunog sluđivanja - ističe Topić.&nbsp;&nbsp;

Ova poruka može ostati samo u domenu propagande, simbolike i iskazivanja popuštanja, ali i u kontekstu referendumskih prijetnji

Tanja Topić za "Avaz": Dodik odustaje od neustavnog praznika, ali potencira ujedinjenje sa Srbijom

Bivši pripadnici britanskog bataljona UNPROFOR-a, koji su tokom rata bili stacionirani u Goraždu, ponovo su posjetili ovaj grad. Nakon što su krenuli iz Sarajeva, preko Pala, Prače i Hrenovice spustili su se u Goražde, iza sebe ostavljajući i brdski put kojim su patrolirali ratnih godina. Ovom stazom i prolaze u znak sjećanja na svoje poginule kolege. - Ovo je moj drugi dom, iako mi se ponekad čini da je ovo moj prvi, pravi dom, jer kad dođete tu shvatite koliko je bitno ono što radite – kaže Moris Evlin Bafton (Maurice Evlyn Bufton), ratni zapovjednik patrolama na desnoj obali Drine, koje su imale punktove na Samarima i Biserni.Nakon 30 godina ponovo je u Goraždu, gdje je i u tom ratnom vremenu, kako kaže, upoznao divne ljude. Nekadašnjoj zaštićenoj zoni UN-a veterani britanske vojske vraćaju se upravo zbog Goraždana. Nakon rata osnovali su Fondaciju “Za djecu Goražda”, te svake godine realiziraju neki od projekata kojima se unaprjeđuju uvjeti školovanja u Osnovnoj školi “Fahrudin Fahro Baščelija”. Uredili su školsko dvorište, učionice, sportski teren, a ovaj put učenicima su darovali bicikla i školski pribor.- Oduševljeni smo dočekom, ovom djecom i naše srce je puno upravo zbog ljudi koji su sve to organizirali za nas. Mnogo je mjesta u Bosni koja želim posjetiti. Zahvalan sam na prilici da učestvujem u svemu ovome, ali iznad svega su mi toplina i ljubav svih ljudi s kojima sam se susreo do sada – kazao nam je Nik Skot (Nick Scot).Tokom mirovne misije u Goraždu, u zasjedi, od snajperskog djelovanja i nesrećama sa transporterima, poginuli su Fergus Reni (Rennie), Filip Armstrong (Phillip), Martin Daudel (Dowdell), Kris Tarner (Chris Turner), Bendžamin Hinton (Benjamin) i Šon Tejlor (Shaun Taylor). U aprilu prošle godine, na lokalitetu Vranovina iznad Goražda, otvoreno je spomen obilježje u čast šestorice britanskih vojnika.Za dvoje učenika, autore najboljih eseja na školskom takmičenju u aprilu, osigurali su i putovanje u London.&nbsp;

Za dvoje učenika, autore najboljih eseja na školskom takmičenju u aprilu, osigurali su i putovanje u London

Britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a ponovo u Goraždu: Naše srce je puno, ovo je naš drugi dom

Prvi kvartal ove godine obilježen je značajnim padom izvoza električne energije iz BiH. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz struje u periodu januar – april 2024. manji je za 281,58 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine. <h2>Prvi razlog</h2>Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju „Elektroprivrede BiH“, kaže za "Avaz“ da je proizvodnja iz hidroelektrana bila znatno manja nego u istom periodu prošle godine, jer nije bilo snijega, pa su prirodni dotoci dosta smanjeni.- Proizvodnja iz termoelektrana je bila veća nego prošle godine, ali to nije mogla nadomjestiti. Treći razlog je bio što je cijena na tržištu u nekim periodima bila manja nego što je naša proizvodna cijena, pa se nije isplatilo prodavati po nižoj cijeni - kaže Tanović za “Avaz”.Vrijednost izvoza električne energije u 2022. i 2023. godini bio je veći od milijardu maraka, ali u „Elektroprivredi BiH“ ne očekuju da će cijene struje kakve su bile nakon početka ruske agresije na Ukrajinu ponovo biti dostignute. <h2>Količine uglja</h2>Trenutno cijene na berzama variraju, zavise i od doba dana, pa su sve dugoročnije procjene nemoguće.- Sada, kada solari rade i cijene znatno padaju, u periodu od 11 do 17 sati pokušavamo malo i kupovati da bismo sačuvali količine uglja i vode, a kad cijene porastu od 20 ili 21 sat, onda to prodajemo - ističe Tanović.<h2>Berza električne energije</h2>Razlog leži u činjenici da je BiH jedina država u Evropi koja nema berzu električne energije. Osnivanje berze je obaveza stara 18 godina, preduvjet za integraciju u jedinstveno evropsko tržište.- Željeli bismo da berza bude formirana na nivou države, ali to vrlo teško politički ide. Bez toga se ne možemo direktno pojaviti na berzi, već moramo ići preko posrednika - naglašava Tanović.Jedan blok u TE "Tuzla“ već je zatvoren, a do 2027. godine trebaju biti zatvorena još dva, čija je proizvodnja, zato što nije ulagano u njih, drastično manja.

Izvoz struje u periodu januar – april 2024. godine manji je za 281,58 miliona KM

Iz "Elektroprivrede BiH" pojašnjavaju za "Avaz": Drastičan pad izvoza struje iz BiH

Lične ambicije, sujete, međusobne svađe i politička razjedinjenost, prije nego u ostatku države, isplivale su na površinu tamo gdje nikako ne bi smjele. Čak tri Bošnjaka - Hamdija Fejzić, Muhamed Avdić i Faruk Đozić najavljuju kandidaturu za načelnika Srebrenice, iako svaki od njih, kao i stranke koje ih podržavaju, znaju da, bez zajedničkog kandidata, Bošnjaci u ovom gradu nemaju ni minimalnu šansu za pobjedu. <h2>Osjećaj gorčine</h2>Osim toga, u javni prostor, ali i do policijskih istražitelja, dospjele su navodne prijetnje i prijave duboko podijeljenih Srebreničana, što pojačava osjećaj gorčine kod svih kojima je Srebrenica iznad svake politike. Istovremeno, ovakvi sukobi povod su likovanju nacionalista koji negiraju genocid, pa nakon promjene naziva ulica, traže drugo ime za Srebrenicu, očajnički pokušavajući da i na taj način izbjegnu odgovornost prema žrtvama i suočavanje s prošlošću.O svemu tome ekskluzivno je govorio za "Avaz“ reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.- U Srebrenici, među onima koji žele da se bave javnim poslovima, osjeća se manjak respekta prema starijima i nedostatak osjećaja da se mlađi uključe u razgovor o važnim pitanjima i da se uvažavaju. To se događa iz godine u godinu i zato su rezultati ovakvi kakvi jesu. Teške riječi koje upućuju jedni prema drugima samo bacaju sumnju u njihovu zrelost i sposobnost da se nose sa stvarnim izazovima - kaže za ef. Kavazović.<h2>Politička pitanja</h2>On dodaje da sve što gledamo ovih dana, ali i prethodnih godina, obeshrabruje narod, pa su i rezultati takvi kakvi jesu.- Mnogo puta sam govorio da traženje arbitraže za politička pitanja izvan samih Srebreničana samo govori koliko su politički nezreli. Onog momenta kada Srebreničani budu sposobni komunicirati sami, bez drugih sa strane, stanje će se promijeniti. Do tada ćemo gledati ovu sramotu - ističe reis Kavazović.<h2>Majke svijetli primjer</h2>Slaže se da bi, uprkos svemu, Srebrenica trebala biti iznad svih politika te da toga svi moraju biti svjesni. - Mnogi se trude da Srebrenicu drže na svjetskoj pozornici, pogotovo udruženja majki Srebrenice. To bi trebao biti putokaz i ostalima, koliko rada, predanosti, ljubavi i strpljenja treba uložiti za Srebrenicu. Nadam se da ćemo jednom početi učiti iz njihovog primjera - poručuje Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Onog momenta kada Srebreničani budu sposobni komunicirati sami, bez drugih sa strane, stanje će se promijeniti

Husein ef. Kavazović: Osjeća se manjak respekta prema starijima

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović za "Avaz": Ne sramotite Srebrenicu!

Prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su blizu 4,5 milijardi KM i za 407 miliona su veći nego u istom periodu 2023. Ovo je još jedna u nizu informacija Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja do u fening ilustrira više nego solidnu popunjenost državnih sehara. Na vijesti o stotinama miliona danas više nego jučer niko se više i ne osvrće, ni medijima nisu previše zanimljive, jer brojevi koji pokazuju sav teret obaveza na plećima privrede i građana više ne predstavljaju posebnu novost. Radi se o kontinuitetu u posljednjih nekoliko godina.Ipak, kratko poređenje s istim periodom prije samo četiri godine, kada je “ubrano” tričavih 2,8 milijardi maraka, vodi ka zaključku da vlasti u ovom trenutku imaju na raspolaganju 1,7 milijardi više nego 2020. godine. Sve to nameće očekivano, racionalno, konstruktivno, neizbježno pitanje: Gdje su pare?!Mjesecima se vaga koliko će rast minimalne plaće “ugroziti” popunjenost budžeta, penzije se puževim korakom nikad neće ni približiti troškovima života, ratni vojni invalidi dobili su povišicu od nekoliko maraka, demobilizirani borci neće ni toliko… Dok građani enorman višak prihoda skoro da i ne osjete, dok se za gradnju svakog kilometra autoputa potpisuju kreditni aranžmani, u godini kad ne vidimo strateške mjere i projekte, zaista je opravdano upitati: Gdje su pare?Za razliku od perioda kada je funkcioniranje sistema zavisilo od kredita MMF-a, aktuelne vlasti u BiH, u oba entiteta, gdje odlazi najveći dio prihoda, imaju sve finansijske preduvjete da život građana učine boljim. Dok stotine miliona “kaplju” sa svih strana, volja i/ili znanje da budu pravilno usmjereni jedino je što nedostaje. Pa i stara narodna poslovica kaže: “Bolje znati nego imati.”

Prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci ove godine iznosili blizu 4,5 milijardi KM

Gdje su pare?!

Bivši branitelj, suočen s optužbama za ratne zločine, izvršio samoubistvo. Žrtva ratnog zločina iz Foče, koja je do tada živjela normalnim životom, u trenutku prijema rješenja kojim joj se priznaje status civilne žrtve rata, odlučila da oduzme sebi život. Borac iz Srebrenika raznio se bombom. Ovo je samo dio potresnih priča iz Udruženja „Svjetlost Drine“ u Goraždu, adrese na kojoj oboljeli od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) svakodnevno mogu zatražiti pomoć. <h2>Svi nervozni</h2>Iskustvima volontera ovog udruženja treba dodati i desetine drugih tragedija širom BiH, kojima je doprinio i PTSP.&nbsp; - U početku mnogi nisu svjesni šta im se dešava, a nailaze na nerazumijevanje okoline, pa često nemaju podršku ni porodice. Nervozan si, sve ti smeta, a niko to ne pripisuje pravom uzroku - kaže Mustafa Čelik, predsjednik Udruženja „Svjetlost Drine“.Ratne traume nastavljene su konstantnim stresom i u miru, bez ikakvih nagovještaja kada se građani konačno mogu nadati sigurnosti i stabilnosti. Kao okidač za pogoršanje može poslužiti i mnogo blaža trauma od prvobitne.

- Svi nas razumiju, a niko ništa ne poduzima. Nije dobro da ljudi ne mogu ostvariti pravo na invalidninu, osim onih koji su oboljeli do 23. decembra 1997. Tu ne može biti vremenskog ograničenja. Imamo primjera, poput svjedoka ratnog zločina koji je tada imao 12 godina, da mu je ispitivanje o tim događajima bilo okidač da se pojave simptomi PTSP-a.&nbsp;Problem je i to što oboljeli imaju besplatne lijekove za PTSP, ali ne i za oboljenja koja dobivaju kao posljedicu - šećer, razne osipe, čak i šizofreniju. Obično su na egzistencijalnoj naknadi ili s minimalnim penzijama, pa sve što imaju troše na lijekove ili se zadužuju - ističe Čelik.Evidencija ne postoji, a, prema različitim procjenama, broj osoba koje imaju psihičke poremećaje povezane sa stresom je između 400.000 i 1,7 miliona.<h2>Oboljeli u miru</h2>PTSP povećava broj suicida, ubistava, razara porodice, nagriza kompletno društvo. Psiholog Marko Romić kaže da je PTSP ogroman problem ne samo za populaciju koja je preživjela ratne strahote već i za one koji su oboljeli u miru, a takvih je možda i više.

- Većina ljudi je u rat ušla s očekivanjima da se bore za nešto pravedno, dobro, istinito, za državu u kojoj će vladati red i zakon. Nije trebalo puno da shvate da od tih očekivanja nema ništa. To razočarenje je, moguće, veći generator problema od onog što su doživljavali u ratu, posebno kada političari stalno podgrijavaju atmosferu nesigurnosti, opasnosti, prijetnji od nekog drugog - kaže Romić.<h2>Izrazito intenzivan stres</h2>Pojašnjava da PTSP može razviti bilo koja osoba koja se nađe u okolnostima koje izazivaju izrazito intenzivan stres, pogotovo ako on traje duže vrijeme i ako ta osoba ne nađe način da se nosi s njim.- PTSP je izrazito veliki problem u BiH, a nemamo dovoljno kapaciteta da se kvalitetno nosimo s tim. Imamo centre za mentalno zdravlje, stručno osoblje, institucije, ali to nije dovoljno snažno, a često su i nezainteresirani za rješenja - ističe Romić.Simptome može imati i supruga koja trpi nasilje muža, dijete koje odrasta u porodici u kojoj su svakodnevne svađe, radnica koja trpi nasilje nadređenih...

Svi nas razumiju, a niko ništa ne poduzima. Nije dobro da ljudi ne mogu ostvariti pravo na invalidninu, kaže Čelik

PTSP povećava broj suicida, ubistava, razara porodice

Država nijema, a pomoć neadekvatna: Borci se masovno ubijaju!

Uz unapređenje državne i međunarodne saradnje, obuke i usavršavanja s domaćim agencijama i međunarodnim partnerima, kontinuirano popunjavanje upražnjenih mjesta jedan je od glavnih ciljeva direktora Granične policije BiH Mirka Kuprešakovića.&nbsp;U razgovoru za "Dnevni avaz“ on kaže da je, nakon polaganja zakletve 11. klase kadeta, mlađih inspektora i policajaca, u toku i procedura za prijem 12. klase kadeta. <h2>Osnažiti kapacitete</h2>- Zatim raspisujemo natječaje za 13. klasu i 125 policijskih službenika te očekujem da ćemo 2025./2026. godine imati još dvije klase kadeta, odnosno još 300 novih policijskih službenika u činu policajac. Vjerujem da će uskoro biti usvojen i novi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji GPBiH, kojim je predviđeno ukupno 2.895 policijskih službenika, što bi uveliko osnažilo kapacitete GPBiH - kaže Kuprešaković. Nova faza migrantske krize traži angažman i popunjavanje svih kapaciteta, jer u prva dva mjeseca ove godine Granična policija u nezakonitom prelasku ili pokušaju da prijeđu granicu zabilježila je povećanje od gotovo 70 posto u odnosu na isti period lani.

- Sve je više pokušaja krijumčarenja ljudi u teretnim vozilima, a od početka godine zabilježen je novi modus operandi, kada krijumčari pokušavaju vozilima nasilno prijeći granicu probijanjem rampi na graničnim prijelazima izbjegavajući graničnu kontrolu - ističe Kuprešaković.<h2>Bezvizni režim</h2>Sa stotinama novih policijskih službenika očekuje da će biti saniran dugogodišnji kadrovski deficit.- Svakodnevno svjedočimo i zloupotrebi bezviznog režima, što u posljednje vrijeme najviše čine državljani Turske - kaže Kuprešaković.Ističe i saradnju s partnerskim agencijama na svim nivoima na zaštiti državne granice, te planske aktivnosti sa Službom za poslove sa strancima BiH, SIPA-om, Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, MUP-om KS, te OSA-om na suzbijanju ilegalnih migracija.<h2>Odlična saradnja s Frontexom</h2>- S Frontexom redovno održavamo sastanke, razmjenjujemo informacije i iskreno se nadam da ćemo postati obitelj Frontexa.&nbsp;To bi nas dodatno osnažilo, imali bismo veću tehničku i operativnu pomoć, koja je potrebna za adekvatnu borbu protiv organiziranog kriminala u vezi s krijumčarenjem i trgovinom ljudi - ističe direktor GPBiH Mirko Kuprešaković.U akciji "Piramida“ uhapšeno 16 osoba koje su krijumčarenjem „zaradile“ više od šest miliona maraka.

Od početka godine zabilježen je novi modus operandi, kada krijumčari pokušavaju vozilima nasilno prijeći granicu probijanjem rampi na granicama

Granični policajci BiH: Potrebno još ljudstva

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Primamo stotine graničnih policajaca

Ambasada Bosne i Hercegovine u Zagrebu u saradnji sa Fondacijom Sidran, u prepunoj sali Kulturno-informativnog centra, organizirala je večer posvećenu književnom i filmskom stvaralaštvu bosanskohercegovačkog književnika, člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i jednog od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjoj jugoslovenskoj kinematografiji, Abdulaha Sidrana. Prisutne goste, sudionike programa, predstavnike udruženja i zajednica, ugledne kulturne i javne radnike Hrvatske i Grada Zagreba pozdravila je ambasadorica Elma Kovačević-Bajtal. U uvodu u književnu večer "Slijepac pjeva svome gradu", nazvanu po Sidranovoj pjesmi, prikazan je slovenski kratki film (A)TORZIJA , u režiji Stefana Arsenijevića, iz 2003.godine a za koji je scenario napisao Abdulah Sidran. Ovaj petnaestominutni film imao je izuzetan uspjeh. Nagrađen je "Zlatnim medvjedom" na Berlinskom festivalu 2003.godine, Nagradom europske filmske akademije, a u kategoriji kratkometražnog filma bio je nominovan i za Oskara.O Sidranovom doprinosu filmskoj umjetnosti, napisanim scenarijima za neke od kultnih filmova jugoslovenske i bosanskohercegovačke kinematografije (Sjećaš li se Doli Bell, Otac na službenom putu, Kuduz) govorio je poznati hrvatski filmski kritičar Ivan Žaknić. Svrstavši Sidrana u jednog od tri najznačajnija scenarista nekadašnje zajedničke jugoslovenske države, Žaknić je posebno istaknuo orginalnost i neposrednost kojom je Sidran "oslikao" ambijentalnost i život sarajevskih mahala i predgrađa, kao i malih, običnih ljudi koji ih nastanjuju.O poeziji Sidrana, ljepoti u jednostavnosti izričaja, melodičnosti Sidranovih pjesama govorio je poznati hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik i književnik Enes Kišević. Publici u punoj dvorani Kulturno-informativnog centra naročito dojmljivim bile su Sidranove pjesme koje je Kišević čitao: Bašeskija; Ženska pjesma; Zašto tone Venecija; Mora; Pao tespih; Slijepac pjeva svome gradu i Na Kranjčevićevom grobu.

O svojim sarajevskim drugovanjima s "drugom Avdom", njegovom društvenom angažmanu u "Dejtonskoj" Bosni, prepiskama, međusobnoj podršci govorio je akademik Esad Bajtal. Sidran je smatrao "da ljudi koji nikada ne mijenjaju mišljenje, više vole sebe nego istinu". Na fonu tog citata, Bajtal je interpretirao neke polemičke dogode na bh. javnoj sceni. U istom smislu, podsjetio i na Sidranovo gledanje na šah i "narušavanje njegovih pravila", dovodeći to u vezu sa autentičnošću i samosvojnošću Sidranove kreativne ličnosti, koja ga je digla u visine književne proze i poezije, s jedne, te svjetske filmske umjetnosti, s druge strane.O susretima sa Abdulahom Sidranom i nekim zajedničkim putovanjima (Italija) prisutnima je govorio i književnik Sinan Gudžević. On se prisjetio i prvog susreta sa Sidranom , početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Beogradu i snažnog dojma koji je tada još uvijek nepoznati Sidran ostavio na njega. Gudžević je 2011.godine u Hrvatskoj izabrao i priredio zbirku pjesama pod nazivom "Partizansko groblje" u kojoj je sabrano 90-ak ponajboljih Sidranovih pjesama. Napominje da Sidranovi stihovi "fatalistički progovaraju o neminovnosti ljudskog poraza kao nečega toliko po sebi razumljivog da se i sama pobjeda, u poeziji Abdulaha Sidrana, procjenjuje zapravo kao neka vrsta smrtnog sagrješenja".Recitiranjem Sidranove pjesme "Potrebno je dušo" kao i izvedbom dvije kompozicije prisutne je pozdravio i muzičar Mehmed Sadović Hadžibegović.Zahvalnost organizatorima večeri, Ambasadi Bosne i Hercegovine u Zagrebu, u ime Fondacije Sidran uputila je putem video-linka predsjednica Fondacije i kćerka Abdulaha Sidrana, bivša ambasadorica Miranda Sidran.

O susretima sa Abdulahom Sidranom i nekim zajedničkim putovanjima (Italija) prisutnima je govorio i književnik Sinan Gudžević

Ambasada BiH organizirala književnu večer posvećenu velikom Sidranu

Titula učenice generacije, koju je u Osnovnoj školi “Sveti Sava” u Modriči ponijela vrijedna i nadarena Nudžejma Mehanović, barem nakratko obasjala je tamu, koju su proteklih godina stvarale političke, a nerijetko i obrazovne institucije u BiH.Njen rad, trud i stečeno znanje ne samo da su prepoznati već su tokom devetogodišnjeg školovanja poticani i razvijani kako od porodice tako i od nastavnog osoblja ove ustanove, a posebno Nudžejmine razrednice. - Nikada ne treba odustati i uvijek držite glavu gore, bez obzira na to s kakvim se izazovima susretnete. Budite pravedni i marljivi i imajte na umu svoj cilj - poruka je djevojčice čija je titula dokaz da se rad uvijek isplati, ali i da se rezultati mogu ostvariti i u složenijim uvjetima, u povratničkim sredinama, poput Tarevaca kod Modriče, gdje Nudžejma živi s porodicom.Kćerka imama Redže Mehanovića planira upisati Behram-begovu medresu u Tuzli, a nakon toga definitivno odabrati zanimanje kojem će se posvetiti. Sigurna je da će to biti posao koji će spojiti borbu za pravdu i pomoć ljudima, a što je ovo zemlji možda i najpotrebnije.&nbsp;

Nikada ne treba odustati i uvijek držite glavu gore, bez obzira na to s kakvim se izazovima susretnete

Nudžejma Mehanović: Budite marljivi

Vozač motocikla zadobio je teže tjelesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se večeras dogodila u naselju Vinarići u Goraždu.&nbsp;U sudaru sa putničkim vozilom motociklista je, prema prvim informacijama, zadobio dvostruki prijelom noge i tokom večeri bi, nakon zbrinjavanja u Urgentnom centru Kantonalne bolnice Goražde, trebao biti prebačen na daljnje liječenje u KCUS.&nbsp;Uviđaj su obavili istražitelji MUP-a BPK Goražde, a tokom obavljanja uviđaja saobraćaj je na ovoj dionici magistralne ceste Goražde - Foča bio obustavljen i preusmjeren na zaobilaznicu.&nbsp;

Saobraćaj je na ovoj dionici magistralne ceste Goražde - Foča bio obustavljen i preusmjeren na zaobilaznicu

Teška nesreća u Goraždu: Povrijeđena jedna osoba, bit će prebačena u KCUS

Dolazak ljeta i toplijih dana budi i gmizavce, pa se putem društvenih mreža već šire fotografije i snimci bliskih susreta sa zmijama. Većini građana strah kao da je urođen kada su zmije u pitanju, pa čak i kada je riječ o potpuno bezopasnim vrstama. <h2>Jedna vrsta</h2>Stručnjaci ponovo skreću pažnju da nema mjesta panici i da nas zmije u našem okruženju zapravo spašavaju od mnogo većih izazova. Prof. dr. Suvad Lelo s Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu kaže da u BiH egzistira jedna vrsta zmije, koja se može smatrati uvjetno opasnom, ali ni blizu australskom tajpanu, koji posjeduje količinu otrova da usmrti 100 ljudi ili, naprimjer, indijske kobre.- Poskok je uvjetno opasan, potrebno je otići ljekaru i to je to. Pri susretu sa zmijom stanite i pustite je da pobjegne. Vi gledate poskoka odozgo prema dolje i plašite ga se, a on vas gleda odozdo i zamislite koliko se on plaši. Nekada smo imali terensku nastavu, pa sam vodio studente, stavljao poskoka na cestu i on se, naravno, prestravi zbog 30 ljudi oko njega. Onda podignem čizmu, a on se sakrije pod čizmom - kazao je profesor Lelo.<h2>Svega se bojimo</h2>S druge strane, zmije su prirodni saveznici čovjeka u borbi protiv glodara i zaraznih bolesti koje prenose, a koje su mnogo opasnije od većine zmija u BiH.

- Mi se bojimo svega, muha, pauka, ptica, sve nam nešto smeta, pa dođemo do toga da radimo dezinfekciju deset puta na dan i postajemo osjetljivi na najobičnije bakterije koje su svuda oko nas - istaknuo je profesor Lelo.

One su prirodni saveznici čovjeka u borbi protiv glodara i zaraznih bolesti, kazao je profesor Lelo

Dolazak toplijih dana budi i gmizavce: Kako se zaštititi od zmija

U jeku još jedne političke krize, tenzija i najava pojedinih političara da će krenuti u podjelu države, pitanje sigurnosti nameće se kao jedno od najvažnijih, a angažman NATO-a kao odgovor u slučaju da politička retorika preraste u nešto gore. <h2>Sami odgovorni</h2>Ambasador BiH pri NATO-u Vanja Filipović kaže da NATO pomno prati situaciju u BiH i regiji, vrši stalne konsultacije, uključujući i one s EU, koja ima mandat da garantira sigurnost i stabilnost u BiH.- EUFOR misija ojačana je za gotovo 600 vojnika, pojačano je i EUFOR-ovo prisustvo kroz dodatne LOT timove, bolju komandu i komunikacije, posmatračke aktivnosti, povećan je broj vojnih vježbi i manevara, što su građani naše zemlje imali priliku vidjeti. Međutim, uvijek je potrebno naglasiti da smo sami najodgovorniji za mir, stabilnost i prosperitet našeg društva - kaže Filipović.On smatra da je potrebno jačati domaće sigurnosne i odbrambene institucije, prije svega Oružane snage BiH, koje su izuzetno cijenjene u NATO-u. - Potrebno je ubrzati euroatlantske integracije, kao jedini dugoročni odgovor na destabilizirajuće prijetnje secesijom, razdruživanjem, velikodržavnim projektima… NATO je spreman da nam pomaže, ali BiH mora voditi glavnu riječ u tim procesima i nastaviti ispunjavati obaveze koje smo preuzeli kako bismo došli do krajnjeg cilja, a to je članstvo u NATO-u i EU - ističe Filipović.<h2>Unose razdor</h2>BiH je u Akcionom planu za članstvo (MAP), što je najviši oblik saradnje s NATO-om prije punopravnog članstva, podsjeća Filipović. - NATO pomno prati situaciju u BiH i regionu, pogotovo zbog stranih malignih utjecaja koji pokušavaju unijeti razdor, nestabilnost, te onemogućiti euroatlantske integracije cijele regije. Nama je važno da je zapadni Balkan od strateškog značaja za NATO, a očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH od primarne važnosti - kaže Filipović. <h2>Ozbiljan propust</h2>Parlamentarna skupština NATO-a BiH je dodijelila kandidatski status. Punopravno članstvo zavisi od ispunjenja obaveza iz pet poglavlja MAP-a - politička i ekonomska, odbrambena, pitanja resursa, te sigurnosna i pravna pitanja.- Do sada je državna komisija za saradnju s NATO-om dostavila tri godišnja programa reformi, posljednji 2022. godine, a onda je nastao zastoj. To predstavlja ozbiljan propust u izvršavanju preuzetih obaveza prema Savezu. Primjera radi, Crna Gora dostavila je devet, a Sjeverna Makedonija čak 18 svojih godišnjih nacionalnih programa prije nego što su postale članice NATO-a - ističe Filipović.Na pitanje možemo li, s obzirom na globalna geopolitička dešavanja, očekivati proširenje NATO-a na zapadni Balkan, Filipović odgovara da su vrata otvorena, ali uz neophodne reforme.&nbsp;

Potrebno je ubrzati euroatlantske integracije, kao jedini dugoročni odgovor na destabilizirajuće prijetnje secesijom

Ambasador BiH Vanja Filipović za "Avaz": NATO pomno prati situaciju na Balkanu

Za sljedeći korak na putu evropskih integracija, usvajanje pregovaračkog okvira i sazivanje prve međuvladine konferencije, vlasti u BiH moraju ispuniti tri ključna zadatka.Prema riječima direktorice Direkcije za evropske integracije BiH Elvire Habote, nužno je ispuniti preostale obaveze iz preporuke Evropske komisije iz 2022. godine.<h2>Moraju znati</h2>- Podsjećam da govorimo o osam koraka, od kojih je jedan dio već završen, a na drugima se radi. Među onima koji su od ključne važnosti izdvajam Zakon o sudovima u BiH, novi Zakon o VSTV-u, Zakon o zaštiti ličnih dokumenata i Zakon o graničnoj kontroli – pojašnjava Habota za "Avaz".Drugi zadatak su pripreme za sastanke eksplanatornog screeninga, koje su u toku. Radi se o dijelu procesa u okviru kojeg se institucije detaljno upoznaju sa sadržajem svakog pojedinačnog propisa EU, te pripremaju za eventualna pitanja Evropskoj komisiji.- U tu svrhu im je dostavljen materijal sa sastanaka eksplanatornog skrininga sa Sjevernom Makedonijom, Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom, koji uključuje prezentacije i video materijale sa više od 100 dana objašnjenja cjelokupne pravne stečevine EU. Bitno je da ovaj zadatak institucije urade temeljito– ističe Habota za "Avaz".Treći zadatak za BiH je uspostava efikasne strukture za pregovore, što je na posljednjem sastanku Kolegija za evropske integracije ocijenjeno prioritetom. Habota još jedanput potvrđuje da su provođenje reformi i finansijska podrška iz Plana rasta za Zapadni Balkan, iz kojeg BiH računa na oko milijardu eura, čvrsto povezani.- Plan rasta je i zamišljen kao pokretač reformi i u njegovoj je osnovi čvrsta veza između provođenja reformi i isplata finansijske pomoći – naglašava.<h2>Javni dug</h2>Neki od njih su usvajanje Strategije za upravljenje javnim dugom, priprema Plana reformi, pristupanje BiH programu EU Digitalna Evropa…- Nova Strategija za borbu protiv korupcije je na dnevnom redu sljedeće sjednice Vijeća ministara BiH, a pripremljeni su i nova Strategija integriranog upravljanja granicom i Nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka – kaže Habota.<h2>Izvještaj Evropske komisije</h2>Nastavljen je i dijalog sa EU u okviru zajedničkih tijela za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a u toku su i različiti događaji u organizaciji Direkcije za evropske integracije usmjereni na pripreme u BiH za sam proces pregovora. Bilo bi dobro da novih i vidljivih rezultata bude što više, najkasnije do objave novog godišnjeg izvještaja Evropske komisije na jesen, jer će to za EK biti jedna od prilika za nove ocjene napretka i predlaganje sljedećih koraka u procesu – kaže direktorica DEI BiH Elvira Habota.

Među onima koji su od ključne važnosti izdvajam Zakon o sudovima u BiH, novi Zakon o VSTV-u, kaže Habota

Elvira Habota, direktorica Direkcije za integracije, za "Avaz": BiH mora ispuniti tri zadatka

Dva i po mjeseca od roka u kojem treba početi isporuka glasačkih listića za lokalne izbore biračima van BiH, Centralna izborna komisija (CIK) BiH poništila je postupak javne nabavke, nakon što se na raspisani tender za štampanje glasačkih listića niko nije prijavio. <h2>Prošao rok</h2>Iako su 24 kompanije preuzele tendersku dokumentaciju, do predviđenog roka nijedna se nije prijavila za posao vrijedan 1,5 miliona maraka. - Pitanje je da li postoji neko u BiH da može ispuniti sve uvjete. Javni poziv će se ponoviti i sigurno će se neko javiti. Sjećam se 2002. godine, prvi izbori kad su bili, da nije bilo nijedne štamparije u BiH, pa su se glasački listići štampali u Mađarskoj. Sada od toga ne treba praviti neku famu, na vrijeme su raspisani izbori, rokovi nisu ugroženi, pa bi sve trebalo biti završeno za dva i po mjeseca - kaže Vehid Šehić, pravni ekspert i predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”.Centralnoj izbornoj komisiji sugerirano je da raspiše međunarodni tender za posao štampanja 6,8 miliona glasačkih listića. Jedan od izazova i u ovom izbornom procesu bit će pritisci na birače, o čemu je Koalicija “Pod lupom” u 69 gradova i općina provela posebno istraživanje. <h2>Otvoren poziv</h2>Registrirani su najčešći oblici direktnih i indirektnih pritisaka, prezentiran dio priča građana koji su bili izloženi pritiscima, te otvoren poziv da se svi takvi pokušaji prijave.- Najveći problem je kako apelirati na građane, jer oni su poslodavci političarima. Da konačno glasaju zbog sebe, svoje bolje budućnosti, a ne zbog pritisaka ili sitnih poklona, kojima se potcjenjuju. Svi smo rođeni s kičmom, pa ne dozvolimo da nam je bilo ko slomi na bilo koji način - ističe Šehić. <h2>Važan novi poziv</h2>- Važno je da CIK objavi novi poziv što prije i da sasluša, ukoliko ima argumenata, s bilo koje strane, od privatnih kompanija koje se nisu prijavile, koji su razlozi zašto se nisu prijavili na tender - naglasio je Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“.

Nijedna se firma nije prijavila za posao vrijedan 1,5 miliona maraka

Iako su 24 kompanije uzele tendersku dokumentaciju: Niko neće da štampa listiće

Nakon intenzivne potrage u kojoj su učestvovali pripadnici Policijske stanice i civilne zaštite Višegrad, lovci i mještani, danas oko podneva u mjestu Blaž kod Višegrada pronađeno je beživotno tijelo Slađane Moljević (46).

Njen nestanak prijavljen je 30. maja u 19,00 sati, nakon što se tog jutra uputila prema šumi u blizini sela. Uviđaj je obavljen danas, a obdukcija tijela nastradale bit će obavljena u ponedjeljak u Univerzitetskoj bolnici Foča, kazali su nam u PU Foča.&nbsp;

Njen nestanak prijavljen je 30. maja u 19,00 sati, nakon što se tog jutra uputila prema šumi u blizini sela

U mjestu Blaž pronađeno beživotno tijelo Višegrađanke Slađane Moljević

Višegrađanin Azmir Šabanović imao je samo 14 godina kada je, sa majkom i ostalim civilima, zatočen o Osnovnoj školi “Hasan Veletovac” u Višegradu. 32 godine poslije, sa ćuprije Mehmed-paše Sokolovića u Drinu je spustio po jednu ružu praćenu Fatihom za oca, amidžu i ostale članove porodice i komšije ubijene tokom etničkog čišćenja ovog grada. - Emocije su i danas iste, kao i prve godine poslije rata kad sam došao da posjetim Višegrad i kada sam stao na krvavu ćupriju Mehmed-paše Sokolovića, koja je trebala biti posljednje što sam vidio te 1992. godine - kaže Šabanović.Itekako se sjeća trenutka kada su ga zločinci Milana Lukića, kao 14-godišnjaka, odvojili od ostalih civila ispred škole. - To mi nikad neće izaći iz sjećanja. Bio sam u rukama Milana i Sredoja Lukića. Rekli su mi da me vode na most da me kolju i da me šalju Drinom u Žepu, da vide Žepljaci šta Višegrađani rade. Moj mlađi brat je počeo plakati, a onda su ga oni poslali majci s porukom da im plati onoliko koliko joj život njenog djeteta vrijedi. Tada nisam ni bio potpuno svjestan šta se dešava, plašio sam se za brata, a o sebi nisam ni razmišljao sve dok nisam vidio majku kako nosi pare i zlato kako bi otkupila moj život od zlikovaca. Moj život je koštao 2.000 maraka i nešto zlata koje je majka mogla skupiti od komšija i sugrađana zatočenih u školi – sjeća se Šabanović. Političke poruke koje sluša danas stalno ga vraćaju u zlo vrijeme koje je kao dijete preživio.- To je sipanje soli na ranu od strane svih tih političkih opcija koje narod i danas dijele. To je interes nekolicine ljudi koji žele pokriti sebe, a nama otvaraju rane da još više bole - kaže Šabanović&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tanja Topić za "Avaz": Dodik odustaje od neustavnog praznika, ali potencira ujedinjenje sa Srbijom

Britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a ponovo u Goraždu: Naše srce je puno, ovo je naš drugi dom

Iz "Elektroprivrede BiH" pojašnjavaju za "Avaz": Drastičan pad izvoza struje iz BiH

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović za "Avaz": Ne sramotite Srebrenicu!

Gdje su pare?!

Država nijema, a pomoć neadekvatna: Borci se masovno ubijaju!

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Primamo stotine graničnih policajaca

Ambasada BiH organizirala književnu večer posvećenu velikom Sidranu

Nudžejma Mehanović: Budite marljivi

Teška nesreća u Goraždu: Povrijeđena jedna osoba, bit će prebačena u KCUS

Dolazak toplijih dana budi i gmizavce: Kako se zaštititi od zmija

Ambasador BiH Vanja Filipović za "Avaz": NATO pomno prati situaciju na Balkanu

Elvira Habota, direktorica Direkcije za integracije, za "Avaz": BiH mora ispuniti tri zadatka

Iako su 24 kompanije uzele tendersku dokumentaciju: Niko neće da štampa listiće

U mjestu Blaž pronađeno beživotno tijelo Višegrađanke Slađane Moljević

Višegrađanin Azmir Šabanović za “Avaz”: Bio sam u rukama Milana i Sredoja Lukića, moj život je koštao 2.000 maraka

Tanja Topić za "Avaz": Dodik odustaje od neustavnog praznika, ali potencira ujedinjenje sa Srbijom

Britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a ponovo u Goraždu: Naše srce je puno, ovo je naš drugi dom

Iz "Elektroprivrede BiH" pojašnjavaju za "Avaz": Drastičan pad izvoza struje iz BiH

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović za "Avaz": Ne sramotite Srebrenicu!

Gdje su pare?!

Država nijema, a pomoć neadekvatna: Borci se masovno ubijaju!

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Primamo stotine graničnih policajaca

Ambasada BiH organizirala književnu večer posvećenu velikom Sidranu

Nudžejma Mehanović: Budite marljivi

Teška nesreća u Goraždu: Povrijeđena jedna osoba, bit će prebačena u KCUS

Dolazak toplijih dana budi i gmizavce: Kako se zaštititi od zmija

Ambasador BiH Vanja Filipović za "Avaz": NATO pomno prati situaciju na Balkanu

Elvira Habota, direktorica Direkcije za integracije, za "Avaz": BiH mora ispuniti tri zadatka

Iako su 24 kompanije uzele tendersku dokumentaciju: Niko neće da štampa listiće

U mjestu Blaž pronađeno beživotno tijelo Višegrađanke Slađane Moljević

Višegrađanin Azmir Šabanović za “Avaz”: Bio sam u rukama Milana i Sredoja Lukića, moj život je koštao 2.000 maraka