Ljudima je fizički kontakt neophodan da bi ostali zdravi, a prijatan dodir pomaže i kod bolesti: ublažava bolove, depresiju i strah. To potvrđuje i nauka.Prema rezultatima studije, metaanalize podataka više od 10.000 ljudi, naučnici su došli do zaključka da dodiri generalno pozitivno utječu na zdravlje - pod uvjetom da su obostrano prihvaćeni i prijatni.<h2>Depresija i strah</h2>Istraživači iz Bohuma, Dizburga, Esena i Amsterdama pokazali su da su dodiri naročito efikasni u ublažavanju bola, depresije i straha.Neurobiološko objašnjenje je sljedeće: Dio mozga gdje se obrađuju osjećaji kože direktno je povezan s amigdalom, poznatom i kao moždani centar za strah – područjem u kome strahovi nastaju i obrađuju se. Dodiri smanjuju oslobađanje hemikalija koje izazivaju stres. - To je dio osjećaja prijatnosti i opuštanja - kaže profesor Martin Korte, neurobiolog s Tehničkog univerziteta u Braunšvajgu u intervjuu za ARD.Također, prijatan dodir kože smanjuje oslobađanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina – ljudi se smiruju, srčani ritam usporava, a pritisak se mjerljivo snižava.Dodiri su posebno važni za prijevremeno rođene bebe. Njihovi respiratorni organi su još nerazvijeni i disanje im može zastati do 20 puta u toku jednog sata. Tada pomaže dodir po tabanima ili duž kičme – i beba ponovo počinje da diše.<h2>Poređenje s bebama</h2>Na odjeljenju za intenzivnu njegu prijevremeno rođenih beba u Asklepios bolnici na sjeveru Hamburga, tim ljekara pod rukovodstvom dječije doktorice i specijalistkinje intenzivne njege dr. Suzane Šmitke čini sve da se ovakvi problemi sa disanjem ne pojave.Najvažnije je da djeca, kad god je to moguće, budu u naručju majke ili oca, umjesto u inkubatoru - iako to nosi određene rizike za prijevremeno rođene bebe koje su brojnim crijevima povezane sa medicinskim aparatima.Ovaj koncept ranog i čestog kontakta sa bebama, koje često teže samo nekoliko stotina grama, značajno je smanjio broj hitnih slučajeva. - Očigledno je da ovakva situacija stabilizuje ritam disanja kod beba, pa one dišu mnogo bolje - primjećuje dr. Šmitke.Kontakt koža na kožu dodatno jača vezu između roditelja i djeteta. Poznata je metoda „kengur", koja podrazumijeva nošenje novorođenčeta što bliže tijelu. U prvim nedjeljama i mjesecima, intenzivni dodiri sa djetetom postavljaju temelje za zdrav rast – i fizički i psihički.I metaanaliza istraživača iz Bohuma pokazuje da bebe i mala djeca najviše zdravstveno profitiraju od dodira sa roditeljima - dodiri osoblja u bolnicama nisu bili toliko efikasni.<h2>Odraslima prija i (poželjni) dodir nepoznatih, pa i robota</h2>Kod odraslih, kaže psiholog i autor studije Julijan Pakhejzer, nije toliko važno da li dodir dolazi od poznatih ili nepoznatih osoba, naprimjer prilikom masaže. Ključno je da se pokrene lučenje hormona „maženja" – oksitocina.- Sve dok se taj hormon luči, čini se da dodiri uvijek imaju pozitivan efekat na zdravlje. A hormon počinje da se luči već nakon 15 do 20 sekundi dodira. Ne mora to biti masaža od 20, 30 ili čak 60 minuta – što mnogi ljudi i ne mogu sebi da priušte. Bitnija od dužine je učestalost dodira.Maziti samog sebe - ne funkcioniše, kaže neurobiolog prof. Martin Korte, jer mozak prenosi motorni program potreban za samododirivanje na mali mozak, koji tada smanjuje aktivnost u somatosenzornom korteksu.S druge strane, dodiri robota, plišanih igračaka ili jastuka imaju dokazano pozitivan efekat, iako ne tako snažan kao dodiri ljudi.Martin Korte objašnjava da ljudi reaguju na dodire sve dok su nježni i slični onima koje pruža drugi čovjek. I veoma je važno da dodiri robota ne budu potpuno predvidljivi.Psiholog iz Bohuma Julijan Pakhejzer u ovim rezultatima vidi veliku priliku. S obzirom na sve starije stanovništvo i stalnu nestašicu osoblja u domovima za stare, ovakva pomagala mogu biti dobar dodatak za poboljšanje zdravlja stanovnika tih ustanova.Međutim, Pakhejzer savjetuje da oni koji imaju priliku povremeno zagrle prijatelje ili članove porodice to i učine. Ne samo zbog emocija, već i zbog zdravlja.

Pod uvjetom da su obostrano prihvaćeni i prijatni

Nauka potvrdila: Maženje ublažava nekoliko zdravstvenih stanja

Lijekovi koje svakodnevno koristimo za ublažavanje bolova, poput aspirina i ibuprofena, možda uzrokuju probleme s erekcijom, tvrde stručnjaci. Dr. Donald Grant, ljekar opće prakse, upozorava kako se česta primjena ovih lijekova može odraziti na kvalitet erekcije zbog utjecaja na protok krvi i vaskularno zdravlje.Iako su srčane bolesti, dijabetes i pretilost najčešći uzroci erektilne disfunkcije, sve se više istraživanja usmjerava prema potencijalnim nuspojavama uobičajenih lijekova koje svakodnevno koristimo.- Aspirin i ibuprofen, dva najčešća nesteroidna protuupalna lijeka, mogu narušiti zdravlje krvožilnog sistema i smanjiti protok krvi, što može utjecati na erekciju - ističe dr. Grant. Mnogi ljudi nisu svjesni te potencijalne nuspojave, iako brojna istraživanja pokazuju da lijekovi koji utječu na krvotok i imunološki sistem mogu imati značajan utjecaj na spolno zdravlje.<h2>Aspirin - pomoć srcu, problem za erekciju?</h2>Aspirin se obično koristi za prevenciju srčanih bolesti, naročito kod starije populacije. Međutim, istraživanje iz 2011. godine otkriva da muškarci koji redovno koriste aspirin imaju 20 posto veći rizik od erektilne disfunkcije. Ipak, neki stručnjaci ističu da je teško zaključiti je li aspirin sam po sebi problematičan, budući da je propisan pacijentima s postojećim srčanim oboljenjima koja također utječu na spolno zdravlje.<h2>Tinitus i srčani problemi - nuspojave beta-blokatora</h2>Lijekovi poput beta-blokatora, često propisivani za kontrolu krvnog pritiska, također su povezani s rizikom od erektilne disfunkcije. - Beta-blokatori poput atenolola i propranolola smanjuju razine testosterona i mogu ograničiti protok krvi - kaže dr. Grant. Osim toga, određeni antidepresivi mogu imati negativan učinak na libido i spolnu funkciju, što je važno uzeti u obzir kod odabira terapije.<h2>Antihistaminici - prijatelji alergičara, ali ne i spolnog zdravlja</h2>Iako su antihistaminici nezaobilazni u borbi protiv alergija, oni mogu negativno utjecati na sposobnost postizanja erekcije. Naime, histamin, hemijska supstanca koja pomaže u širenju krvnih žila, ima važnu ulogu u procesu erekcije. Blokiranjem histamina, antihistaminici mogu smanjiti protok krvi.- Muškarci bi trebali redovno posjećivati svog ljekara, održavati zdrav način života i paziti na pravilno doziranje lijekova - savjetuje dr. Grant. On, također, preporučuje povećanje unosa hrane koja potiče bolji protok krvi, kao što su jabuke, orasi i tamno lisnato povrće. Uz to, umjerena konzumacija alkohola može smanjiti rizik od erektilnih problema.

Aspirin i ibuprofen, dva najčešća nesteroidna protuupalna lijeka, mogu narušiti zdravlje krvožilnog sistema i smanjiti protok krvi

Lijekovi za kojima mnogi posežu mogli bi biti krivci za erektilnu disfunkciju

Osobe koje su nedavno pretrpjele razorne poplave u dijelu Bosne i Hercegovine ili su bile svjedoci tih događaja suočile su se s teškim traumatskim iskustvima čiji negativni efekti po psihu ne mogu proći spontano. Stoga je od ključne važnosti osigurati psihološku podršku, koja im je u ovom trenutku neophodna.Psihologinja i psihoterapeutkinja Enisa Mešić ističe u razgovoru za Fenu da su Društvo psihologa Federacije Bosne i Hercegovine i Savez psihoterapijskih udruženja u BiH formirali specijalizirane timove za pružanje direktne terenske i online psihosocijalne podrške građanima pogođenim poplavama i klizištima.Mešić naglašava da prirodne katastrofe poput poplava, zemljotresa ili ratova spadaju u javne traumatske događaje te da gotovo svaka osoba pogođena ili svjedok takvih događaja može razviti psihološku traumu.- U tom stanju može se pojaviti konfuzija i gubitak osjećaja za realnost, što predstavlja zaštitni mehanizam koji pomaže osobi da preživi. Zato je ključno pravovremeno intervenisati kako bi se postigla primarna stabilizacija. Nakon primarnog fizičkog zbrinjavanja, važno je pogođenim osobama pružiti prvu psihološku pomoć, odnosno primijeniti krizne psihološke intervencije jer se osobe nalaze u akutnom stanju šoka i dezorganizacije, s narušenom percepcijom stvarnosti i smanjenom sposobnošću orijentacije u vlastitom okruženju. Osjećaj bespomoćnosti i napuštanosti je veoma izražen pa je samo prisustvo volontera na terenu velika podrška osobama koje su preživjele razorne poplave - pojašnjava Mešić. Rad na dugoročnom prevladavanju traume je neophodan i dolazi na red kasnije, kad se okolnosti stabilizuju jer, kako je kazala, trauma nažalost ima "formulu vječne mladosti" i ako se ne tretira, ostaje jednako prisutna kroz vrijeme i može se ponovno aktivirati čak godinama nakon događaja.- Naprimjer, traume iz proteklog rata devedesetih i dalje su prisutne kod osoba koje ih nisu na vrijeme obradile. Netretirana trauma kasnije može izazvati ozbiljne poteškoće jer se fragmenti traumatskog događaja mogu reaktivirati u sličnim situacijama. Osoba može postati nefunkcionalna, izbjegavati mjesta povezana s traumom, doživljavati noćne more i brojne druge simptome. Ako se ti simptomi ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme, mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje, kvalitetu života te dovesti do različitih oblika ovisnosti ili čak nasilja - naglasila je Mešić.Kako naglašava Mešić, timovi za pružanje pomoći unesrećenim i svim građanima u potrebi su dostupni putem telefonskog broja 060 30 54 991 ili putem web stranice https://www.pomocnakonpoplava.com/ U razornim poplavama koji su zadesile dijelove Bosne i Hercegovine sa četvrtka na petak prošle sedmice, bilo je ljudskih žrtava a pričinjena je i velika materijalna šteta. Traju potrage za nestalima, uspostavljanje putne i druge komunikacije, a u pomoć su stigli spasioci iz regiona uz pojačanje iz Evropske unije. Brojni građani i volonteri svakodnevno na razne načine pomažu stanovništvu poplavama pogođenih područja.

U tom stanju može se pojaviti konfuzija i gubitak osjećaja za realnost, što predstavlja zaštitni mehanizam koji pomaže osobi da preživi, kaže Mešić

Psihologinja Mešić: Psihološke traume se moraju tretirati

Neke namirnice i pića mogu povećati rizik od probavnih problema i nadutosti, dok druge djeluju suprotno i pomažu smanjiti te simptome. Razumijevanje koja hrana može pomoći, a koja šteti, ključno je za zdravlje probavnog sistema.- Nadutost je način na koji nam tijelo signalizira da nešto nije uredu - objašnjava doktorica i nutricionistica dr. Indira Gisert (Indhira Ghyssaert) za Parade.Iako zeleni čaj trenutno uživa popularnost zbog svojih potencijalnih zdravstvenih koristi, dr. Gisert napominje da ne postoje čarobne namirnice ili pića koja će odmah smanjiti nadutost, pogotovo ako postoji osnovni zdravstveni problem. No, neki napici, poput zelenog čaja, mogu pomoći. Prema dijetetičarki Sarah Logan, zeleni čaj sadrži aminokiseline, polifenole i vlakna, a njegova kompozicija može pomoći u uravnoteženju crijevne bakterije, što ga čini "pravim pićem u borbi protiv nadutosti".- Antioksidansi u zelenom čaju pomažu smanjiti upale u crijevima, dok polifenoli djeluju kao probiotici, odnosno 'hrana' za dobre bakterije u crijevima - kaže Logan. Također, katehini pomažu stvoriti bolje "okruženje za crijevnu mikrobiotu", što dugoročno može pomoći u upravljanju nadutošću.Logan dalje objašnjava važnost uravnotežene crijevne mikrobiote, piše Index.hr.- U našim crijevima žive dobre i loše bakterije koje čine našu mikrobiotu. Zeleni čaj pomaže povećati broj dobrih bakterija te smanjuje broj loših, što može smanjiti nadutost i rizik od kroničnih bolesti.Istraživanja iz 2010. godine ukazuju na to da zeleni čaj može imati diuretski učinak, pomažući tijelu da izbaci višak vode i natrija. Također, studija iz 2022. sugerira da mediteranska prehrana s dodatkom zelenog čaja može poboljšati crijevnu mikrobiotu te smanjiti rizike za kardiometaboličke bolesti.

Nadutost je način na koji nam tijelo signalizira da nešto nije uredu 

Ako vas muči nadutost, počnite piti ovaj čaj

Dolazak jeseni često donosi kihanje i kašalj, no to nije neizbježno. Respiratorne bolesti, poput prehlade i gripe, češće se javljaju od kasnog ljeta do ranog proljeća, a moguća je i zaraza raznim virusima. Čak i ako smo zdravi, važno je poduzeti mjere kako bismo zaštitili sebe, ali i druge, naročito one ranjivije skupine poput beba, starijih osoba i ljudi s oslabljenim imunitetom.- Važno je zaštititi ljude koji su osjetljiviji i ranjiviji od drugih - naglašava dr. Dženis Kristobal (Janice Cristobal) za Parade.Prema ljekarima, najvažnija navika za izbjegavanje bolesti ove jeseni je redovno pranje ruku.Ljekar dr. Brajan Kočran (Bryan Cochran) ističe: - Najvažnija navika koju možete usvojiti ove jeseni, a i tokom cijele godine, jeste higijena ruku.Preporučuje pranje ruku prije jela, dodirivanja nosa ili očiju te po povratku iz javnih prostora.Ispravna higijena ruku, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), sprečava širenje mnogih bolesti. CDC preporučuje pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Ako u trenutku nemamo pristup vodi i sapunu, sredstvo za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola također može pomoći.Ova jednostavna mjera može značajno smanjiti rizik od zaraze te nam pomoći da ostanemo zdravi tokom sezone prehlade i gripa.

Važno je poduzeti mjere kako bismo zaštitili sebe, ali i druge

Ako se želite zaštititi od prehlade, počnite prakticirati jednu naviku

U Federaciji Bosne i Hercegovine jednu od velikih novosti predstavlja uvođenje pneumokokne vakcine u redovni imunizacijski program.<h2>Teške posljedice</h2>Tako će ova vakcina, uz one protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječije paralize, morbila, rubeole, zaušnjaka ... biti sastavni dio redovne imunizacije.To su jučer obznanili iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, a kako su pojasnili, bakterija pneumokok, odnosno Streptococcus pneumoniae, uzrokuje ozbiljne bolesti poput upale uha i pluća, meningitisa i sepse, koje mogu dovesti do dugotrajnih posljedica, pa čak i smrti, posebno kod male djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom.U susjednim zemljama ova vakcina je u nacionalne programe već uvedena, poput Hrvatske u čijem je kalendaru vakcinacije već pet godina.

Prema riječima našeg uglednog zdravstvenog stručnjaka prof. dr. Jasenka Karamehića, imunologa i farmakologa, Svjetska zdravstvena organizacija predlaže uvođenje pneumokokne vakcine i preventivno, kao obavezan vid zaštite.<h2>Nalazi se u nosu</h2>Kaže nam da je ta vakcina, prvenstveno, namijenjena djeci do pet godina, ali i starijoj, ali da je, također, vrlo korisna i za osobe starije od 65 godina.- Kliconoša, odnosno nosilac ove bakterije je čovjek i ona se nalazi u nosu, u sluznici, te često izaziva, osim upale srednjeg uha, upalu pluća i sinusitis. A kada izazove sinusitis, onda je to vrlo opasno, zato što može doći do upale moždanih ovojnica čije posljedice su, uglavnom, fatalne - kaže nam prof. dr. Karamehić.<h2>Dodatni cilj</h2>- Cilj edukativnih radionica je informirati i educirati zdravstvene radnike, posebno provoditelje imunizacije, ali i širu javnost o pneumokoku. Dodatni cilj je doprinos prevenciji zaraznih bolesti, promociji imunizacije te unapređenju i promicanju zaštite zdravlja djece - kažu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.Karamehić napominje i da je ta vakcina indicirana i usljed tzv. polipragmazije, odnosno nekritičkog davanja antibiotika.

Kliconoša pneumokoka je čovjek i ona se nalazi u nosu, kaže prof. dr. Karamehić

Izaziva upale srednjeg uha, pluća i sinusitis 

Novost u imunizacijskom programu u FBiH: Ko će primiti vakcinu protiv opasne bakterije

Naučnici su nedavno u novom istraživanju otkrili da jedan sastojak hrane, karotenoid fitoen, značajno produže život crva oblića (Caenorhabditis elegans) i smanjuje paralizu povezanu s Alzheimerovom bolešću.Autori studije objavljene u časopisu Antioxidants ističu da planiraju provesti dodatna istraživanja koja bi utvrdila kakav bi potencijal taj sastojak mogao imati u prevenciji bolesti kod ljudi.<h2>Istraživanja učinka prehrane</h2>U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su napravili značajan napredak u razumijevanju kako određeni prehrambeni spojevi mogu usporiti starenje i pomoći u prevenciji bolesti povezanih s dobi, uključujući Alzheimerovu bolest.Nova studija provedena je u suradnji istraživača sa Sveučilišta u Sevilli u Španjolskoj i tima dr. Marine Ezcurre sa Sveučilišta u Kentu u Velikoj Britaniji.Istraživanje je pokazalo da fitoen koji se prirodno nalazi u brojnom povrću i voću može značajno produižiti životni vijek crva oblića Caenorhabditis elegans i smanjiti proteotoksične učinke amiloidnih plakova, ključnih u razvoju Alzheimerove bolesti.Prema rezultatima studije, koja je dio doktorske disertacije Ángeles Morón Ortiz, životni vijek nematoda u studiji povećan je između 10% i 18.6%.Što je još važnije, istraživači su otkrili da je spoj doveo do smanjenja toksičnih učinaka amiloidnih plakova između 30% i 40%. Ovi rezultati ukazuju na to da bi fitoen mogao imati važnu ulogu u borbi protiv starenja i neurodegenerativnih bolesti.<h2>Što je fitoen?</h2>Fitoen (phytoene) je međuprodukt u biosintezi karotenoida. Sinteza fitoena predstavlja prvu fazu u sintezi karotenoida u biljkama.On se kroz hranu nakuplja u različitim ljudskim tkivima, uključujući jetru, pluća, dojku, prostatu, debelo crijevo i kožu. Poznato je da njegove nakupine u koži pružaju zaštititu kroz nekoliko mehanizama: djelovanjem kao apsorber UV zraka te kao antioksidans i protuupalno sredstvo.<h2>Zašto je studija provedena na crvima oblićima?</h2>Jedan od ključnih elemenata ove studije bio je korištenje crva C. elegans kao modela za istraživanje. Taj maleni crv (slika dolje) često se koristi u biomedicinskim istraživanjima zbog genetske sličnosti s ljudima u osnovnim biološkim procesima, kao što su starenje i reakcije na toksine.C. elegans je dosad više puta bio ključan u otkrićima koja su dovela do Nobelovih nagrada, uključujući programiranu staničnu smrt i RNA interferenciju.Model C. elegans omogućuje znanstvenicima da brzo procijene učinke različitih spojeva na stanične procese zbog vrlo kratkog životnog vijeka od nekoliko tjedana.U ovom slučaju, istraživači su mogli pratiti ne samo produljenje životnog vijeka nego i utjecaj fitoena na formiranje amiloidnih plakova povezanih s Alzheimerovom bolešću, što je omogućilo preciznu procjenu potencijala ovog spoja u borbi protiv bolesti povezanih sa starenjem.<h2>Zaštita od Alzheimerove bolesti</h2>Jedan od najvažnijih učinaka fitoena koji su istraživači primijetili bio je smanjenje toksičnosti amiloidnih plakova. Amiloidni plakovi su nakupine proteina koje se stvaraju u mozgu pacijenata s Alzheimerovom bolešću i doprinose progresiji bolesti oštećujući moždane stanice. Smanjenje tih plakova kod nematoda daje nadu da bi fitoen mogao igrati ključnu ulogu u prevenciji ili usporavanju Alzheimerove bolesti kod ljudi.Osim smanjenja učinaka plakova, znanstvenici su primijetili i odgodu početka paralize kod nematoda, što je još jedan pokazatelj da fitoen može pružiti zaštitu od neurodegenerativnih bolesti. Ovi rezultati za sada su još preliminarni, no pokazuju veliki potencijal za daljnja istraživanja.<h2>Mogućnosti prevencije</h2>Naučnici su izrazili zadovoljstvo početnim rezultatima, no ističu da je potrebno više istraživanja kako bi se bolje razumjeli mehanizmi kojima fitoen utječe na dugovječnost i Alzheimerovu bolest.Dr. Paula Mapelli Brahm, jedna od autorica studije, izjavila je: "Ovo su vrlo uzbudljivi preliminarni rezultati te sada tražimo financijska sredstva kako bismo nastavili ovu liniju istraživanja i otkrili kroz koje mehanizme se ovi učinci ostvaruju."Budući da se fitoen prirodno nalazi u mnogim namirnicama, njegova potencijalna primjena u prevenciji bolesti iznimno je privlačna.Osim toga, fitoen je tvar koja se dobro apsorbira u ljudskom tijelu i prisutan je u mnogim tkivima, uključujući kožu.<h2>Fitoen u svakodnevnoj prehrani</h2>Tim profesora Antonija Jesúsa Meléndeza Martíneza sa Sveučilišta u Sevilli već 15 godina proučava fitoen i druge karotenoide, s naglaskom na njihovu ulogu u zdravoj prehrani. Njihova istraživanja ukazuju na to da se fitoen može koristiti u održivoj proizvodnji hrane, čime bi se smanjio rizik od bolesti povezanih sa starenjem.Fitoen se nalazi u mnogim svakodnevnim namirnicama kao što su rajčice, mrkva, marelice, crvena paprika i citrusi poput naranči i mandarina.Stoga bi povećan unos ovih namirnica mogao imati važnu ulogu u prevenciji bolesti povezanih s dobi i zaštiti od neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti.

Istraživanje je pokazalo da fitoen koji se prirodno nalazi u brojnom povrću

Otkriven sastojak hrane koji bi mogao značajno produžiti život

Primjena sode bikarbone je nevjerovatna. Njom čistimo kuću, koristimo je u kuhinji, pomaže kod zdravstvenih tegoba, ali i u kozmetičke svrhe.&nbsp;Evo zašto bi trebalo da sodu bikarbonu uvijek imate pri ruci.<h2>Uklanjanje ivera iz kože</h2>Pomiješajte pola kašičice sode bikarbone sa malo vode, dok ne dobijete gustu pastu. Dobijenu smjesu nanesite na povrijeđeno mjesto tako da u potpunosti prekrije iver. Preko paste zalijepite flaster i ostavite ga na koži 24 sata. Nakon tog vremena, iver bi već trebalo da bude toliko izvan kože, da se bez problema i bezbolno može ukloniti pincetom.<h2>Opekotine od sunca</h2>Kašičicu sode bikarbone pomiješajte sa šoljicom hladne vode. Potom, umočite čistu gazu i nanesite na kožu. Osjetit ćete olakšanje i osvježenje.<h2>Oporavak za umorne noge</h2>Kad je vašim nogama potrebno posebno osvježenje, umočite ih u mlaku kupku sa 2-3 kašičice sode bikarbone. Kasnije ih "počastite" pilingom od sode i meda.<h2>Prirodni dezodorans</h2>Ukoliko želite da izbjegnete aluminijum i parabene iz konvencionalnih dezodoransa, jednostavno pomiješajte prstohvat sode bikarbone sa vodom i nanesite ispod pazuha. Ili, potražite recept za prirodni dezodorans koji sadrži sodu, kokosovo ulje i eterična ulja. Ova kombinacija sastojaka onemogućuje razvoj bakterija i efikasno štiti od neprijatnih mirisa.

Primjena sode bikarbone je nevjerovatna

Kesicu sode bikarbone uvijek nosite u torbi: Postoji više razloga za to

Žene češće doživljavaju srčane bolesti drugačije nego muškarci, a u nastavku navodimo simptome na koje bi trebale obratiti pažnju. <h2>Nelagoda u prsima</h2>- Kad je riječ o srčanim bolestima, žene često prijavljuju osjećaj nelagode, a ne izravnu bol - kaže kardiolog Oliver Gutman (Guttmann) za časopis Health. Nelagoda se može očitovati kao pritisak ili stezanje u prsima, što se može zamijeniti s probavnim smetnjama ili tjeskobom. Neugoda može trajati nekoliko minuta ili se pojaviti i proći.<h2>Kratkoća daha</h2>Osjećaj neuobičajenog nedostatka daha tokom lakših aktivnosti ili čak dok ste u mirovanju, potencijalno je zabrinjavajući simptom. Kratkoća daha može se dogoditi bez popratne nelagode u prsima, ali upozorava da se srce napreže i zahtijeva hitnu ljekarsku pomoć.<h2>Neobjašnjiv umor</h2>- Uporan umor bez jasnog uzroka koji traje danima ili sedmicama može biti rani pokazatelj problema sa srcem - naglašava dr. Činelo Ojukvu (Chinelo Ojukwu).<h2>Mučnina ili probavne smetnje</h2>Neke žene mogu osjetiti gastrointestinalne simptome, poput mučnine, žgaravice ili osjećaja sitosti. Ovi simptomi mogu zavarati jer su često povezani sa želučanim, a ne sa srčanim problemima.- Žene mogu zamijeniti ove znakove s uobičajenim probavnim problemima, odgađajući posjetu ljekaru - tvrdi dr.<h2>Bol u neočekivanim područjima</h2>Neugoda u leđima, vratu, čeljusti ili trbuhu, naročito ako se pojavi iznenada i bez objašnjenja, može biti povezana sa srčanim bolestima.<h2>Znojenje</h2>- Neobjašnjivo znojenje, naročito ako se pojavi iznenada i popraćeno je drugim simptomima poput nedostatka zraka ili mučnine, može biti znak upozorenja. Žene mogu osjetiti hladno znojenje koje se može zamijeniti s valovima vrućine ili drugim manje zabrinjavajućim problemima - upozorava dr. Gutmanz (Guttmannz).<h2>Palpitacije</h2>Nepravilan rad srca ili osjećaj ubrzanog rada srca jasan je pokazatelj da nešto nije uredu. Žene mogu imati osjećaj kao da im srce lupa ili titra što može biti alarmantno i ne smije se zanemariti, naročito ako je popraćeno vrtoglavicom ili nedostatkom daha.- Važno je da žene vjeruju svojim instinktima u vezi sa svojim zdravljem. Ako im je nešto neobično ili se loše osjećaju, ne bi se trebale ustručavati kontaktirati ljekara opće prakse. Redoviti pregledi i otvoreni razgovori o zdravlju srca mogu pomoći u ranom prepoznavanju rizika i poboljšanju ishoda - savjetuje Gutmanz.

Kardiovaskularne bolesti već desetljećima drže prvo mjesto na listi uzroka smrtnosti

Ovih sedam znakova upućuje da imate problema sa srcem

Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) u svijetu, pa tako i u BiH prioritetni su javnozdravstveni problem jer su i dalje vodeći uzrok smrti. - Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti i godinama su iznad 50 posto. Zadnje desetljeće se nešto taj postotak smanjuje kako je uvedena invazivna kardiološka obrada ali u svakom slučaju još uvijek veliki broj ljudi umire od bolesti srca i krvožilnoga sustava - istaknula je za Fenu prim. dr. Diana Zelenika, kardiolog, u povodu Svjetskoga dana srca, koji se obilježava 29. septembra. Napominje kako su za vrijeme epidemije koronavirusa te bolesti bile nešto zastupljenije i da su liječnici uočili da je veći broj infarkta i srčanih oboljenja, s tim da se to tumači s oštećenjem srčane stanice koje oblažu krvne žile čime dolazi do mogućnosti stvaranja ugruška, odnosno do nastanka infarkta miokarda (stanica srčanog mišića).I nije samo infarkt miokadra, kaže dr. Zelenika, oboljenje koje se vezivalo za covid.Naime, prema američkoj studiji u kojoj je rađena obdukcija na osobama koji su preboljeli covid, njih 70 do 80 posto je u srčanom mišiću i stanicama, imalo virus covida.- Mi sami smo primijetili, od nas preboljelih do naših pacijenata, da su bili zastupljeni simptomi umora, malaksalosti i intolerancije napora što je posljedica same upale srčanog mišića - dodaje.Također, imali smo i slučajeve oštećenja srčane ovojnice - perikarditis, a osim infarkta bili su česti i poremećaji srčanog ritma i dr.Kada se govori o faktorima rizika za oštećenje srca i krvožilnoga sustava, razlikujemo nepromjenjive i promjenjive.U nepromjenjive spada dob, spol i nasljeđe.- Naravno, što smo stariji to je veća šansa da imamo tu bolest, a muškarci su sedam puta ugroženiji u odnosu na žene iz tzv. generativne dobi kojima se nastupanjem menopauze ta učestalost izjednačava - napominje dr. Zelenika.Ukoliko pak netko u obitelji ima muškarca koji je imao infarkt prije 55 ili žene prije 65 godine u krvnom srodstvu, tada se već govori o nasljednoj komponenti.Što se tiče promjenjivih faktora, velik dio srčano-žilnih bolesti, navodi dr. Zelenika, može se spriječiti izbjegavanjem rizika poput debljine, nepravilne prehrane, pušenja, nedostatka tjelesne aktivnosti i naravno, eliminirati stres pa ako treba i uz pomoć psihijatra ili nekih drugih konzultacija.Kod već nastalih bolesti srca i krvnih žila rano otkrivanje i liječenje može spriječiti preranu smrt, ali i znatno poboljšati kvalitetu života.<h2>Mostar i regija imaju kardiologiju na zavidnoj razini</h2>Što se tiče koronarnih bolest srca, na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) se već od 2010. radi koronarografija (invazivna dijagnostička metoda) odnosno 24- satna koronarografija.- To znači da čim bolesnik dođe, a ukoliko se radi o određenoj vrsti infarkta koju mi prema EKG pomjenama zovemo STEMI – infarkt, pozove se dežurna ekipa liječnika da budu spremni i da im se šalje takav bolesnik - da bi se brže pristupilo. Tako da je smrtnost koja je ranije bila preko 30 posto, s uvođenjem koronarnih jedinica smanjena za 25 posto, odnosno uvođenjem koronarografije na 6 posto - pojašnjava dr. Zelenika.Dodaje da su takvi standardi liječenja dobri, a da u Mostaru imamo razvijenu kardijalnu kirurgiju koja također svoj posao odrađuje korektno.Najveći problem je, kaže, prepoznati faktore rizika te se i sami bolesnici mole da se jave na pregled i prepoznaju simptome koronarne bolesti - bolesti srca koje nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije.<h2>Na aerodrome i u tržne centre postaviti defibrilatore</h2>Ono na čemu bi se moglo poraditi, tvrdi dr. Zelenika, je da se na stadione, u tržne centre ili na aerodrome postave defibrilatori, prenosivi uređaji za automatsku vanjsku defibrilaciju srca, odnosno uređaj za reanimaciju u slučaju trenutnog zatajenja srca.Pohvalila je elektrofiziologe koji rade elektrofiziološko ispitivanje i radiofrekvencijsku ablaciju kojom se uspješno sprečavaju ponovna javljanja aritmija, a time i simptomi bolesti.Nadalje podsjeća na situacije kada ljudi umiru iznenada, bez prethodno dijagnosticiranih srčanih problema ili simptoma.- Da bi se povećale šanse za preživljavanje, važno je pravodobno ispravno provesti reanimaciju do dolaska stručne medicinske hitne pomoći umjetnim disanjem i masažom srca. U takvim situacijama najgore je ne učiniti ništa - upozorava dr. Zelenika. Inače, kardiovaskularne bolesti su najčešća nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 miliona smrti godišnje na razini svijeta. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi, procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 miliona godišnje. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 miliona ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a na razini EU zemalja 36 % svih umrlih, odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 miliona ljudi živi s nekom od KVB.

Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti i godinama su iznad 50 posto, rekla je prim. dr. Diana Zelenika

Prim. dr. Diana Zelenika: Da bi se povećale šanse za preživljavanje, važno je pravodobno ispravno provesti reanimaciju 

Svjetski dan srca: Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u BiH

Bosna i Hercegovina zemlja je visokog kardiovaskularnog rizika jer su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivnog stanovništva (20-60 godina života). Kazala je to u razgovoru za Fenu, u povodu Svjetskog dana srca, 29. septembra, predsjednica borda Udruženja kardiologa u BiH prof. dr Zumreta Kušljugić, istaknula da se o prevenciji i kardiovaskularnom zdravlju govori uglavnom kad smo bolesni, a to bi trebalo da bude naša svakodnevnica od rođenja.- Prevencije može biti primarna, (provodi je primarna zdravstvena zaštita) sprječava razvoj bolesti i sekundarna (provode je kardiolozi, neurolozi..) koja kod već oboljelog sprječava nove moždane i srčane udare. Izbjegavanje i smanjivanje nezdravog načina života i svih faktora rizika su ključ prevencije, kako na individualnom tako i na širem društvenom nivou - naglasila je prof. Dr. Kušljugić.Naglašava da bi svakodnevno trebalo raditi na unapređenju i promoviranju zdravlja, pričajući o zdravim uslovima stanovanja, uslova rada, zdrave ishrane, rekreacije i tjelesne aktivnosti što će omogućiti dug i kvalitetan život.- Pravovremenim otkrivanjem znakova bolesti od rođenja putem pregleda, testiranjem na nasljedne kardiovaskularne bolesti, sistematskim pregledima rizičnih skupina te samopregledima možemo spriječiti razvoj bolesti. Najbolji primjer je primarna homozigotna hiperholesterolemija (nasljedni genski poremećaj povišenog holesterola od rođenja), koja će u tim porodicama izazvati rani kardiovaskularni događaj i smrt do 30 godine života (infarkt, moždani udar, perifernu arterijsku bolest...), a u većini zemalja testira se na rođenju. Zdrav način života i ishrane treba biti naša svakodnevnica, naročito naše djece, radno aktivnog stanovništva i osoba starije životne dobi - istaknula je.<h2>Glavni rizični faktor</h2>Profesorica Kušljugić kaže da je dosad registrirano više od 120 faktora rizika. Međutim, glavni rizični faktori koji dokazano dovode do razvoja kardiovaskularnog oboljenja su povišen arterijski krvi pritisak, sećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta i tjelesna neaktivost tj. debljina.- Ti faktori rizika u našim krvnim sudovima od rođenja stvaraju aterosklerotske naslage, sužavaju ih i izazivaju manifestnu kardiovaskularnu bolest (infarkt srca, moždani udar ili oboljenje perifernih arterija). Na te faktore možemo utjecati, adekvatno ih liječiti i sprječavati njihov razvoj - naglasila je.Za individualnu prevenciju važno je sagledati svoj životni stil, pokušati ga promijeniti, kaže prof. dr. Kušljugić i savjetuje 'vježbajte redovno, krećite se, regulišite tjelesnu težinu'.- Preporuka je tjelesna aktivnost 30 minuta dnevno, umjerenog intenziteta, pet dana u sedmici. Odrasle osobe (od 18 do 65 godina) i stariji od 65 godina trebalo bi da imaju najmanje 75 minuta visoku tjelesnu aktivnost sedmično ili 150 minuta umjerenu aktivnost. Zamijenite liftove stepenicama, izađite iz kola, šetajte - savjetuje prof. dr. Kušljugić.Prema njenim riječima, važno je i hraniti se zdravo a zdrava ishrana podrazumijeva konzumiranje većinom neprerađene i svježe hrane tj. puno voća i povrća, najmanje pet porcija dnevno.- Upotrebljavajte cjelovite žitarice, orašaste plodove, hranu sa niskim udjelom zasićenih masti, šećera i naročito soli. Oprez kod prerađene hrane sa dosta aditiva, soli i vode - naglasila je.Za alkohol i duhan, pa čak i pasivno pušenje, prof. dr. Kušljugić kaže da su dokazani visokorizični faktori za nastanak kardiovaskularnog oboljenja.- Oni koji i umjereno piju alkohol, primjećuju zdravstvene prednosti, kad prestanu konzumirati - kazala je.Profesorica dr. Kušljugić savjetuje i redovno provjeravanje visine krvnog pritiska, koji u zdravoj populaciji i kod osoba sa šećernom bolesti treba iznositi 120/80mmHg, a 140/80mmHg kod ostalih. U dobi od 20 do 65 godina života uradite procjenu visine masnoća u krvi tzv. lipidni status.- Okvirno vaš holesterol trebao bi biti manji od 5 mmol/l, loši LDL holesterol 3 mmol/l, a dobri HDL holesterol viši barem od 1 mmol/l. Provjerite i vaš nivo šećera u krvi. U jutarnjim satima i na prazan stomak treba da iznosi između 4,0 do 5,6mmol/l.Kod zdrave osobe, nivo sećera u krvi dva sata nakon jela ne bi trebao biti viši od 7,8 mmol/l. Ako imate šećernu bolest tražite da vam se uradi HbA1C (glikolizirani hemoglobin), koji će vam pokazati prosječnu vrijednost šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Dva nalaza sa rezultatom od 6,5% i više ukazuje na prisustvo šećerne bolesti. Rezultat između 5,7-6,4% ukazuje na predijabetes, a nalaz niži od 5,7% je normalan. Također, ako bilo kad u toku dana kontrolišete nivo šećera u krvi, bez obzira da li ste jeli, i dobijete vrijednosti više od 11,1mmol/l, imate šećernu bolest. Tad zatražite da vam se uradi oralni test na toleranciju šećera u krvi (OGTT). Nivo šećera niži od 7,8 mmol/L je normalan, nakon dva sata nivo viši od 11,1 ukazuje na šećernu bolest, a nivoi od 7,8 do 11,1mmol/L na predijabetes - naglasila je.Upravljajte stresom, savjetuje prof. dr. Kušljugić i naglašava da stres izaziva stezanje i suženje arterija i povećava rizik za nastanak kardiovaskularne bolesti, naročito kod žena.<h2>Nađite vremena za sebe</h2>- Vježbajte, duboko dišite i nađite vremena za sebe, kako biste lakše kontrolisali stres. Ako ne uspijevate, potražite stručnu pomoć - naglasila je.Kako je kazala, u liječenju hipertenzije, visokih masnoća i šećera u krvi važno je znati da se nikad ne prekida terapija, kad se postignu ciljne vrijednosti i ako ste već imali i/ili vam je ustanovljene bolest.- Redovne kontrole kod ordinirajućeg ljekara i specijaliste, koji vas vodi, doprinijet će adekvatnoj prevenciji nastanka i liječenja kardiovaskularne bolesti - kazala je.Subspecijalista kardiolog prof.dr Zumreta Kušljugić ističe da je važno obratiti pažnju na simptome i znakove upozorenja te kaže da su glavobolje, suhoća usta, gubitak na težini, vrtoglavice, stezanje, bol u prsima i zamaranje, osjećaj nepravilnog i ubrzanog rada srca mogući simptomi kardiovaskularne bolesti.- Znakovi kao što su nakupine masnoća na kapcima, tetivama ili po tijelu upozoravaju da prevaziđete strahove i uhvatite se u koštac sa kreiranjem vaših preventivnih mjera za dug i kvalitetan život. Nadam se da ćete preventivne navike prenositi na vašu djecu i okruženje - naglasila je predsjednica borda Udruženja kardiologa u BiH prof.dr Zumreta Kušljugić, na Svjetski dan srca koji se obilježava 29. septembra.&nbsp;

Naglašava da bi svakodnevno trebalo raditi na unapređenju i promoviranju zdravlja

Kušljugić: Bosna i Hercegovina je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika

Mnogi ljudi pate od nesanice. Postizanje tih nedostižnih "osam sati sna" svake noći može biti prilično teško.Loš san mogu uzrokovati razni faktori, od noćne buke i zagađenja zraka do stresa na poslu ili prekasnog obroka. Ovo je šest stvari koje nikako ne biste trebali raditi ako se probudite usred noći, prenosi LADbible.<h2>Poticanje mozga</h2>Stručnjakinja za san Lisa Artis iz organizacije Sleep Charity, koja sarađuje sa stručnjacima za san iz kompanije Simba, preporučuje izbjegavanje gledanja u telefon ili paljenja televizora ako se probudite prije nego što vam alarm zazvoni. - Uključivanje u aktivnosti koje potiču mozak, poput provjere mailova, skrolanja po društvenim mrežama ili gledanja TV emisija na mobitelu, može otežati opuštanje i ponovno uspavljivanje - objasnila je Artis.- Sjaj ekrana i mentalna stimulacija dodatno mogu poremetiti vaš ciklus spavanja. Umjesto toga odaberite smirujuće aktivnosti poput čitanja knjige ili slušanja umirujuće muzike - dodala je.<h2>Izbjegavajte dnevno spavanje</h2>Ako se stalno budite usred noći, Lisa savjetuje da izbjegavate spavanje tokom dana. - Drijemanje može poremetiti vašu potrebu za snom i otežati uspavljivanje navečer. Ako zaista trebate odrijemati, učinite to prije 15 sati i neka to bude kratko, oko 20 minuta - poručuje.<h2>Nemojte piti kofein prije spavanja</h2>Ako uživate u večernjoj šoljici kafe ili čaja, Lisa preporučuje da to učinite šest sati prije spavanja. - Nemojte dopustiti da vam kofein i nikotin pretvore san u nemiran ples. Izbjegavajte stimulanse šest sati prije spavanja i umjesto toga birajte umirujuće napitke - rekla je Lisa.<h2>Izbjegavajte redovnu upotrebu lijekova za spavanje</h2>Lisa kaže da su sredstva za spavanje "za povremenu upotrebu te da se trebate posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom za odgovarajuće upute".<h2>Nemojte ostati u krevetu</h2>Iako ovo može zvučati pomalo čudno, stručnjakinja za san smatra da ako ste budni više od 20 minuta, trebate ustati. - Ostajanje u krevetu može stvoriti povezanost između budnosti i vašeg okruženja za spavanje, što može dodatno otežati uspavljivanje u budućnosti - objasnila je Lisa.<h2>Nemojte paliti jaku svjetlost</h2>Na kraju Lisa savjetuje da odolite iskušenju da upalite veliku svjetiljku u spavaćoj sobi te da "ako ustanete, pokušate držati svjetlo što prigušenije, ali da pazite da dovoljno vidite kako biste bili sigurni".

Loš san mogu uzrokovati razni faktori, od noćne buke i zagađenja zraka do stresa na poslu ili prekasnog obroka

Ovih šest stvari nikako ne trebate raditi ako se probudite usred noći

Ljekar je svoj savjet objasnio na TikToku, a mnogi ljudi su mu u komentarima zahvalili tvrdeći da im je pomogao i da su brzo zaustavili štucanje.Štucanje može biti naporno i dosadno, posebno kada dugo traje i ne možete ga zaustaviti. Ali, prema jednom ljekaru koji je svoju preporuku objavio na TikToku, moguće je da se štucanje zaustavi pomoću određene vrste voća. On tvrdi da će u tome pomoći limun.Dr. Džeremi London, kardiohirurg iz američke države Džordžija, putem svog profila na društvenim mrežama često raspravlja o temama vezanim za zdravlje, a sada je otkrio trik kako da se zaustavi štucanje. Šta da uradite? - Nakapajte sok od limuna u zadnji dio grla. To će štucanje zaustaviti gotovo odmah - objasnio je ljekar u videu, a ljudi koji su isprobali ovaj trik su ispod snimka pisali da zaista djeluje.

Ljekar je svoj savjet objasnio na TikToku, a mnogi ljudi su mu u komentarima zahvalili tvrdeći da im je pomogao 

Ovo voće vam može pomoći da zaustavite štucanje

Novo istraživanje otkriva specifičnu dob u kojoj se osoba zvanično smatra starom, izazivajući nas da preispitamo svoje shvatanje starenja i njegovog utjecaja na život.Istraživanje koje je provelo Američko psihološko društvo obuhvatilo je 14.056 stanovnika Njemačke. Tokom 25 godina učesnici su osam puta odgovarali na pitanje o tome u kom dobu smatraju da neko postaje star kako bi se vidjelo kako se njihovo mišljenje mijenja s godinama, piše LADBible.Rezultati su pokazali da sredovječni i stariji ljudi vjeruju da starost počinje kasnije u životu, dok mlađi misle da dolazi ranije. To i nije posebno iznenađujuće. Naprimjer, kada su učesnici rođeni 1911. godine imali 65 godina, smatrali su da starost počinje u dobi od 71 godine. Nasuprot tome, oni rođeni 1956. godine, kada su dostigli 65 godina, vjerovali su da starost počinje u 74. godini.Tokom četrdesetih godina života percepcija starosti blago se pomjera. Učesnici su s 64 godine u prosjeku mislili da starost počinje s 74,7 godina, dok su s 74 godine tu granicu pomjerili na 76,8 godina. Čini se da niko ne želi da misli da je star. Zanimljivo je da su žene i zdravi ljudi uopćeno smatrali da starost počinje kasnije nego što su to mislili muškarci ili oni koji su se osjećali usamljeno ili imali lošije zdravlje.Dr. Markus Vetstajn, autor studije, primijetio je: - Možda je početak starosti odložen, jer ljudi starost vide kao nepoželjno stanje. Međutim, ovo nije jedina studija o starenju provedena ove godine. Druga istraživanja otkrila su da se molekule i mikrobi u tijelu značajno mijenjaju u određenim fazama života, posebno u 44. i 60. godini, što sugeriše da se proces starenja ubrzava tokom tih perioda.Profesor Majkl Snajder, genetičar sa Univerziteta Stenford koji je učestvovao u istraživanju, izjavio je: - Ne mijenjamo se samo postepeno s vremenom. Postoje trenuci kada dolazi do dramatičnih promjena, posebno u srednjim 40-im i ranim 60-im, bez obzira na to koju vrstu molekula analiziramo. Njegov savjet je da prilagodimo svoje životne navike dok smo još zdravi, kako bismo usporili te promjene.

Istraživanja otkrila su da se molekule i mikrobi u tijelu značajno mijenjaju u određenim fazama života, posebno u 44. i 60. godini

U kojim godinama nekoga stvarno možemo smatrati starim: Evo šta kaže nauka

Najčešći tip ekcema koji pogađa djecu i odrasle je atopijski dermatitis, a kada je u pitanju njegov nastanak, ispituje se povezanost sa hranom.<h2>Oslabljena barijera kože</h2>Iako istraživanja pokazuju vezu između dermatitisa i alergija na hranu, ostaje nejasno šta prethodi čemu. Stručnjaci, poput dr. Petera A. Lioa iz Chicago Integrative Eczema Center, sugeriraju da je ekcem izazvan hranom rijedak, prenosi WebMD. U slučajevima kada pacijenti s atopijskim dermatitisom imaju alergije na hranu, reakcije su često urtikarija ili anafilaksija, a ne pogoršanje ekcema. Dr. Lio također objašnjava da ekcem može oslabiti barijeru kože, što čini pacijente sklonijima razvoju alergija na okoliš.Atopijski dermatitis obično počinje u djetinjstvu, a pogađa oko 9,6 miliona djece u SAD-u. Neki ga prerastu, dok drugi nastavljaju imati simptome u odrasloj dobi. Stanje je posljedica preaktivnog imunološkog sistema i oštećenja kožne barijere, što dovodi do upale, suhoće i svrbeža.Prepoznavanje okidača može biti izazovno jer alergije na hranu i atopijski dermatitis imaju slične simptome.<h2>Brojni okidači</h2>Neki vjeruju da su mliječni proizvodi i jaja glavni okidači, iako postoji malo istraživanja koja to podržavaju. Pšenica, soja i sirovo voće i povrće povezani s alergijama na polen također mogu pogoršati simptome.Osim toga, nedavna studija je otkrila moguću vezu između visokog unosa natrija i povećanog rizika od atopijskog dermatitisa, iako su potrebna dodatna istraživanja.Faktori okoliša, poput onečišćenja zraka i izloženosti dimu požara, također su povezani s povećanim stopama atopijskog dermatitisa, posebno u urbanim područjima. Zagađivači poput diizocijanata, koji se nalaze u dimu i ispušnim plinovima vozila, mogu oštetiti kožnu barijeru i poremetiti mikrobiom.<h2>Gubitak tolerancije</h2>Eliminacijske dijete, koje uključuju izbjegavanje hrane za koju se sumnja da je okidač, mogu biti korisne, ali nose rizike, poput gubitka tolerancije na određenu hranu. Stručnjaci preporučuju provođenje eliminacijskih dijeta pod liječničkim nadzorom i predlažu pristup cjelovitim namirnicama s protuupalnom hranom za podršku zdravlju kože.U konačnici, liječenje atopijskog dermatitisa uključuje više od rješavanja pogoršanja. Ključan je sveobuhvatan plan koji jača kožnu barijeru i održava mikrobiom, zajedno s rezervnim planom za slučaj pogoršanja simptoma.&nbsp;

U slučajevima kada pacijenti s atopijskim dermatitisom imaju alergije na hranu, reakcije su često urtikarija ili anafilaksija, a ne pogoršanje ekcema

Veza između atopijskog dermatitisa i hrane

Na Vilsonovom šetalištu postavljeno je 2.000 grudnjaka, što je privuklo pažnju brojnih šetača.Razlog kačenja grudnjaka je podrška ženama oboljelim od karcinoma dojke.Riječ je kampanji kompanije Alma Ras, koja je u svojim buticima prikupljala grudnjake.Mnoge žene su se odazvale kampanji pod nazivom "Podrška koju volim".Oni će se tu nalaziti i u oktobru, mjesecu borbe protiv ove bolesti.

Nauka potvrdila: Maženje ublažava nekoliko zdravstvenih stanja

Lijekovi za kojima mnogi posežu mogli bi biti krivci za erektilnu disfunkciju

Psihologinja Mešić: Psihološke traume se moraju tretirati

Ako vas muči nadutost, počnite piti ovaj čaj

Ako se želite zaštititi od prehlade, počnite prakticirati jednu naviku

Novost u imunizacijskom programu u FBiH: Ko će primiti vakcinu protiv opasne bakterije

Otkriven sastojak hrane koji bi mogao značajno produžiti život

Kesicu sode bikarbone uvijek nosite u torbi: Postoji više razloga za to

Ovih sedam znakova upućuje da imate problema sa srcem

Svjetski dan srca: Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u BiH

Kušljugić: Bosna i Hercegovina je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika

Ovih šest stvari nikako ne trebate raditi ako se probudite usred noći

Ovo voće vam može pomoći da zaustavite štucanje

U kojim godinama nekoga stvarno možemo smatrati starim: Evo šta kaže nauka

Veza između atopijskog dermatitisa i hrane

Na Vilsonovom šetalištu postavljeno 2.000 grudnjaka: Poznat i razlog

Zdravlje

Nauka potvrdila: Maženje ublažava nekoliko zdravstvenih stanja

Lijekovi za kojima mnogi posežu mogli bi biti krivci za erektilnu disfunkciju

Psihologinja Mešić: Psihološke traume se moraju tretirati

Ako vas muči nadutost, počnite piti ovaj čaj

Ako se želite zaštititi od prehlade, počnite prakticirati jednu naviku

Novost u imunizacijskom programu u FBiH: Ko će primiti vakcinu protiv opasne bakterije

Otkriven sastojak hrane koji bi mogao značajno produžiti život

Kesicu sode bikarbone uvijek nosite u torbi: Postoji više razloga za to

Ovih sedam znakova upućuje da imate problema sa srcem

Svjetski dan srca: Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u BiH

Kušljugić: Bosna i Hercegovina je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika

Ovih šest stvari nikako ne trebate raditi ako se probudite usred noći

Ovo voće vam može pomoći da zaustavite štucanje

U kojim godinama nekoga stvarno možemo smatrati starim: Evo šta kaže nauka

Veza između atopijskog dermatitisa i hrane

Na Vilsonovom šetalištu postavljeno 2.000 grudnjaka: Poznat i razlog