Mladi iz cijele Evrope biraju pobjednički film, dobitnika Evropske nagrade mlade publike (European Young Audience Award) koju dodjeljuje Evropska filmska akademija. Partneri Evropskoj filmskoj akademiji u izboru dobitnika nagrade i ove godine u Bosni i Hercegovini su Sarajevo Film Festival i Obala Art Centar.Članovi žirija u dobi od 12 do 19 godina u Sarajevu će se okupiti u Kvartovskom kinu Grbavica u subotu, 17. januara, i gledati tri nominovana filma: „Arco“, u režiji Uga Bienvenua (Francuska), „I Accidentally Wrote a Book“, u režiji Nóre Lakos (Mađarska, Nizozemska), i „Siblings“, u režiji Grete Scarano (Italija).Evropska nagrada mlade publike, osnovana 2012. godine, slavi iznimna evropska filmska ostvarenja namijenjena mladim gledateljima. Tri nominovana filma predstavljaju se mladoj publici putem mreže kulturnih partnera širom Evrope u sklopu sezone Evropskih filmskih nagrada, kroz redovne kino-projekcije, online streaming na platformi European Film Club, interaktivne Watch Party projekcije te na završnom događaju žirija koji se održava istoga dana kao i dodjela Evropskih filmskih nagrada. Dodjela Evropskih filmskih nagrada bit će održana 17. januara, kada će biti proglašen i dobitnik Evropske nagrade mlade publike, a ceremonija će biti emitirana uživo na www.europeanfilmawards.eu, saopštila je Press služba Sarajevo Film Festivala.

Evropska nagrada mlade publike, osnovana 2012. godine, slavi iznimna evropska filmska ostvarenja namijenjena mladim gledateljima

Mladi iz cijele Evrope biraju pobjednički film

Mladi u Sarajevu biraju dobitnika Evropske filmske nagrade mlade publike

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras, u 19.30, bit će upriličena baletna bajka “Snjeguljica i sedam patuljaka” kompozitora: Šostakovića (Shostakovich), Pavlovskog (Pavlovsky), Delibea (Delibes) i Masenea (Massenet).&nbsp;Koreografkinja je Amalia Mindrutiu, scenograf Josip Lovrenović, kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža, a igraju članovi Ansambla Baleta NPS-a.<h2>“Njih više nema”</h2>Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje dramu “Njih više nema” autora Doruntina Baša (Bash).&nbsp;Reditelj je Andrej Nosov, a glume: Mirjana Karanović, Svetozar Cvetković, Alban Ukaj, Maja Salkić, Davor Sabo, Kemal Rizvanović, Sanin Milavić, Matea Mavrak, Hana Zrno, Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Natalia Dmitrieva i Dino Hamidović.<h2>“Mirna Bosna”</h2>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je komedija “Mirna Bosna”.Režiju potpisuje Saša Peševski, a uloge tumače: Feđa Štukan, Gordana Boban, Vanesa Glođo i Davor Golubović.

SARTR prikazuje dramu “Njih više nema”, a Kamerni teatar 55 komediju “Mirna Bosna”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras baletna bajka „Snjeguljica i sedam patuljaka“

Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje dramu “Njih više nema” autora Doruntina Baša (Bash).&nbsp;Reditelj je Andrej Nosov, a glume: Mirjana Karanović, Svetozar Cvetković, Alban Ukaj, Maja Salkić, Davor Sabo, Kemal Rizvanović, Sanin Milavić, Matea Mavrak, Hana Zrno, Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Natalia Dmitrieva i Dino Hamidović.<h2>“Snjeguljica i sedam patuljaka”</h2>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras u 19.30, bit će upriličena baletna predstava “Snjeguljica i sedam patuljaka” kompozitora: Šostakovića (Shostakovich), Pavlovskog (Pavlovsky), Delibea (Delibes) i Masenea (Massenet).&nbsp;Koreografkinja je Amalia Mindrutiu, scenograf Josip Lovrenović, kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža, a igraju članovi Ansambla Baleta NPS-a.<h2>“Ljubavnice”</h2>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je drama “Ljubavnice”, prema romanu Elfriede Jelinek, dobitnice Nobelove nagrade za književnost.&nbsp;Režiju potpisuje Jovana Tomić, a uloge tumače: Boris Ler, Dina Mušanović, Enes Kozličić, Anja Kraljević i Nadine Mičić.

Narodno pozorište Sarajevo prikazuje balet “Snjeguljica i sedam patuljaka” , a Kamerni teatar 55 dramu “Ljubavnice”

U SARTR-u večeras drama „Njih više nema“

Hrvatska spisateljica Vedrana Rudan, koja se bori s teškom bolesti, u najnovijoj objavi na svom blogu pod nazivom "Sestre" osvrnula se na dosadašnje iskustvo liječenja. Ona je posebno ukazala na neravnopravan tretman medicinskih uposlenika.- Jučer sam po ko zna koji put ušla u bolnicu. Jedva sam napravila tri koraka koja su maraton za ovakve poput mene, i onda sam se srušila u stolicu. Uz mene se stvorila njegovateljica s kolicima i odvukla me do kreveta. Kosti su mi osute metastazama, svaka je u meni vrištala na svoj način. Zazivala sam smrt kao što to inače radim već godinu i po. Uzalud. Svaki doktor s kojim razgovaram ima svoj recept kako maknuti bol. Ubijači boli ili ne djeluju, ili slabo djeluju jer bolesnici od karcinoma imaju i mnoge druge bolesti. Nezamisliv je užas umirati od raka. Liječenje je uglavnom skupo i za neke od nas besmisleno, kvaliteta života ne postoji, a odgađanje smrti je najveća kazna - navela je Rudan.Govoreći o brojnim bolesnicima s kojima se susreće, Rudan je na svom <a href="https://www.rudan.info/sestre/">blogu </a>napisala da izgledaju jezivo.- Izgledamo jezivo. U nas ubacuju kemo i ostale otrove, ali lica sestara kojima smo okruženi, nisu naše ogledalo. Smiješe nam se kao da smo lijepi, drže posudu za povraćanje, mijenjaju nam pelene, istresaju naša govna u školjku dok se nama diže želudac jer ne možemo podnijeti vlastiti smrad. Izgledam poput kostura prekrivena kožom. Najdraži me preklinju da nešto pojedem, a meni se sve gadi - poručila je.Rudan je također govorila i o spremačicama i medicinskim sestrama, ističući koliko su stalno prisutne u bolnici.- Mnoge se usput i školuju i brinu o porodici. Kako, pitam ih. Kažu da ne spavaju. Pitam ih zašto ne pobjegnu, jer se sestre traže na sve strane. One tvrde da samo tu mogu dati sve od sebe, samo tu mogu pomoći onima kojima zaista treba. Iskreno, ne razumijem ih. Ne znam za koje bih pare da sam zdrava, izdržala na ovom odjelu jednu smjenu. U razvijenom svijetu sestra brine o pet onkoloških bolesnika. Kod nas sestra ne broji svoje pacijente - tvrdi Rudan.Podsjećamo, Rudan je sredinom prošle godine otkrila da boluje od agresivnog raka žučnih kanala.

Zazivala sam smrt kao što to inače radim već godinu i po, rekla je

Vedrana Rudan o borbi s bolešću: Izgledam poput kostura, odgađanje smrti je najveća kazna 

Na sceni Kamernog teatra 55, publika će biti u prilici 14. januara, s početkom u 20:00 sati, pogledati predstavu „Ljubavnice“, rađenu prema tekstu dobitnice Nobelove nagrade za književnost, Elfriede Jelinek, u režiji Jovane Tomić.„Ljubavnice“ će vas uvući u svijet ženskih glasova koji progovaraju o potisnutim emocijama, željama i društvenim normama. Priča prati sudbine žena koje se suočavaju s nametnutim ulogama, predrasudama i ljubavnim razočaranjima, otvarajući pitanja slobode i identiteta. Ova predstava je više od obične drame – to je poziv na promišljanje o ulozi ljubavi i moći u našim životima. Jelinekin oštar i nekonvencionalan stil pružiće vam iskustvo koje će dugo odjekivati.Dramaturginja predstave, Asja Krsmanović, ističe: „Dvije žene, Brigita i Paula, radnice su u tvornici grudnjaka. Tamo gdje sudbina jedne završava, sudbina druge tek počinje. Brigita je pozitivan, Paula negativan primjer, ironično tvrdi Elfriede Jelinek. Istina je da obje žene pokušavaju preživjeti i ostvariti se u društvu u kojem je jedina vrijednost kapital. Sve je rad. Jedina svrha rada je da nas spasi od propasti, a po mogućnosti i izbavi iz naše klase. A gdje je u takvom svijetu ljubav? Da li uopšte postoji, ili je i ona samo teški rad? Teodor Adorno kaže: ‘Nemoguće je biti ispravan u pogrešnom svijetu.’ Naše junakinje osjetit će to na svojoj koži. Jer u patrijarhalnom društvu u kojem žive ponekad je preteško i samo biti.“U predstavi „Ljubavnice“ igraju Boris Ler, Dina Mušanović, Enes Kozličić, Anja Kraljević i Nadine Mičić. Dramaturgiju potpisuje Asja Krsmanović, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš Selimović. Kompozitor je Vlada Pejković, a korepetitorka Tijana Vignjević. Fotografije je radio Velije Hasanbegovića. Inspicijent predstave je Senad Bešić.Blagajna Kamernog teatra 55 radi svaki radni dan od 13:00 do 20:00 sati, i subotom od 15:00 do 20:00 sati.

U predstavi „Ljubavnice“ igraju Boris Ler, Dina Mušanović, Enes Kozličić, Anja Kraljević i Nadine Mičić

Ljubavnice u Kamernom teatru 55

Više od dvije decenije komedija „Državni lopov“ ne prestaje puniti pozorišne sale i nasmijavati publiku širom Evrope. Predstava koja je od studentskog projekta prerasla u jedan od najdugovječnijih teatarskih naslova na ovim prostorima i ove sedmice nastavlja svoj međunarodni put gostovanjima u Nizozemskoj i Švicarskoj. Tim povodom razgovarali smo s Nusmirom Muharemovićem, glumcem Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i jednim od ključnih nosilaca ove kultne komedije, o tajni njenog trajanja, ali i o uspjesima na filmu i novim projektima koji ga očekuju.<h2>Tajna uspjeha</h2>Premijera predstave bila je u avgustu 2005. godine, a kako ističe Muharemović, tada nisu mogli ni naslutiti njen dugovječni uspjeh.- Iskreno, tada smo kao studenti mislili da ćemo je odigrati pet do deset puta i da će nakon toga ostati samo lijepa uspomena. Međutim, iz igranja u igranje predstava je rasla, godine su prolazile, a mi smo je i dalje igrali. Interesovanje publike bilo je ogromno, počeli su nas pozivati iz drugih gradova, a potom i iz drugih država, i taj put zapravo nikada nije stao. Tajna uspjeha, prije svega, leži u tome što je ova predstava rađena s mnogo ljubavi – rekao je Muharemović dodavši kako su dramski predložak Fadila Hadžića dodatno aktualizirali, prilagođavajući ga savremenom trenutku:- Predstava je živi materijal i ona iz godine u godinu sazrijeva i raste zajedno s vremenom i publikom. Tematski i idejno izuzetno je prepoznatljiva našim ljudima, publika se, gledajući predstavu, smije likovima i situacijama, ali se svjesno ili nesvjesno smije i sama sebi, kao i sistemu u kojem živimo.Glumac posebno ističe satiričnu formu koju su uspjeli zadržati kroz godine.

&nbsp;- Posebno sam ponosan na činjenicu da u predstavi nikoga ne prozivamo direktno, a da se ipak mnogi mogu prepoznati i iskreno se nadam da ćemo je igrati dok god nas bude nosila energija i publika bude željela da je gleda – naglasio je Muharemović.<h2>Snaga i dokaz</h2>Nova gostovanja, kako kaže, uvijek nose posebnu emociju.- Igramo pred publikom koja živi van Bosne i Hercegovine, ali sa sobom nosi jezik, mentalitet i sjećanja na prostor iz kojeg dolazi. Ta igranja nisu samo predstave, ona postaju susreti, nostalgija i podsjećanje na zajednički identitet. Pozorište u tim trenucima postaje prostor u kojem se oni na dva sata vraćaju „kući“ – rekao je.Osim pozorišnog uspjeha, Muharemović je tokom 2025. godine zabilježio i veliki filmski uspjeh ulogom u filmu „Testament“, koji je oborio rekorde bh. kinematografije.

Komedija "Državni lopov" gostuje u Švicarskoj i Nizozemskoj

- Prije svega, raduje me činjenica da je publika prepoznala film jer bez publike nijedan rezultat nema pravi smisao. Rekordi koje je „Testament“ ostvario govore o tome da domaći film ima snagu. Bila je to prilika da kroz jedan naizgled jednostavan i pitak filmski izraz govorimo o važnim stvarima, o prijateljstvu, porodici, naslijeđu, ali i o vremenu i ljudima koji su oblikovali naše živote – ispričao je glumac te dodao:- Film je potvrdio da iskrene priče, rađene s ljubavlju i bez kalkulacije, mogu pronaći put do velikog broja ljudi. Taj uspjeh doživljavam kao zajednički dokaz da bh. kinematografija ima šta da kaže i danas.<h2>Intenzivan period</h2>Za kraj, bh. glumac otkriva i planove za naredni period. Publika ga trenutno može gledati kroz repertoar matične kuće u Zenici, a najavljuje i nova gostovanja „Državnog lopova“ u Njemačkoj, Hrvatskoj i Austriji, kao i turneju po Bosni i Hercegovini.- U planu je rad na novoj predstavi u produkciji Studio Teatra, u saradnji sa kolegom Zlatanom Školjićem, čemu se posebno radujem. Pored toga, od polovine februara počinje snimanje nove humoristične serije „Razvodi i razlozi“, gdje me očekuje intenzivan dvomjesečni period snimanja – poručio je Nusmir Muharemović.

„Testament“ je potvrdio da iskrene priče, rađene s ljubavlju i bez kalkulacije, mogu pronaći put do velikog broja ljudi, kaže glumac

Nusmir Muharemović između pozorišta i filma: Bez publike nijedan rezultat nema pravi smisao

U Narodnom pozorištu Sarajevo, u srijedu, 14. i četvrtak, 15. januara, sa početkom u 19.30 sati, publika će imati priliku pogledati spektakularnu baletnu bajku "Snjeguljica i sedam patuljaka", rađenu na muziku Shostakovicha, Pavlovskog, Delibesa i Masseneta, u koreografiji i režiji Amalie Mindrutiu.- Baletna predstava koju sam napravila namijenjena je svim generacijama, bazirana je na klasičnom plesu i klasičnoj muzici po knjizi braće Grimm. Svaki lik je definiran pokretom, gestikulacijom i dinamikom. Također, muzika je odabrana veoma pažljivo kako bi se mogla direktno povezati sa likovima. Balet Snjeguljica i sedam patuljaka uvest će publiku u priču punu lijepih osjećanja, ljubavi, ljubomore, sažaljenja i kajanja. Istovremeno, sedam patuljaka oduševit će publiku svojim komičnim momentima i izvanrednom glumom – izjavila je koreografkinja Amalia Mindrutiu.Ljubitelji baleta moći će uživati u igri Selme Efendić koje će utjeloviti ulogu Snjeguljice. Ekaterinu Vereshchaginu gledat ćemo u ulozi Zle kraljice, Evgenya Gaponka u ulozi Kralja, dok će ulogu Princa utjeloviti Admir Kalkan. Uloga Lovca povjerena je Denisu Zhuchenkou, a uloga Vještice Pauli Grubešić-Mateescu / Sabini Sokolović. Ostatak podjele čine: Jovana Milosavljević Lovrenović, Nadža Pušilo / Aleksandra Smiljanić, Lejla Bajramović, Selma Štrbo Arnautović, Mihail Mateescu, Zulejha Kečo Kapidžić, Darika Dunganova, Masafumi Okuzuno, Luisa Escamilla Rodriguez, Dora Kos, Boris Vidaković, Amina Sulejmanagić, Toko Tatekawa, Darika Dunganova, Dalila Kaučić, Bulat Gareev, Til Čmančanin, David Augusto Juarez Quiroga, Goran Staniškovski i Anja Paljevac.Asistenti koreografkinje su Mia Jahić i Mihail Mateescu. Scenografska rješenja radi Josip Lovrenović, dok je kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža. Kreaciju maski potpisuje Maja Talović, a Moamer Šaković dizajn svjetla.

Rasprodana četiri termina baletne bajke "Krcko Oraščić" u Narodnom pozorištu Sarajevo

Ulaznice za balet „Snjeguljica i sedam patuljaka“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Svaki lik je definiran pokretom, gestikulacijom i dinamikom, kaže koreografkinja

Baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka" u dva termina na sceni Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličena drama “Na slovo F” autorice Lejle Kalamujić.Rediteljica je Iva Milošević, dramaturginja Vedrana Božinović, a uloge tumače: Helena Vuković, Haris Bidžan, Vedran Đekić, Ejla Bavčić-Tarakčija, Mak Čengić, Sanela Krsmanović, Slaven Vidak, Dino Bajrović, Nerman Mahmutović, Irfan Ribić, Elma Fetić, Faruk Hajdarević, Belma Salkunić i Alisa Čajić.<h2>“Otac”</h2>Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje predstavu “Otac” Floriana Celera (Zeller), koja je dio trilogije “Sin”, “Majka”, “Otac”.Režiju potpisuje Dino Mustafić, a igraju: Vladimir Jurc, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Amar Selimović, Boris Ler i Nadine Mičić.<h2>“Njih više nema”</h2>Na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će prikazana drama “Njih više nema” Doruntina Baša (Bash).Reditelj je Andrej Nosov, a glume: Mirjana Karanović, Svetozar Cvetković, Alban Ukaj, Maja Salkić, Davor Sabo, Kemal Rizvanović, Sanin Milavić, Matea Mavrak, Hana Zrno, Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Natalia Dmitrieva i Dino Hamidović.

Kamerni teatar 55 prikazuje predstavu “Otac”, a SARTR “Njih više nema”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Na slovo F”

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 13. januara će biti izvedena dramska predstava "Na slovo F“ autorice Lejle Kalamujić, u režiji Ive Milošević.Ovim naslovom Narodno pozorište Sarajevo zaokružilo je niz domaćih dramskih ostvarenja koja su tokom prethodne sezone praizvedbeno predstavljena publici, potvrđujući kontinuitet posvećenosti savremenom teatarskom izrazu i afirmaciji domaćih autora, saopćeno je iz te teatarske kuće.U predstavi igraju: Helena Vuković, Haris Bidžan, Vedran Đekić, Ejla Bavčić Tarakčija, Mak Čengić, Sanela Krsmanović, Slaven Vidak, Dino Bajrović, Nerman Mahmutović, Alisa Čajić, Irfan Ribić, Faruk Hajdarević i Belma Salkunić Bektešević.- Beznađe. Izgubljenost. Potraga za smislom. Vjera u ljubav. Čežnja za srećom. Ovo su samo neke od tema o kojima nastojimo da progovorimo kroz predstavu. Nadam se da ćemo uspjeti da ukažemo na neprikosnoveni značaj ljubavi, dobrote i razumijevanja za drugog, kao i na zlo koje proističe iz predrasuda i okrutnosti - izjavila je rediteljica Iva Milošević.

Narodno pozorište Sarajevo ulazi u novu godinu sa kreiranim četveromjesečnim repertoarom

Dramaturginja je Vedrana Božinović, scenograf Gorčin Stojanović, dok dizajn kostima potpisuje Lejla Hodžić. Kompozitor je Vladimir Pejaković, a saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić.Predstava počinje u 19.30 sati, a ulaznice se mogu kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo i platforme www.karter.ba.

 Beznađe. Izgubljenost. Potraga za smislom. Vjera u ljubav. Čežnja za srećom. Ovo su samo neke od tema predstave, ističe Milošević

Dramska predstava "Na slovo F" 13. januara na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Iz ratom opkoljene Žepe do savremenog američkog juga, put Adis Žiga ispisan je iskustvima koja nadilaze ličnu priču i postaju univerzalno svjedočanstvo o djetinjstvu prekinutom ratom, gubitku, ali i snazi preživljavanja. Rođen 1983. godine, Žiga je odrastao u enklavi Žepa u najtežim godinama agresije na Bosnu i Hercegovinu, gdje su svakodnevica bili strah, neizvjesnost i borba za goli opstanak. Upravo ta iskustva, zajedno s kasnijim izbjegličkim putem i životom u Sjedinjenim Američkim Državama, oblikovala su njegovu životnu i autorsku perspektivu.Danas, kao bosansko-američki pisac koji živi u Charlotteu, Sjeverna Karolina, Žiga se kroz memoarsku knjigu “The Empty Chocolate Wrapper: Bosnian War Genocide from the Eyes of Innocence” vraća u godine djetinjstva, nudeći potresan, ali i duboko ljudski pogled na rat viđen očima djeteta. U razgovoru za „Dnevni avaz“, Adis Žiga govori o odrastanju u Žepi, prvim atletskim koracima i sportu kao spasu, o emigraciji i životu u SAD, ali i o motivima koji su ga naveli da lična sjećanja pretoči u knjigu. <h2>Svjedočanstva koja žive</h2>“Prazan omot od čokolade”, zašto baš taj naziv i šta nam knjiga otkriva?- “Prazni omot od čokolade” govori o ljudskoj otpornosti i utjecaju rata na djecu, ali prije svega temelji se na mom ličnom iskustvu iz perioda kada je Žepa bila potpuno odsječena od ostatka svijeta. Ne otkrivajući previše, knjiga pruža intiman uvid u preživljavanje, gubitak i tihu snagu koja nas je nosila kroz te dane.Svjedočanstvo iz opkoljene Žepe – zašto baš to i zašto baš sada?- Postoji citat koji kaže: „Ako ne poznajemo svoju historiju, osuđeni smo da je ponavljamo.“ Previše puta kroz bosansku historiju zaboravljali smo iste obrasce koji su se ponovo pojavili tokom posljednjeg rata. I ipak, svaki put smo opstali. Izdržali smo, preživjeli i izašli jači, nikada kao žrtve, jer da jesmo, danas se ne bismo i dalje borili i težili naprijed. Zašto baš sada, pitate se. Zato što mi je trebalo mnogo hrabrosti da konačno sjednem i svoje iskustvo pretočim na papir. Kada sam počeo pisati, nisam ni slutio koliko će ova knjiga postati relevantna u svjetlu onoga što se danas dešava u svijetu. Ali, kao što kažu, sve se dešava s razlogom, i zahvalan sam što “Prazan omot od čokolade” postoji danas, u trenutku kada je njena poruka važnija nego ikada.Kako je pamtite i kakva su osjećanja bila kada ste otišli prvi put u Žepu nakon svega?- Kao što sam ranije spomenuo, Žepa je bila miran, prekrasan i samodovoljan mali grad okružen mnogim manjim selima, i tako je ja pokušavam pamtiti. Ali dio razloga zbog kojeg sam odlučio napisati knjigu je taj što mi se neki prizori iz rata stalno vraćaju u misli, i pisanje je postalo način da ih obradim. Prvi put sam se vratio u Žepu nakon rata 2007. godine, i bilo je izuzetno emotivno vidjeti kako priroda polako preuzima ono što je ostalo nakon što su kuće i ulice uništene. U isto vrijeme, bilo je ohrabrujuće vidjeti da se neki ljudi vratili i da su neke kuće obnovljene, uključujući kuću moje nene po majci.<h2>Naučiti iscijeliti</h2>Kako je bilo prolaziti kroz sve opet? Evocirati sjećanja na djetinjstvo?- Dio moje sumnje u početku pisanja knjige bio je taj što sam znao da ću, kako bih je napisao, morati ponovo proživjeti neka od tih starih, bolnih sjećanja. Prije nekoliko godina, dok sam sjedio u svom uredu, imao sam trenutak kada sam odlučio podići telefon i nazvati svoju izdavačicu. Podijelio sam s njom ono što sam već neko vrijeme želio napisati, a nakon što je čula o čemu želim pisati, rekla mi je da to apsolutno moram učiniti. Dijelim ovo da kažem da nam ponekad treba samo mali podsticaj. Također sam shvatio da će ponovno proživljavanje tih starih sjećanja imati stvarne koristi: naučiti kako procesuirati i iscijeliti, steći novu perspektivu, osloboditi emocije i, što je najvažnije, učiti i rasti — sve to može potencijalno pomoći nekome drugome u budućnosti. Zamislite, to podsjećanje se dešavalo svaki put kada sam morao ponovo čitati i uređivati tekst. Vidite, da bi nešto novo došlo na svijet, kako kažu, potrebno je proći kroz bol. Kao u prirodi: prije nego što leptir izađe iz svog kokona, mora ga probiti. To je bolan proces, ali gradi snagu u njegovim krilima, tako da, kada se kokon otvori, leptir je spreman da se sam održi i poleti.<h2>Sjećanje na djetinjstvo</h2>Kakvo je Vaše sjećanje na Žepu?- Kada pomislim na Žepu, pomislim na mjesto okruženo prekrasnim zelenilom, svježim zrakom i toplim ljudima. Mislim na bliske porodice, vrijedne muškarce i žene koji su bili ponosni i samostalni. Mislim na slobodu koju smo imali kao djeca, igrajući se po šumama, bezbrižni i često gubeći pojam o vremenu. Mnogo puta odbijam da Žepu pamtim po njenim posljednjim danima, kada su neprijateljski vojnici okruživali civile, a sela gorjela u daljini. Umjesto toga, biram da se držim lijepih uspomena. Trudim se da čuvam te trenutke, jer to je Žepa koja živi u meni.

Prvi put sam se vratio u Žepu nakon rata 2007. godine, i bilo je izuzetno emotivno vidjeti kako priroda polako preuzima ono što je ostalo nakon što su kuće i ulice uništene, kaže Žiga

Žiga: Žepa bila potpuno odsječena od ostatka svijeta

Adis Žiga o knjizi "Prazan omot od čokolade" za "Avaz": Iz Žepe nosim sjećanja, a iz života snagu da govorim istinu

Mjuzikl „Sarajevo, moje drago“ nije samo još jedna pozorišna produkcija; to je priča ispunjena emocijama, identitetom i istinskom ljubavlju prema gradu i kulturi. I upravo u ovom projektu mlada glumica Iva Prgić pronalazi svoj prvi veliki susret s profesionalnim angažmanima, pokazujući da za istinsku strast i talent granice ne postoje.Iva Prgić je umjetnica na pragu karijere, studentica završne godine, koja tek otkriva širinu i dubinu pozorišne scene. Ipak, iako je na početku svog puta, njena posvećenost, radoznalost i sposobnost da upija iskustva starijih kolega već čine od nje izvođača koji zrači profesionalnošću i toplinom. <h2>Dvije perspektive</h2>Za mlade, ambiciozne umjetnike poput nje, izazov je pronaći svoj glas u svijetu koji često mjeri brzinu uspjeha i popularnost. Mlada umjetnica ne skriva svoje emocije – inspirira je vjerovanje da gluma i muzika mogu mijenjati svijet i činiti ga boljim, a istovremeno osjeća strah pred neizvjesnošću. Upravo ta iskrenost i otvorenost prema učenju i rastu čini je izvođačem kojeg vrijedi pratiti.U razgovoru za naš list, Prgić otkriva kako je biti dio velikog projekta koji odiše energijom, kako je rad u kolektivu oblikovao njen umjetnički i ljudski karakter, te kako mladim umjetnicima danas autentičnost i strast postaju najvrednije oružje u svijetu brzih trendova i očekivanja.„Sarajevo, moje drago“ je mjuzikl snažne emocije i identiteta. Šta Vama lično znači igrati u tako velikom projektu?- Ja zapravo jako dugo vremena nisam bila svjesna veličine ovog projekta. Bila sam svjesna cijenjenih imena koja stoje navedena u autorskom timu, međutim, tek kada sam prvi put u cjelini pogledala predstavu, shvatila sam koji biser imam u iskustvu. S obzirom da imamo dvije podjele koje igraju predstavu, imala sam tu čast da iz perspektive gledaoca doživim ovu predstavu i da doživim ono što publika doživljava dok ju gleda. I mislim da je stvarno magično. Ja sam maksimalno zahvalna i sretna što sam dio ovog projekta koji prosto ima „dušu“.<h2>Pristup starijih</h2>Kako izgleda proces stvaranja mjuzikla iz ugla mlade izvođačice – šta Vas je najviše oblikovalo kroz rad na ovoj predstavi?- Rad na ovoj predstavi je moj prvi susret sa profesionalnim radom u pozorištu, tako da sam upijala maksimalno od svake osobe koju sam susrela u procesu. Trudila sam se da gledam i učim od starijih kolega, kako oni pristupaju radu ove vrste, kako se suočavaju sa izazovima. Nisam posmatrala samo glumce, već i producente, dramaturga, plesače i nekako sam htjela da zaista vidim svaku osobu koja je radila na ovom projektu. Trudila sam da primjenjujem sve ono što nas se uči na akademiji, ne samo glumačke stvari nego i one ljudske. Da se zahvalim svakom ko mi je pomogao u napretku bilo kakve vrste i da budem što bolji kolega.Na početku ste umjetničkog puta – šta Vas danas najviše pokreće u glumi i muzici, a šta Vas možda i najviše plaši?- Da, moj umjetnički put tek počinje. Ubrzo završavam završnu godinu studija i koliko god sam sretna što najbolje stvari tek dolaze, pomalo me i zastrašuje to što ne znam što me zapravo čeka u profesionalnom svijetu. Ono što me najviše pokreće u glumi i muzici je to što zaista vjerujem u to da ove vrste izvedbenih umjetnosti mijenjaju svijet i čine ga boljim mjestom.Koliko je važno ostati autentičan u vremenu brzih uspjeha i očekivanja, posebno za mlade umjetnike?- Iako mislim da nemam još dovoljno iskustva da bih odgovorila na ovakvo pitanje, slažem se da je autentičnost jako važna i da se treba njegovati. Samo autentičnošću možemo dati svoj otisak u svijetu. Pratimo li tuđe šablone samo zadovoljavamo sistem koji postaje pomalo dosadan.<h2>O mjuziklu</h2>“Sarajevo, moje drago” je bh. mjuzikl u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Autor teksta i muzike je Zlatan Fazlić, dirigent i aranžer Ranko Rihtman, a režiju potpisuje Dino Mustafić. Ovaj originalni mjuzikl donosi potpuno nove muzičke numere stvorene posebno za ovu scensku priču. U predstavi učestvuju vrhunski domaći glumci, kao i Balet i Hor opere Narodnog pozorišta Sarajevo. Izvedbe su zakazane za subotu, 10. januara, te 30. i 31. januara 2026. godine, s početkom u 19.30 sati.

Samo autentičnošću možemo dati svoj otisak u svijetu, priča mlada umjetnica

Iva Prgić i njen put ka profesionalnoj sceni kroz mjuzikl "Sarajevo, moje drago": Prvi veliki korak, pravi biser u iskustvu

Knjiga „Ja sam Alen“, autobiografsko djelo Goraždanina Alena Muhića, mladića rođenog iz čina ratnog silovanja, prevedena je na Brajevo pismo te je tako postala dostupna i slijepim i slabovidnim osobama. Ovo izdanje knjige realizovano je u Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu u Sarajevu, a tekst je na Brajevo pismo prilagodio Vehid Hajduković, adaptator Brajevog pisma.- Prevod na Brajevo pismo dodatno potvrđuje poruku knjige da jednakost počinje tamo gdje prestajemo birati kome je dozvoljeno da čuje istinu jer pravo na istinu, dostojanstvo i emociju, ne smije imati prepreke. Prevod knjige na Brajevo pismo znači da inkluzija nije deklarativna vrijednost, već konkretan čin, što znači da borba za ljudska prava nema izuzetka – kazao je Muhić.

Alen Muhić, dijete ratnog silovanja: Pitao sam biološkog oca zašto mi je silovao majku, majka mi je rekla da sam isti otac

Jedna od najsnažnijih savremenih ličnih priča u Bosni i Hercegovini u protekloj godini stigla je do čitalaca širom BiH, regiona i Evrope gdje su organizirane promocije knjige, od Goražda, Sarajeva, Tuzle, Zenice, Visokog, Travnika, Mostara, Jajca i drugih gradova BiH, preko Zagreba, Beograda Podgorice do Salzburga, Beča i drugih gradova.Autor naglašava da su te promocije bile više od književnih večeri.- To su bili susreti ljudi, razgovori o temama o kojima se često šuti, te prostor za dijeljenje boli, snage i nade. Knjiga sama ne mijenja svijet, ali ljudi koji je čitaju to mogu. Sada se čita i dodirom knjiga koja je nastala iz tišine, govori i onima koji svijet ne čitaju očima, ali istinu osjećaju jednako duboko - ističe Muhić.

Potresno svjedočanstvo predstavljeno u Bosanskom Petrovcu – promocija knjige "Ja sam Alen"

Nove promocije najavljuje uskoro u Bugojnu, Novom Travniku, Sinju (Hrvatska), Cazinu i Konjević Polju. Knjiga potom putuje prema Danskoj na čiji je jezik prevedena, a onda i u Sjedinjene Američke Države, a u toku je prevod knjige na engleski, perzijski, turski i italijanski jezik.

Prevod knjige znači da inkluzija nije deklarativna vrijednost, već konkretan čin, što znači da borba za ljudska prava nema izuzetka, rekao je Muhić

Knjiga "Ja sam Alen" prevedena i na Brajevo pismo

Muzej u Tuzli osnovan je u novembru 1947. godine odlukom Gradskog narodnog odbora pod nazivom Muzej narodnooslobodilačke borbe. Njegov prvobitni cilj bio je prikupljanje, sistematizacija i prezentacija historijske građe vezane za period Narodnooslobodilačkog rata i revolucije od 1941. do 1945. godine. Ta institucija danas nosi naziv Muzej Istočne Bosne, a kroz desetljeća se razvila u ozbiljnu naučnu i kulturnu oazu.Djelatnost Muzeja u početku se odnosila isključivo na područje Tuzle, a već u maju 1950. godine u ovom gradu održana je muzejska konferencija kojoj je prisustvovao i predstavnik tadašnjeg Ministarstva prosvjete. Prva izložba posvećena Narodnooslobodilačkom ratu otvorena je 1948. godine u privremenim prostorijama nekadašnjeg "Omladinskog doma".<h2>Pet odjeljenja&nbsp;</h2>Tokom godina Muzej se razvijao u složenu ustanovu sa pet stručnih odjeljenja: arheološkim, etnološkim, historijskim, prirodnjačkim i umjetničkim. Danas se u fundusu Muzeja Istočne Bosne nalazi oko 30.000 stručno obrađenih eksponata.Realizovano je više od 150 izložbi, te provedene brojne naučne aktivnosti iz oblasti arheologije, etnologije, historije i prirodnog naslijeđa. Najugroženiji muzejski predmeti konzervirani su u specijalizovanim radionicama u Sarajevu i Beogradu.Iako je 2025. godina bila izazovna, direktor Muzeja Istočne Bosne Ljubiša Veljković ističe da je programski bila sadržajna i raznovrsna.- Protekla 2025. godina bila je dinamična i programski bogata, iako ne nužno i najuspješnija. Muzej je uspio realizovati niz značajnih programa, manifestacija i izložbi, čime smo odgovorili na kulturne potrebe publike Tuzlanskog kantona - istakao je Veljković.<h2>Mjesta čuvanja baštine&nbsp;</h2>Podsjeća da je godina započela nesvakidašnjom dječijom manifestacijom – Polarnim muzejom Djeda Mraza, kojom je Muzej pokazao da može biti prostor mašte, igre i zabave, posebno za najmlađe.- Muzeji ne moraju biti isključivo mjesta čuvanja i konzervacije baštine. Oni imaju potencijal da budu svestrani i privlačni različitim generacijama. Posebnu pažnju Muzej je posvetio obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, ali i 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Tom prilikom organizovana je višednevna manifestacija s panel-diskusijama i svjedočenjima preživjelih. Željeli smo približiti javnosti istinu onih koji su direktno proživjeli genocid, kako bi se razvilo razumijevanje i empatija - rekao je Veljković.U okviru programa realizovana je i gostujuća izložba "Izbjeglice" umjetnice Merime Ivković iz Mostara, a za 140 godina Rudnika "Kreka" Muzej je vlastitom produkcijom - performansom 'Husinski rudar' učestvovao na manifestaciji obilježavanja te značajne godišnjice Rudnika Kreka. Također, tokom prethodne godine Muzej je zajedno sa Zavodom za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK radio na značajnim arheološkim iskopavanjima u Teočaku, dok je u Brčkom gostovao sa arheološkom izložbom "Prahistorijski kameni artefakti".Godinu je obilježilo i značajno arheološko otkriće u Teočaku, gdje su predstavljeni neolitski kameni artefakti. Direktor Muzeja Veljković uputio je apel građanima da se uzdrže od samoinicijativnih iskopavanja.- Prošle godine imali smo značajno otkriće iz arheologije u Teočaku, imali smo predstavljanje starih kamenih artefakata iz neolita. Neprofesionalna istraživanja često dovode do trajnog uništavanja predmeta. Arheologija mora biti posao struke - upozorio je Veljković.

Muzej Bunk’Art, skriveni svijet ispod Tirane

Jedinstveno iskustvo razumijevanja prošlosti: Muzej Bunk’Art, skriveni svijet ispod Tirane

<h2>Eksponati datiraju oko pet hiljada godina</h2>U Muzeju se nalaze stalne postavke koje su veoma značajne i čiji eksponati datiraju oko pet hiljada godina.Stalne postavke Muzeja Istočne Bosne obuhvataju period od neolita do savremenog doba, uključujući keltsku, ilirsku, rimsku, slavensku, osmansku, austrougarsku i jugoslovensku epohu. Posebno se ističu numizmatička zbirka, historijska postavka o Drugom svjetskom ratu i ratnim dešavanjima krajem 20. stoljeća, kao i vrijedan umjetnički fundus.- Sve epohe imaju poseban značaj, to je ono kulturno šarenilo ovog prostora koje nas čini veoma bogatim. Osim toga muzej ima umjetnički fundus sa djelima značajnih umjetnika poput Ismeta Mujezinovića, Dorđa Mihajlovića, Mensura Derviševića, kao i legat Dragiše Trifkovića. Drago nam je da imamo taj legat u muzeju. Sve su epohe koje imaju poseban značaj, to je ono šarenilo koje nas čine kao jedne jako kulturno bogate ljude na ovom prostoru, a i šire. Mnoge države se ne mogu pohvaliti historijskim bogatstvom kakvo mi imamo i to je upravo ono o čemu govore postavke u Muzeju Istočne Bosne – navodi Veljković.Historijska postavka govori o Drugom svjetskom ratu, ali i dešavanjima u Bosni i Hercegovini krajem 90-tih godina.<h2>Posjete se povećavaju </h2>- Naravno fokus nam je da dalje razvijamo te segmente, osim toga Muzej ima umjetnički depozant koji posjeduje značajna umjetnička djela, umjetnika Tuzlanskog kantona i šire. Naravno, jedno od najznačajnijih djela jeste slika Ismeta Mujezinovića, prvog akademskog slikara iz Tuzle Đorđe Mihajlovića, ali isto tako i kompletan legat Dragiše Trifkovića koji je sačinio tuzlanski vremeplov. Drago nam je da imamo taj legat u Muzeju Istočne Bosne. Isto, jako nam je drago da posjedujemo naš prirodnjački odjel što čini naš muzej najkompleksnijim na našem podneblju. Prirodnjačko odjeljenje nudi uvid u floru, faunu, minerale i fosile, uključujući ostatke mamuta i evropskog bizona – istakao je Veljković.

Ibrahim Spahić: Čast nam je da smo dio misije UNESCO 

UNESCO pokrovitelj Festivala Sarajevska zima

<h2>Posjete se povećavaju </h2>- Naravno fokus nam je da dalje razvijamo te segmente, osim toga Muzej ima umjetnički depozant koji posjeduje značajna umjetnička djela, umjetnika Tuzlanskog kantona i šire. Naravno, jedno od najznačajnijih djela jeste slika Ismeta Mujezinovića, prvog akademskog slikara iz Tuzle Đorđe Mihajlovića, ali isto tako i kompletan legat Dragiše Trifkovića koji je sačinio tuzlanski vremeplov. Drago nam je da imamo taj legat u Muzeju Istočne Bosne. Isto, jako nam je drago da posjedujemo naš prirodnjački odjel što čini naš muzej najkompleksnijim na našem podneblju. Prirodnjačko odjeljenje nudi uvid u floru, faunu, minerale i fosile, uključujući ostatke mamuta i evropskog bizona – istakao je Veljković.

Protekla 2025. godina bila je dinamična i programski bogata, iako ne nužno i najuspješnija, istakao je Veljković

Muzej Istočne Bosne čuvar bogate prošlosti i živa kulturna scena Tuzle

Danas je u Vejleu u Danskoj održan program „Sevdah na Fjordu“ u organizaciji Asocijacije Bosna, a pod pokroviteljstvom Grada Vejle. Cilj događaja bio je predstavljanje sevdaha kao važnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine.U programu su učestvovali KUD Biser iz Kopenhagena, novoosnovani KUD Fjord Vejle te muzičar Zejd Šoto. Publika je imala priliku da kroz pjesmu i folklor upozna različite oblike sevdaha i tradicionalne muzike. Događaj je okupio članove bosanskohercegovačke zajednice iz više dijelova Danske, kao i lokalne goste iz Vejlea. Organizatori su istakli da je "Sevdah na Fjordu" dio šireg programa kojim Asocijacija Bosna nastoji promovisati kulturu i historiju Bosne i Hercegovine u Danskoj.

Cilj događaja bio je predstavljanje sevdaha kao važnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine

Program "Sevdah na Fjordu" okupio bh. zajednicu u Danskoj

Generalni direktor UNESCO-a Haled Ahmed El- Enani (Khaled Ahmeda El- Enany) u pismu ministrici civilnih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednici Državne komisije za saradnju s UNESCO-om Dubravki Bošnjak potvrdio je pokroviteljstvo za 41. internacionalni Festival Sarajevo Sarajevo Winter.U odluci o pokroviteljstvu se ističe da taj festival promovira kreativnost i kulturnu raznolikost kroz umjetnost što je i misija UNESCO-a.Predsjednik Kulturnog foruma u BiH i direktor SWF Ibrahim Spahić je tim povodom istakao da je to 33. pokroviteljstvo UNESCO-a u kontinuitetu i da je to svojevrsno priznanje umjetnicima svijeta, publici i medijima, Sarajevu, Bosni i Hercegovini i organizatorima Festivala Sarajevo Winter.- Čast nam je da smo dio misije UNESCO u svijetu i želim da najavim da će 41. SWF 2026. biti održan pod motom "Vještačka inteligencija - Inteligencija umjetnosti - AI-IA" - izjavio je predsjednik Kulturnog foruma u BiH i direktor SWF Ibrahim Spahić.

U odluci o pokroviteljstvu se ističe da taj festival promovira kreativnost i kulturnu raznolikost kroz umjetnost

U organizaciji Javne ustanove Centar za kulturu Goražde, Grada Goražda i Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, i ove godine bit će održana 22. tradicionalna kulturna manifestacija "Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom".<h2>Očuvanje sjećanja&nbsp;</h2>Manifestacija ima za cilj očuvanje sjećanja na Isaka Samokovliju, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika i humanista, rođenog u gradu na Drini.- Program počinje 15. januara polaganjem cvijeća pred bistu Isaka Samokovlije u krugu Doma zdravlja Goražde koji nosi njegovo ime. Istog dana planirana je izložba slika simbolično nazvana "Između oblutka i srca", nastalih u okviru likovne kolonije "Boje prijateljstva", dok je u 18 sati planirana promocija zbirke pjesama "Uz čaj od valerijane" autora Edina Rikala" – precizirao je direktor JU Centar za kulturu Jasmin Bešlija.Manifestacija se nastavlja u februaru raspisivanjem javnog poziva za pisanje literarnih radova učenika osnovnih i srednjih škola o temi&nbsp; "Život i djela Isaka Samokovlije", a u aprilu će biti održan i kviz znanja "Od proljeća do proljeća". <h2>Veliki književnik&nbsp;</h2>Iako će manifestacija zvanično biti okončana u aprilu, u čast velikog književnika i humaniste, učesnici internacionalne likovne kolonije "Boje prijateljstva" će u augustu u okviru "Festivala prijateljstva" slikati radove na temu "Drina u književnom opusu dr. Isaka Samokovlije".Isak Samokovlija je rođen 3. septembra 1889. godine u Goraždu u porodici sefardskih Jevreja. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a medicinski fakultet u Beču. Između dva rata radio je kao liječnik u rodnom gradu, potom u Fojnici, a od 1925. živio je i radio u Sarajevu.Prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavio je 1927. godine u listu "Jevrejski život", gdje je bio jedan od urednika, a prvu knjigu pripovijetki “Od proljeća do proljeća” objavio je 1929. u Sarajevu. Njegove priče prevedene su i na strane jezike. Napisao je i četiri pozorišna komada "Hanka", "Plava Jevrejka", "On je lud" i "Fuzija", kao i druga književna djela.Umro je 15. januara 1955. godine, a sahranjen je na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu.

Mladi u Sarajevu biraju dobitnika Evropske filmske nagrade mlade publike

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras baletna bajka „Snjeguljica i sedam patuljaka“

U SARTR-u večeras drama „Njih više nema“

Vedrana Rudan o borbi s bolešću: Izgledam poput kostura, odgađanje smrti je najveća kazna

Ljubavnice u Kamernom teatru 55

Nusmir Muharemović između pozorišta i filma: Bez publike nijedan rezultat nema pravi smisao

Baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka" u dva termina na sceni Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Na slovo F”

Dramska predstava "Na slovo F" 13. januara na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Adis Žiga o knjizi "Prazan omot od čokolade" za "Avaz": Iz Žepe nosim sjećanja, a iz života snagu da govorim istinu

Iva Prgić i njen put ka profesionalnoj sceni kroz mjuzikl "Sarajevo, moje drago": Prvi veliki korak, pravi biser u iskustvu

Knjiga "Ja sam Alen" prevedena i na Brajevo pismo

Muzej Istočne Bosne čuvar bogate prošlosti i živa kulturna scena Tuzle

Program "Sevdah na Fjordu" okupio bh. zajednicu u Danskoj

UNESCO pokrovitelj Festivala Sarajevska zima

"Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom" počinju 15. januara u Goraždu

Kultura

Mladi u Sarajevu biraju dobitnika Evropske filmske nagrade mlade publike

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras baletna bajka „Snjeguljica i sedam patuljaka“

U SARTR-u večeras drama „Njih više nema“

Vedrana Rudan o borbi s bolešću: Izgledam poput kostura, odgađanje smrti je najveća kazna

Ljubavnice u Kamernom teatru 55

Nusmir Muharemović između pozorišta i filma: Bez publike nijedan rezultat nema pravi smisao

Baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka" u dva termina na sceni Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Na slovo F”

Dramska predstava "Na slovo F" 13. januara na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Adis Žiga o knjizi "Prazan omot od čokolade" za "Avaz": Iz Žepe nosim sjećanja, a iz života snagu da govorim istinu

Iva Prgić i njen put ka profesionalnoj sceni kroz mjuzikl "Sarajevo, moje drago": Prvi veliki korak, pravi biser u iskustvu

Knjiga "Ja sam Alen" prevedena i na Brajevo pismo

Muzej Istočne Bosne čuvar bogate prošlosti i živa kulturna scena Tuzle

Program "Sevdah na Fjordu" okupio bh. zajednicu u Danskoj

UNESCO pokrovitelj Festivala Sarajevska zima

"Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom" počinju 15. januara u Goraždu