Prethodni mjesec obilježila je uspješna premijere predstave „On(a)“ u Kamernom teatru 55, a nove izvedbe iznova privlače veliku pažnju publike. Ovaj autentični projekt, inspirisan filmom „Dankinja“, donosi snažnu i emotivnu priču o identitetu, hrabrosti i slobodi, a poseban je i po tome što režiju potpisuje glumački ansambl predstave. Sljedeće igranje zakazano je za subotu, 21. februara.<h2>Bez finansijske podrške</h2>O utiscima, procesu rada, izostanku podrške te životu predstave nakon premijere za „Dnevni avaz“ govorio je glumac Nedim Džinović.- Jako sam ponosan na moje kolege i sretan što smo uspjeli zajednički realizovati ovu predstavu, mislim da je to veliki poduhvat i izazov. Sretan sam da je Kamerni teatar 55, kao moja teatarska kuća, bio podrška pri realizaciji kao i svi uposlenici, nažalost bez finansijske podrške – rekao nam je Džinović.Uprkos brojnim izazovima, ističe da su reakcije publike potvrdile vjeru i vrijednost ovog projekta.- Publika je nevjerovatno dobro reagovala na predstavu i zaista su nas maksimalno podržali. Reakcije i komentari su fantastični. To je za nas najveća čast i potvrda da je vrijedilo upustiti se u ovaj proces – dodao je glumac.

<h2>Mogućnost rasta</h2>S našim čitateljima podijelio je emocije i nade koje donosi svako novo izvođenje.- Predstavi želim dug život, mnogo igranja, mnogo publike. Kao i svaka predstava koja kontinuirano igra, ona ima mogućnost da raste, da se razvija iz igranja u igranje, i da svakim izvođenjem napreduje, a ova to nesumnjivo već čini – zaključio je Nedim Džinović.

Enes Kozličić o novoj predstavi "On(a)": Umjetnost ne treba ovisiti o pojedincu

<h2>Inspirisana stvarnim životom</h2>Predstava „On(a)“ inspirirana je stvarnim životima bračnog para, danskih umjetnika Gerde i Einara Vegenera (Wegener), kasnije Lili Elbe, transrodne žene i jedne od prvih osoba koja se podvrgnula operaciji promjene spola.U predstavi, osim Nedima Džinovića, igraju Merjem Šiljak, Faruk Hajdarević, Emina Topolović, Deni Mešić i Enes Kozličić. Kostimografiju i scenografiju je radila Adisa Vatreš Selimović. Za vizuelni identitet zaslužna je Emina Lagumdžija.

Jako sam ponosan na moje kolege i sretan što smo uspjeli zajednički realizovati ovaj projekt, kaže glumac

Nedim Džinović o predstavi „On(a)“: Reakcije publike najveća su potvrda da je vrijedilo

U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Podroom” autora Armina Behrema. Režiju potpisuje Ajla Bešić, a uloge tumače: Faruk Hajdarević, Anastasija Dunjić, Dino Sarija i Edin Koja Avdagić.U pozadini noćnog života, klupske scene i malog stana koji postaju privremena utočišta likovima, ispituje se način na koji ljubav danas funkcioniše – gdje prestaje intimnost, a počinje strah? Ishak, Kosta, Marija i Baja odlaze u klub Podroom gdje se brišu jasne linije između stvarnosti i njihove projekcije.&nbsp;Noć se pretvara u niz isprepletenih scena. Atmosferska slika noćnog života, između tehna i ličnih kriza, njihovih želja i gubitaka. Uz tehno muziku, dijalog teče poput soundtracka, misli se ponavljaju i prekidaju, a sjećanja se pretresaju i preslažu u pokušaju da se pronađe istina. Sjećanja su fragmentirana, iskrivljena emocijama i željama koje su prevladale razum.&nbsp;U predstavi se istražuju klimavi temelji i mehanizmi ljudskih odnosa u vremenu nesigurnosti u kojem se intenzivni odnosi stvaraju i raspadaju u sve kraćim vremenskim razmacima.

Predstava istražuje klimave temelje i mehanizme ljudskih odnosa u vremenu nesigurnosti

U SARTR-u večeras drama „Podroom“

Višestruko nagrađivana dramska predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti" rađena po tekstu Ljubice Ostojić, u režijskoj postavci Dine Mustafića, koja govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe, bit će izvedena u utorak, 17. februara sa početkom u 19.30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo.Glavni protagonist predstave je Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, koja ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze. Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.U predstavi "Sve se nekako preživi, osim smrti" igraju Ejla Bavčić, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović, Vedran Đekić, muzičar Toni Toplan, članovi Baleta i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.- Preferiram teatar koji pruža otpor svim pokušajima da se komercijalizira kroz lakše i pitke komade. Zanimaju me dramski tekstovi koji se daju postaviti u kritičkom odnosu prema društvenim temama. Vidjeti vlastiti nakazni odraz u vremenu u kojem živimo, nije nimalo jednostavan scenski zadatak. Dramski tekst Ljubice Ostojić nudi mogućnost za otvoreno pozorište, nešto novo i rubno, istraživačko u propitivanju scenske forme i izraza – izjavio je reditelj predstave Dino Mustafić.Dramaturgiju je uradila Ljubica Ostojić, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić, koreografiju je uradio Gjergji Prevazi, dok je kompozitor Damir Imamović.Ulaznice za predstavu „Sve se nekako preživi, osim smrti“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Preferiram teatar koji pruža otpor svim pokušajima da se komercijalizira kroz lakše i pitke komade, rekao je Mustafić

"Sve se nekako preživi, osim smrti": Uživajte u predstavi koja nosi priču o Sarajevu

Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19:30 sati, na maloj sceni “Stolaboratorija” prikazuje dramu „Hasanaginice“ reditelja Danila Marunovića.&nbsp;Uloge tumače: Mak Čengić, Belma Salkunić, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Nerman Mahmutović, Mona Muratović, Ermin Sijamija, Jasna Diklić, Mediha Musliović i Milan Pavlović.- "Hasanaginice" je jedna brutalno iskrena predstava. Svi ti likovi i svi ti zapleti, svaki sukob i svaka kap ljudskosti, iscijeđena je iz iskustva nas samih, članova ekipe koja je stvorila djelo. Dok smo u teatarskoj strasti, u toku dramatičnog procesa, tragali za budućom predstavom, najednom smo razumjeli da je sami već živimo. Ne samo kod kuće-privatno, već baš na probama – kazao je reditelj Marunović.

Jedna brutalno iskrena predstava

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Hasanaginice“

Mlada glumica Hana Mirvić nedavno je privukla pažnju javnosti svojim angažmanom u kampanji „Progovorimo: Vaša podrška je njena snaga“. Kroz ulogu u ovom video-materijalu, svojim doprinosom istaknula je važnost podrške žrtvama seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini, pokazujući kako umjetnost može otvoriti teme o kojima se često šuti.&nbsp;Njena posvećenost i energija već sada obećavaju karijeru koja, ne samo da afirmiše njen glumački potencijal, već i doprinosi društveno značajnim projektima.<h2>Prva ljubav</h2>Za „Dnevni avaz“ Mirvić je govorila detaljnije o svojim iskustvima, dosadašnjim projektima i budućim planovima, kroz koje će je publika imati priliku još bolje upoznati. Na samom početku otkrila je da li je oduvijek znala da je gluma njen poziv.- Gluma je moja prva i najveća ljubav. Još kao djevojčica osjećala sam posebnu radost kada bih stala pred publiku. Zbog toga sam odlučila upisati časove glume. Mnogi su tada mislili da je to samo prolazna faza, ali ja sam od samog početka znala da nije. Odrastala sam gledajući predstave na sarajevskim scenama, često im se vraćajući više puta, diveći se glumcima koji su obilježili našu kulturnu scenu – rekla je Mirvić.Kako kaže, veliku motivaciju pronašla je i u svom okruženju.- Sarajevo je iznjedrilo velika glumačka imena i snažnu teatarsku tradiciju, i upravo ta energija me dodatno motivisala da i sama postanem dio tog svijeta. Ne mogu riječima opisati koliko me gluma ispunjava – osjećaj kada stanem na scenu ili pred kameru za mene je poseban i neuporediv. Iskreno, ne mogu sebe zamisliti da u životu radim bilo šta drugo – pojasnila je mlada glumica.<h2>Posebnost Sarajeva</h2>Do sada je radila na brojnim projektima sarajevskih pozorišta, a pokušala je izdvojiti i one koji su joj ostavili poseban trag.- Definitivno bih izdvojila predstavu „13 razloga zašto“ u režiji Arme Tanović Branković i Jasenka Pašića. Ta predstava će mi uvijek ostati u posebnom sjećanju jer sam s njom prvi put stala na scenu Kamernog teatra 55. To je bio trenutak ostvarenja jednog sna i osjećaj koji se ne zaboravlja. Posebno iskustvo bilo je i igranje u predstavi „Alaska“ u režiji grčkog reditelja Evangelosa Kosmidisa, u Sarajevskom ratnom teatru. Tema predstave bavila se ratom u Ukrajini, a kroz umjetnost smo povezivali priče ljudi iz različitih zemalja koje su prošle kroz ratna stradanja – iskrena je bila glumica te istaknula upravo i spomenutu kampanju Fondacije lokalne demokratije.Za razliku od mnogih mladih danas, Hana trenutno nema želju za odlaskom iz domovine, već planira graditi karijeru u svom gradu.- Voljela bih ostati u Sarajevu i graditi karijeru upravo na scenama svog grada. Sarajevo doživljavam kao poseban grad u kojem su umjetnost i kultura opstajale i u najtežim trenucima. Mogućnost da budem dio te priče i da joj dam svoj doprinos za mene bi značila mnogo – naglasila je mlada umjetnica.Na kraju razgovora, Hana je imala poruku za sve mlade koji žele krenuti putem umjetnosti. Uprkos izazovima, smatra da je dosljednost ključ te da će se trud na kraju svakako isplatiti.- Biti mlada osoba koja želi graditi karijeru u umjetnosti danas nije jednostavno. Put u umjetnosti često je nepredvidiv, prilike ne dolaze uvijek onda kada ih očekujemo, a do stabilnosti se dolazi postepeno, uz mnogo truda i posvećenosti. Ipak, vjerujem da upravo ta neizvjesnost gradi karakter i uči nas upornosti. Smatram da je najvažnije ostati dosljedan sebi i svojim snovima, bez obzira na prepreke. Ako nešto zaista volite, spremni ste ulagati vrijeme, energiju i srce, čak i kada rezultati ne dolaze odmah. Iako je put izazovan, mislim da je privilegija baviti se onim što vas ispunjava – zaključila je Hana Mirvić.<h2>Primjer umjetnika</h2>Upitana o uzorima i ljudima s kojima bi voljela stati rame uz rame na sceni, Mirvić je odgovorila:

- Teško je izdvojiti samo jedno ime jer zaista cijenim i divim se svim glumcima naše scene. Ipak, posebno bih izdvojila Emira Hadžihafizbegovića i Admira Glamočaka. Oni su moji uzori još od djetinjstva i to se do danas nije promijenilo. Njihov rad, posvećenost i autentičnost na sceni za mene predstavljaju primjer kakav umjetnik treba biti – rekla je Mirvić.

Vjerujem da neizvjesnost gradi karakter i uči nas upornosti. Odrastala sam gledajući predstave na sarajevskim scenama, kaže

Hana Mirvić otkriva kako gluma inspiriše: Umjetnost mijenja društvo

Nataša Gaponko, balerina čija karijera ostavlja neizbrisiv trag na baletskoj sceni, otvoreno dijeli svoja iskustva i stavove o svijetu baleta, pred izazovima koje donosi interpretacija kultnih uloga i baletnih klasika.U razgovoru za „Dnevni avaz“, Nataša se osvrće na svoju umjetničku evoluciju, proces rada na zahtjevnim predstavama, te razlike između sarajevske i beogradske publike. Kroz ovaj intervju, pruža uvid u to kako balansira između klasičnih i savremenih baletskih tehnika, kao i na što sve mora biti spremna da bi ostala na vrhuncu svoje umjetnosti.Nakon Snjeguljice i Julije, gdje Vi lično vidite svoj umjetnički vrhunac – u klasičnom ili savremenom baletu?- Odlična komparacija, jer su baš Snjeguljica i Julija dvije različite baletske estetike – Snjeguljica je čisti klasični balet, dok je Julija savremeni pokret. Pretpostavljam da ste te dvije uloge izdvojili zbog nagrada koje sam dobila za interpretaciju, što samo po sebi govori koliko je teško, menadžerski, opredijeliti se isključivo između ove dvije tehnike. Izazova ima u svakom pokretu bez obzira na stil, kao i mogućnosti za rast, izražavanje i napredak. Istina je da posljednjih godina više naginjem savremenom baletu zbog slobode i prostora za istraživanje, ali temelj svega je klasična tehnika, bez koje je moderan balet nemoguće raditi.<h2>Poruka publici</h2>Koliko je izazovno igrati u baletnoj adaptaciji filma kao što je „Sjećaš li se Dolly Bell?“ – kako pokretom prenijeti emociju koju publika pamti kroz dijalog i film?- Suština baleta jeste upravo da kroz pokret prenesemo emociju, misao, unutrašnji dijalog. Sve što želimo da kažemo publici, govorimo tijelom. Kada je riječ o baletu 'Sjećaš li se Dolly Bell', poseban izazov predstavljao je autorski rukopis koreografa Staše Zurovca, s kojim smo se prvi put susreli. Njegov stil je specifičan, snažan i dramaturški precizan. Na vrlo interesantan, ali zahtjevan način od svakog od nas je gradio likove kakve je želio da budemo.

Osjećate li dodatni pritisak kada radite predstavu koja je kultni dio sarajevske i regionalne kulture?- Predstava obiluje elementima koreodrame, forme s kojom se naš ansambl nije imao priliku često susretati. Upravo u tom spoju glume i plesne preciznosti ležao je najveći izazov, ali i najveća vrijednost rada na ovom baletu.Snjeguljica je bajka, „Dolly Bell“ je socijalna drama – šta je emotivno zahtjevnije igrati?- Smatram da je odgovornost posebno naglašena kada se interpretira djelo koje ima tako snažnu kulturnu i umjetničku težinu za naše podneblje, kao što je književno stvaralaštvo Abdulaha Sidrana. Takvi naslovi nose kolektivno sjećanje i identitet jednog prostora, i upravo zato zahtijevaju dodatnu posvećenost i poštovanje u svakom segmentu interpretacije. Što se same interpretacije tiče, svaka uloga je specifična na svoj način, nevezano toliko za sam pravac. Intenzitet interpretacije, kako kroz emocije, tako i kroz pokret, više zavisi od prostora koji koreograf ostavi igraču. Ono što je bilo izazovno u ova dva slučaja jeste činjenica da oba lika već postoje i da su publici dobro poznata, dijelom i kroz ekranizacije. Ljudi već imaju određena očekivanja i predstavu o tome šta žele da vide.<h2>Različite publike</h2>Koliko se sarajevska publika razlikuje od beogradske kada je riječ o baletu i reakciji na predstave?- Beogradska publika ima više prilika i veći kontinuitet susreta s baletskom umjetnošću kroz festivale, gostovanja drugih kompanija i razmjenu umjetnika. U tom smislu, postoji određena razlika u odnosu na Sarajevo. Međutim, ono što je u Sarajevu izuzetno pohvalno jeste iskrena želja i otvorenost publike prema baletu. Posebno u post-Covid vremenu svjedočimo jednom kolektivnom buđenju kulture – osjeti se snažna potreba za umjetnošću, za živim susretom s pozorištem, za emocijom koja se dijeli u sali. Ta energija publike je nešto što umjetnici itekako prepoznaju i što daje dodatni smisao svakom izlasku na scenu.

Balet je fizički izuzetno zahtjevan – postoji li trenutak kada tijelo kaže „dosta“, ali scena traži još?- Tačno je da je balet izuzetno zahtjevan i fizički i psihički. Svakako postoje trenuci kada tijelo kaže “dosta”, jer fizički rad je intenzivan, a karijera baletskog igrača relativno kratka. Njeno trajanje u velikoj mjeri zavisi od individualnih okolnosti, ali i povrede, koje su sastavni dio profesije, često odlučuju o tome koliko dugo igrač može nastaviti aktivno igrati. Mislim da je u životu svakog igrača težak taj momenat kada osjetiš i odlučiš da se povučeš sa scene – jedan dio tebe uvijek želi još. Zato mnogi pronalaze nastavak djelovanja u pedagoškom ili koreografskom radu, gdje i dalje mogu razvijati svoj talenat i ostati aktivni u profesiji. Na taj način, dio karijere se pozdravlja sa scenom, dok drugi dio nastavlja da doprinosi umjetnosti.

Smatram da je odgovornost posebno naglašena kada se interpretira djelo koje ima tako snažnu kulturnu i umjetničku težinu za naše podneblje

Nataša Gaponko između klasičnog i savremenog baleta: Tijelom govorimo ono što riječi ne mogu

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20:00 sati, bit će upriličena urnebesna hit komedija "Ih, kako bih te ja".U predstavi igraju dva izvrsna glumca Vuk Marinić i Amar Selimović, te Jasna Ornela Bery, jedna od naših najpoznatijih i najpriznatijih glumica, u posljednje vrijeme široj publici prepozntljiva po legendarnoj ulozi Bahre u seriji "Dva smo svijeta različita". Predstavu je režirao Irfan Avdić. <h2>Veliki uspjeh</h2>- Hit komedija "Ih, kako bih te ja", čiji sam ja i producent, postigla je veliki uspjeh i naišla na odličan prijem i interakciju kod publike koja ju je svaki put nagrađivala salvama smijeha i učestalim aplauzima. U ovoj adaptaciji sve je na beskrajno duhovit način povezano sa scenama predstave u predstavi, inspirisanim mojom karijerom, tačnije slikom koju drugi imaju o meni.&nbsp;Zahvaljujući dramaturzima Vuku Mariniću i Vedrani Božinović, sve je oblikovano u konceptu proslave mog jubileja, mog odnosa prema teatru, glumi, karijeri, mlađim kolegama, muškarcima – kaže za “Avaz” glumica Jasna Bery.<h2>Karte na&nbsp;kupikartu.ba</h2>&nbsp;Predstava je namijenjena široj publici, odnosno građanima svih uzrasta, a naredno prikazivanje, također u Kamernom teatru 55, bit će upriličeno 19. marta u 20:00 sati.. Ulaznice se mogu kupiti putem sistema kupikartu.ba ili na njihovim prodajnim mjestima: BKC (Bosanski kulturni centar) i Plato Skenderija.&nbsp;

Sve je na beskrajno duhovit način povezano sa scenama predstave u predstavi, inspirisanim mojom karijerom, slikom koju drugi imaju o meni, kaže Bery

Večeras u Kamernom teatru 55 komedija "Ih, kako bih te ja"

U organizaciji Regionalnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (RO VKBI) Tuzla, večeras je u Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla održana promocija knjige „Bošnjaci u Republici Turskoj – Karamursel i Halilbejli“ autora Zlatka Hadžiomerovića.Promocija je okupila brojne posjetioce, predstavnike akademske zajednice, kulturnog i javnog života, kao i građane zainteresirane za historiju i identitet bošnjačkog naroda. Događaj je održan pod pokroviteljstvom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca regije Tuzla, čiji je predsjednik prof. dr. Omer Kovčić.Knjiga autora Zlatka Hadžiomerovića donosi vrijedan i detaljan historijski prikaz bošnjačkog iseljeništva u Republici Turskoj, s posebnim fokusom na mjesta Karamursel i Halilbejli. Kroz arhivsku građu, svjedočanstva i istraživački rad, autor osvjetljava procese migracija, očuvanja identiteta te kulturnog i kolektivnog pamćenja Bošnjaka koji su tokom historijskih okolnosti napustili Bosnu i Hercegovinu i nastanili se na području današnje Republike Turske.Istaknuto je da knjiga predstavlja značajan doprinos razumijevanju bošnjačke dijaspore, kao i jačanju veza između domovine i iseljeništva. Posebno je naglašena važnost njegovanja historijskog pamćenja i očuvanja identiteta kroz naučna i publicistička djela poput ovog.Predsjednik RO VKBI Tuzla, prof. dr. Omer Kovčić, istakao je da promocija ove knjige predstavlja važan kulturni i historijski događaj za zajednicu, te da djelo svjedoči o trajnim vezama bošnjačkog naroda sa Republikom Turskom, čuvanju identiteta, jezika i tradicije kroz generacije, kao i o snazi naroda koji i daleko od domovine ostaje vjeran svojim korijenima.- Naša je obaveza da istražujemo, bilježimo i afirmišemo historiju Bošnjaka ma gdje živjeli. Ova knjiga je most između domovine i dijaspore, ali i podsjetnik da je identitet vrijednost koja se njeguje znanjem i kulturom - poručio je prof. dr. Kovčić.Večerašnja promocija još jednom je potvrdila opredijeljenost RO VKBI Tuzla da kroz kulturne i naučne sadržaje doprinosi afirmaciji bošnjačkog identiteta, historije i intelektualne misli u Tuzli i šire.

Istaknuto je da knjiga predstavlja značajan doprinos razumijevanju bošnjačke dijaspore, kao i jačanju veza između domovine i iseljeništva

U Tuzli održana promocija knjige "Bošnjaci u Republici Turskoj – Karamursel i Halilbejli"

Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20:00 sati, upriličit će dramu “Bullying Collection” Sama Guzmana, Iana Mekvetija (McWethy), Aleša Kurta i Nejre Babić. Reditelj je Aleš Kurt, a igraju: Selma Alispahić, Mirela Lambić, Jasenko Pašić, Maja Salkić, Sead Pandur, Davor Sabo, Adnan Kreso i Vanja Matović.U JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, u 20:00 sati, na repertoaru je komedija "Ženski orkestar", koja dočarava svijet kafane "Kod Cicane", gdje se uz turbofolk hitove otkrivaju nimalo lijepe životne priče likova.Koncept predstave potpisuje Adis Omerović, tekst je adaptirala Džejna Hodžić, a uloge tumače: Mirna Jogunčić, Elma Fetić, Armin Omerović, Riad Avdić, Dušan Arnaut i Adis Omerović.

JU Centar kulture i mladih prikazuje komediju "Ženski orkestar"

U SARTR-u večeras drama "Bullying Collection"

Baletne umjetnice i umjetnici Narodnog pozorišta Sarajevo u naredne dvije sedmice sarađivat će s gostujućim baletnim pedagogom Denisom Čerevičkom (Denys Cherevychko), jednim od najznačajnijih i svjetski najprepoznatljivijih baletskih umjetnika. Rođen u Donjecku, u Ukrajini, Denis je svoj put ka baletu započeo kroz narodnu igru, a njegov talenat i radna etika osigurali su mu mjesto na najprestižnijim svjetskim scenama.Od 2006. godine član je Baleta Bečke državne opere (Vienna State Ballet), a od 2012. nosi titulu prvaka Baleta. Tokom bogate karijere ostvario je impresivan repertoar od više od šezdeset klasičnih, neoklasičnih i savremenih baletskih naslova, među kojima se posebno izdvajaju „Evgenij Onjegin (Evgeny Onegin)“, „Don Kihot (Don Quijote)“, „Dragulji (Jewels)“ i „Eden | Eden (Eden|Eden)“. Gostovao je na pozornicama širom svijeta, od Tokija do Njujorka (New York), sarađujući s renomiranim umjetnicama poput Jane Salenko (Iana Salenko), Maje Mahateli (Maia Makhateli) i Marije Kočetkove (Maria Kochetkova).Tokom svog prvog boravka u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, baletski prvak Denis Čerevičko (Denys Cherevychko) istakao je da je došao na ljubazan poziv Jevgenija Gaponka (Evgeny Gaponko), direktora Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, te da je s posebnom radošću prihvatio priliku da radi s ansamblom.– Baletni igrači Narodnog pozorišta Sarajevo dočekali su me s toplinom i izraženom željom za napredovanjem, stvarajući radnu atmosferu koja je istovremeno fokusirana i velikodušna. Podučavanje u ovakvom umjetničkom kontekstu uvijek me iznova obogaćuje – kazao je Čerevičko.Denis Čerevičko (Denys Cherevychko) vjeruje da balet nije samo tehnička vještina, već komunikacija kroz pokret. Osnivač je brenda „Balans baj Čerevičko (Balance by Cherevychko)“, posvećenog performanskom coutureu za muškarce, te djeluje kao mentor kroz platformu „Kor de Bale (Core de Ballet)“.– Rad s međunarodnim baletskim prvakom Denisom Čerevičkom velika je čast i inspiracija za Balet Narodnog pozorišta Sarajevo – izjavio je umjetnički direktor Baleta Jevgenij Gaponko (Evgeny Gaponko).Umjetnički rad Denisa Čerevička (Denys Cherevychko) prepoznat je kroz brojne nagrade, uključujući medalje na međunarodnim takmičenjima u Varni (Varna), Džeksonu (Jackson) i Koreji, kao i nominaciju za prestižnu nagradu „Pri Benoa de la Dans (Prix Benois de la Danse)“.

Baletni igrači Narodnog pozorišta Sarajevo dočekali su me s toplinom i izraženom željom za napredovanjem, rekao je

Denis Čerevičko, prvak Baleta Bečke državne opere gost je pedagog u Narodnom pozorištu Sarajevo

Šta se desi kada klaunovi uđu u svijet klasika „Romeo i Julija“, publika će moći saznati u večeras, 11. februara, u 19.30 sati. Tada će Narodno pozorište Sarajevo izvesti predstavu „Ro i Juju“ autorice i režiserke Li Delong (Lee).<h2>Čisto i iskreno</h2>U predstavi nastupaju Mediha Musliović, Dino Bajrović, Mona Muratović, Aida Bukva, Merima Lepić-Redžepović, Alen Konjicija i Faruk Hajdarević. Muziku izvode Dario Kos i Vedran Vujica.Radnja prati filmski set. Rediteljica s vizijom, ali bez budžeta, asistentica s notesom, filmska zvijezda, spremačice koje sanjaju o svojim minutama slave, tehničari koji stvaraju nered... Svi donose svoje strasti i izazove u svijet haosa, u kojem i najmanji problem postaje ogroman. Upravo tu Ro i Juju otkrivaju jedno drugo i podsjećaju na ljubav – onu čistu i iskrenu, pojasnila je Emina Omerović. <h2>Glumački izazov</h2>Glumica Merima Lepić-Redžepović za „Avaz“ ističe: - Pozorišni klaun je iznimno zahtjevna teatarska forma i samim tim je veliki izazov. Postoji pravilo da dobar klaun oduvijek znači dobar glumac. Upustivši se u dekonstrukciju Šekspira (Shakespeare) i to sve tehnikom pozorišnog klauna, Li Delong je pred nas stavila ogroman izazov, ali i veliku satisfakciju. U tom smislu, kao glumački izazov, jako sam se pronalazila jer ta vrsta istraživanja poziva na napredak. Kroz duhovita rješenja govori se o ljubavi i upornosti. 'Ro i Juju' je drugačija od klasičnog dramskog teksta, ali tehnika koju ima je zastupljena na velikim evropskim scenama, tako da se ne razlikuje samo po iznimno zahtjevnim glumačkim sredstvima u čije istraživanje se mnogi glumci ne upuste nikada, nego i po tome što je to trenutno jedina ovakva predstava u Bosni i Hercegovini.Kompozitor i tekstopisac pjesama je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Li Delong, a scenografiju i kostime uradila je Sanja Džeba. Dizajn maski osmislila je Johana Basi (Joanna Bassi).Ulaznice za predstave Narodnog pozorišta dostupne su online ili direktno na blagajni.

Kroz duhovita rješenja govori se o ljubavi i upornosti, kaže Lepić-Redžepović

Večeras jedinstvena predstava „Ro i Juju“: Svijet Šekspira na klaunski način

U četvrtak sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će izveden balet "Sjećaš li se… Sjećaš li se Dolly Bell?“, kompozitora Alexandera Balanescua, u koreografiji, režiji i dramaturškom konceptu Staše Zurovca.U naslovnim ulogama uživat ćemo u igri Masafumi Okuzona u liku Sabahudina-Dine Zolja I Tamare Ljubičić koja će iznijeti lik Dolly Bell.Ostatak podjele čine: Selma Efendić, Denis Zhuchenko, Mihail Mateescu, Bulat Gareev, Admir Kalkan, Boris Vidaković, Amina Sulejmanagić, Sabina Sokolović, Ekaterina Vereshchagina, Lejla Bajramović, Nataša Gaponko, Nadža Pušilo, Dalila Kaučić, Goran Staniškovski, Til Čmančanin, Selma Štrbo Arnautović, Dora Kos, Darika Dunganova, Evgeny Gaponko, Luisa Escamilla Rodriguez i Toko Tatekawa.U predstavi učestvuje baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo. Govoreći o radu na ovom baletskom ostvarenju, koreograf Staša Zurovac istakao je da ga je Sidranov tekst prvenstveno privukao kao naslov snažno upisan u kolektivno sjećanje."Koreografija u simbiozi s plesom, a dodatno udružena s literarnim predloškom, predstavlja zadatak koji podrazumijeva potragu za adekvatnim jezikom kojim bi se tom fantastičnom djelu odala počast, ali i ponudila nova vrsta umjetničkog uskrsnuća. Kroz svojevrstan sublimat umjetničke stvarnosti, ona potiče sjećanje, ali i nastoji ponuditi novu vrijednost gledaocu koji ne poznaje djelo, dajući mu jednaku mogućnost da ga doživi i razumije. Koreografija nije samo oblikovanje plesnih pokreta na muziku – ona je i muzika i tijelo, I kostim i scenografija, i svjetlo i dramaturgija, gotovo sve što čini jednu predstavu, jer je riječ o neverbalnom svijetu kreacije. Sidranov svijet izuzetno je bogat, kako literarnim jezikom punim poezije čovjeka, prostora i vremena, tako i likovnošću ambijenta, a ponajviše dubokim suosjećanjem s emocijom običnog čovjeka kojeg je zadesio svijet te priče“, izjavio je Zurovac.Kostimografska rješenja potpisuje Bjanka Adžić-Ursulov, dok je scenografiju kreirao Josip Lovrenović. Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo dostupne su online putem zvanične web-stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba, kao I direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

U predstavi učestvuje baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo

Baletna predstava "Sjećaš li se… Dolly Bell?" u četvrtak na sceni NPS

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20:00 sati, na repertoaru je komedija “Mirna Bosna”. Režiju potpisuje Saša Peševski, a uloge tumače: Feđa Štukan, Gordana Boban, Vanesa Glođo i Davor Golubović.<h2>„Mirna Bosna“</h2>Predstava „Mirna Bosna“ prikazuje odmetanje dviju malih bosanskohercegovačkih porodica u smjeru kriminalne organizacije. Izmučene siromaštvom i okoštale u uvjerenju da im niko sa strane neće pomoći, one odlučuju iskoristiti svoju društvenu nevidljivost za bavljenje unosnim poslom trgovine narkoticima.<h2>"Ro i Juju"</h2>Narodno pozorište Sarajevo, večeras u 19:30 sati, prikazuje dramu "Ro i Juju" u režiji Li Delong (Lee), za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog (Shakespeare) "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. U naslovnim ulogama "Ro i Juju" su Dino Bajrović i Aida Bukva, a ostale uloge tumače: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica. Kompozitor i tekstopisac je Darko Rundek.

Narodno pozorište Sarajevo prikazuje dramu "Ro i Juju" 

U Kamernom teatru 55 večeras komedija „Mirna Bosna“

Predstava „Nije bila Peta, bila je Deveta”, groteska u režiji Midhata Kušljugića, nastala po tekstu italijanskog pisca Alda Nikolaja (Nicolaja), u koprodukciji Narodnog pozorišta Tuzla i Art Teatra Tuzla, svečano će biti izvedena za Dan zaljubljenih, 14. februara u 19.30 sati.<h2>Neočekivani zapleti</h2>Duhovita, ali mračno začinjena komedija strasti, manipulacije i nepredvidivih obrta upotpunit će Valentinovo uz mnogo smijeha i topline. Predstava vodi publiku kroz niz duhovitih i zagonetnih situacija u kojima se granica između stvarnog i zamišljenog briše.U središtu priče je ljubavni trokut koji izmiče kontroli. Nesretna supruga, nezadovoljna brakom, upušta se u vezu s mlađim ljubavnikom, uvjerena da je pronašla izlaz iz svakodnevice. Kada od njega zatraži da joj pomogne 'riješiti se' muža, mladić se nađe u vrtlogu apsurdnih situacija.Pokušaji da ispuni njene želje dovode do niza komičnih obrta. Njegov život se brzo preokreće – od naivne romanse do potpuno ludog zapleta u kojem niko i ništa nije onako kako se čini.<h2>Pune sale</h2>Glumački ansambl predvode Elmir Krivalić, Ivana Perkunić Mešalić i Midhat Kušljugić.- Predstava 'Nije bila Peta, bila je Deveta' osvojila je srca publike od prvog izvođenja. Svaka izvedba igra se pred punom salom, što svjedoči o snažnom odjeku koji ova priča ima u našem teatru. Predstava donosi ljubav na drugačiji način, kroz neobične okolnosti i specifične životne standarde, otvarajući prostor za smijeh i preispitivanje. Publika je prepoznala originalnost i iskrenost ove interpretacije, pa je „Nije bila Peta, bila je Deveta“ već postala jedno od najgledanijih ostvarenja na našem repertoaru – rekao nam je Elmir Krivalić.

Predstava u stilu pozorišnog klauna "Ro i Juju" u srijedu na repertoaru Narodnog pozorišta

Po svemu sudeći humor i neočekivani zapleti čine ovu predstavu privlačnom i zabavnom do posljednje scene.&nbsp;

Publika je prepoznala originalnost i iskrenost ove interpretacije, kaže Krivalić

Dan zaljubljenih u Narodnom pozorištu Tuzla: Hit predstava koja osvaja srca publike

Šta se desi kada klaunovi uđu u svijet čuvenog klasika "Romeo i Julija“ moći ćete saznati u srijedu, 11. februara sa početkom u 19.30 sati, kada će za vas predstavu “Ro i Juju” autorice i rediteljice Lee Delong, izvesti glumice i glumci ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo.Dino Bajrović, Aida Bukva, Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak, muzičari Dario Kos i Vedran Vujica priredit će vam vrhunsku zabavu u stilu pozorišnog klauna. - Filmski set. Rediteljica sa vizijom i bez novca. Asistentica sa notesom i hrpom problema. Jedna filmska zvijezda. Spremačice koje sanjaju o svojih pet minuta slave. Tehničari koji stvaraju nered. Sve je moguće, čak i pojava Falstaffa i Gertrude. Svi oni donose svoju strast i potrebe u svijet haosa, svijet u kojem se ništa ne gradi, ništa se ne događa, ništa se ne postiže, svijet u kojem i najmanja stvar predstavlja ogroman problem. U tom svijetu Ro i Juju otkrivaju jedno drugo i podsjećaju nas na ljubav. Onu čistu i neiskvarenu - rekla je Emina Omerović.&nbsp;Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Lee Delong, kostimska i scenografska rješenja uradila je Sanja Džeba, tok dizajn maske potpisuje Joanna Bassi.Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19:30 sati, na repertoaru je komedija “Protekcija” autora Branislava Nušića.Režiju potpisuje Kokan Mladenović, a uloge tumače: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić-Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić.Nušićeva „Protekcija“ je prvi put postavljena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 23. oktobra 1921., na svečanom otvaranju Narodnog pozorišta. Čitav jedan vijek prošao je od trenutka kada je Narodno pozorište počelo da djeluje u zgradi u kojoj se nalazi i danas. Zgrada je ostala ista, a čak se nije previše ni mijenjala.&nbsp;

Nedim Džinović o predstavi „On(a)“: Reakcije publike najveća su potvrda da je vrijedilo

U SARTR-u večeras drama „Podroom“

"Sve se nekako preživi, osim smrti": Uživajte u predstavi koja nosi priču o Sarajevu

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Hasanaginice“

Hana Mirvić otkriva kako gluma inspiriše: Umjetnost mijenja društvo

Nataša Gaponko između klasičnog i savremenog baleta: Tijelom govorimo ono što riječi ne mogu

Večeras u Kamernom teatru 55 komedija "Ih, kako bih te ja"

U Tuzli održana promocija knjige "Bošnjaci u Republici Turskoj – Karamursel i Halilbejli"

U SARTR-u večeras drama "Bullying Collection"

Denis Čerevičko, prvak Baleta Bečke državne opere gost je pedagog u Narodnom pozorištu Sarajevo

Večeras jedinstvena predstava „Ro i Juju“: Svijet Šekspira na klaunski način

Baletna predstava "Sjećaš li se… Dolly Bell?" u četvrtak na sceni NPS

U Kamernom teatru 55 večeras komedija „Mirna Bosna“

Dan zaljubljenih u Narodnom pozorištu Tuzla: Hit predstava koja osvaja srca publike

Predstava u stilu pozorišnog klauna "Ro i Juju" u srijedu na repertoaru Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras komedija “Protekcija”

Kultura

Nedim Džinović o predstavi „On(a)“: Reakcije publike najveća su potvrda da je vrijedilo

U SARTR-u večeras drama „Podroom“

"Sve se nekako preživi, osim smrti": Uživajte u predstavi koja nosi priču o Sarajevu

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Hasanaginice“

Hana Mirvić otkriva kako gluma inspiriše: Umjetnost mijenja društvo

Nataša Gaponko između klasičnog i savremenog baleta: Tijelom govorimo ono što riječi ne mogu

Večeras u Kamernom teatru 55 komedija "Ih, kako bih te ja"

U Tuzli održana promocija knjige "Bošnjaci u Republici Turskoj – Karamursel i Halilbejli"

U SARTR-u večeras drama "Bullying Collection"

Denis Čerevičko, prvak Baleta Bečke državne opere gost je pedagog u Narodnom pozorištu Sarajevo

Večeras jedinstvena predstava „Ro i Juju“: Svijet Šekspira na klaunski način

Baletna predstava "Sjećaš li se… Dolly Bell?" u četvrtak na sceni NPS

U Kamernom teatru 55 večeras komedija „Mirna Bosna“

Dan zaljubljenih u Narodnom pozorištu Tuzla: Hit predstava koja osvaja srca publike

Predstava u stilu pozorišnog klauna "Ro i Juju" u srijedu na repertoaru Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras komedija “Protekcija”