<p>U produkciji Federalne televizije nedavno je premijerno prikazan dokumentarni film "Mostarska lasta“, autora Muhameda Bikića, koji nas vodi kroz tradiciju, naslijeđe i neprekidnu vezu Mostara, Neretve i Starog mosta. Film je posvećen hrabrim skakačima koji decenijama prkose visinama i simboliziraju ponos Mostara.</p><p>Reakcije publike su izuzetno pozitivne – gledatelji širom svijeta posebno su isticali arhivske snimke skokova, muziku i poeziju koja završava film.&nbsp;</p><p>Pjesma "Mostarska lasta", iz zbirke poezije "Tabakera" Jasmine Bikić, lirski kruni film, pruža trajnu emotivnu snagu:</p><p><br></p><p>Šapuće Neretva hrabroj lasti:</p><p>Skoči, poleti, u moj ćeš zagrljaj pasti,</p><p>ja ću te u zelene dubine sakriti,</p><p>pa opet nježno na vrh vratiti.</p><p>Grlim laste od kako me luk nadvija,</p><p>tu u mojim dubinama se piše istorija.</p><p>Pa i kada je luk u moje dubine zaronio,</p><p>laste od Neretve nije odvojio.</p><p>Za vezirske zlatnike, za desetke i medalje,</p><p>skaču laste, skakat će i dalje,</p><p>sa starog, sa privremenog, sa novog mosta,</p><p>skaču dok lasta ne kaže dosta!</p><p>Lasta Emir reče dosta,</p><p>neću sa novog zbog starog mosta.</p><p>Lasta Lorens na trinaestoj pobjedi osta,</p><p>neka bude koliko i Emir, od mene dosta!</p><p>A hladna voda huči i strpljivo čeka,</p><p>nove laste da ih grli zelena rijeka...</p>

<p>Dokumentarac evocira vrijeme kada su skokovi sa Starog mosta bili više od sporta – čin hrabrosti, ljubavi prema gradu i simbol identiteta Mostara, čak i u najtežim danima.</p><p>Autor filma, Muhamed Bikić, ističe:</p><p>- Pjesma "Mostarska lasta"&nbsp; lirski je ukrasila dokumentarac i traje koliko i sami skokovi – hrabro, emotivno i trajno u sjećanju - ističe Bikić.&nbsp;</p>

Reakcije publike su izuzetno pozitivne – gledatelji širom svijeta posebno su isticali arhivske snimke skokova, muziku i poeziju koja završava film

Premijerno prikazan film "Mostarska lasta": Legendarni skokovi i lirski odjek Neretve

<p>Legendarni španski tenor Hoze Kareras je započeo koncert u dvorani „Mirza Delibašić“ u Skenderiji u Sarajevu, gdje će večeras publici prirediti muzički spektakl.</p>

<p>Dan uoči koncerta Kareras je proveo u druženju s mališanima i njihovim roditeljima u Roditeljskoj kući u Sarajevu, gdje je istakao važnost ovakvih inicijativa i podrške djeci koja se bore s teškim bolestima.</p><p>Susret je protekao u toploj i emotivnoj atmosferi, a slavni tenor nije krio zadovoljstvo što je imao priliku upoznati hrabre mališane i njihove porodice.</p>

Dan uoči koncerta Carreras je proveo u druženju s mališanima i njihovim roditeljima u Roditeljskoj kući u Sarajevu

Skenderija u znaku Karerasa: Počeo veliki koncert

<p>Jedan od najtraženijih stand-up komičara u regiji Goran Vinčić Vinča uskoro stiže pred bosanskohercegovačku publiku. U Sarajevu će 1. aprila u dvorani "Mirza Delibašić" u Skenderiji izvesti svoj treći samostalni show "Komedija je ozbiljna stvar", čime će Skenderija na jednu noć postati najveća stand-up pozornica u Bosni i Hercegovini.</p><p>Nakon uspješnih šou programa "Dežurni krivac" i "Reci mi da se šališ", Vinča publici donosi novi materijal u kojem kroz prepoznatljiv, direktan humor govori o društvu, odnosima i svakodnevnim situacijama. </p><h2>Pore društva</h2><p>Vinča posljednjih godina puni dvorane širom regiona, a veliki uspjeh karijere očekuje ga i krajem godine, kada će nastupiti u Areni Zagreb. Osim stand-up scene, sve češće se pojavljuje i na filmskom platnu o čemu je, uz turneju i planove za naredni period, govorio u razgovoru za naš list. </p><p><b>&nbsp;Bosanskohercegovačku publiku uskoro očekuje Vaš novi šou "Komedija je ozbiljna stvar". Kako komedija postaje ozbiljna i može li smijeh zaista biti svojevrsni lijek?</b></p><p>- Na nastupu ćete vidjeti zašto je komedija ozbiljna stvar. Ljudi često kažu da je ozbiljno baviti se komedijom, ali komedija ponekad zaista postane ozbiljna stvar – posebno kada možda dira u svete krave u koje se „ne bi smjelo dirati“. Tada to postaje vrlo ozbiljno. Evo, bit će prilike da o tome govorim, ali pitanje je kako je danas raditi komediju. Možda zvuči čudno, ali čini mi se da nam je, što nam je gore, komedija sve potrebnija. Mislim da to dokazuje i popularnost filma "Svadba", ali i stand-up komedije, komičnih predstava i emisija. Ta komedija koja je neposredna i iskrena vrlo dobro pogađa u pore društva. Jasno je da ljudi koji to slušaju imaju potrebu da dođu, da se malo zabave, a kasnije i da prepričavaju te situacije i prepoznaju se u njima.</p><p></p>

<p><b>Koliko je danas važno da kultura i umjetnost otvaraju društveno važne teme i da li je teško baviti se time?</b></p><p>- Pa dobro, ja sam seljačina, pa ne znam koliko je ovo moje uopće kultura. Ali važno je. Tek u posljednjih nekoliko godina, kako se film razvijao, glumci su počeli postajati zvijezde. Ranije su glumci često bili na nivou dvorskih luda – kroz šalu se moglo provući svašta, kritikovali su vlast i sve ono što ne valja u društvu. Stand-up je možda samo najdirektniji oblik toga. Opet i kod komičara ima raznih pristupa. Kada je riječ o političkoj satiri, recimo, mislim da ima puno boljih ljudi koji to rade, poput Zorana Kesića i Zorana Šprajca. Sve neki Zorani, koji se bave time na kvalitetan način. Ja sam zauzeo poziciju nekoga iz naroda ko se trudi šaliti na račun svakodnevnih situacija s kojima se manje više svi možemo povezati. S druge strane, pokušavam pokazati stvari onakvima kakve jesu. Ali tu mora postojati odgovornost komičara. Ne može sad čovjek izaći i reći svašta pod egidom slobode govora i činjenice da je komičar. Ipak treba postaviti odgovornost i prije svega to mora biti duhovito. Jer kada nasmiješ i one koje zafrkavaš – onda si uspio.</p><p><b>Spomenuli ste da ste ostali isti uprkos popularnosti. Kako ste uspjeli zadržati tu autentičnost?</b></p><p>- Udebljao sam se, da. Pa ne znam, ostao sam isti. To će, ustvari, drugi prosuditi. Ja sam sebi uvijek isti. Uvijek sam onaj tip koji, bez obzira na sve što se događa, i dalje ne može vjerovati da mu se to događa. Možda zvuči kao floskula kada kažem: "Ne mogu vjerovati da se ovo događa", ali to je istina. Sve što sada radim… u meni su, kako kažu, dva vuka. Jedan je egoističan i govori: "Daj još, daj." A drugi jedva diše i ne može vjerovati gdje se nalazi, šta će reći, kako će izaći pred ljude, hoće li se neko uvrijediti. Uvijek postoji ta borba između samouvjerenog dijela mene i onog koji se boji svega. Za sada mislim da to dobro balansiram. Kako god da se osjećam, pristupam svemu iskreno i direktno. Pa dokle bude išlo – vidjet ćemo. Dok me ne zabrane, valjda neće.</p><h2>Veliki uspjeh</h2><p><b>Započinjete bosanskohercegovačku turneju, a u Sarajevu nastupate 1. aprila, na međunarodni dan smijeha. Ima li u tome simbolike ili je slučajnost?</b></p><p>- Ispalo je kao slučajnost, ali nekako mislim da je to grad kojeg je obilježio humor – od Nadrealista pa nadalje. Uvijek se govori da su svi duhoviti ljudi iz Sarajeva. Tu su Maca, Đuro, ali i brojni drugi ljudi koji se bave stand-upom i monokomedijom. Tu je i Kerim Čutuna, kojeg sad ne smijemo izostaviti jer ipak on je, kako se kaže, izdanak mlade generacije zaista sjajnih i duhovitih ljudi. Zato mi je posebno drago što sam tu. Čak razmišljam, ne sada, jer je tek početak turneje, ali prvi specijal sam snimao u Zagrebu, drugi u Beogradu, a ozbiljno razmišljam da treći snimim baš u Sarajevu. Na taj način bih pokazao da ovo radimo regionalno i da smo, barem što se humora tiče, jednaki ili vrlo slični.</p>

<p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Uskoro ćemo Vas gledati u filmu "Pisma snova" Harisa Dubice. Koji su još planovi, radite li na još nekim filmskim projektima?</span></p><p>- Da, 21. decembra nastupam u Areni. Iskreno, ja još ne mogu da procesuiram ni Skenderiju ni Borik. Za sada se pravim kao da je to sve normalno. Tek kada se datum približi, počet će da se tresu gaće ili šta već. Što se filmova tiče, imamo nekoliko projekata i scenarija koje bih volio da radimo. Trenutno čekamo da Haris završi ostatak filma i da to izađe. Mislim da je to vrlo zanimljiva uloga, kast je odličan, ljudi su sjajni. Haris je, kako ja volim reći, lud – ali u pozitivnom smislu. Vjerujem da će film biti odličan i da će ga publika dobro prihvatiti, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji.</p><p>&nbsp;Možemo li Vas očekivati i u nastavku filma "Svadba", s obzirom na to da svi samo o tome govore?</p><p>- E to, da, sad ne znam, vidjet ćemo. Meni je bilo sjajno na setu. Snimao sam samo jednu scenu, ali svi su bili jako veseli. Još i prije ovog cijelog „hajpa“ govorili su da bi mogao ići drugi dio, i to se negdje planiralo. Naravno, kod nas je s filmovima uvijek sve neizvjesno. A sad, definitivno, ići će drugi dio, tako da čekam poziv produkcije. Samo da znate, publika kaže da im je žao što me nema više u filmu, pa eto razmislite – možda u sljedećem dijelu da budem barem dvadeset sekundi.</p>

<h2>Detalji šoua</h2><p>Sarajevska premijera u Skenderiji ujedno je i centralni događaj velike bosanskohercegovačke turneje "Komedija je ozbiljna stvar", tokom koje će Vinča nastupiti u više gradova širom zemlje. Nakon Gradiške (10. mart), slijede Sarajevo (1. april), Mostar (15. april), Zenica (16. april), Žepče (17. april), Gračanica (18. april), Derventa (19. april), Tuzla (20. april) i Bijeljina (21. april). Ulaznice su dostupne putem platformi Entrio.ba i Mondoco.ba, kao i na blagajnama dvorana.</p><p><br></p>

Kako god da se osjećam, pristupam svemu iskreno i direktno

Uoči bosanskohercegovačke turneje Goran Vinčić Vinča za "Dnevni avaz": Sarajevo je grad kojeg je obilježio humor

<p>Legendarni španski tenor Hose Kareras (José Carreras), koji večeras nastupa u sarajevskoj dvorani Skenderija, jučer je dio svog boravka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine proveo u posjeti Roditeljska kuća Sarajevo, gdje je razgovarao s djecom oboljelom od raka i njihovim porodicama.</p><p>Dok Sarajevo s velikim interesovanjem očekuje njegov večerašnji koncert, jedan od najdirljivijih trenutaka Carrerasovog boravka dogodio se daleko od pozornice i reflektora. Svjetski poznati tenor, koji je i sam u prošlosti pobijedio leukemiju, odlučio je vrijeme u gradu posvetiti onima koji prolaze kroz teške zdravstvene borbe.</p><p>Tokom posjete Roditeljskoj kući pokazao je veliko razumijevanje i empatiju prema mališanima i njihovim roditeljima. Kareras je istakao da ga je posebno impresionirao koncept ove ustanove, koji podsjeća na projekte njegove fondacije posvećene borbi protiv leukemije.</p><p>Svoje utiske podijelio je i na društvenim mrežama, gdje je naglasio značaj ovakvih inicijativa koje pružaju podršku djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DVj7x_5jA3C/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DVj7x_5jA3C/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DVj7x_5jA3C/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by José Carreras (@josecarrerastheofficial)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Na fotografijama objavljenim nakon posjete vidi se kako tenor u rukama drži simboličan poklon zahvalnosti. Domaćini su poručili da je dolazak umjetnika svjetskog renomea velika moralna podrška mališanima koji se bore s bolešću.</p>

Svjetski spektakl 7. marta u Skenderiji: Hose Kareras stiže ranije da obiđe Sarajevo

<p>Za djecu u Roditeljskoj kući Kareras tog dana nije bio samo poznati tenor, već i čovjek koji razumije njihovu borbu.&nbsp;</p><p>Dok publika iščekuje večerašnji koncert uz Sarajevska filharmonija, ovaj susret ostaje snažan podsjetnik na važnost solidarnosti, podrške i ljudskosti.</p>

Svjetski poznati tenor u prošlosti pobijedio leukemiju

Hose Kareras posjetio Roditeljsku kuću u Sarajevu i pružio podršku djeci oboljeloj od raka

<p>Ime i prezime: Vedis Pajazetović.</p><p>Datum i mjesto rođenja: 3. avgust 1987., Velika Kladuša.</p><p>Šta prvo uradite kad se probudite: Zahvalim Bogu što sam zdrav ustao.</p><p>Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Anesteziolog.</p><p>Šta Vam je bio prvi posao u životu: Ugostiteljstvo.</p><p>Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Sliku moje majke.</p><p>Najdraža pjesma: James Brown – „This is a man‘s world“.</p><p>Šta gledate na televiziji: Ne provodim vrijeme ispred TV-a.</p><p>Šta Vas nervira: Čekanje.</p><p>Najdraži grad: Istanbul.</p><p>Najbolji poklon koji ste dobili: Povjerenje.</p><p>Čega se plašite: Gubitka voljene osobe.</p><p>S kim najradije pijete kafu: Sa snahom.</p><p>Omiljena društvena mreža: Instagram.</p><p>Najdraža boja: Zelena.</p><p>Ko Vam je uzor: Nemam uzor.</p><p>Najdraži pisac: Meša Selimović.</p><p>Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Učinio bih da svi imaju empatiju.</p><p>Omiljeni muzičar ili bend: „Lapsus“.</p><p>Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Pleme spiljskog medvjeda“ - Jean M. Auel.</p><p>Tim za koji navijate: Nemam ga.</p><p>Omiljena narodna izreka: „Ko drugom jamu kopa, sam u nju upada“.</p><p>Koje pitanje najviše mrzite: Zašto nosiš naočale?</p><p>Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Hasanaginica.</p><p>Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Finska.</p>

Najdraži grad mi je Istanbul

Književnik Vedis Pajazetović: Plašim se gubitka voljene osobe

<p>Nakon što je na ceremoniji dodjele najstarije italijanske filmske nagrade Srebrne vrpce (Nastri d’Argento) 2. marta u Rimu dokumentarnom filmu DOM dodijeljeno prestižno priznanje “Finalnih pet”, italijanski filmski časopisi i lokalne novine intenzivno pišu o ovoj talijansko- bosanskohercegovačkoj koprodukciji.</p><p>Debitantsko dugometražno ostvarenje mladog režisera Massimiliana Battistelle, film DOM prati intimnu priču Mirele, Bosanke koja je kao desetogodišnja djevojčica 1992. godine evakuisana u Italiju iz opkoljenog Sarajeva zajedno sa drugom djecom iz doma Bjelave. Kao odrasla žena koja živi u Italiji sa svojom porodicom, Mirela se vraća u Sarajevo kako bi se suočila sa vlastitom prošlošću, rekonstruisala sjećanja iz djetinjstva i otvorila pitanja napuštanja, raseljenosti i pripadnosti. Kroz rijetke arhivske snimke, lične materijale i svjedočenja, film isprepliće ličnu i kolektivnu historiju, nudeći snažnu priču o identitetu oblikovanom ratnim iskustvom.</p><p>Osnovana 1946. godine od strane Nacionalnog sindikata italijanskih filmskih novinara, Nastri d’Argento predstavlja najstariju filmsku nagradu u Italiji, a nominacija u uži izbor, poznata kao “Finalnih pet” (Cinquina Finalista), jedno je od najvažnijih priznanja u italijanskom svijetu filma. Nakon razmatranja 195 dokumentarnih filmova produciranih 2025. godine, izbor u najboljih pet i priznanje uručeno ekipi filma DOM je potvrda da je djelo među najcjenjenijim ostvarenjima godine po mišljenju italijanskih filmskih kritičara. </p><p>- Ovo je prvi put u 80 godina otkako nagrada postoji da se bosanskohercegovačka koprodukcija našla u “Finalnih pet.” To priznanje ima višestruki značaj, naročito u teškom vremenu u kom se nalazi naša filmska produkcija. Ono potvrđuje važnost našeg učešća u koprodukcijama koje dopiru do međunarodne publike, kao i važnost dokumentarnog filma kao platforme za širi društveni dijalog. Takođe, pokazuje da teme koje dolaze iz Bosne i Hercegovine i dalje imaju snažan umjetnički i društveni odjek u evropskom filmskom prostoru - izjavila je koproducentica Ivana Cvetković Bajrović, koja je i prisustvovala svečanoj dodjeli priznanja Cinquina Finalista u Rimu.</p><p>Novije filmske kritike potvrđuju ovu poziciju. Framed Magazine, koji predstavlja kritički autoritet u svijetu italijanskog filma, pozorišta i muzike, daje filmu DOM izuzetno visoku ocjenu. Hvaleći sirovu emociju i elegante vizuale, kritika ističe jedinstveni prikaz puta glavne protagonistice ka iscjeljenju kroz tečnu integraciju arhivskog materijala. Recenzija ističe izuzetan nivo povjerenja između subjekta i kamere. Mirela se pojavljuje u svoj svojoj krhkosti, ne bojeći se surove iskrenosti svojih osjećanja, a Sarajevo nije prikazano kao obična razglednica, već kroz intimni pogled žene koja se u njega vraća nakon 30 godina odsustva.</p><p>Online magazin Sentieri Selvaggi, stub talijanskog filmskog novinarstva od 1998. godine, nudi komplementarnu perspektivu, opisujući DOM kao priču u kojoj se lično iskustvo isprepliće s historijom. Recenzija naglašava emocionalnu težinu filma, ističući da Mirelin povratak postaje čin ponovnog preuzimanja rasutih dijelova njene geografske i  porodične mape, od Sarajeva do Foče gdje je rođena, i Goražda gdje živi majka koja odbija da je vidi. Rijetke arhivske snimke Sarajeva i djece evakuisane u Italiju služe kao pozadina za trenutke lakoće i pjesme, dok emocionalni akcenat pada na neizgovorenu bol: traumu toliko duboku da se, čak i trideset godina kasnije, čini gotovo nemogućom za izraziti riječima.</p>

<p>Veliki regionalni interes prati kritičko priznanje filma. Regionalni listovi poput Corriere delle Alpi i Il Piccolo izvještavaju o projekcijama i predstojećoj kino-turneji, predstavljajući ga kao kulturni događaj koji kompleksne historijske teme kao što je rat u Bosni i Hercegovini približava lokalnoj italijanskoj publici, te podsjećaju publiku na sudbinu djece koja odrastaju u ratu i relevantnost teme filma za širu raspravu o pamćenju i identitetu. Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa ističe relevantnost filma DOM u kontekstu aktuelnih svjetskih dešavanja te ga predstavlja ne samo kao filmsko djelo, već kao dio šire društvene rasprave o posljedicama oružanih sukoba u kontekstu rastuće nemoći međunarodnog prava.</p><p>Brojne lokalne novine i portali kao što su Napoli Today, Commune di Rimini, Chiamami Citta, San Marino Rtv, Portale Giovanni Commune di Firenze, Emilia Romagna News 24, i mnogi drugi pridružili su se promociji predstojeće kino-turneje filma u 12 italijanskih gradova, naglašavajući značaj njegovog dostignuća kroz nominaciju za nagradu Srebrne vrpce.</p><p>DOM je pretpremijerno prikazan na 31. izdanju Sarajevo Film Festivala, a premijeru je doživio na programu Giornate degli Autori u sklopu 82. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji. Uz veliki broj festivala u Italiji, takođe je prikazan na njemačkom festivalu DOK Leipzig, gdje je nominovan za MDR Film Prize.</p><p>Film DOM je producirao Riccardo Biadene za Kama Productions iz Rima, a koproducirali Ivana Cvetković Bajrović (Method) i Nihad Kreševljaković (MESS) iz Sarajeva. Originalnu muziku za film komponovao je Nedim Zlatar, dok je dizajn zvuka radio Muhamed Bajramović. Autor grafičkog dizajna je Ajna Zlatar.</p>

Ovo je prvi put u 80 godina otkako nagrada postoji da se bosanskohercegovačka koprodukcija našla u “Finalnih pet”, izjavila je koproducentica Ivana Cvetković Bajrović

Nakon prestižnog priznanja, italijanski mediji pišu o filmu DOM, priči o djeci iz Doma Bjelave

<p>Sarajevo će 7. marta svjedočiti muzičkom spektaklu svjetskih razmjera. Jose Carreras, jedan od najvećih opernih pjevača svih vremena, u dvorani “Mirza Delibašić” na Skenderiji održat će veliki koncert.</p><p>Slavni tenor je danas sletio u Sarajevo privatnim avionom zajedno sa svojim sinom, dok je menadžment i ostatak tima u glavnom gradu BiH stigao dan ranije.</p><p>- Ovo je treći put da sam u Sarajevu. Bio sam 1994. godine, 2006. i evo sada - poručio je Carreras.</p>

<p>Carreras će u pratnji Sarajevske filharmonije izvesti neke od svojih najpoznatijih arija, a za ovaj događaj vlada veliki interes i jasno je da će 7. marta glavni grad BiH biti kulturni centar svijeta.</p><p>Slavni umjetnik je izrazio želju da dođe ranije kako bi obišao Sarajevo i posjetio mjesta koja mu mnogo znače. Carreras je u glavni grad BiH dolazio i u najtežim vremenima.</p>

Carreras će u pratnji Sarajevske filharmonije izvesti neke od svojih najpoznatijih arija

Slavni tenor Jose Carreras sletio u Sarajevo privatnim avionom

<p>Na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Mostar u subotu, 7. marta premijerno će biti izvedena predstava „Gradonačelnik ili Ovo je predstava o Mujagi Komadini” koju je prema autorskom tekstu Adnana Lugonića režirao Dino Mustafić.</p><p>Ova predstava je, kako je to na današnjoj pres-konferenciji kazao direktor Narodnog pozorišta Mostar, Emir Spahić, dio njihovog šireg nastojanja  da kontinuirano razvijaju svoje produkcijske kapacitete.</p><p>- Mujaga Komadina je čovjek koji je svojom vizijom i djelovanjem Mostar vidio kao javno dobro i prostor zajedničkog življenja. Naravno, riječ je, iz ove perspektive gledajući,  jednom od najznačajnijih  gradonačelnika Mostara koji je uspio  u turbulentnim, geopolitičkim previranjima tadašnjeg vremena ostaviti dubok i neizbrisiv trag u razvoju Mostara - kazao je, između ostalog, Spahić.</p><p>Lugonić je naveo da mu je   najveća odgovornost u etičkom i estetskom smislu bila biti dosljedan i ispričati priču koja je društveno odgovorna, a koja nosi vjerujem lijepu poruku i ideju.</p><p>- Jer, Mujaga Komadina je bio pragmatik u najljepšem smislu te riječi.Njemu je Mostar bio sve i sve što je radio bilo je za dobrobit grada. Mislim da nama danas generalno nedostaje tog odnosa od ljudi koji su, uslovno rečeno, na pozicijama moći koji su vlast -rekao je Lugonić.</p><p>Prema Mustafićevim riječima, neki ljudi zaslužuju da se na njih, ponovo, baci snop svjetla, a jedan od njih je nesumnjivo Mujaga Komadina.</p><p>- On je čovjek koji je za historiju ovog grada veoma značajan, ali rekao bih i šire, regionalno zato što je u njegovoj političkoj filozofiji, u njegovom svjetonazoru  bila vrlo važna emancipacija, riječ koja je na ovim prostorima itekako potrebna kao vazduh, kao voda i  zato što mi na ovim prostorima svjedočimo diskontinuitetima, a nikad historijskim kontinuitetima. I, nažalost ne postoji generacija, a to ćete vidjeti i u predstavi koja ne pamti da su , upravo, destrukcije, razaranja i određeni historijski procesi često skretali ne samo gradove već i cijele generacije žitelja u njima u neke retrogradne procese - kazao je Mustafić.</p><p>Ocijenio je da je ova predstava uz veliki trud menadžmenta produkciono i estetski na lijepom scenskom nivou regionalnog karaktera.</p><p>-  Nismo se bavili idolatrijom i nije ovo predstava koja je spomenik jednom čovjeku. Ovo je predstava i o jednom gradu. Mostar je glavni junak ove predstave i ovo je predstava koja smo uz određene vrlo lijepe, poetske refleksije Lugovića, historijske dokumente, zapise, citate, faktografije pravili teatarsku  sintezu, jedan tetarski  amaglam koji smo pretvarali u scenski pokret, kroz muziku, igru, vizualizaciju i  rekao bih da smo u tome uspjeli - podvukao je Mustafić.</p><p>Saša Oručević, prvak drame Narodnog pozorišta Mostar kazao je kako je velika stvar raditi sa imenima poput Mustafića, Lugonića, ali i glumačkog velikana, Izudina Bajrovića.</p><p>- Jako je lijepo  kada veliki glumac poput Izudina Bajrovića pristane na to da osjeti taj Mostar. On je napravio jedan liskaluk, odnosno, predstavio je  Mujagu Komadinu kao pravu lisku u odnosu sa ljudima kojima on treba i koji njemu trebaju i  uvijek je bila ta doza liskaluka. U vremenu kad je demostarizacija ovog grada na najvišem nivou, lijepo je imati predstavu koja nas sve vraća bar na sat i po u taj Mostar, koji smo neki od nas zapamtili, neki slušali, ali koji definitivno osjetimo u sebi - naglasio je Oručević.</p><p>Uz Bajrovića, Oručevića u ovom komadu igraju Faris Pinjo,Emir Sejfić, Amela Kreso, Dragana Matrak Bukvić, Emina Topalović, Jasmin Krpo i Vedran Vilogorac. U glumačkoj postavi je i novi član  ansambla Narodnog pozorišta Mostar, Armin Filipović.</p><p>Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, a muziku je komponovao Mirza Redžepagić.</p>

Jako je lijepo kada veliki glumac poput Izudina Bajrovića pristane na to da osjeti taj Mostar, kaže Oručević

Na sceni Narodnog pozorišta Mostar u subotu premijera „Gradonačelnika...“

<p>Poznati bh. humorista, autor i televizijski voditelj Osman Džiho nastavlja svoju proljetnu turneju širom Bosne i Hercegovine s autobiografskim komedi showom „U avliji“, koji je već osvojio publiku u brojnim gradovima.</p><p>Zbog velikog interesovanja publike, Sarajevo će po drugi put ugostiti Osmana Džihu u Bosanskom kulturnom centru (BKC Sarajevo) 1. aprila u 20 sati, i to upravo na Svjetski dan šale.</p><p>Publika će imati priliku uživati u jedinstvenom spoju humora, životnih priča i prepoznatljivih imitacija koje su obilježile dugogodišnju karijeru Osmana Džihe. Njegova predstava „U avliji“ donosi priče o djetinjstvu, ljudima, običajima i svakodnevnim situacijama u kojima se svi prepoznajemo, ali ispričane na način koji izaziva salve smijeha.</p><p>Turneja počinje 29. marta u Srebreniku u Gradskom teatru, zatim slijedi Sarajevo – 1. april u BKC-u, potom Mostar – 2. april u Narodnom pozorištu Mostar, dok je završnica ovog dijela turneje planirana 24. aprila u Domu kulture u Jajcu. Svi nastupi počinju u 20 sati.</p><p>- Radujem se ponovnom susretu sa sarajevskom publikom. Smijeh je najbolja terapija, a avlija je mjesto gdje se ljudi okupljaju, pričaju i smiju zajedno - poručuje Džiho uoči turneje.</p><p>Ulaznice za predstavu već su u prodaji i mogu se kupiti putem sistema www.kupikartu.ba, kao i na prodajnim mjestima.</p><p>Generalni sponzori turneje su kompanije MiH BH i Narentas.</p>

Generalni sponzori turneje su kompanije MiH BH i Narentas

Rezervišite karte na vrijeme: Smijeh uz Osmana Džihu po drugi put u Sarajevu

<p>Na sceni Sarajevskog ratnog teatra večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena predstava „Up and Down“ u koprodukciji Udruženja „Život sa Down sindromom FBiH“ i SARTR-a. Reditelj je Ermin Bravo, a uloge tumače: Ema Agić, Ahmed Mašetić, Selma Hodžić, Anes Kujović, Edna Šunjić i Harun Tanović.</p><p>Koreografiju su radile Selma Hodžić i Amila Terzimehić, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, a dramaturgiju Emina Omerović. Umjetnička saradnica za inkluziju je Alena Džebo.</p><p>- Ovo je posebna vrsta teatra, zahtjevna za izvođače jer nije lako se otvoriti – nemate lik, nemate masku, morate biti vi, na intiman način govoriti o vlastitom životu. Od ovih mladih ljudi naučili smo da, prije svega, trebaš biti beskompromisno ono što jesi - kazao je reditelj Bravo.</p>

Od ovih mladih ljudi naučili smo da, prije svega, trebaš biti beskompromisno ono što jesi, kazao je Bravo

U SARTR-u večeras predstava “Up and Down”

<p>Predstava "lajfkouč.ba" Dragana Marinkovića Mace nakon dvije rasprodate sarajevske premijere u rekordnom roku krajem marta započinje svoju prvu bosanskohercegovačku turneju.</p><p>Ovo je snažna monodrama u kojoj Maca brutalno iskreno, bez zadrške i kompromisa secira savremeno društvo. Kroz humor koji boli i riječi koje režu, publiku vodi od gromoglasnog smijeha do potpune tišine, od surove ironije do iskrenog samopreispitivanja. Nakon uspjeha predstave "Kakva ti je žena, takav ti je život", Maca se odlučuje na hrabar iskorak - stvara komad koji je istovremeno dijagnoza našeg vremena i snažan poziv na buđenje.</p><p>Pred nama stoji čovjek koji više nema potrebu da se dokazuje, već da progovori. On ne nudi rješenja, nego ogledalo, a u tom ogledalu svi mi. Smijeh koji se pretvara u stid. Suza koja oslobađa. To je predstava koja se ne gleda samo očima, već i dušom. Da li je psovka postala oružje istine, a humor način preživljavanja? "lajfkouč.ba" nije predstava koja miluje. Ona udara, provocira, razbija…</p><p>Ovo nije predstava koja miluje - ona provocira, razbija iluzije i postavlja pitanje: dokle ćemo trpjeti cirkus koji zovemo život? Ne nudi rješenja. Nudi ogledalo, a u tom ogledalu svi mi. "lajfkouč.ba" je više od predstave. To je poziv na buđenje.</p><p>Datumi i lokacije</p><p>Sarajevo - 25. mart, Bosanski kulturni centar Sarajevo - druga repriza</p><p>Brčko - 26. mart, Dom kulture Brčko - premijera</p><p>Tuzla - 27. mart, Bosanski kulturni centar Tuzla - premijera</p><p>Zenica - 28. mart, Bosansko narodno pozorište - premijera</p><p>Mostar - 29. mart, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača - premijera</p><p>Karte su dostupne na biletarnicama gdje igra predstava i putem sistema kupikartu.ba i mondoco.ba.</p>

Pred nama stoji čovjek koji više nema potrebu da se dokazuje, već da progovori

Nova predstava Dragana Marinkovića Mace "lajfkouč.ba" kreće na bh. turneju

<p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Blank” urađena prema istoimenom romanu Feđe Štukana, objavljenom 2018. godine.&nbsp;</p><p>Štukan je prikazao svoju borbu s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost. Sirova iskrenost ovog djela izazvala je brojne reakcije i među publikom i među kritikom, zbog čega je roman doživio više izdanja.</p><p>Režiju potpisuje Kokan Mladenović, a glumačku postavu predvodi autor Štukan.&nbsp;</p><p>Ostale uloge tumače: Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Amar Selimović, Boris Ler, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.</p>

Urađena prema istoimenom romanu Feđe Štukana

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Blank”

<p>Zbog tehničkih poteškoća odgađaju se pretpremijera, premijera i izvedbe za građane predstave "Teško je promijeniti dlaku", autora Feđe Isovića, u produkciji JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo (JU CKM), koje su bile planirane za 16, 17, 18. i 19. mart.&nbsp;&nbsp;</p><p>Novi termini izvođenja bit će uskoro objavljeni putem zvaničnih kanala informisanja, o čemu će javnost i publika biti blagovremeno obaviješteni. Povrat novca za kupljene ulaznice moguće je izvršiti na mjestima kupovine.</p><p>Inače, radnja predstave prati Grubog, lokalnog kriminalca koji s ambicioznom suprugom Bibom živi u luksuznom stanu, okružen ljudima iz političkog i društvenog vrha. Njihova želja za statusom, ugledom i ulaskom u "visoko društvo" pokreće niz komičnih, apsurdnih i moralno upitnih situacija.</p><p>Kada se njihov život ispreplete s predsjednikom političke stranke i njegovim krugom moćnika, granice između kriminala i politike postaju sve tanje, gotovo neprimjetne. Kroz duhovite dijaloge, britku satiru i elemente groteske, predstava razotkriva licemjerje elite, mehanizme moći i duboko ukorijenjenu korupciju, postavljajući pitanje koliko je zapravo teško – ili nemoguće – promijeniti vlastitu "dlaku".</p><p>Glumačku postavku čine Aleksandar Seksan, Vanesa Glođo, Armin Omerović, Aida Bukva, Irfan Ribić, Edin Avdagić i Vedran Đekić, donoseći živopisne i upečatljive likove kroz prepoznatljiv Isovićev humor.</p>

Aida Bukva o novoj komediji "Teško je promijeniti dlaku": Najbolje je govoriti o ozbiljnim temama kroz humor

<p>Scenografiju potpisuje Vedran Hrustanović, kostimografiju Lejla Graho, muziku bend Karne, dok je dizajn plakata radio Admir Halilović. Fotografiju potpisuje Muhamed Borović, šminku Vesna Husić, a za ton i svjetlo zadužen je Abdulamir Albaldawi. Asistent produkcije je Selma Kadrić.&nbsp;</p>

 Povrat novca za kupljene ulaznice moguće je izvršiti na mjestima kupovine

Uskoro novi datum: Odgođena premijera predstave "Teško je promijeniti dlaku" Feđe Isovića

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na repertoaru je drama „Uhvati zeca“ autorice Lane Bastašić. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija, a igraju: Vedrana Božinović, Amra Kapidžić, Dino Bajrović, Una Kostić, Ana-Marija Tomić i Mak Čengić. </p><h2>“Totovi”&nbsp;</h2><p>Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras, u 20.00 sati, prikazuje predstavu “Totovi” Ištvana Erkenja.&nbsp;</p><p>Reditelj je Andraš Urban, a uloge tumače: Sead Pandur, Davor Sabo, Adnan Kreso, Džana Džanić, Ana Mia Karić, Snežana Bogićević i Emir Fejzić.</p><h2>“Blank”</h2><p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Blank” urađena prema istoimenom romanu Feđe Štukana, objavljenom 2018. godine. </p><p>Režiju potpisuje Kokan Mladenović, a glumačku postavu predvodi autor Štukan. Ostale uloge tumače: Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Amar Selimović, Boris Ler, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.</p>

SARTR prikazuje predstavu “Totovi”, a Kamerni teatar 55 “Blank”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama "Uhvati zeca"

<p>Ime i prezime: Danka Ignjatović.</p><p>Datum i mjesto rođenja: 17. mart 1988., Sarajevo.</p><p>Šta prvo uradite kad se probudite: Odgodim alarm za još 5 minuta, bar dva puta.</p><p>Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Izabrala bih književnost ili istraživačko novinarstvo.</p><p>Šta Vam je bio prvi posao u životu: Prve honorare sam zaradila u gimnaziji za snimanje i montiranje košarkaških utakmica.</p><p>Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Knjiga.</p><p>Šta gledate na televiziji: Rijetko gledam TV, osim kada imam vrijeme za maratonski susret s Netflixom.</p><p>Šta Vas nervira: Licemjerje, ambicija bez pokrića, alavost, nasilnost u svim oblicima.</p><p>Najdraži grad: Banja Luka.</p><p>Najbolji poklon koji ste dobili: Kćerka Irina.</p><p>Čega se plašite: Ljudi bez duše i razuma.</p><p>S kim najradije pijete kafu: S Vanjom, Andreom i Lidijom.</p><p>Omiljena društvena mreža: Instagram.</p><p>Najdraža boja: Plava.</p><p>Ko Vam je uzor: Nemam uzore. Nastojim da budem dosljedna sebi.</p><p>Najdraži pisac: Meša Selimović.</p><p>Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Ograničila bih količinu moći pojedinca i odabrane grupe ljudi.</p><p>Omiljeni muzičar ili bend: To je promjenljivo. Npr., „Vaya con dios“, „Elemental“.</p><p>Omiljena pjesma: Posljednjih dana intenzivno slušam Sasjinu pjesmu "No problemo".</p><p>Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Prije sumraka", Elevterios G. Elevteriadis.</p><p>Tim za koji navijate: Nisam opredijeljena za neki određeni tim.</p><p>Omiljena narodna izreka: „Ničija nije do zore gorjela“.</p><p>Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ima ih više, ali recimo Kler Andervud (House of cards).</p><p>Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Francusku, posebno unutrašnjost.</p>

Prve honorare sam zaradila za košarkaške utakmice

Glumica Danka Ignjatović: Ograničila bih količinu moći pojedinca

<p>Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja – institucija koja je od skromnog početka izrasla u nezaobilaznog čuvara kulturnog i historijskog naslijeđa glavnog grada. Osnovan s misijom da prikuplja, proučava i prezentira bogatu prošlost Sarajeva, Muzej je tokom decenija postao mjesto susreta epoha, priča i identiteta – ustanova koja svjedoči o kontinuitetu grada koji je kroz stoljeća mijenjao oblike, ali ne i svoju dušu.</p><p>Od prvobitnog sjedišta u Vijećnici, Muzej danas ima matičnu zgradu s depoima i administracijom (vila Koste Hermana), te pet muzejskih objekata: Svrzina kuća, Despića kuća, Brusa bezistan, Muzej Sarajevo 1878-1918 i Muzej Jevreja BiH. </p><h2>Duga historija</h2><p>Godišnjica je bila prilika da se podsjeti na značaj ove institucije, ali i da se otvore pitanja o njenoj ulozi u savremenom društvu. O tome, kao i o planovima za budućnost, razgovarali smo s direktoricom Muzeja Sarajeva Indirom Kučuk Sorguč.</p><p>- Muzej Sarajeva je kroz svoju dugu historiju bio i ostao živa institucija kolektivnog pamćenja Sarajeva, mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost – ne kao apstraktne crtice iz udžbenika, nego kao stvarne priče koje oblikuju identitet našeg grada. Kroz muzeološki obrađene predmete i izložbe u naših pet depandansa – od neolita, antike, osmanske i austrougarske arhitekture do priča Jevreja Bosne i Hercegovine i svakodnevnog života Sarajeva – mi čuvamo sjećanja koja bi bez nas i bez srodnih institucija nestala u prolazu vremena – rekla nam je Kučuk Sorguč. </p><p>Prateći dinamiku savremenog društva, Muzej je, dodaje, nastojao prilagoditi sadržaje svim generacijama.</p><p>- U današnjem dinamičnom društvu, gdje se informacije brzo izmjenjuju, naša je uloga prevoditi historijske narative na jezik koji razumiju savremene generacije. To radimo kroz interaktivne programske sadržaje – VR priče, edukativno-kreativne radionice, pozorišne predstave, multimedijalne pristupe i događaje koji historiju čine bliskom i relevantnom. Program koji smo organizirali 19. februara, uključujući predstave Karađoza za djecu i edukativne radionice, pokazuje kako muzejski prostor može biti mjesto učenja kroz igru, kreativnost i iskustvo, a ne hermetični neoživljen repozitorij. Takav pristup omogućava da naše kolektivno pamćenje ne ostane unutar zidova muzeja, već da živi u svakoj generaciji građana – povezujući ih s korijenima, ali i potičući kritičko razmišljanje o identitetu Sarajevu danas – dodala je direktorica ove institucije.</p><h2>Više misija</h2><p>Strategija razvoja Muzej Sarajeva, dodaje, zasniva se na jačanju edukativne uloge, digitalizaciji sadržaja, internacionalnoj saradnji i razvoju naučno-istraživačkog rada. Fokus je na programima za mlade i porodice, interaktivnim i multimedijalnim postavkama te većoj digitalnoj dostupnosti muzejske građe.</p><p>Istovremeno, Muzej će intenzivirati saradnju s regionalnim i evropskim partnerima kroz zajedničke projekte i gostujuće izložbe, ali i nastaviti njegovati nematerijalno naslijeđe, poput programa „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“. Posebno važan segment ostaje naučno-istraživački rad i izdavanje stručnog časopisa „Prilozi za proučavanje historije Sarajeva“ čime Muzej potvrđuje svoju ulogu relevantne kulturne i naučne institucije.</p><p>- Naš cilj je da Muzej Sarajeva bude istovremeno čuvar baštine, edukativni centar, međunarodni kulturni partner i relevantna naučno-obrazovna i kulturno-umjetnička institucija – mjesto gdje prošlost nije zatvorena u vitrini, već aktivno sudjeluje u oblikovanju savremenog identiteta Sarajeva – pojasnila je Indira Kučuk Sorguč.</p>

Premijerno prikazan film "Mostarska lasta": Legendarni skokovi i lirski odjek Neretve

Skenderija u znaku Karerasa: Počeo veliki koncert

Uoči bosanskohercegovačke turneje Goran Vinčić Vinča za "Dnevni avaz": Sarajevo je grad kojeg je obilježio humor

Hose Kareras posjetio Roditeljsku kuću u Sarajevu i pružio podršku djeci oboljeloj od raka

Književnik Vedis Pajazetović: Plašim se gubitka voljene osobe

Nakon prestižnog priznanja, italijanski mediji pišu o filmu DOM, priči o djeci iz Doma Bjelave

Slavni tenor Jose Carreras sletio u Sarajevo privatnim avionom

Na sceni Narodnog pozorišta Mostar u subotu premijera „Gradonačelnika...“

Rezervišite karte na vrijeme: Smijeh uz Osmana Džihu po drugi put u Sarajevu

U SARTR-u večeras predstava “Up and Down”

Nova predstava Dragana Marinkovića Mace "lajfkouč.ba" kreće na bh. turneju

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Blank”

Uskoro novi datum: Odgođena premijera predstave "Teško je promijeniti dlaku" Feđe Isovića

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama "Uhvati zeca"

Glumica Danka Ignjatović: Ograničila bih količinu moći pojedinca

Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja: Mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost

Kultura

Premijerno prikazan film "Mostarska lasta": Legendarni skokovi i lirski odjek Neretve

Skenderija u znaku Karerasa: Počeo veliki koncert

Uoči bosanskohercegovačke turneje Goran Vinčić Vinča za "Dnevni avaz": Sarajevo je grad kojeg je obilježio humor

Hose Kareras posjetio Roditeljsku kuću u Sarajevu i pružio podršku djeci oboljeloj od raka

Književnik Vedis Pajazetović: Plašim se gubitka voljene osobe

Nakon prestižnog priznanja, italijanski mediji pišu o filmu DOM, priči o djeci iz Doma Bjelave

Slavni tenor Jose Carreras sletio u Sarajevo privatnim avionom

Na sceni Narodnog pozorišta Mostar u subotu premijera „Gradonačelnika...“

Rezervišite karte na vrijeme: Smijeh uz Osmana Džihu po drugi put u Sarajevu

U SARTR-u večeras predstava “Up and Down”

Nova predstava Dragana Marinkovića Mace "lajfkouč.ba" kreće na bh. turneju

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Blank”

Uskoro novi datum: Odgođena premijera predstave "Teško je promijeniti dlaku" Feđe Isovića

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama "Uhvati zeca"

Glumica Danka Ignjatović: Ograničila bih količinu moći pojedinca

Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja: Mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost