Decenije povlačenja užeta stranaka na svoju stranu dovele su do obesmišljavanja svakog vida dogovora i pregovora. Pri tome, nisu vodeće stranke koristile snagu, a plaho ni pamet, već nacionalističku retoriku, poruke nasilja, nadmenosti i moći. "Niko kao mi.“A onda dođoše na red lokalni izbori i, gle čuda, te moćnike zamijeniše mladi, manje zadojeni mržnjom. Isto se desi dvije godine kasnije na općim izborima.Normalan čovjek bi pomislio da su pojedini političari naučili lekciju, da čak ovako malom zemljom i ne tako ogromnim brojem građana mogu upravljati, srozati svaki segment njihovih života, prodajući im maglu u vidu boljeg života jednih ako oni drugi tamo budu jadniji, bjedniji, ali ne dovijeka.Dio političke scene, pretežno one koja dolazi iz manjeg bh. entiteta RS, u posljednje vrijeme potpomognute oslabljenom SDA iz FBiH, smatra strance u našoj zemlji uljezima. A ti stranci, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, iako tjeraju naše vlasti da rade svoj posao, zbog čega nailaze na otpor, najčešće ističu sve benefite koje naša država ima. A tu ne govorimo samo o prirodnim ljepotama, prema kojima se odnosimo kao prema tuđem. Ovdje govorimo o snažnim porukama koje svako od njih šalje, a to je da BiH može i mora bolje, da su suživot i poštovanje osnova. I oni su ti koji „otvaraju oči“ domaćim političarima i koji uporno ponavljaju da su građani umorni od njih.Konkretno, posljednji primjer je zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Distrikt Brčko Džonatan Menuti (Jonathan Mennuti), koji je u razgovoru za "Avaz“ rekao da su „građani umorni od stalnog širenja straha, a mladi odlučuju da svoju budućnost grade negdje drugo“.Kakva sramota što političari to ne vide, već im gosti države to moraju poručivati. Dakle, bavite se građanima ove države koju predstavljate, jer da nije onih koji su vas birali, ne biste ni vi bili tu gdje jeste. Dajte im šansu, dostojanstvo, i uvidite da nemate više koristi od zapaljivih retorika.S trenutnim vlastima tek vidimo koliko su razgovori, pregovori, dijalozi važni za sve nas, i Hrvate, i Bošnjake, i Srbe, i ostale. Napredak je tu, ali mi to možemo i moramo bolje i više.

Dio političke scene, pretežno one koja dolazi iz manjeg bh. entiteta RS, u posljednje vrijeme potpomognute oslabljenom SDA smatra strance uljezima

Otvorite oči

Gledam na televiziji stanovitog predstavnika neformalne grupe mladih, ovih što traže subvencije za stanove. Veli on, otprilike, ovako: “Omogućavanjem da kupimo stan Vlada nas motivira da ostanemo u BiH. Ali, ako je 10 hiljada koje su nam obećali puno, onda možemo samo očekivati da se mladi nastave masovno seliti iz ove zemlje i tako će ova zemlja ostajati bez radne snage. A mi imamo najbolju radnu snagu, to se vidi gdje god da odemo u Evropu.”Molim? Kako? Šta? Prema kojim tačno parametrima je naša radna snaga dobra i u kojim to poslovima, a kamoli najbolja u Evropi? Je li postoje neka istraživanja, podaci, činjenice koje bi to iole potvrđivale?Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine doživjela je debakl na Evropskom prvenstvu i službeno je posljednje plasirana ekipa. Naravno, debakl je ono što 30 godina doživljava većina bh. sportova koji još nemaju nijednu medalju osvojenu na nekim olimpijskim igrama.<h2>PISA rezultati</h2>Prema PISA-a rezultatima, one jedne godine kad smo izašli, naši učenici su bili na samom evropskom začelju.Univerzitet u Sarajevu nalazi se na 1.593. mjestu najboljih visokoškolskih ustanova u svijetu, što je još i dobro, jer je unutar 5 posto.Nedavno je objavljeno istraživanje koje je utvrdilo da su Bosanci i Hercegovci digitalno najnepismeniji narod u Evropi te da je čak 41 posto njih ispod osnovnog nivoa digitalnih vještina, što podrazumijeva stvari tipa da znaju uključiti kompjuter.Koja god oblast da se zagrebe, vrlo je vjerovatno da su Bosanci i Hercegovci, nažalost, u donjem dijelu Evrope.Ne mora to samo po sebi biti loše ako to sebi priznaš i onda tražiš načine i mogućnosti kako da budeš bolji. Nisi loš čovjek niti negativac ukoliko imaš 120 kilograma, no hvale je vrijedno ako uložiš muku i trud da smršaviš, prije svega radi vlastitog zdravlja, ali i drugih beneficija koje će ti to donijeti.<h2>Bez konkretnog rezultata</h2>No, u našem društvu imamo upravo potpuno obratnu praksu: da čovjek od 120 kilograma uvjerava i nas i samog sebe kako je najljepši, najzdraviji i najbolji iako i sam pogled na njega govori suprotno.Tako dobivamo narod čiji pripadnici s majčinim mlijekom postaju fudbalski stručnjaci, geopolitički analitičari, eksperti za vakcine... Samo, kada treba ostvariti neki konkretan rezultat u nečemu, to nekako u pravilu izostane. No, nikada nije do nas, nego da države, sistema, okruženja, novca... Ili, kako je to efendija Mustafa Spahić svojevrsno genijalno opisao: „Narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica.“&nbsp;

Narod univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica

Zdravi Bosanac od 120 kila

Ermedin Demirović najbolji je igrač njemačkog Augzburga u 2023. godini. To su odlučili navijači kluba, a kako se obično kaže – njih se ne može prevariti.Fudbalski reprezentativac Bosne i Hercegovine je odigrao fantastičnu proteklu polusezonu u kojoj je dobio povjerenje trenera i kluba te kapitensku traku. Postigao je osam golova i zabilježio pet asistencija na 18 utakmica.S takvim učinkom, Demirović se nalazi među deset najkorisnijih fudbalera Bundeslige. Ispred njega su, između ostalih, Hari Kejn (Harry Kane), koji igra s Bajernom, i Viktor Bonifejs (Victor Boniface), napadač lidera tabele Bajera iz Leverkuzena. Demirović se s njima „bori“ u dresu Augzburga, 12. ekipe Bundeslige, što je još veći uspjeh.Nadamo se da će Demirović nastaviti sa sjajnim partijama i da će pomoći BiH u utakmicama baraža za Evropsko prvenstvo.Ermedin Demirović rođen je 25. marta 1998. godine u Hamburgu, Njemačka. Dan pred svoj 23. rođendan debitirao je za reprezentaciju BiH, za koju je sakupio 21 nastup i dao jedan gol.

Najbolji u Augzburgu i jedan od najefikasnijih u Bundesligi

Ermedin Demirović: Sjajni Bosanac

Statistički izvještaji na početku svake naredne godine potvrđuju da smo se u prethodnoj dodatno zadužili. I to mnogo. Od ukupno 23,3 milijarde ukupnih kredita, građani ove zemlje, pokazali su podaci Centralne banke BiH, otplaćuju 11,7 i za više od 800 miliona maraka su zaduženiji nego godinu ranije.Mizernim primanjima ogromna većina stanovnika ove zemlje ne može riješiti niti jedno egzistencijalno pitanje, pa se donekle razumljivim posmatraju skoro pa doživotna zaduženja za kupovinu stana ili malo funkcionalnijeg i mlađeg automobila. Kao da je normalno, naviknuti smo na informacije da se novim kreditima i djeca opremaju za školu, organiziraju svadbe, maturska i svakojaka slavlja, ali i dženaze i sahrane, na rate se kupuju ogrjev i odjeća, otplaćuju ljetovanja i liječenja.Ekonomska kriza i poskupljenja, koja su posebno izražena u posljednjih nekoliko godina, isušuju novčanike, pa se među ponudama kredita za penzionere, studente, poljoprivrednike namjenskih, nenamjenskih, brzih, stambenih, dugoročnih, svakakvih, od prije nekoliko godina postepeno našao i kredit za pripremu zimnice.U zvaničnu statistiku, naravno, ne ubrajaju se zapisi u teke u lokalnim trgovinama, jer definitivno smo došli u fazu kada veliki broj građana ni hranu ne može kupiti, a da se ne zaduži.Za filozofiranje, najave i populizam vremena više nema. Umjesto hvalospjeva o rekordnim prihodima i beskonačnih analiza koliko bi državu koštao malo bolji standard radnika, penzionera, građana, čekaju se konkretne i opipljive odluke, jer ovako dalje ne može.

Mizernim primanjima ogromna većina stanovnika ove zemlje ne može riješiti niti jedno egzistencijalno pitanje

Život na kredit

U svijetu sporta nije rijetkost da igrači ne igraju za svoju matičnu zemlju. Takav je slučaj i s Jankom Božovićem, desnim bekom reprezentacije Austrije.U svojoj 38. godini rođeni Baranin još nije rekao posljednju riječ na rukometnim parketima, a da je to činjenica, dokaz je i utakmica protiv favorizirane Španije.Nije možda Božović bio najefikasniji, ali je uradio ono o čemu drugi mogu samo maštati. Poslao je evropske viceprvake kući već u grupnoj fazi Evropskog prvenstva golom u posljednjim sekundama susreta, a ono još važnije, osigurao je svojoj reprezentaciji prolazak u narednu fazu takmičenja.Austrijska selekcija je jedno od najvećih iznenađenja turnira, a svaki sljedeći uspjeh koji postignu na Euru bit će zahvaljujući sjajnom Božoviću.Božović trenutno nastupa u Kataru. U svojoj bogatoj karijeri igrao je, između ostalih, za njemačke Fuhse Berlin, Gumerzbah, a bio je član i Meškov Bresta, skopskog Metalurga i lisabonskog Sportinga.

Bek je donio selekciji svoje zemlje prolazak dalje

Janko Božović: Ohladio "Crvenu furiju"

Odluka da se na desetogodišnjicu nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu priznanje za poseban doprinos u radu te ustanove dodijeli i Fehimu Škaljiću ponovo je u javnost izbacila ime autoritativnog političara i višedecenijskog aktiviste i entuzijaste u promoviranju Sarajeva kao prijestonice, ali i najboljih interesa Bošnjaka.Škaljić je zapamćen kao načelnik Općine Stari Grad i kao pripadnik stare sarajevske porodice, naporno je radio na zbližavanju ljudi nezavisno od njihovog porijekla ili njihove nacionalne pripadnosti, ali je istovremeno bio i moralni čuvar tradicije svog naroda.Škaljić je prije rata obavljao važne društvene i političke funkcije, a nakon rata bio je direktor "Avaza“.Potom, kao član SBB-a, bio je izabran za federalnog i, nakon četiri godine, za državnog poslanika.Godinu je obavljao i dužnost predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.Usto, značajan je i njegov angažman u Bošnjačkom institutu, koji je prerastao u značajnu instituciju, gdje je i danas na čelu Upravnog odbora.Iz svih ovih razloga, kao i iz temeljitog svakodnevnog rada Fehima Škaljića potpuno je jasno zašto se među ovogodišnjim laureatima, kao što su reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović ili akademik Enes Karić, našlo i njegovo ime.

Dugogodišnji politički rad i djelovanje rezultirali zasluženim priznanjem

Fehim Škaljić: Zasluženo u društvu velikih

Možete li zamisliti dan kada doživimo da se zatvore vrata i stave katanci na pozorište?! Sjećate li se one sramote kada se to desilo sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine? Jer nije bilo para za njih, nije bilo podrške, nije bilo dovoljno ljubavi...Je li građanima ove države jasno da kulturni radnici daju maksimume od sebe ne bi li neki nivo održali? Je li nam isto tako jasno da oni to ne bi trebali raditi? U normalnoj državi svakako da ne bi. No, opet je tu ona činjenica da živimo u Bosni i Hercegovini – apsurdistanu. Vlasti se ne brinu o tome, kao što se plaho ne brinu ni o drugim sferama. A trebale bi. Zato su, valjda, te silne pozicije na općinskim, kantonalnim, federalnom i državnom nivou tu.Godinama se govori, apelira, traži, haman pa moli da se više ulaže u kulturu i naše kulturne institucije. Ali slabo od toga šta urodi plodom.Kako je glumac Ermin Sijamija rekao za „Avaz“, ako je kultura stvar identiteta jedne države, želimo li mi uopće taj identitet, koliko se uopće ta država bavi identitetom?!E, tu se sve naše političke elite slažu – u (ne)kulturi. Zamislite koliko bi i ovako odlične predstave, naprimjer, Narodnog pozorišta Sarajevo bile još bolje uz odgovarajuću podršku. To su ljudi koji svojom kreativnošću i imaginacijom nadomješćuju nedostatak novca.I hvala im na tome, oni su na braniku odbrane identiteta ove države. Jer da su pustili da oni na vlasti odlučuju, već bi do sada bili katanci na vratima. A to kako preživljavaju, samo oni znaju.

Kulturni radnici svojom kreativnošću i imaginacijom nadomješćuju nedostatak novca

Konsenzus za (ne)kulturu

Krilni napadač madridskog Reala Vinisijus Žunior (Vinicius Jr.) je u drugom ovosezonskom El Klasiku uništavao odbranu Barcelone, a to je rezultiralo pobjedom „Kraljevskog kluba“ i osvajanjem Superkupa Španije.Pokušavali su ga Katalonci zaustaviti, ali Brazilac je bio neuhvatljiv za protivničke defanzivce. U tri navrata je zbog njega protivnički golman Penja (Pena) morao loptu vaditi iz mreže.Vinisijus ih je načeo već u 7. minuti, kada je poput munje protutnjao i ostavio zbunjene rivale u prašini, da bi nakon toga i zatresao mrežu. Drugi gol na svoj konto je upisao tri minute kasnije, nakon novog odličnog poteza, da bi het-trik kompletirao u 39. minuti golom s bijele tačke.Fenomenalni Brazilac se kao član Reala mnogo puta susreo s kritikama, pa je takav slučaj bio i u nekim trenucima ove sezone. Međutim, Vinisijus iznova i iznova uspijeva dokazati da je on sljedeća zvijezda madridskog velikana i onaj koji će kroz godine donositi uspjehe u Madridu.

Fudbaler madridskog Reala je upisao het-trik u El Klasiku

Vinisijus Žunior: Nezaustavljivi Brazilac

Vrsni stručnjak u polju urološke hirurgije i veliki humanista dr. Vladimir Kojović iz Beograda ovih dana boravio je u Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu te je iskazao želju i volju da pomogne u edukaciji bh. ljekara, posebno mladih.Osim edukacije ljekara, spreman je raditi i potrebne operacije u BiH kako bi olakšao život pacijentima, odnosno da ne moraju ići za Beograd, nego da sve potrebno mogu dobiti u Sarajevu.Dr. Kojović kaže da je cilj da svi građani svijeta imaju dostupnu pomoć da rješavaju svoje zdravstvene tegobe, posebno one koje su još, nažalost, na Balkanu tabu tema.Ovaj vrsni stručnjak prvi je ugradio vještački urinarni sfinkter kod muškarca čiji je cilj postizanje kontrole mokrenja, a pomaže i onima koji imaju problema s erektilnom disfunkcijom ili impotencijom te obavlja operacije spolnog organa, tačnije formiranje novog.Tokom karijere bio je posvećen i humanitarnom radu pa je posjetio nekoliko afričkih zemalja gdje je pomagao i liječio tamošnje stanovništvo.

Želi educirati bosanskohercegovačke ljekare

Vladimir Kojović: Humanista i stručnjak

Iza nas je sezona praznika, vjerskih i svjetovnih, međunarodnih i neustavnih, tokom kojih se kuće povratnika u manjem bh. entitetu već godinama zaključavaju ili privremeno napuštaju. Već naviknuti na uvrede, provokacije, pucnjavu, pa i fizičke napade, ljudi koji se zbog svoje nacionalne pripadnosti pretvaraju u mete nacionalističkog divljanja u zaštitu institucija ne mogu se pouzdati.Činjenica da se to već kontinuirano događa u RS, a da vinovnici po pravilu ostaju nekažnjeni, ove godine izazvala je nemile scene i u nekim sredinama u FBiH, pa s obzirom na istupe političara koji su tenzije doveli do usijanja, čak se može konstatirati da je sreća što je sve prošlo i bez težih posljedica.Poznata je praksa da se policija u RS ponaša po principu sportskog ribolova "uhvati, fotografiraj i pusti", pa je jasno da će, uprkos brzom otkrivanju i hapšenju, oni koji se ni Božiću ne znaju radovati bez uvreda na račun povratnika ostati nekažnjeni. Međutim, gdje je u svemu vlast i može li biti abolirana od odgovornosti?Evidentno je da ni u posljednjim, kao ni u slučajevima ranijih napada na povratnike od koristi neće biti ni posjete i deklarativna podrška ministra ljudskih prava Sevlida Hurtića, koji se kao predsjednik male i široj javnosti skoro nepoznate stranke Bosanskohercegovački zeleni preko noći našao na ovoj poziciji. Nikada kao u ovim kritičnim danima nije očiglednije da su Bošnjaci i Hrvati građani drugog reda koji u RS treba da trpe, strahuju i šute da ne bi bilo gore, pa bi i Hurtić trebao uraditi inventuru onoga što (ne) radi da bi bilo drugačije.Istovremeno, dok sa sigurne udaljenosti i bez direktnih nadležnosti najavljuje hapšenje predsjednika RS Milorada Dodika, federalni ministar Ramo Isak, predsjednik nedavno formirane stranke Snaga naroda, takve sposobnosti mogao bi demonstrirati u slučajevima iživljavanja nad povratnicima.Poprilično je jasan način sklapanja vlasti u BiH i popunjavanja kadrovskih križaljki. Pod lupom medija i javnosti bili su i dosadašnja karijera, stepen obrazovanja i način imenovanja svih zvaničnika. Zato i na ovom pitanju očekujemo konačan odgovor – mogu li kadrovska rješenja i dalje zavisiti od rezultata izbora i stranaka koje čine vlast ili na čelnim pozicijama ipak moraju biti najbolji, najobrazovaniji, najsposobniji i ljudi koji kompetentnost dokazuju vlastitom biografijom.

Ko može zaštititi bošnjačke povratnike u RS, gdje su u svemu ministri Hurtić i Isak, i može li vlast biti abolirana od odgovornosti

Posljednji incidenti zabilježeni u Vlasenici i Potočarima

Odgovornost države

Samir Fočo obradovao je Bosance i Hercegovce nakon što je početkom sedmice koja je iza nas objelodanjeno da je dobitnik prestižne nagrade Emi u kategoriji “Izvanredna montaža zvuka za dokumentarni ili reality program” za montažu zvuka u filmu „Moonage Daydream“ autora Breta Morgena (Brett).<h2>Holivudski projekti</h2>Riječ je o muzičko-dokumentarnom filmu koji je posvećen slavnom Dejvidu Bouviju (David Bowie), a svjetsku premijeru je imao 2022. godine na Filmskom festivalu u Kanu.Film, za koji Morgen potpisuje scenarij, režiju, produkciju i montažu, donosi do sada neobjavljene snimke iz ličnog arhiva Bouvija i pruža intiman uvid u život i umjetnički put jednog od najutjecajnijih muzičara svih vremena.Fočo iza sebe ima zavidnu biografiju, u koju je upisano i to da je radio i na drugim velikim holivudskim projektima, poput „Nemoguće misije“, „Alise u zemlji čuda“, „Ubistva u Orient Expressu“ te “Harryja Pottera i darova smrti“.S bh. oskarovcem Danisom Tanovićem sarađivao je na filmovima „Cirkus Kolumbija“ i „Epizoda u životu berača željeza“, koji je 2013. godine osvojio Srebrenog medvjeda na Berlinaleu, te „Uspjehu“ – prvoj regionalnoj seriji u HBO produkciji.<h2>Uvjeti za rad</h2>Nakon ove sjajne vijesti Fočo nije kontaktirao s medijima i o njemu se ne zna mnogo. On nije prvi umjetnik koji nakon trijumfa želi ostati u svojoj samozatajnosti i svoju sreću zbog uspjeha ne dijeliti sa širom publikom.Fočo je tako u bh. vitrinu priznanja dodao i Emija, i to pored Oskara, Pulicera, Zlatnog medvjeda...Uglavnom su to uspjesi pojedinaca i njihovih timova koje su postigli bez značajnije ili nikakve podrške države.Ovdje su uvjeti za rad veoma loši, pa je očekivati da će nam lijepe vijesti i dalje stizati od umjetnika koji su svoju bh. adresu zamijenili onom u inozemstvu.<h2>Svirao u “Grafitima”</h2>Samir Fočo rođen je u Sarajevu 25. aprila 1972. godine, a sada ima i adresu u Londonu.Svojevremeno je svirao bubnjeve u grupi Bakira Hadžiomerovića „Grafiti“.Samirov brat je popularni Emir Fočo, poznatiji kao DJ Focho.

Sarajlija s adresom u Londonu dobio nagradu Emi 

 Fočo: U bh. vitrinu priznanja dodao i Emija, i to pored Oskara, Pulicera, Zlatnog medvjeda...

Samir Fočo: Samozatajni laureat

Dok se inflacija lagano ispuhuje, građani BiH i dalje su suočeni s nenormalno visokim cijenama. Kao svojevrsnu utjehu, vlasti su im ponudile „zaključane cijene“. Tu akciju jedni kude, drugi hvale, a stručnjaci sumnjaju u njene efekte.Iako je cijena potrošačke korpe u proteklom mjesecu bila nešto niža u odnosu na novembar, prosječna plaća isplaćena u FBiH jedva da mrda. Cijelih pet KM je bila viša nego mjesec ranije. A u borbi za više plaće sindikati su za sada bezuspješni.Činjenice pokazuju da je kupovna moć građana opala. Prema podacima Porezne uprave FBiH, u najrastrošnijem mjesecu decembru 2023. zabilježen je manji promet nego u isto vrijeme godinu prije. Za jedne koji su se nadali rekordnoj potrošnji bilo je to iznenađenje, za druge, one koji pomno prate ekonomske tokove i kretanja, baš i ne. Novčanici građana su sve tanji, a i sve je više onih koji su ovdašnje adrese zamijenili slovenskim, austrijskim, njemačkim, bjelosvjetskim.Neka bolja vremena, kada cijene nisu izazivale šok za šokom, ostat će, izgleda, samo kao sjećanje.Tako je poskupljenje plina ponovo aktuelno nakon novog ugovora „Energoinvesta“ i „Sarajevogasa“ iz Istočnog Sarajeva kojim je za naredne tri godine definirana nova cijena transporta, a veliko je pitanje šta će biti s gorivom. Pad cijena goriva sada je ponovo pod upitnikom.Nakon što su SAD i Velika Britanija zbog napada pobunjeničke grupe Huta na teretne brodove u Crvenom moru provele velike zračne udare na ciljeve u Jemenu cijene nafte su već u petak porasle za četiri posto, a rastu i cijene zlata. Logično, raste i zabrinutost građana od mogućeg novog cjenovnog udara. Agoniji s cijenama, čini se, nema kraja.

Poskupljenje plina ponovo aktuelno, a veliko je pitanje šta će biti s cijenama goriva

Agonija s cijenama

Još vikend da prođe i zvanično dočekujemo najdepresivniji dan godine „Blue Monday“. Pri tome, januar se smatra jednim od najdepresivnijih mjeseci u godini. Još živimo u državi Bosni i Hercegovini... Pa sama ta činjenica dovoljna je da se osjećamo izgubljeno, depresivno, tužno, jednostavno bez izlaza.A zašto je to tako?Društvene norme koje nam se nameću kao poželjne, normalne i smatraju se pod moranjem opterećuju i psihički najjačeg čovjeka. Znate ono, smršavjet ću, udebljati se, promijeniti boju kose, udati se, oženiti, razvesti, dobiti dijete, udomiti cuku, macu, kupiti stan, pronaći posao, pronaći novi posao, cijeniti sebe više, druge i slične odluke koje najčešće donosimo prije Nove godine, a odnose se za narednu. Ta euforija već 1. januara splasne. Odustanemo od većine „zadatog“ i osjećamo se poraženo, kao da smo odustali. I krivimo se.A, ustvari, ništa od toga ne moramo. Drugo, realnost nas zdrma kao grom iz ne baš tako vedrog neba. Sjetimo se da je minimalna plaća u FBiH povećana za tek 23 KM, a blagdane i novogodišnje praznike proslavili smo unaprijed trošeći zarađeni novac, posuđujući, krpeći se da se ispoštuje tradicija.Proslavili smo, a sada treba izdržati život!Gore, nadamo se, ne može. Da zlo ne čuje.

Blagdane i novogodišnje praznike proslavili smo unaprijed trošeći zarađeni novac

Izdržati život

Ja sam kao Bendžamin Baton, rodio sam se star, a umirem mlad. Tako je govorio Zlatan Ibrahimović, za kojeg smo pisali da je kao vino – što stariji, to bolji. Ako se isto može reći za još jednog fudbalera, to je onda, sigurno, kapiten fudbalske reprezentacije BiH i Fenerbahčea Edin Džeko. Iako će u martu ove godine proslaviti svoj 38. rođendan, Džeko i dalje nemilosrdno trese protivničke mreže i još je nezadrživ za svoje čuvare. U Turskoj mu ne mogu ništa. Mnogi su mislili da će Edin “povući ručnu“, da u Istanbul stiže da odradi dvije sezone, uzme dobru svotu novca i onda se, vjerovatno, oprosti od fudbala.Ali ne. Džeko je u Fenerbahče stigao da mu donese titulu prvaka Turske, prvu poslije punih deset godina. Od dolaska na Bosfor odigrao je 24 utakmice i dao čak 20 golova u svim takmičenjima, a na to sve dodao je i sedam asistencija. Od toga 16 pogodaka je postigao u Superligi, gdje je uvjerljivo prvi strijelac – ima četiri gola više od Maura Ikardija (Icardi).Svoj šampionski mentalitet prenio je na saigrače, a koliko je ugledan i važan, dovoljno govore i njegove „menadžerske“ aktivnosti.Pomogao je Feneru da završi transfer Leonarda Bonućija (Bonucci), prvaka Evrope s Italijom i bivše zvijezde Juventusa. Na Edinov nagovor, u Istanbul stiže i bh. reprezentativac Rade Krunić. Zbog Džeke svi u BiH navijaju za Fener. Nadamo se da će Edin na kraju osvojiti titulu prvaka Turske, a onda naljeto predvoditi „Zmajeve“ na Evropskom prvenstvu. Vjerujemo da će prethodno Džeko i društvo proći baraž.&nbsp;

Nemilosrdno trese protivničke mreže, u Turskoj mu ne mogu ništa

Edin Džeko: Kao vino

Održana je proslava još jednog neustavnog dana Republike. Na prvu, Milorad Dodik je mogao da likuje jer se ove godine baš potrudio. Banjom Lukom su, u noćnim satima, defilirali policajci, vatrogasci, sportisti, praćeni urlanjem Baje Malog Knindže i Danice Crnogorčević, a RS se potrudio da uzduž i poprijeko zakiti i praznično ustroji.Ipak, Dodik ima i više nego dovoljno razloga da bude zabrinut. Na ovogodišnjoj proslavi nije bilo nikog bitnijeg iz Crne Gore, uključujući lidera prosrpske opcije Andriju Mandića, koji se izvukao da ne može jer slavi slavu.Pragmatični predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odavno ne prisustvuje, jer ne treba mu ta kompromitacija. Ipak, 9. januar je poštovao do sada šaljući drugog do sebe, premijerku Anu Brnabić. Ove godine Dodik je dodatno srozan u očima Vučića, pa mu je poslao ministra odbrane i predsjednika Skupštine.Uprkos Dodikovim očekivanjima i odlikovanjima, na proslavi 9. januara se nije pojavio ni mađarski premijer Viktor Orban, jedini evropski državnik koji održava odnose s Dodikom. Ne samo da nije bilo Orbana nego mađarskom premijeru Dodik nije bitan ni toliko da mu pošalje nekog zamjenika ministra, konzula ili barem općinskog vijećnika.Na proslavi neustavnog dana RS nije bilo nikoga iz HDZ-a. Godine 2019. Čović i Bevanda sjedili su u prvom redu, uz Dodika.Udarni strani gost bio mu je ruski ambasador. Osim njega, spao je na to da se razmahuje knindžama, kusturicama, bećkovićima, lukasima i ostalom srpskom folkersko-intelektualnom estradom.Dodik ostaje sve usamljeniji i izoliraniji. I to je jedina istina o rezultatima njegove politike.

Spao je na to da se razmahuje knindžama, kusturicama, bećkovićima i ostalom srpskom folkersko-intelektualnom estradom

Ostao je sasvim sam

Majami Hit je u eri 53-godišnjeg stručnjaka Erika Spolstre (Spoelstra) čak sedam puta bio u finalu NBA lige, dok su se uspjeli titulom prvaka okititi tri puta.Za trenera Majamija sada je stigla i nagrada u vidu najvrednijeg ugovora za jednog trenera u historiji najjače košarkaške lige svijeta. Spolstra je produžio ugovor na čak osam godina, za koje će zaraditi više od 120 miliona dolara, dakle 15 po sezoni.Spolstra je u Majamiju već 29. sezonu, a čak 16. kao glavni trener. U toj ulozi je u eri Lebrona Džejmsa (James) četiri puta zaredom ušao u finale, osvojivši titule 2012. i 2013., da bi onda dva puta senzacionalno došao do finala s ekipom (2020. i 2023.), ali tada nije imao toliko sreće, te su Majami u finalu pobijedili Los Anđeles Lejkersi odnosno Denver Nagetsi.Inače, Spolstra je i 4. trener po broju pobjeda s jednom ekipom u historiji NBA lige. On ih je ostvario 725 u regularnom dijelu sezone.

Otvorite oči

Zdravi Bosanac od 120 kila

Ermedin Demirović: Sjajni Bosanac

Život na kredit

Janko Božović: Ohladio "Crvenu furiju"

Fehim Škaljić: Zasluženo u društvu velikih

Konsenzus za (ne)kulturu

Vinisijus Žunior: Nezaustavljivi Brazilac

Vladimir Kojović: Humanista i stručnjak

Odgovornost države

Samir Fočo: Samozatajni laureat

Agonija s cijenama

Izdržati život

Edin Džeko: Kao vino

Ostao je sasvim sam

Erik Spolstra: Najvredniji ugovor ikad

Kolumne

Otvorite oči

Zdravi Bosanac od 120 kila

Ermedin Demirović: Sjajni Bosanac

Život na kredit

Janko Božović: Ohladio "Crvenu furiju"

Fehim Škaljić: Zasluženo u društvu velikih

Konsenzus za (ne)kulturu

Vinisijus Žunior: Nezaustavljivi Brazilac

Vladimir Kojović: Humanista i stručnjak

Odgovornost države

Samir Fočo: Samozatajni laureat

Agonija s cijenama

Izdržati život

Edin Džeko: Kao vino

Ostao je sasvim sam

Erik Spolstra: Najvredniji ugovor ikad