U trenucima kada se i Njemačka bavi crnim statistikama i suočava s posljedicama pandemije, ambasadorica te zemlje u BiH Margret Uber (Uebber) uručila je dva respiratora Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Riječ je o donaciji vlade Njemačke, a uređaje su dobile i bolnice u Sarajevu, Banjoj Luci, Zenici, Tuzli i Novoj Biloj.Činjenica da prijatelj kojem je kuća u plamenu pruža crijevo da sačuva i komšijin krov nad glavom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. BiH i njeni građani su i do sada, a u krizama i katastrofama ponajbolje, znali ko im je prijatelj. Ovakav gest Njemačke i ambasadorice Uber samo je potvrda dugogodišnjeg prijateljstva, partnerstva i solidarnosti.Margret Uber rođena je 11. januara 1959. godine. U bogatoj diplomatskoj karijeri radila je u ambasadama Njemačke od Otave do Bangkoka i Pekinga, u Uredu izaslanika visokog predstavnika pri Evropskoj komisiji u Skoplju,&nbsp;stalnoj misiji pri OSCE-u u Beču, a na dužnost ambasadora u BiH došla je iz Turkmenistana. Govori njemački, engleski, francuski i ruski jezik

Njemačka ambasadorica bh. bolnicama uručuje prijeko potrebne respiratore

Margret Uber: Gest prijatelja

Otkako je proglašena pandemija koronavirusa, mobilizirali su se besposlenjaci svih profila, upalili skenere i na svaku vijest o globalnoj zdravstvenoj krizi požure dati svoje mišljenje i objašnjenje.Nema dana niti naslova da se ispod njega ne redaju skeptici, šereti, pametnjakovići svake vrste, da ustanu kontra cijelog svijeta, da repliciraju najumnijim ljudima današnjice.Čak i u danima kada brojimo desetine mrtvih, bešćutno konstatiraju da od svega ovoga, ipak, nema ništa. Sad će devet mjeseci kako su se u tom bezgraničnom internet-prostoru počele redati teorije zavjere o avionima i zaprašivanju, dijeliti fotografije sumnjivih svjetala na nebu i letećih objekata, otkako se najavljuje čipovanje ljudske zajednice kako bismo svi bili pod nečijom kontrolom.I ne lezi vraže da iza takvih tvrdnji stoje svemirski istraživači, medicinski eksperti ili ljudi bliski tim masonskim ložama što upravljaju planetom, već se iza tastature oglašavaju i dokone domaćice, i prgavi domaćini koji iz ove male i nerazvijene zemlje ljudima koji su moždane vijuge istopili nad genetskim kodovima virusa i studijama poručuju da nema šanse da će primiti ''Pfizerovu'' i ''BioNTechovu'' vakcinu.Dok zdravstveni radnici daju posljednje atome snage da zbrinu stotine oboljelih, dok žalimo za umrlim koje smo prije samo nekoliko dana viđali zdrave i nasmijane, vrijeme je da na trenutak razmislimo i konačno se uozbiljimo.Da shvatimo da odgovornost nije samo na politici kojoj su izbori važniji od života nego i na nama što neodgovorno doprinosimo općem haosu, relativiziranju opasnosti i katastrofi koja nas čeka ako se ne opametimo. Vakcinu ćemo čekati mjesecima, a svaki dan je bitan, pa je vrijeme da se, osim onog na ulicama bh. gradova, policijski sat uvede i na internetu.

Dok zdravstveni radnici daju posljednje atome snage, vrijeme je da na trenutak razmislimo i konačno se uozbiljimo

Policijski sat na internetu

Toliko se govorilo o njemu, o tome hoće li igrati ili neće za reprezentaciju BiH, a onda je konačno debitovao.&nbsp;
Anel Ahmedhodžić izabrao je da nosi dres reprezentacije BiH, ispred Švedske. Pohvalio se kako je lijepo primljen, odigrao korektno, pa su i njega mediji i saigrači pohvalili.&nbsp;Međutim, došlo je novo okupljanje, ali Ahmedhodžić se nije pojavio jučer pred predstojeće utakmice izabranika Duška Bajevića. Mogao je imati razlog, govorkalo se da je klub zabranio, ali poražavajuća je činjenica da nikome ništa nije javio. Iz Nogometnog saveza BiH oglasili su se jučer i rekli kako je njegovo ponašanje, u najmanju ruku, nekorektno i neodgovorno.
Naravno, ne treba stvari lomiti preko koljena, ali momku bi odmah trebalo objasniti da se s dresom reprezentacije ne može poigravati i da niko nije iznad nacionalnog tima.
Anel Ahmedhodžić rođen je u Malmeu 26. marta 1999. godine. Omladinski pogon prošao je u Malmeu, a zatim je bio u engleskom Notingem Forestu. Sada ponovo nosi dres Malmea, a igrao je za omladinske selekcije Švedske. Za reprezentaciju BiH nedavno je ubilježio dva nastupa.

Poražavajuća je činjenica da nikome ništa nije javio

Anel Ahmedhodžić: Nekorektno i neodgovorno

Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH danas će donijeti nove, restriktivnije mjere koje se tiču direktno građana! Šta će one tačno značiti, kako će se odraziti na funkcioniranje života u vrijeme pandemije koronavirusa, znat će se danas poslije 14 sati, nakon konferencije za medije.&nbsp;&nbsp; Jedno je sigurno, vremena više nema. Davno se moralo reagirati kako situacija ne bi izmakla kontroli! Do tada, nagađa se da će doći do određenog ograničavanja kretanja. Hoće li biti policijskog sata, koji je bio na snazi u martu, za sada nema odgovora. No, da je davno upaljen crveni alarm i najvećem laiku je više nego jasno.Naša država obara rekorde po broju smrtnih slučajeva, a bolnice su pretrpane! Skoro svaki dan imamo na desetine mrtvih, a jučerašnji dan, s brojem od 73 umrle osobe, najgori je od početka pandemije. Evidentno, koliko god nadležni apelirali i upozoravali, situacija je sve gora. Nove mjere su više nego potrebne. No, kako će se ponovo odraziti na građane, to je pitanje. Federalni štabovi još nisu donijeli odluku o zatvaranju kafića, restorana, igraonica...&nbsp;&nbsp;Noćni klubovi rade i dalje do 23 sata, tržni centri također. Mnogo je i dalje nedoumica. Region i Evropa se ponovo zatvaraju, u BiH čekaju... Međutim, pandemija se ne predaje. Svaki dan pred nama je sve gori. Nadležni se boje najgoreg scenarija. 
S druge strane, krizni štabovi donose odluke prvo na kantonalnom nivou, umjesto da sve ide od vrha države. A vrh države, tačnije Vijeće ministara, prespavalo je koronu. 
Niko ne zna više ni šta radi Ministarstvo civilnih poslova, koje je kontakt tačka sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ne zanima ih borba s koronom, nego izazivaju novu svađu i nove političke trakavice. Umjesto da se konačno zakopaju ratne sjekire, politika i izborna kampanja u BiH izgleda da su pojedincima važnije od života.

Od danas na snazi nove mjere, situacija u BiH dramatična, ali kome je važnija kampanja od života

Treba li nam karantin

Nakon tri dana nedoumica i napete utrke, prekjučer je potvrđeno da će Džo Bajden (Joe Biden) pobjedu odnijeti i u Pensilvaniji, svojoj rodnoj državi, koja mu donosi presudne elektorske glasove i potvrđuje njegov izbor za predsjednika.&nbsp; Ova vijest izazvala je salve oduševljenja i pozitivnih komentara u Bosni i Hercegovini. Političari, intelektualci i javne ličnosti utrkivali su se ko će izraziti veće oduševljenje zbog Bajdenove pobjede, a u čast novoizabranog američkog predsjednika osvijetljena je bila i sarajevska Vijećnica. 
Iz bh. ugla, dva su bitna razloga za slavlje. Prvi je onaj globalni. Nakon četiri godine Trampove (Trump) politike konfrontacije s drugim državama, nepoštivanja međunarodnih sporazuma, trgovinskih ratova i samovolje na globalnom, a kreiranja društvenih sukoba i podjela na unutrašnjem planu, SAD na svoje čelo dobiva pristojnog čovjeka, koji od prvog trenutka najavljuje da će pomiriti zemlju i biti predsjednik svih građana, što je Americi, ali i svijetu, u ovom trenutku prijeko potrebno.
Drugi razlog je direktniji. Bajden je dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine. U ratu je bio jedan od vodećih glasova osude velikosrpske agresije na našu zemlju, kao i indolentnog ponašanja Zapada, odlično je upućen u historiju i odnose u BiH, a svoju privrženost dokazao je i 2009., kada je, kao potpredsjednik SAD, posjetio Sarajevo.&nbsp;Nakon godina Trampove rezervirane i distancirane politike prema ostatku svijeta, sa zapadnim Balkanom kao potpuno zapostavljenim područjem, očekuje se da će administracija novoizabranog predsjednika daleko veću pažnju posvetiti Bosni i Hercegovini i regionu te u većoj mjeri nastojati suzbiti širenje ruskog utjecaja i separatističkih politika, koje su u vrijeme Trampa poprilično dobile na zamahu. 
Pred Bajdenom sada slijede veliki izazovi - izvući zemlju iz krize uzrokovane COVID-19 pandemijom, ujediniti duboko podijeljenu naciju i vratiti povjerenje svijeta u multilateralizam i međunarodnu saradnju. Sretno, predsjedniče!

U ratu je bio jedan od vodećih glasova osude velikosrpske agresije na našu zemlju

Bosanci imaju razlog za radost

Izborom Džoa Bajdena (Joe Biden) za novog predsjednika SAD Kamala Haris (Harris) postat će prva žena na poziciji potpredsjednice vodeće sile svijeta.&nbsp; 
Prije nego što je ušla u politiku Haris je svoju karijeru izgradila kao tužiteljica. Poslije četiri godine provedene na Harvardu, Haris je stekla diplomu iz prava na Kalifornijskom univerzitetu u Hejstingsu i započela karijeru u Uredu okružnog javnog tužioca u Alamedi.&nbsp;Postala je okružna tužiteljica - glavni tužilac - za San Francisko 2003. godine, a potom je bila izabrana, kao prva žena i prva crna osoba, za glavnu pravobraniteljicu Kalifornije, vrhovnog pravnog i zvaničnika reda i zakona u najnaseljenijoj američkoj saveznoj državi.
Iskoristivši veliku popularnost i rezultate koje je imala kao beskompromisna i odlučna tužiteljica, Haris je 2017. izabrana u Senat SAD kao predstavnica Kalifornije, postajući jedno od neprepoznatljivijih lica Demokratske stranke. 
Kamala Haris rođena je 20. oktobra 1964. u Ouklendu, savezna država Kalifornija, od imigrantskih roditelja, majke Indijke i oca Jamajčanina.

Izborom Džoa Bajdena za novog predsjednika SAD Kamala Haris postat će prva žena na poziciji potpredsjednice vodeće sile svijeta

Kamala Haris postala prva žena na poziciji potpredsjednice vodeće sile svijeta

Kamala Haris: Beskompromisna tužiteljica

Jeste li se ikad upitali da li za imenovane državne funkcionere („dužnosnike“) vrijede ista pravila i isti zakoni kao za običan svijet i obične ljude? Mora li taj neki dužnosnik – prilikom stupanja na radno mjesto - pribaviti relevantne potvrde i nalaze o valjanosti svoga tjelesnog i mentalnog zdravlja?

Predugo sam svjedok naših društvenih zbivanja i barem je tridesetak raznih ministara bivalo u prilici da odlučuje o mojoj egzistenciji.

Ne mora. Ja i ti moramo, on ne mora. A ko mu je dao to pravo da ne mora ono što ja moram? Dao ga on sam sebi. Dali ga oni sami sebi. - E, to im se pravo mora oduzeti!Iznimne društvene situacije i stanja - kakvo nam je, evo, palo sa nebesa i dopuzalo iz bunkerisanih naučnih laboratorija - nalažu da se zategnu, a ne da se olabave uzde kolektivne discipline i do maksimuma pojača kontrola onih koji odlučuju o našim životima. Ne može svaki Onaj Kojeg Stranka Odabere preuzimati važne društvene poslove a da prije preuzimanja ne podastre validne dokaze o svome tjelesnom i mentalnom zdravlju!Pa se ne bi moglo događati da ministar zdravlja, nakon dva mjeseca od stupanja na dužnost, podnese ostavku - iz zdravstvenih razloga! - Predugo sam svjedok naših društvenih zbivanja i barem je tridesetak raznih ministara bivalo u prilici da odlučuje o mojoj egzistenciji, i danas, u svojoj 77. godini, s punom odgovornošću tvrdim da sam susretao, i susrećem, visoko pozicionirane dužnosnike koji bi imali velikih problema da pred odgovornom komisijom dokažu svoje mentalno zdravlje.Ne mislim ovdje na razne vrste ovisnosti - u koje lako upada onaj koji je do juče bio svega željan, pa mu odjednom sve postalo dostupno - nego na stvarne mentalne poremećaje, s kojima mu ne bi bio dopušten ulaz u školsku učionicu, a jeste u ministarsku fotelju i na bilo koju direktorsku poziciju!

Kratko, jasno - dok ne bude kasno: prije nego završe izbori i počne jagma oko „pozicija“, po najbržoj mogućoj proceduri donijeti uredbu koja bi i sve buduće funkcionere, ministre i direktore obavezala na poštovanje zakona koje moraju poštovati svi ostali, tzv. obični građani.

Ne može svaki Onaj Kojeg Stranka Odabere  preuzimati važne društvene poslove a da prije  preuzimanja ne podastre validne dokaze o svome tjelesnom i mentalnom zdravlju!

Sidran: Donijeti uredbu koja bi i sve buduće funkcionere, ministre i direktore obavezala na poštovanje zakona

Prije nego što postaneš ministar i direktor, donesi potvrdu da si zdrav!

<a href="https://avaz.ba/tag/100499/bart-rijs">Bart Rijs</a>, nizozemski novinar, svjedočio je o zločinima i događajima u istočnoj Bosni iz avgusta 1992. godine. Dopisnik nizozemskih sedmičnih novina “HP/De Tijd” Bart Rijs je uljeto 1992. godine dobio zadatak da intervjuira izbjeglice koje su izbjegle iz Bosne i Hercegovine u Nizozemsku.
U bivšim kasarnama na jugu Nizozemske među izbjeglicama našao je tri djevojčice bez roditelja koje su rekle da su im roditelji izbjegli iz Bratunca u Srebrenicu.
Bart Rijs je odlučio da donira Kur’an koji je pronašao i novinski članak koji je napisao uljeto 1992. o zločinima u Bratuncu Memorijalnom centru Srebrenica na trajno čuvanje u arhivskoj zbirci.
Bart Rijs je, kako je to kazao Hasan Hasanović, svojim primjerom pokazao koliko je važno da se doniraju predmeti Memorijalnom centru na trajno čuvanje i istraživanje, s njima slika dobije još jednu dodatnu slagalicu, koja će ostati na izučavanje generacijama koje dolaze.

Pokazao koliko je važno da se doniraju predmeti Memorijalnom centru

Bart Rijs: Svjedočio o zločinima

S istekom kalendarske godine informacije koje najavljuju tešku zimu, a još teže proljeće kao da pretječu jedna drugu. U jednoj od posljednjih navodi se da su prihodi od PDV-a, akciza i carina ove godine u BiH manji za čak 667 miliona KM. Bosanskohercegovačka <a href="https://avaz.ba/tag/9197/ekonomija">ekonomija</a> u drugom kvartalu ove godine zabilježila je pad od ogromnih 10,8 posto, čime su se prethodne prognoze pokazale čak i optimističnim u odnosu na realno stanje.&nbsp;&nbsp; 
Dok građani sa sve lošijom kupovnom moći, s plaćama i penzijama zaleđenim u nekim podnošljivijim vremenima, pokušavaju preživjeti, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a saopćava da cijene hrane na globalnom nivou, prvenstveno žitarica, šećera, mliječnih proizvoda i ulja, mjesecima rastu i nastavljaju rasti. A kad globalni nivo kihne, male države poput naše dobiju upalu pluća.

Pandemija koronavirusa uzima sve više života, ali još jednim zaključavanjem bh. fabrika od virusa bismo se možda i sačuvali, ali od gladi sigurno ne. Da je u ovoj zemlji stotine hiljada ljudi već gladno ili je na ivici siromaštva, analitičari odavno upozoravaju. Kako preživljavamo s najnižim plaćama ili penzijama, a takvih je najviše, dok za potrošačku korpu treba izdvojiti oko 2.000 KM mjesečno, odavno nikome nije jasno. 

Dok nam, sve je očiglednije, prijete katastrofa i glad, vlasti i dalje ne pokazuju solidarnost s građanima pa smanjenje vlastitih beneficija i ne spominju. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je bankrot, bez hitnih reformi, neizbježan. Potrebno je reducirati troškove administracije, sredstva usmjeriti u ekonomiju, ali vlasti rješenje svih problema izgleda vide u humanitarnoj pomoći ili novim kreditima.

Bosanskohercegovačka ekonomija u drugom kvartalu ove godine zabilježila je pad od ogromnih 10,8 posto

Bankrot i glad

Prozorski <a href="https://avaz.ba/tag/100403/imam-nihad-ef-ahmetovic">imam Nihad ef. Ahmetović</a> prošlu je subotu dobio poziv da se pojavi na mladoj misi velečasnom Josipu Dediću, s kojim je, inače, i veliki prijatelj. Nije se dvoumio niti jedne sekunde, nego je poziv prihvatio objeručke.
Onda je na red došla misao šta pokloniti velečasnom Dediću, koji mu je i prijatelj. Ef. Ahmetović je izabrao časni Kur'an. Ovaj njegov gest vratio je nadu i vjeru u ljude. Vijest o ovom gestu pozdravile su stotine hiljada ljudi.
Ahmetović je u razgovoru za naš list rekao da je sretan zbog reakcija, ali da ga žalosti što je njegov potez vijest. Razočaran je moralnom hipokrizijom, teškim vremenom koje su načinili oni drugi, manje dobri ljudi. Ljudi kojima su podjele primarne jer bez njih ne mogu doći u udobne fotelje vlasti.
Ali, kako je odavno poznato, narod ne pravi razlike, narod odavno živi zajedno, poštuje drugog i drugačijeg, jer je to, kako kaže, bogatstvo koje je Bosna oduvijek imala.
Nihad ef. Ahmetović rođen je 8. septembra 1983. godine u Prozoru. Osnovnu školu pohađao je u Gračanici, Jablanici i Ostrošcu. Završio je Karađoz-begovu medresu u Mostaru. Na službu u Medžlis Islamske zajednice Prozor stupa odmah po okončanju školovanja u medresi.&nbsp;

Ahmetović je u razgovoru za naš list rekao da je sretan zbog reakcija, ali da ga žalosti što je njegov potez vijest

Ef. Ahmetović: Lijep gest obišao region

Nihad ef. Ahmetović: Bogatstvo Bosne

Gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, univerzitetski profesor Nerzuk Ćurak je izrekao savršenu definiciju <a href="https://avaz.ba/tag/11953/dejtonski-mirovni-sporazum">Dejtonskog mirovnog sporazuma</a>, koji, po njemu, nije donio stanje ni rata ni mira, već nerat.
Ništa novo nije saopćio ni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) u svom novom referatu pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Sjetit ćemo se i riječi prvog predsjednika BiH, rahmetli Alije Izetbegovića, koji je nakon parafiranja Dejtonskog sporazuma rekao: „U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je bolji mir i nije mogao biti postignut.“
U trenutnoj situaciji i svijetu kakav je revizija Dejtonskog mirovnog sporazuma nije moguća. Proteklo je 25 godina od brutalne agresije na međunarodno priznatu državu, a u međuvremenu izrečeno niz presuda za najmonstruoznije zločine, među kojima i zločin genocida.
Nalogodavci i izvršioci poznati, ali njihova ostavština i dalje bitiše i, povrh svega, sadašnji lider prijeti otcjepljenjem.
Dejtonski mirovni sporazum je davno prevaziđen, a njegovo revidiranje prijeko potrebno. No, potrebno je održati stanje nerata na ovim prostorima jer to odgovara pojedinim svjetskim moćnicima.
Što duže stanje nerata potraje, to će život običnih građana na ovim prostorima biti turobniji. 
&nbsp; &nbsp;Niko se nije usrećio s neratom, a ljudima je potreban novac da im ne bi strasti potpirivali nacionalističkim retorikama.
Upravo se zbog toga i koče razvoj i modernizacija države jer, kada slobodoumni građanin u svom džepu bude imao novca u približnom iznosu kao i građanin Evropske unije, onda se neće razmišljati o ponovnom ratu, već o atraktivnim destinacijama za ljetovanje i zimovanje.&nbsp;
Dobro je nama, samo neka ne puca!

Što duže stanje nerata potraje,  to će život običnih građana na ovim prostorima biti turobniji

Dejtonski nerat

Kada dođete iz ušuškanosti Premijer lige Engleske, najbogatijih mogućih ugovora, na utakmicu u Tursku, očekujete da samo proštetate i dođe pobjeda. Možda to i može biti tako, ali ako vas ne dočeka neko poput <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Edina%20Vi%C5%A1%C4%87e&amp;">Edina Višće</a>.
Bašakšehir našeg reprezenetativca u Ligi prvaka čekao je u Istanbulu veliki Mančester junajted i na kraju baš i nije bilo kako su Englezi očekivali. Ruku u zraku nakon posljednjeg sudijskog zvižduka držali su Višća i njegovi saigrači. Višća je bio glavni akter poniženja uljuljkanih zvijezda s Old Traforda. Prvo je bio asistent, a kasnije i strijelac gola, što je bilo dovoljno za konačnih 2:1.
Ništa drugo nego još jedna ilustracija zašto vlasnici turskog kluba već godina ne žele da se odreknu usluga Višće.
Edin Višća rođen je 17. februara 1990. godine u Olovu. Afrimirao se u dresu Željezničara, a potom je prešao u Bašakšehir, gdje igra već devet godina. Za reprezentaciju BiH odigrao je 54 utakmice i postigao 10 golova.

Bh. reprezentativac najbolji igrač u pobjedi Bašakšehira protiv Mančester junajteda

Edin Višća: Ponizio igrače velikana

Šta kada <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=studenti&amp;">studenti</a> koji sutra trebaju postati ljekari nemaju nastavu? Šta kada ne mogu učiti ono što žele i što je neophodno da bi nas mogli liječiti? Gubimo li nove generacije doktora, koji su itekako važni?
Ako do sada toga nismo bili svjesni, pandemija koronavirusa morala je svakoga uvjeriti u to. Mnogo pitanja, a odgovora nema. Upravo je to moguća posljedica miješanja politike u dvije bitne stavke, obrazovanje i zdravstvo.
Tako djevojke i mladići s Medicinskog fakulteta, željni znanja, profesora, teorije, prakse, pa čak i ispita, dva dana šetaju od institucije do institucije u Sarajevu, tražeći, zahtijevajući svoje pravo na obrazovanje, onakvo kakvo im je Ustavom zagarantirano.
A često se znalo pričati kako djeca neće da uče. Hoće, itekako. Ali vi im to ne date.
Ne daju im oni kojima su fotelja i pozicija važnije od budućnosti ove zemlje. Ne daju im oni kojima je bitnije stranačko naređenje ili opredjeljenje.
Da podsjetimo, mladi odlaze iz ove prelijepe, ali napaćene države. Medicinari najviše.
A svima su puna usta kako odlaske treba zaustaviti.
Halal vam vjera ako je ovo vaš način za to.

Studenti Medicinskog fakulteta dva dana šetaju od institucije do institucije,  zahtijevajući svoje pravo na učenje

Politika vs. obrazovanje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosanska%20Gradi%C5%A1ka&amp;">Bojan Vujinović</a>, direktor Zavičajnog muzeja u Bosanskoj Gradišci, visoko je podigao ljestvicu u svim oblastima rada te ustanove. Ove godine, obilježavajući pola stoljeća rada muzeja, bio je producent nekoliko dokumentarnih filmova, pokrenuo je međunarodni simpozij u kamenu posvećen svjetski priznatom umjetniku Borislavu Nježiću, dječije igraonice na otvorenom, štampanje bukvara s historijskim pojmovima iz zavičaja, niz tematskih izložbi…
Ovaj 36-godišnjak oplemenio je i javne površine u gradu na Savi. Pokrenuo je izgradnju nekoliko trgova te zanimljivih parkova s fontanama, umjetničkim skulpturama i mozaicima.
A njegovom zaslugom Bosanska Gradiška će uskoro postati jedinstven grad u regionu koji će biti prepoznatljiv po grandioznim skulpturama u kamenu i mozaicima koje su izradili priznati svjetski umjetnici.
Vujinović je veoma aktivan i na naučnom polju. Stočanin po rođenju, odlično se snašao u širokoj bosanskogradiškoj ravnici i Potkozarju, a uskoro će postati i doktor iz oblasti muzeologije i heritologije. Diplomirani je arheolog, a magistrirao je podvodnu arheologiju.&nbsp;

Parkovi u Bosanskoj Gradišci, skulpture, historijski filmovi,  to su njegove zasluge

Bojan Vujinović: Nova dimenzija umjetnosti

Teroristički napad u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Be%C4%8Du&amp;">Beču</a> dokazao je do niko nije siguran od ove globalne pošasti.
Bez obzira na to što je motiv da pomahnitali ubica likvidira pet osoba i rani njih na desetine povezan s dešavanjima u Francuskoj, ne postoji opravdanje za novo zlo na tlu Evrope i strah koji je zavladao ulicama Beča.
Ubistvo nedužnih je za svaku osudu, pogotovo na ovako podmukao način.
Posebno je zabrinjavajuće da su teroristi mlađe osobe. Napadač i ubica Kutjim Fejzulaj bio je 20-godišnjak. Kako je utvrđeno, objavio je snimak prije napada, po uzoru na sve prethodnike krvavih terorističkih pohoda u Evropi i svijetu.
Austrijanci su s pravom zabrinuti. Mreža selefijskog pokreta u ovoj državi je godinama pod lupom policije i pravosuđa. Nije ovo prvi put. Ali jedna mala greška ovoga puta pokazala se kobnom. Fejzulaj je bio hapšen, pa pušten na slobodu. Godinama je pokušavao otići u Siriju.
Policija je obaviještena i o tome da je Kutjim u Slovačkoj naljeto pokušao kupiti municiju. Ogroman sigurnosni aparat u Beču je preko noći zakazao. Sada je pitanje ko mu je pomogao. Utvrđeno je da je tokom napada bio sam. Ali imao je saradnike koji su mu ranije pomagali.
Cijela Evropa je sada na nogama. I bh. policijske agencije. Naša država je već ranije imala slične napade. Veliki je broj državljana koji su se borili za Islamsku državu, zato opreza nikad dosta.
Iako je pandemija koronavirusa zabrinula cijeli svijet, novi napad u Beču dokaz je da ne smijemo zatvarati oči pred globalnom prijetnjom i da ni na trenutak ne smije biti opuštanja.

Austrijanci su s pravom zabrinuti. Mreža selefijskog pokreta u ovoj državi je  godinama pod lupom policije i pravosuđa

Zlo nikada ne spava

U vrijeme kada smo pomalo počeli i zaboravljati na terorizam kao prijetnju globalnoj sigurnosti, baveći se pandemijom koronavirusa, dešava se napad u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Be%C4%8Du&amp;">Beču</a>.
U srcu grada koji je dom desetinama hiljada ljudi različitih rasa, vjera i uvjerenja. U državi koja je pružila utočište i šansu za novi početak ljudima koji su zbog nepravde, gladi ili rata dolazili s istoka, od izbjeglica iz razorenih bosanskih gradova, do migranata.
Grad u kojem je svako dobio pravo da radi, stvara, pa i da se na svoj način moli Bogu, nije imao sličnih iskustava u prošlosti. Ne treba sumnjati da će se Austrija znati obračunati s krivcima za ovaj gnusni čin, ohrabruje i izjava kancelara Sebastiana Kurza da ovo nije sukob između kršćana i muslimana, Austrijanaca i migranata, već da se radi o borbi između većine koja želi mir i onih koji žele rat.
Međutim, ne treba gajiti iluzije da će sve ostati isto i da pucnji na nevine ljude na ulicama neće izazvati i određenu dozu podozrivosti, sumnje i podjele (i) u austrijskom društvu. Možemo se praviti gluhi i slijepi, ali slični divljački pohodi po zemljama Evrope i na tlu SAD doveli su do produbljivanja jaza između zapadnog i istočnog svijeta.
Zbog toga i oni koji to rade trebaju odustati od pokušaja relativizacije ili čak traženja opravdanja za podmukle krvoloke. Sa psihijatrijom bi takva metamorfoza itekako mogla imati, ali s vjerom niti jednom svetom knjigom nikako nema veze.
Teorije zavjera treba ostaviti po strani, beskorisno je upirati prstom u ubice s drugačijim imenima i na stranicama historije tražiti „razloge“ suludim pohodima. Teroristi zaslužuju svaku vrstu osude, jer „onaj ko ubije jednog nevinog čovjeka, kao da je ubio cijelo čovječanstvo“. I tačka. Terorizam kao prijetnja mora se sasjeći u korijenu, jer terorista se ne rađa, on to vremenom postaje.

Margret Uber: Gest prijatelja

Policijski sat na internetu

Anel Ahmedhodžić: Nekorektno i neodgovorno

Treba li nam karantin

Bosanci imaju razlog za radost

Kamala Haris: Beskompromisna tužiteljica

Prije nego što postaneš ministar i direktor, donesi potvrdu da si zdrav!

Bart Rijs: Svjedočio o zločinima

Bankrot i glad

Nihad ef. Ahmetović: Bogatstvo Bosne

Dejtonski nerat

Edin Višća: Ponizio igrače velikana

Politika vs. obrazovanje

Bojan Vujinović: Nova dimenzija umjetnosti

Zlo nikada ne spava

Metamorfoza za psihijatre

Kolumne

Margret Uber: Gest prijatelja

Policijski sat na internetu

Anel Ahmedhodžić: Nekorektno i neodgovorno

Treba li nam karantin

Bosanci imaju razlog za radost

Kamala Haris: Beskompromisna tužiteljica

Prije nego što postaneš ministar i direktor, donesi potvrdu da si zdrav!

Bart Rijs: Svjedočio o zločinima

Bankrot i glad

Nihad ef. Ahmetović: Bogatstvo Bosne

Dejtonski nerat

Edin Višća: Ponizio igrače velikana

Politika vs. obrazovanje

Bojan Vujinović: Nova dimenzija umjetnosti

Zlo nikada ne spava

Metamorfoza za psihijatre