Prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa Tuzlanski kanton ima 200 hospitaliziranih pacijenata. Osam dana nakon „crnog petka“ osvanula je „crnja subota“ i, dok se medicinsko osoblje posljednjim atomima snage bori za očuvanje kakvog-takvog zdravstvenog sistema, građani koji negiraju postojanje virusa pripremaju se za doček Nove godine.Za razliku od marta ove godine, kada je Krizni štab Ministarstva zdravstva Federacije BiH odmah usvojio radikalne mjere, kraj godine građani, koji su iskusili opasnosti koronavirusa na svojoj koži, dočekuju prepušteni sami sebi.Zemlje u bližem i daljem okruženju pripremaju se za vrhunac trećeg vala koronavirusa, a kod nas se vode rasprave o tome treba li se i na koji način organizirati novogodišnje slavlje.Naredna sedmica je ključna... Čuli smo to nebrojeno puta. No, posljednjih mjeseci ključan je svaki naredni dan, a ne sedmica i zbog toga čudi što se usvajaju mjere koje su u praksi neprovedive i nedorečene.U trenucima kada počinje eksperimentalno vakcinisanje, naša država klizi ka italijanskom ili španskom scenariju. Bolnički kapaciteti su popunjeni, ljekari i medicinsko osoblje su ili zaraženi ili na izmaku snaga, a ususret nam dolazi Nova godina.Život mora ići dalje, ali... Svako ponaosob mora izabrati između zdravlja i slavlja, ali pri tome na umu mora imati da niko nema pravo svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrožavati živote drugih.

Niko nema pravo svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrožavati živote drugih

Zdravlje ili slavlje

Nije bilo boljeg trenutka da se bude jedan od junaka tima. Rijeka ove sezone nema bodova u Ligi Evrope, a gostovanje u Španiji protiv Real Sosijedada nije bilo nimalo laka prilika da se dođe do pozitivnog rezultata. Bh. reprezentativac Stjepan Lončar ukazao se, postigao jako lijep gol i time pomogao Riječanima da San Sebastijan napuste neporaženi.Itekako bitno, jer bodovi iz ovog takmičenja donose novac, ali „podebljavaju“ klupski i nacionalni koeficijent. Lončar je pokazao da je s pravom jedna od uzdanica hrvatskog kluba i da može mnogo toga kvalitetnog pružiti na travnjaku.Posebno mnogi uzimaju u obzir da se još radi o mladom igraču koji tek treba doći u zrele igračke godine. Nadati se da će to potvrditi u budućnosti u dresu reprezentacije BiH, a ovaj gol bi mogao biti lijepa najava.Stjepan Lončar rođen je 10. novembra 1996. godine u Mostaru. Nosio je dres premijeligaša Širokog Brijega, a onda je 2018. godine prešao u Rijeku. Igrao je za mlađe selekcije BiH, a za A tim ubilježio je osam nastupa.

Svom klubu donio prvi ovosezonski  bod u Ligi Evrope

Stjepan Lončar: Lijepa najava

Najveći problem BiH su etno-nacionalistički političari i kleptokratske elite, koje vješto manipuliraju Dejtonskim mirovnim sporazumom, a sve kako bi opljačkale zemlju!Ovo je rijetko otvorena i direktna dijagnoza koju je za “Avaz” postavio Danijel Hamilton, direktor globalnog programa za Evropu “Wilson” centra, jedan od najvećih stručnjaka SAD za Evropu i američku vanjsku politiku i bivši funkcioner Stejt departmenta.Jedan od autora publikacije “Popraviti Dejton: Novi dogovor za BiH” ide i korak dalje, pa tvrdi da pljačka jeste primarni, ali ne i jedini cilj nacionalista i kleptokrata, jer su i politizacija pravosuđa i slabljenje državnih institucija među njima, a sve kako bi zadržali vlastite privilegije.Ciljevima nacionalističkih projekata u BiH svakako treba dodati i usporavanje države na putu ka euroatlantskim integracijama, jer sa zakonima EU korupcija bi bila svedena na minimum, a pod “šeširom” NATO-a ni prijetnji secesijom ni zveckanja oružjem ne bi smjelo biti.Kada se sve pobrojano pretoči u svakodnevni život prosječnog stanovnika BiH, onda dobijemo to što imamo danas. Tešku socijalnu, ekonomsku, zdravstvenu i svaku drugu situaciju i društvo podijeljeno na manjinu koja se boljem nije mogla ni nadati, te ogromnu većinu čiju nadu u bolje sutra potiskuju siromaštvo, lažna obećanja i svakodnevne afere.Promjene u ovoj zemlji, pokazuje to dosadašnje iskustvo, nisu moguće bez snažnijeg angažmana međunarodne zajednice. Posljednja nada da će one ključne biti postignute rasplamsava se nakon pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden) na izborima za predsjednika SAD.Međutim, poznavaoci američke vanjske politike i njenih trenutnih prioriteta upozoravaju da inicijative moraju doći i iz BiH. Zbog toga se trebaju oglasiti svi izvan interesnog kruga kojem ovakvo stanje odgovara.

Promjene u BiH  nisu moguće bez  jačeg angažmana međunarodne zajednice

Posljednja šansa

Džozef Bajden (<a href="https://avaz.ba/tag/12768/joseph-biden">Joseph Biden</a>), izabrani predsjednik SAD, nije još ni ušao u Bijelu kuću, a u srpskim prorežimskim medijima već je proglašen „srbomrscem“ i „neprijateljem Srba s obje strane Drine“.
Bajdenov grijeh je u tome što je devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme dok je bjesnio rat na prostoru bivše Jugoslavije, režim Slobodana Miloševića označio kao agresorski i zločinački, a zločine prema bosanskim muslimanima bez ustezanja je nazvao genocidom. 
Kasnije presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, na osnovu brojnih materijalnih dokaza, potpuno su potvrdile Bajdenove ocjene. Beogradsku nacionalističku medijsku i političku mašineriju, međutim, to nije ni trenutka pokolebalo na putu stvaranja paralelne i lažne historije koja izbjegava svako ogledalo koje bi moglo pokazati njen pravi lik. 
Stoga ne čudi da i danas, 25 godina nakon Srebrenice, svi odreda, od Vučića, Dačića i Dodika, do Borenovića, Šarovića ili Stanivukovića, besramno negiraju genocid nad Bošnjacima, sataniziraju Sud u Hagu i glorificiraju presuđene ratne zločince.
Štaviše, školski sistemi Srbije i bh. entiteta RS perfidno skrivaju istinu o dešavanjima na tlu BiH i bivše Jugoslavije devedesetih, a djeca i omladina uče samo o „srpskim žrtvama“ i Miloševiću, Karadžiću i Mladiću kao „nacionalnim herojima“ i „borcima za slobodu srpskog naroda“.
Dobrica Ćosić, srpski akademik i jedan od ključnih autora Memoranduma SANU o rješavanju srpskog nacionalnog pitanja na Balkanu, davno je pisao i govorio o fenomenu srpske laži kao uvjetu opstanka srpske nacionalne politike i države.
Tužno je i razočaravajuće da se na tom planu ništa nije promijenilo ni u vrijeme digitalizacije, Googlea i pametnih telefona. 
Zvanična i na dokazima i svjedocima utemeljena istina prihvaćena od civiliziranog dijela svijeta i dalje ide drumom, a lažna i mitološka srpska historija šumom.

Bajden nije srbomrzac, samo je rekao istinu o ratu na prostoru bivše Jugoslavije

Srpske laži u ogledalu

Veliki šok doživio je <a href="https://avaz.ba/tag/17640/muhamed-omerovic">Muhamed Omerović</a>, Srebreničanin s njemačkom adresom, kada je saznao da je prijavljen za glasanje na lokalnim izborima u Srbiji, u Bajinoj Bašti.
Njegovi Bosanci i Hercegovci su ga prijavili na birački spisak u susjednu zemlju kako bi ukrali njegov glas kradući njegov identitet.
Nije dao Muhamed to da se desi. Borio se za svoje ustavom zagarantirano pravo, borio se protiv kriminala, borio se za istinu. I pobijedio. Mala pobjeda, ali itekako bitna.
Kaže kako ni u Njemačkoj, kome god je ispričao svoj slučaj, niko nije vjerovao da takvo nešto može da se desi u jednoj državi koja se diči time da je demokratska. A osnova demokratije je sloboda. Glasao je Omerović putem pošte, ali iz Njemačke, u kojoj živi od 1995. godine. Iskoristio je pravo da bira. 
Muhamed Omerović rođen je 28. novembra 1971. godine u Srebrenici. &nbsp;

Prijavili ga da glasa na lokalnim izborima putem pošte, ali iz Srbije

Muhamed Omerović: Borba za istinu

Igrač Željezničara <a href="https://sport.avaz.ba/tag/21212/samir-bekric">Samir Bekrić</a> nije jedini junak 17. kola Premijer lige BiH, ali, s obzirom na specifičnost situacije, zaslužuje posebne pohvale. Postigao je gol, njegovi igrači su bili u ekstazi u 90. minuti susreta, kada se to desilo, a on je ostao miran. Tri boda, velika pobjeda protiv Zrinjskog, a Bekrić je bio hladan.
Pokazao je poštovanje prema klubu u kojem je igrao, rekao poslije utakmice kako ne može zaboraviti ono što je doživio u Mostaru, ali je, i pored toga što se nalazi u fudbalskim poznim godinama, pokazao da je pravi profesionalac. Asistencija i gol za poluvrijeme govore kako oni koji su govorili da je dao svoje nisu u pravu.
Samir Bekrić rođen je 20. oktobra 1984. godine u Tuzli. Igrao je za Gradinu, odakle je otišao u Željezničar, a potom se otisnuo van BiH. Bio je u Incheon junajtedu i Tobolu prije nego što je opet stigao na Grbavicu. Promijenio je još nekoliko klubova, a, između ostalih, igrao je i za Zrinjski. Na početku ove sezone po četvrti put je stigao na Grbavicu.&nbsp;

U derbiju kola Premijer lige presudio  klubu u kojem je nekada igrao

Samir Bekrić: Čovjek odluke

U ovom vremenu pandemije <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>, koje se teško može porediti s bilo čim doživljenim u našim životima, svjedoci smo i jedne kvantne pojave - a zove se paralelne realnosti.
O paralelnim realnostima često govore motivacijski učitelji, tvrdeći da od naše lične vibracije ovisi u koju ćemo realnost kročiti i kakav ćemo život živjeti.
Samo na taj način može se pokušati objasniti sve ovo što se dešava oko nas. Naime, dok, s jedne strane, koronavirus, nažalost, uništava porodice i dok smo svakog dana zatečeni vijestima o velikom broju preminulih, dotle se u drugoj realnosti odvija ugodan život u kojem je, čini se, najvažnije osmisliti efektan i ne tako skup "outfit".
Od <a href="https://avaz.ba/tag/50550/black-friday">"Crnog petka"</a>, kada su gorjele društvene mreže od kritika i ismijavanja onih koji su nagrnuli na sniženja u šoping-centrima, prošlo je nekoliko dana - čini se, opet po principu "pojeo vuk magarca".
No, tako "opasno lagodno" ponašanje velikog broja naših zemljaka se može ponoviti svakog trenutka pandemije. Bliže se Nova godina, zimske radosti i slični datumi i samo je pitanje kada će se ponoviti neko masovno okupljanje.
Nadamo se da griješimo, ali prilično smo sigurni da će prvom prilikom ovi iz druge paralelne realnosti svojim neodgovornim ponašanjem ugroziti one iz prve realnosti, koji poštuju korona mjere i koji svojim ponašanjem ne ugrožavaju živote svojih najbližih.
A, nadležni i odgovorni, vjerovatno, opet neće imati adekvatnu reakciju. Jedino ako se pripreme već sada pa ih ne zateknu "zimske radosti". A reakcija nije samo "lov" na pojedince bez zaštitne maske na licu.

Dok, s jedne strane, koronavirus uništava porodice, dotle se u drugoj realnosti  odvija lagodan i bezbrižan život

Paralelne realnosti

Najave novih i najnovijih zaduživanja kod nas su dobile epidemijske razmjere. Bila kriza ili ne, naši vlastodršci trče u zagrljaj Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). To im je, valjda, ostalo u trenucima kada nemaju unutarstranačkih prepucavanja, namještanja tendera i poziva N. N. ženske osobe.
Uzaludna su upozorenja ekonomskih analitičara da novo zaduženje vodi u potpuni kolaps kada oni koji odlučuju o našim sudbinama s visokih budžetskih pozicija ne vide sav očaj običnih građana, malih privrednika, obrtnika...
Još ranije su učinili sve da otežaju poslovanje nametanjem fiskalnih i parafiskalnih nameta, a onda su u martu ove godine donijeli odluku o „lockdownu“, zadavši težak udarac malim porodičnim egzistencijama. 
Obećavali su kule i gradove, ''korona zakon'', a u praksi - mućak. Sretnici koji su dobili obećane narodne novce morali su ih kroz kazne ili slične rabote vratiti ponovo u budžet. I tako ukrug!
U narodu je uvriježena izreka - teško dužnom. U slučaju novog zaduživanja, koje je izvjesno, važno je gdje će se novac transferirati. Ukoliko ponovo zaduženje utrošimo u „budžetske rupe“, onda će dužnima u narednim godinama zaista biti teško. 
Morat će vraćati dugove, a svaka nova kriza izrodit će novo zaduživanje. Analitičari će reći i još kako nema ništa slađe od rada s tuđim parama, ali je problem ako parama ne nađete pravi put. 
Mi smo odavno u ćorsokaku!

Uzaludna su upozorenja ekonomskih analitičara da novo zaduženje vodi u potpuni kolaps

Teško dužnom

Ako ste junak utakmice koja vaš tim vodi na neko veliko takmičenje, uglavnom bi se očekivao let u visine, ali košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pokazala je da tu stvari stoje sasvim drugačije. 
<a href="https://avaz.ba/tag/19496/kenan-kamenjas">Kenan Kamenjaš</a>, jedan među jednakima u tom timu, bio je prvo ime susreta protiv Latvije, a nakon svega je izjavio da je „ponosan što je dobio priliku da bude dio reprezentacije“.
Taj momak je, uz Džanana Musu, predvodnik nove generacije bh. košarkaša. Spreman je sve od sebe dati za dres Bosne i Hercegovine i pravo je vrijeme da se takvima posveti posebna pažnja.
Kenanovih 19 poena i sedam skokova protiv Latvije su samo kruna onoga što čini cijela reprezentacija BiH. Ovog puta je iskočio on, ranije neki drugi, ali to je budućnost i to je ono što najviše raduje. 
Kenan Kamenjaš rođen je 17. januara 2000. godine u Varešu. Trenutno je član sarajevskih Sparsa. Ranije je igrao za U-16 i U-18 selekcije Bosne i Hercegovine.

Momak koji u svakom trenutku daje sve od sebe bio je jedan od junaka u plasmanu na Eurobasket

Kenan Kamenjaš: Budućnost bh. sporta

Nekadašnji prvak svijeta u teškoj kategoriji Majk Tajson (Mike Tyson) vratio se u ring poslije 15 godina, također protiv bokserske legende, Roja Džonsa Džuniora (Roy Jones Jr). 
U borbi koja je trajala osam rundi po dvije minute 54-godišnji Tajson je pokazao da je još itekako spreman i opasan, a tri godine mlađi Roj Džons ga je uglavnom hvatao u klinč i bježao od direktne borbe. Na kraju je meč proglašen neriješenim.
Međutim, svi su primijetili i komentirali činjenicu da Tajson gotovo da i nije gađao Džonsa u glavu, nego samo u tijelo. Očigledno je ispoštovao dogovor da neće ići na nokaut u ovoj borbi.
Majk Tajson rođen je 30. juna 1966. godine u njujorškom Bruklinu. Bivši prvak u teškoj kategoriji poznat je i kao Malik Abdul Aziz. U karijeri je imao 58 pobjeda, od kojih su 44 bile nokautom, kao i šest poraza. Prije egzibicionog meča s Rojom Džonsom Džuniorom posljednji put se borio protiv Kevina Mekbrajda (McBride) 11. juna 2005. godine.

Ispoštovao dogovor da neće ići na nokaut

Tajson: Vratio se u ring poslije 15 godina

Majk Tajson: Povratak šampiona

Mostar će pred kraj godine imati lokalne izbore. Tako su njegovi stanovnici nakon punih 12 godina dočekali da mogu izabrati svoju lokalnu vlast. Kako bi se reklo narodski: „Ko čeka, taj i dočeka“.
Iako su više od desetljeća držani u svojevrsnim okovima kao žrtve raznih viših političkih igara i životarili bez, praktično, najvažnijih poluga vlasti, Mostarcima je napokon data historijska šansa i prilika da odluče o sudbini svog grada.
Odgovornost za ovaj historijski trenutak pokazale su probosanski i promostarski orijentirani politički subjekti okupljeni oko Koalicije za Mostar 2020.
Oni su po uzoru na situaciju iz 1996. godine, kada su u Mostaru održani prvi demokratski izbori u BiH, krenuli u okrupnjavanje kako bi, baš kao i tada, zajednički nastupili u borbi za jedinstveni Mostar. 
Upravo je te 1996. godine jedinstveni nastup svih probosanskih stranaka iznjedrio zavidnu većinu u Gradskom vijeću Mostara, a predstojeći izbori, kao i tada, dolaze, kako se to iznosi, u sudbonosnom trenutku i za Mostar i za BiH.
Tako su se, bez obzira na mnoge različite stavove, okupljeni oko ovog projekta složili da je najvažniji cilj da Mostar bude grad svih njegovih građana bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, ideološku ili bilo koju drugu pripadnost. 
Mostar, koji neće biti ničiji „stolni grad“, u kojem se neće jahati na strahu od bilo čije dominacije, ali ni meta za potkusurivanje i daljinsko upravljanje iz sarajevskih centrala.
Borba za takav Mostar je uveliko počela. Predizborna utakmica prilika je za svaki glas, a građanima Mostara trebalo bi biti jasno da promjene nabolje mogu doći ako objeručke zgrabe priliku koja im je, napokon, ukazana i izađu na izbore. Izađu svi do jednog i izbore se za evropski, antifašistički, multietnički Mostar i izaberu vlast sa što jačim izbornim legitimitetom. Nakon 12 godina čekanja to moraju učiniti.

Ničiji „stolni grad“, u kojem se neće jahati na strahu od bilo čije dominacije, ali ni meta za potkusurivanje i daljinsko upravljanje iz sarajevskih centrala

Mostar Mostarcima

Priča Hasana Jukića, dječaka iz mjesta Bjelave kod Srebrenika, putem društvenih mreža obišla je svijet i malo je onih koje nije dotakla hrabrost, upornost i osmijeh s kojima se ovaj mali heroj nosi s cerebralnom paralizom i svakodnevnim životom.&nbsp;&nbsp; U trenucima kada odmara od školskih obaveza i liječenja, desetogodišnji Hasan vježba na razboju ili mami Zijadi pomaže da što prije proda salate koje proizvodi od povrća sa svoga imanja.&nbsp;U porodici sa skromnim primanjima niko ne radi, pa je poljoprivreda jedini način da se osigura egzistencija i pokuša prikupiti barem dio novca za nastavak liječenja. Uprkos svemu, ova porodica ne traži i ne očekuje pomoć, a Hasanovi roditelji Novalija i Zijada nastavljaju svoju borbu. 
Hasan Jukić je četvrti razred osnovne škole, u knjižici niže petice, a njegova je želja da jednoga dana završi medicinski fakultet i da kao ljekar pomaže drugima.

Dječak sa cerebralnom paralizom dotaknuo srca hrabrošću i upornošću

Hasan Jukić: Mali heroj iz Srebrenika

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovina je u 3. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2022. godine u svim segmentima te sportske igre deklasirale Bugarsku, ali i pokazala kako se, prije svega, bori pod zastavom domovine. Od prve do posljednje minute u igri našeg tima vidjela se i ruka selektora Vedrana Bosnića, tako da slobodno možemo konstatirati da je to tim za primjer ostalim našim reprezentativnim selekcijama, posebno fudbalskoj.&nbsp;&nbsp; Iako u toj ekipi nije bilo jednog Jusufa Nurkića, ali ni Džanana Muse, Nemanje Gordića, Andrije Stipanovića..., lako su se obračunali s respektabilnom selekcijom Bugarske i tako odškrinuli vrata Evropskog prvenstva.
Bosnićeva košarkaška selekcija, uz žensku košarkašku reprezentaciju i mušku rukometnu reprezentaciju BiH, trenutno drži vodu u bosanskohercegovačkom sportu, koji gubi korak. 
Ako i večeras odigraju kao protiv Bugara – timski, požrtvovano i jako fizički, te zabilježe pobjedu protiv favorizirane Latvije, koju smo bez Nurkića, Muse i Gordića pobijedili u gostima, naš tim će se kvalificirati na jubilarno, 10. Evropsko prvenstvo. To je uspjeh koji nijedna druga naša državna selekcija nije uspjela ostvariti - ni približno.
Jedan od aduta naše selekcije su mladost i želja za dokazivanjem, a velika je šteta što ni večeras Bosnićevi izabranici neće imati podršku s tribina, što bi im sigurno bio dodatni vjetar u leđa.
U svakom slučaju, naša košarkaška reprezentacija je zaslužila da večeras ponovo svi budemo uz Kenana Kamenjaša, Džona Robersona, Milana Miloševića, Emira Sulejmanovića, Muhameda Pašalića, Edina Atića, Adina Vrapca, Darka Talića, Sanija Čamparu, Juru Zupca, Ismeta Sejfića, Ajdina Penavu, Amara Gegića i Aleksandra Lazića (Mornar). Naravno, i Vedrana Bosnića. Sretno, „Zmajevi“.

Ako i večeras odigraju kao i protiv Bugara – timski, požrtvovano i jako fizički, te zabilježe pobjedu protiv favorizirane Latvije, naš tim će se kvalificirati na jubilarno, 10. Evropsko prvenstvo

Tim za primjer

Početak svake zime rezerviran je za teme o zagađenosti zraka u gradovima BiH, praćenje pozicije Sarajeva na listi najzagađenijih glavnih gradova svijeta, te analize šta (ni)je poduzeto u proteklih godinu kako bi se ovaj problem barem ublažio.&nbsp;&nbsp; Po davno urađenim elaboratima i preporukama stručnjaka pao je debeo sloj prašine, a vlasti se nisu pomjerile dalje od uvođenja par-nepar sistema u saobraćaju. 
Za zdravlje građana, kada već nije niko drugi, zabrinuo se jedan stranac, a s obzirom na to da se radi o šefu Delegacije EU u BiH Johanu Satleru (Johann Sattler), njegova je inicijativa u sarajevsku kotlinu donijela i malo nade da će se konstantno zimsko gušenje konačno naći na dnevnom redu nadležnih. 
- Krajnje je vrijeme da se suočimo s problemom zagađenog zraka koji ozbiljno ugrožava zdravlje svih građana - napisao je u svom blogu Satler, najavljujući kampanju EU “Pravo na čist zrak”. 
Austrijski diplomata Johan Satler na čelu Delegacije EU u BiH nalazi se od avgusta prošle godine.

Za razliku od domaćih vlasti, Satler se zabrinuo za zdravlje bh. građana

Satler: Krajnje vrijeme da se suočimo s problemom

Johan Satler: Pravo da dišemo

Više od godinu malobrojni bh. graničari na istoku pokušavaju ublažiti migrantski val ka našoj zemlji, a na ulicama bh. gradova pate i oni koji su zaglavljeni na putu ka boljem životu i oni koji im ne mogu mnogo pomoći. Čitali smo da Srbija pomaže prelazak migranata u BiH, a Hrvatska ih vraća sa svoje teritorije i pri tome maltretira.&nbsp;&nbsp; Bihać i Krajina su dugo u problemima, a humanost građana Sarajeva ustuknula je pred kriminalcima i ubicama u redovima migranata. U takvoj situaciji, poput medvjeda koji je krajem novembra prekinuo zimski san izgledaju SDA i njen poziv da “sve državne institucije i agencije intenziviraju svoje aktivnosti na rješavanju migrantske krize”. I još navode da “dolaskom hladnih zimskih dana stanje prijeti da se pretvori u humanitarnu i socijalnu katastrofu”. E, pa, sabahajrola!&nbsp;Prije pola godine, sa stranica ovog lista, iz državne Službe za poslove sa strancima upozoreno je da će migrantska kriza eskalirati. Da je istočna granica nepokrivena, poznato je svima, da je potrebno pojačati OSBiH, ponovili su eksperti i prije nekoliko dana. 
SDA ponavlja takvu preporuku ne shvatajući da je s najodgovornijim pozicijama u ovakvim situacijama - člana Predsjedništva BiH i ministra sigurnosti, trebala preuzeti i odgovornost. Shvatiti da se migrantskom krizom, kao ni ostalim, ne upravlja iz kabineta, prelistavanjem novina i štampanjem saopćenja za javnost. 
Kao ni, svojevremeno, ašikovanjem s ambasadorima zemalja koje baš briga za naše probleme s hiljadama njihovih državljana i ignoriranjem napora tadašnjeg ministra sigurnosti s kojim bismo do danas imali potpuno drugačije stanje. S ovakvim odnosom kadrova stranke koja do posljednje kapi tinte “brani” Bošnjake Bošnjaci, ali i svi ostali u BiH, mogu očekivati tešku zimu i još teže proljeće.

SDA ponavlja preporuku ne shvatajući da je s najodgovornijim pozicijama u ovakvim situacijama trebala preuzeti i odgovornost

Do posljednje kapi tinte

I dok su brojne bh. i strane kompanije u jeku pandemije koronavirusa zatvorile svoja vrata u Bosni i Hercegovini ili ograničile poslovanje, državna firma „Autoceste FBiH“ ubacila je u još veću brzinu.S generalnim direktorom <a href="https://avaz.ba/tag/5431/adnan-terzic">Adnanom Terzićem</a> na čelu, ova kompanija je u roku završila radove na 11 kilometara dugoj Zeničkoj zaobilaznici i nijedan dan nije prekidala svoje aktivnosti.Uz pravo rukovođenje, jasan plan, mjere zaštite zbog pandemije, ,„Autoceste“ su se u najgorem trenutku po bh. ekonomiju i pad stranih investicija pokazale kao faktor stabilnosti. Zasluge, naravno, zaslužuje i Terzić kao iskusan menadžer, ali i cijeli tim ove firme.Svi koji su sumnjali u rad ove firme su se prevarili, a „Autoceste“ s Terzićem na čelu pokazale su da nema predaje.

Zdravlje ili slavlje

Stjepan Lončar: Lijepa najava

Posljednja šansa

Srpske laži u ogledalu

Muhamed Omerović: Borba za istinu

Samir Bekrić: Čovjek odluke

Paralelne realnosti

Teško dužnom

Kenan Kamenjaš: Budućnost bh. sporta

Majk Tajson: Povratak šampiona

Mostar Mostarcima

Hasan Jukić: Mali heroj iz Srebrenika

Tim za primjer

Johan Satler: Pravo da dišemo

Do posljednje kapi tinte

Adnan Terzić: Nema predaje

Kolumne

Zdravlje ili slavlje

Stjepan Lončar: Lijepa najava

Posljednja šansa

Srpske laži u ogledalu

Muhamed Omerović: Borba za istinu

Samir Bekrić: Čovjek odluke

Paralelne realnosti

Teško dužnom

Kenan Kamenjaš: Budućnost bh. sporta

Majk Tajson: Povratak šampiona

Mostar Mostarcima

Hasan Jukić: Mali heroj iz Srebrenika

Tim za primjer

Johan Satler: Pravo da dišemo

Do posljednje kapi tinte

Adnan Terzić: Nema predaje