Nizozemski reprezentativac Memfis Depaj (Memphis Depay) briljirao je u visokoj pobjedi svoje selekcije nad Turskom (6:1) u susretu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Postigao je tri gola i na taj način stigao do brojke od 12 pogodaka u 2021. godini, čime je izjednačio rekord legendarnog Patrika Klajverta (Patrick Kluivert).
Riječ je o rekordu iz 2000. godine, kada je nekadašnji igrač Ajaksa i Barcelone postigao 12 golova za Nizozemsku u kalendarskoj godini.
Gotovo je izvjesno da će Depaj i oboriti rekord, s obzirom na to da Nizozemsku do kraja godine očekuju još četiri susreta. Prvu priliku imat će protiv Latvije 8. oktobra.
Memfis Depaj rođen je 13. februara 1994. godine u Mudrehtu. Karijeru je počeo u PSV Ajndhovenu, iz kojeg je 2015., u transferu vrijednom 34 miliona eura, prešao u Mančester junajted. 
Na Old Trafordu se zadržao dvije godine, nakon čega je prešao u Lion. Ovog ljeta je u slobodnom transferu pojačao Barcelonu.

Het-trikom protiv Turske stigao do brojke od 12 golova u ovoj godini

Memfis Depaj: Izjednačio rekord

Odavno smo naučili šutjeti. Šuti, ne talasaj, ne buni se i plaćaj, deviza je koju smo, izgleda, usvojili kao svakodnevicu, bez obzira na cijenu. 

Tiha poskupljenja hrane u trgovinama ili, kako ih stručnjaci nazivaju, puzajuća, u posljednjih godinu samo se nižu jedna za drugim. Pogled na cijene prehrambenih namirnica zastrašuje. Još su strašnije prognoze o tome da val poskupljenja tek doseže vrhunac.
Cijene osnovnih životnih namirnica - riže, maslaca, mesa, a pogotovo ulja - zabrinjavaju, a još je šokantnije da nam je voće i povrće tako skupo da ga većina stanovništva ne može sebi ni priuštiti. Ništa novo, rekli bismo, jer navikli smo živjeti ispod prosjeka.
I, kao i uvijek, neki dobro profitiraju. Brojni proizvođači i distributeri su dobro iskoristili poremećaje na svjetskom tržištu i, pod krinkom globalnih promjena, vještački drže napuhane cijene.

Dok jedni profitiraju, istina se krije i u činjenici da BiH ne proizvodi ni približno dovoljno hrane za svoje potrebe niti koristi kapacitete koje ima, na što, uostalom, ukazuju i stručnjaci, a kada ste ovisni o uvozu, onda je neminovno diktiranje cijena sa strane.

Poljoprivreda u BiH je odavno zamrla. Sve se svelo na distribuciju poticaja po stranačkim linijama, dok one istinske poljoprivredne proizvođače u polupraznim selima guši, uz rijetke izuzetke, uvoz bjelosvjetskog otpada po našim tržnicama i trgovinama koji debelo plaćamo.
I dok se i dalje puše balon visokih cijena, naše vlasti spavaju, a, izgleda, neće nikome ni odgovarati za takvo stanje. Nespremni i nesposobni, kakvima se godinama pokazuju, umjesto pravovremenih i konkretnih rješenja, doživjeli smo i to da nam se rugaju. Zato izjavu <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">federalnog premijera Fadila Novalića</a> u vezi s poskupljenjem ulja ne treba shvatiti kao ironiju, nego kao realnost. Realnost na koju smo navikli, koju smo prihvatili i za koju nam niko nije kriv. Plaćajte, šutite i životarite. To je, očito, ono na što smo navikli.

Izjavu federalnog premijera Fadila Novalića u vezi s poskupljenjem ulja ne treba shvatiti kao ironiju, nego kao realnost

Plaćajte i šutite

<a href="https://avaz.ba/tag/12901/mihael-sumaher">Legendarni vozač Formule 1 Mihael Šumaher (Michael Schumacher)</a> se oporavlja, obznanio je bivši šef Ferrarija Žan Tod (Jean Todt) i tako oduševio javnost koja je iščekivala dobre vijesti o proslavljenom Nijemcu.

Sinonim za Formulu 1 je tešku povredu glave zadobio na skijanju u decembru 2013. godine, a otad traje njegova borba za život. Bio je u komi, ali je preživio. Istina, s posljedicama, ali će se vremenom oporaviti. Šumaherovo šampionsko srce se nije predavalo. Jednostavno nije željelo prihvatiti poraz, kako je i bilo tokom njegove čitave karijere. 
Novosti o popularnom Šumiju su naročito obradovale njegove navijače u Sarajevu, gradu koji će vječno biti zahvalan legendarnom Nijemcu. Nakon okupacije Sarajeva Šumaher je u dva navrata posjećivao glavni grad BiH 1996. i 1998. godine, kada je pokazao veliko srce i donirao ogromna sredstva našoj državi.
U bolnici je opremio kabinet za pravljenje ortopedskih pomagala, a djeci je donosio igračke i provodio vrijeme s njima. Čak je 1998. godine ostavio trudnu suprugu u Njemačkoj kako bi posjetio djecu Sarajeva i uvjerio se kako napreduje njegov projekt s ortopedskim pomagalima.
Sarajevo će još jednom čekati posjetu Šumahera, onda kada se legendarni vozač oporavi i posjeti grad u kojem će imati svoju ulicu.

Sinonim za Formulu 1 veliki je prijatelj Sarajeva

Šumaher: Nakon rata donirao ogromna sredstva našoj državi

Mihael Šumaher: Legenda se oporavlja

Kod Vrbaskog mosta u Bugojnu pronađena je mrtva beba, vrištali su ovih dana naslovi na bh. portalima, prenoseći informaciju koja je potvrđena iz MUP-a SBK. Dok istražitelji tragaju za majkom novorođenčeta, a javnost se zgražava nad sve crnjim sadržajima crnih hronika, teško je oteti se dojmu da smo i u ovom segmentu, kao društvo, zakazali i da informacije o nasilju nad djecom, pa i slučajevi ubistava najmlađih više nisu rijetkost.I jedan je previše, ali i najjednostavnija pretraga arhiva informacija u posljednjih nekoliko godina pokazat će da su slučajevi ubistava tek rođenog djeteta policiji prijavljivani u skoro svim dijelovima BiH i regiona. Načini izvršenja i motivi ovih neopisivih tragedija, o kojima smo, također, informirani, možda trebaju ostati unutar sudnica, jer interes javnosti nije da sazna baš svaki detalj. Okidačima zbog kojih najčešće roditelj počini tako užasan čin neka se bave psiholozi. Mnogo ih je u državi koja decenijama nosi teške posljedice rata i poslijeratnih godina borbe sa životom, za egzistenciju i pravdu, a gdje je briga o psihičkom zdravlju i dobrobiti porodice na vrlo niskom nivou. O kaznenoj politici u ovakvim slučajevima trebaju se izjasniti pravni eksperti koji trebaju reći je li visina kazne od jedne do pet godina za krivično djelo čedomorstvo dovoljna da djeluje preventivno. Državne institucije stavove stručnjaka, uz preporuke međunarodnih i domaćih organizacija, trebaju pretočiti u strategije i zakone. Za početak, osigurati jedinstvenu evidenciju ovakvih, ali i svih slučajeva nasilja kojem su djeca u BiH izložena tokom svog odrastanja, a koja ne postoji, te podržati mjere prevencije i edukacije kroz obrazovne, socijalne, zdravstvene ustanove i druge segmente društva. Od bolnih vijesti teži su šutnja i nezainteresiranost.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Načini izvršenja i motivi ovih neopisivih tragedija, o kojima smo, također, informirani, možda trebaju ostati unutar sudnica

I jedan je previše

Nakon što je senzacionalno izbacio Stefanosa Cicipasa (Tsitsipas) Karlos Alkaraz (Carlos Alcaraz) nastavio je svoju bajku na US Openu.Španski tinejdžer, kojeg nazivaju „novim Nadalom“, plasirao se u četvrtfinale posljednjeg Gren slema sezone i postao najmlađi igrač koji je došao do ove faze takmičenja na US Openu u otvorenoj eri.Na putu ka svom prvom Gren slem četvrtfinalu savladao je Nijemca Petra Gojovčika (Peter Gojowczyk) rezultatom 2:3 u setovima (7:5, 1:6, 7:5, 2:6, 0:6). Prije Cicipasa bio je bolji od Kamerona Norija (Cameron Norrie) i Artura Rinderkneha (Arthur Rinderknech). U borbi za historijsko finale sastat će se s 15. igračem na ATP listi Feliksom Ože Alijasimom (Felix Auger-Aliassime). Karlos Alkaraz rođen je 5. maja 2003. godine u Mursiji. U karijeri je osvojio jednu ATP titulu, i to u julu ove godine na turniru u Umagu. Trenutno je 55. igrač svijeta, a najbolji rezultat na ATP listi bilo mu je 54. mjesto.

Španski tinejdžer glavna tema posljednjeg Gren slema sezone

Karlos Alkaraz: Najmlađi četvrtfinalista US Opena

Veliki bod protiv Francuske u Strazburu i mala pobjeda protiv Kuvajta u Zenici, epilog je posljednja dva ogleda naše fudbalske reprezentacije.Izabranici selektora Ivajla Peteva (Ivaylo) u punom sastavu su ugodno iznenadili protiv Francuza, ali ovi što su ih mijenjali na Bilinom polju, ili barem većina njih, pokazali su da su nedorasli zadatku. Mnogi ne bi imali mjesta ni u protivničkoj olimpijskoj reprezentaciji Kuvajta, koju su samo magovi iz Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine mogli izabrati za protivnika.I ne čudi što se oglasio Sergej Barbarez i poručio da za njega ima mjesta u reprezentaciji. Poruka je toliko jasna da samo ona Asmira Begovića zvuči jasnije. Begović je prozvao sve redom i rekao ono što mnogi ne smiju. Ustvrdio je da se radi o menadžerskim poslovima, a, ruku na srce, kako neki igraju, i da im je Petev rod, imao bi dilemu da li da ih pozove. Ovako, kada se radi o biznisu, tu nema dilema. Begovićeve riječi zvuče kao kletva, baš kao što su samo kletva ili niz katastrofalnih poteza ljudi iz NSBiH doveli do toga da tek nekoliko stotina ljudi bodri reprezentaciju u Zenici. Da se ne lažemo, nekome je očito u interesu da ovaj naš fudbal i ova naša reprezentacija ne napreduju, a ne treba čuditi ako odjednom počnu smetati Edin Džeko ili Miralem Pjanić, jer nas oni još drže iznad vode, a cilj je - ugušiti sve.

Bh. golman rekao ono što mnogi ne smiju, a broj ljudi u Zenici možda i najbolje govori o tome

Asmirova kletva

Učiteljica Osnovne škole "Rifat Burdžović Tršo" u Novom Pazaru Adela Karaahmetović-Melajac učenicima je na času pustila pjesmu „Ja sin sam tvoj“.Karaahmetović se odvažila da stavi bošnjački interes iznad ulizivanja i stapanja s masom. Učionica je bila ukrašena bijelim i zelenim balonima s natpisom "Bosanski, jer sam Bošnjak".Đaci su pjevali s položenom rukom na srce, a učiteljica je doživjela medijski linč nakon što je sve objavila na društvenim mrežama. Ona je jučer privedena te je, nakon saslušanja, puštena iz prostorija Policijske uprave, a u Novom Pazaru došlo je i do protesta zbog njenog privođenja.Nakon puštanja, nije davala izjave za medije, kratko je zahvalila okupljenima na podršci, dok su oni uzvikivali: „Ti si ponos ove čaršije.“

Učionica je bila ukrašena bijelim i zelenim balonima s natpisom "Bosanski, jer sam Bošnjak"

Karaahmetović-Melajac: Pustila pjesmu „Ja sin sam tvoj“

Adela Karaahmetović-Melajac: Učiteljica ponos novopazarske čaršije

Čovjek koji je bio na braniku odbrane Bosne i Hercegovine sa svojim saborcima već godinama dokazuje u Sudu BiH da nije kriv za zločine koji mu se stavljaju na teret.<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=DRAGAN%20VIKI%C4%86&amp;">Pjevalo se Draganu Vikiću</a> u ratu i nakon njega „ponesi zastavu“, svi znaju koliko je dao da prežive ovaj narod i ova država, a sada vodi neke druge bitke, one pravne.Nema lagan zadatak, ali ljudi vjeruju, pa je tako za naredni petak zakazano okupljanje podrške Vikiću. Veterani Odreda policije za specijalne namjene "Bosna" pozvali su putem društvenih mreža građane na mirno okupljanje ispred Suda Bosne i Hercegovine, a uoči novog ročišta u slučaju ratnog komandanta ove jedinice Dragana Vikića. Komandant, kako ga mnogi nazivaju, zaslužio je podršku, a nadati se da će se ovog puta u velikom broju odazvati i „građani“ poput Salke Zilidžića, koji je bio u prvom safu kako bi dao podršku odavno kompromitiranom direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću Osmici. Istina, stranačka mašinerija decenijama vladajuće porodice i njihove klike ovog puta nije uključena, jer očigledno je Osmica taj koji nosi pravu zastavu, a ne Vikić. Za utjehu svima koji su se borili za ovu zemlju, bit će uz komandanta oni koji su s njim u ratu dijelili koru hljeba i linije odbrane. Ovi drugi „građani“ svakako i ne poznaju taj osjećaj. Oni dijele materijalna dobra i plijen koji su stekli na plećima Vikićevih saboraca i njega.

Nadati se da će se ovog puta u velikom broju odazvati i „građani“ poput Salke Zilidžića

Ponesi zastavu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=D%C5%BEeko&amp;">Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine</a> u srijedu je u Strazburu odigrala neriješeno sa svjetskim prvakom Francuskom (1:1).
Izabranici Ivajla Peteva (Ivaylo) hrabrom i taktički besprijekornom igrom oduševili su javnost, a posebno impresivan bio je kapiten Edin Džeko (35).
Džeko je dominirao u duelima protiv francuskih defanzivaca, a bio je i autor jedinog gola našeg tima iz 36. minute. Taj gol bio mu je jubilarni 60. na 115 nastupa u dresu „Zmajeva“.
Napadač Intera na vječnoj listi najboljih strijelaca nacionalnih timova Evrope tako je preskočio Davida Vilju (Villa), koji je ostao na 59 golova. Džeko je na desetoj poziciji najboljih strijelaca Evrope, a uvjerljivo je najbolji golgeter svih reprezentacija u regionu.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, odakle je otišao u češke Teplice. Nakon toga je uslijedio transfer u Volfsburg, s kojim je pokorio Njemačku, a onda je prešao u Mančester siti. Poslije Sitija obukao je dres Rome i postao njen treći najbolji strijelac u historiji. Ovog ljeta je ostvario transfer karijere, potpisavši za italijanskog prvaka Inter.
Dijamant je rekorder i u bh. reprezentaciji s najviše odigranih utakmica (115) i najviše golova (60).

U remiju protiv Francuske postigao jubilarni 60. gol za BiH

Edin Džeko: Potvrdio klasu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=dodik&amp;">Milorad Dodik</a> pustio je probni balon i sada osluškuje reakcije. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ne krije da mu godi poziv da, uz srbijanskog kolegu Aleksandra Vučića i turskog lidera Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), bude pokrovitelj mogućih razgovora političkih predstavnika naroda u BiH o budućnosti zemlje.Milanović pritom otvoreno i nekritički hvali Dodikovu dobronamjernost, uz opasku da se druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić tako ne ponašaju.
Erdoan je, koliko se moglo iščitati iz njegovih izjava datih prilikom posjete Sarajevu, načelno spreman da ponudi svoje dobre usluge, a Vučić se, za sada, o ovoj temi ne oglašava, mada mu, sigurno, ne bi bilo mrsko da bude učesnik skupa u takvom formatu.
Kako smo, dakle, došli u situaciju da ključno tursko posredovanje za rješenje političke krize u BiH priziva čovjek koji u miru želi dovršiti zločinačke ratne ciljeve Radovana Karadžića i Ratka Mladića o samostalnoj i etnički očišćenoj „državi RS“, koji negira genocid u Srebrenici i koji politički funkcionira na poznatoj Mladićevoj matrici da je taj genocid nad Bošnjacima bio „zaslužena osveta Turcima“?
Ko ima pravo i ko je toliko naivan da vjeruje u dobre namjere takvog Dodika? Treba li mu pomoći i pružiti mu ruku u trenutku kada samoubilački ruši sve mostove prema Amerikancima, Njemačkoj i zapadnom svijetu? I želi li i on to ostaviti BiH i RS, kao njen dio, u amanet Erdoanu?
Odgovori na ova pitanja nisu teški. Bošnjaci i njihovi politički predstavnici Dodikovu danajsku ideju i darove moraju odbaciti bez ikakvog premišljanja. Jer eventualni pristanak na razgovore nacionalnih poglavica uz posredovanje Erdoana, Vučića i Milanovića, bez ikakve sumnje, direktan je put u nestanak i podjelu BiH.

Trebamo li vjerovati u dobre namjere čovjeka koji funkcionira na matrici da je genocid u Srebrenici bio „zaslužena  osveta Turcima“

Dodikov turski tok

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=teletovi%C4%87&amp;">Proslavljeni bh. košarkaš i aktuelni predsjednik Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine Mirza Teletović</a> odlučio se vratiti na teren i pomoći svojoj Turbini iz Jablanice da ispuni zacrtani cilj - ulazak u najviši rang takmičenja.
Tako će Teletović prekinuti penziju koja već traje tri godine i nastupati za svoj matični klub. Ponovo će rešetati s parkinga i iz svlačionice, ali ovog puta će imati i ulogu mentora mlađim igračima.
Jedan od najboljih igrača koji su nosili državni dres naše zemlje ostvario je bogatu karijeru koja je, nažalost, prekinuta 2018. godine zbog oboljenja pluća.
Teletović je 14 godina igrao van Bosne i Hercegovine, s Tau Keramikom (kasnije Kahom Laboral) je rešetao mreže po Španiji i Evropi, a onda je uslijedio poziv koji se ne odbija - NBA liga.
Teletović je u najjačoj košarkaškoj ligi imao čast da nosi dresove tri tima - Bruklin Netsa, Finiks Sansa i Milvoki Baksa.
Mirza Teletović rođen je 18. septembra 1985. godine u Jablanici. Seniorsku karijeru je započeo u Slobodi, igrao je malo za belgijski Ostende, a 2012. je proglašen za sportistu godine u BiH.

Prekida penziju kako bi pomogao  Turbini

Mirza Teletović: Ponovo će rešetati mrežice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tan&amp;">Malezijski biznismen Vinsent Tan (Vincent)</a> vratio se u FK Sarajevo. Tan će ponovo biti većinski vlasnik, što je obradovalo sve pristalice bordo kluba, jer je njegov prvi mandat na Koševu ostao u lijepom sjećanju.
Nije Tan davno napustio Sarajevo, prije svega dvije i po godine, ali finansijski izvještaji, roster igrača i rezultati su otad vrlo loši, pa se čini da je Malezijac napustio Koševo mnogo prije nego što zaista jeste.
Amidža, kako mu tepaju navijači Sarajeva, spreman je da bordo tim vrati na staze koje je krenuo tkati, staze evropske puta i evropske ekipe.
FK Sarajevo je 2013. godine bilo u teškoj finansijskoj situaciji, s crnom rupom u budžetu, s omčom oko vrata, a onda se ukazao Vinsent Tan. Klub je prihvatio ponudu malezijskog bogataša, koji je pokazao da nije gazda na kojeg su svi navikli - onaj koji najavi zlato, a ostavi blato, već se odmah prihvatio posla.
Šest godina je Tan bio gazda Sarajeva, a onda je nakon uloženih miliona svoju vlasničku fotelju prepustio Ngujenu Hoaji Namu (Nguyen Hoai). Sada se Tan vraća, a sunce se počelo probijati kroz tmurne oblake nadvijene iznad Koševa.
Vinsent Tan je rođen 23. februara 1952. godine u Batu Pahatu, Malezija. Osnivač je „Berjaya Corporation Berhad“, diverzificiranog konglomerata na malezijskoj berzi.

U prvom mandatu pokazao da nije uobičajeni gazda koji najavi zlato, a ostavi blato

Vinsent Tan: Amidža stigao u spas

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=POLJOPRIVREDNICI&amp;">Vapaj poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini</a> da im se pomogne vezano za probleme koje je izazvala suša vlasti u našoj zemlji, jednostavno i bez imalo problema - ignoriraju.
Poslovično nespremni, a počesto i nezainteresirani, oni koji drže funkcije u ovoj Bosni i Hercegovini nemaju problem s tim što bi u narednim danima mogao poskupjeti hljeb. To što je narodu svaka marka bitna za preživljavanje, njih ne zanima, jer oni imaju sve.
I kada ne rade, a baš rijetko rade, njima će njihovo leći, pa zašto bi ih zanimalo to što će zbog suše skočiti cijena pšenice, a samim tim i hljeba.
Oni ionako ne jedu ovaj hljeb s mnoštvom kora kojeg je narod više gladan nego sit. Oni ne žive život ovih naših građana i za njih ne postoji nijedan problem koji bi ih uzrujao.
Možda samo gubitak fotelja, ali, kako su vispreni u manipulacijama, uvijek su oni čvrsto na svojim pozicijama.

Pšenica je nebitna, osim ako nije srpska, hrvatska i bošnjačka. Da se tu može nešto zakuhati, onda bi se itekako aktivirali da zaštite navodne nacionalne interese. Ovako, nema ih nigdje. A možda pšenica i nije baš toliko profitabilna pa im i to umanjuje interes. Jednostavno je tal premali da nahrani njih i njihova pokoljenja, a narod će se već snaći i s ono malo hljeba koje kupi po ovim ili onim cijenama.

To što je narodu svaka marka bitna za preživljavanje, njih ne zanima, jer oni imaju sve

Vapaj poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini niko ne čuje

Oni ne jedu ovaj hljeb

Mjesecima već policijske agencije, mediji i eksperti upozoravaju na, sada već ne tako novu, opasnost koja djeci prijeti sa interneta i društvene mreže zlokobnog naziva <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=TikTok&amp;">TikTok</a>. Kroz različite „izazove“ na ovoj kineskoj aplikaciji maloljetna djeca doživljavaju povrede, bilježe se smrtni slučajevi, a pojedini tragični događaji samoubistava maloljetnika, poput nedavnog u susjednoj Crnoj Gori, vjerovatno će zauvijek ostati obavijeni velom tajne i bez pouzdanih dokaza je li i njih izazvao neki od monstruma koji vrebaju iza tastature.
Policijske agencije u BiH još u martu ove godine upozorile su građane, posebno one koji znaju da njihova djeca imaju profil na TikTok-u, da odmah provjere njihove aktivnosti na internetu. Povod ovom upozorenju bila je informacija INTERPOL-a da je najavljeno masovno samoubistvo mladih osoba uz prijenos na ovoj društvenoj mreži. Srećom, takav događaj nije zabilježen, ali činjenica da je TikTok označio uzbunu i u međunarodnim okvirima govori o velikoj, nevidljivoj opasnosti kojoj su izloženi naši najdraži.
Zadržavanje daha do gubljenja svijesti pa i gušenja, međusobno povrjeđivanje, opasni izazovi u saobraćaju, stavljanje soli i leda na kožu što uzrokuje plikove, polijevanje vrelom vodom ... bezbroj je okrutnih „igrica“, koje naivni dječji umovi prihvataju i u njima učestvuju. U vremenima kada traje teška borba za preživljavanje, kada pored obaveza na radnim mjestima najmanje vremena imamo za sebe i one oko nas, ovakva upozorenja treba shvatiti ozbiljno.
Vremena za provjere s kim, gdje, kako i o čemu naše dijete komunicira mora biti. Kao i za razgovor o onome što brine, čini odsutnim ili povučenim naše dijete. Psiholozi savjetuju da djecu moramo naučiti da razviju kritičko mišljenje i da sve što čuju ne prihvataju kao činjenicu, jer opasnosti sa interneta podjednako su opasne kao i stvarnom svijetu. Pojedine države zabranile su TikTok, neke su pokušale pa naišle na pravne barijere, tako da oslanjanje na državne institucije predstavlja preveliki rizik.
Zato upozorenja koja sve češće čujemo, zbog sigurnosti naših najdražih, ne smijemo ignorirati.

Upozorenja koja sve češće čujemo,  radi sigurnosti naših najdražih,  ne smijemo ignorirati

Zaštitimo djecu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Marko%20Atila%20Hoare&amp;">Marko Atila Hoare (Attila)</a> ugledni je britanski historičar i jedan od rijetkih istraživačkom, naučnom radoznalošću motiviranih svjetskih stručnjaka u toj oblasti kojima je ovaj dio svijeta, a naročito BiH, posebno zanimljiv. Kroz niz naučnih radova bavio se nedavnom historijom BiH, otporom agresiji i genocidom.
U Srebrenici se desila kulminacija genocidnog procesa koji je započet 1992. godine, stav je profesora Hoarea. Svaka njegova reakcija, izjava, tekst privuku pažnju javnosti na ovim prostorima.
Za razliku od većine intelektualaca u BiH, Marko Atila Hoare ne libi se komentirati i aktuelne događaje, pa u svjetlu ukupnih historijskih i društvenih odnosa dati preporuke narodu koji se, kako kaže u jednoj svojoj izjavi, pokušavao braniti od genocida, a danas i od “elemenata” iz susjedstva koji nastavljaju zagovarati podjelu BiH.
Marko Atila Hoare rođen je u Londonu 6. avgusta 1972. godine. Diplomirao je na Univerzitetu „Cambridge“ 1994., a doktorirao na Univerzitetu „Yale“ 2000. Rat ga je u BiH zatekao kao studenta historije. Živio je i radio u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Autor je četiri knjige iz različitih perioda historije naše zemlje.

Svaka njegova reakcija, izjava, tekst privuku pažnju javnosti na ovim prostorima

Hoare: Ovaj dio svijeta, naročito BiH, posebno mu je zanimljiv

Marko Atila Hoare: Prijateljstvo i podrška

Lokalni vlastelin udaje svoju kćerku za mladoženju koji za “<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=svadba%20izetbegovi%C4%87&amp;">kupovanje nevjeste</a>” plaća milion KM. Kako bi udaji dao najviši blagoslov, na vjenčanje stiže sultan prema kojem je vlastelin u vazalnom odnosu. Par vjenčava šef vjerske zajednice u centralnom vjerskom objektu u zemlji. Svi resursi su dignuti i cijeli grad je blokiran zbog vjenčanja prestolonasljednice.
Gosti su pomno probrane zvanice familijarno i interesno povezanih vlastelinovih saradnika iz politike, biznisa i vjerskog života. Nekima od njih sprema se namještanje višemilionskih poslova. Kmetovi na ulici veselo pozdravljaju vjenčanje kćerke svojih vladara.
Nije priča iz srednjeg vijeka, nego Sarajevo u 21. stoljeću. Eto, ono je u 21. stoljeću, ali oni koji ga vode posljednje dvije-tri decenije učinili su sve da grad, koliko god može, izgleda kao da je srednji vijek. Društvene resurse su, prema familijarnom i jaranskom osnovu, raspodijelili svojima i sebi bliskima. Svoje i sebi bliske su postavili na najviše političke, administrativne, kulturne, obrazovne, sportske funkcije u društvu.
Jedini kriterij je bio da budu njihovi. No, njihovi uglavnom nisu znali raditi. Završili smo s devastiranim institucijama, proseljačenom kulturom, uništenim sportom, obesmišljenim obrazovanjem... Oni, pak, koji nisu bili njihovi, imali su izbor ili da idu, ili da šute, ili da se lavovski opiru.
Sve to velmože previše ne brine. S kmetovima nemaju dodira. U situaciji dok kmetovi žive u jadu i bijedi, velmože su sebi izgradile paralelni svijet s vilama na Poljinama, unosnim državnim poslovima i višemilionskim svadbama za svoje prestolonasljednice. Sve to da blagosilja i sultan iz Turske, sklon jednakom feudalno-nepotističkom kriteriju vladanja i jednako nezabrinutom za kmetove. A kmetovi će svakako da im pune budžet i vraćaju kredite za unosne, od države osigurane poslove.
Neki od kmetova će svojim vladarima ushićeno da kliču na ulici. Drugi će osjećati bijes i gorčinu, ali i nemoć da sami nešto konkretno urade. U njima je nada. Čekamo Francusku revoluciju.

Dok kmetovi žive u jadu i bijedi,  velmože prave višemilionske svadbe  svojim prestolonasljednicama

Cijeli grad je blokiran zbog vjenčanja prestolonasljednice

Memfis Depaj: Izjednačio rekord

Plaćajte i šutite

Mihael Šumaher: Legenda se oporavlja

I jedan je previše

Karlos Alkaraz: Najmlađi četvrtfinalista US Opena

Asmirova kletva

Adela Karaahmetović-Melajac: Učiteljica ponos novopazarske čaršije

Ponesi zastavu

Edin Džeko: Potvrdio klasu

Dodikov turski tok

Mirza Teletović: Ponovo će rešetati mrežice

Vinsent Tan: Amidža stigao u spas

Oni ne jedu ovaj hljeb

Zaštitimo djecu

Marko Atila Hoare: Prijateljstvo i podrška

Sultan i vazal

Kolumne

Memfis Depaj: Izjednačio rekord

Plaćajte i šutite

Mihael Šumaher: Legenda se oporavlja

I jedan je previše

Karlos Alkaraz: Najmlađi četvrtfinalista US Opena

Asmirova kletva

Adela Karaahmetović-Melajac: Učiteljica ponos novopazarske čaršije

Ponesi zastavu

Edin Džeko: Potvrdio klasu

Dodikov turski tok

Mirza Teletović: Ponovo će rešetati mrežice

Vinsent Tan: Amidža stigao u spas

Oni ne jedu ovaj hljeb

Zaštitimo djecu

Marko Atila Hoare: Prijateljstvo i podrška

Sultan i vazal