<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=tenis&amp;">Najbolja bh. teniserka Dea Herdželaš</a> briljantnim nastupom u Peruu osvojila je ITF trofej i novih 60 bodova, što joj je donijelo ogroman skok na WTA listi.
Herdželaš je u Peru otputovala kao 329. igračica svijeta, a onda je na šljaci u Limi odigrala sjajno i pokazala da zaslužuje bolju poziciju na svjetskoj listi teniserki.
Na prvom turniru nije imala sreće, budući da je u finalu poražena od Ane Siskove (Anna), ali je naredni osvojila izgubivši samo jedan set. Redom su padale Patrisija Ku Flores (Patricia), Danijela Seguel, Marija Lourdes Karle (Carle), Amandin Hese (Hesse) i na kraju Katarina Gerlah (Katharina Gerlach).
Sjajna Dea je tako južnoameričku turneju završila na najbolji način. Kući je donijela trofej, a ostvarila je nevjerovatan napredak na WTA listi. Samo nastupi na dva turnira u Peruu donijeli su joj skok na 240. mjesto, što je njen ranking karijere.
Dea Herdželaš je rođena 7. novembra 1996. godine u Sarajevu. Igrala je 19 finala u svojoj karijeri, ostvarivši skor od devet pobjeda. Godinu je započela na 450. mjestu, a sada je 240. teniserka svijeta. Naredni cilj je izboriti mjesto u kvalifikacije, a ko zna, možda i na završni turnir Australian Opena.

Najbolja bh. teniserka sada zauzima  240. mjesto na WTA listi

Herdželaš: Prije južnoameričke turneje bila 329. igračica svijeta

Dea Herdželaš: Ranking karijere

<a href="https://avaz.ba/tag/37075/marko-maksimovic">Talentirani Marko Maksimović</a> tiho je i neprimjetno otišao u Monte Karlo na završni Europe Masters turnir, koji je okupio osam najboljih tenisera do 16 godina.Iako su ga u startu potcijenili drugi igrači kojima su davane veće šanse za pobjedu, Maksimović je najprije na ceremoniji otvaranja ponosno stajao pored zastave Bosne i Hercegovine, zajedno sa svojim trenerom Damirom Spahićem, a onda je, kada je turnir krenuo, pokazao svoje umijeće.Prvo je furioznom partijom savladao drugog nosioca Petra Brunclika (2:0), a onda je nakon iscrpljujuće borbe i preokreta pobijedio Jakoba Jedrzejčaka (Jedrzejczak) 2:1. Izborio je veliko finale, ostvarivši ogroman uspjeh, ali ni tu se nije zaustavio.U finalu je ponovo bio maestralan te je bez izgubljenog seta savladao Mikala Krajčija (Michal Krajci). Sjajan je to rezultat 15-godišnjeg Dobojlije, koji je najavio veliku karijeru i nastupe na Fjučersima u narednom periodu.Marko Maksimović rođen je 12. februara 2006. godine u Doboju, a član je Teniskog kluba Doboj. Prošlog mjeseca je u svom gradu pobijedio na evropskom turniru, a nastup u Monte Karlu je potvrda vrhunskog talenta.

Novi biser bh. tenisa postao juniorski prvak Starog kontinenta

Maksimović: Na završnom turniru izgubio samo jedan set

Marko Maksimović: Pokorio Evropu

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a>&nbsp;u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine ukazao se s harmonikašem i harmonikom. On i harmonika odavno su u ljubavi, a, ruku na srce, lijep je to instrument. Kako je samo znalo srce zaigrati kada neki Ibro Dirka zasvira...Nije ovog puta bilo pitanje zašto harmonika, već zašto Predsjedništvo. Možda nije bilo pitanje ni zašto muzika u odajama prvih ljudi države. Čak bi se moglo reći da je ovog puta harmonika pomalo oskrnavljena unošenjem na mjesto gdje sjede njih trojica.Tamo gdje sjede Dodik i kolege mu Šefik Džeferović i Željko Komšić, nikako ne pristaju harmonika i veselje. Prije bi sve bilo idealno za neki orkestar za sahrane, s obzirom na sve ono što čine ili, bolje rečeno, ne čine.„Naša mala krčma“, koja bi trebala biti Predsjedništvo jedne države, odavno je otužna. Boje fasade i nisu toliko bitne koliko je unutrašnjost oronula. Ni tu se ne radi o molerskim radovima koji su Dodiku zapali za oko, nego o inventaru.A njih trojica su se u toj „krčmi“ pokazala kao potpuno besmislen inventar. Niti imaju kakve poslove, niti se oko bilo čega slažu, a nemaju ni nekakav plan.Sve je poput sprovoda, osim što se na pravim ispraćajima mogu vidjeti ljudi koji vole pokojnike.Ova trojica, kao zajednički šef države, odavno su politički pokojnici, ali ne ukaza se niko ko ih voli iz svijeta i ko bi im barem položio cvijeće.Uostalom, ako se ni s kim nisu sastajali dok su bili živi, ni kada su bili na aparatima, nije bilo očekivano ni sada da se neko javi.

Tamo gdje sjede Dodik i kolege mu Džeferović i Komšić, nikako ne pristaju harmonika i veselje

Pogrešan instrument

<a href="https://avaz.ba/tag/91351/adi-nalic">Nogometni reprezentativac BiH Adi Nalić</a> briljira u Malmeu. U posljednjem kolu švedskog Alsvenskana postigao je novi gol te dodatno popravio svoj skor.Iako, uglavnom, ulazi s klupe za rezervne igrače, Nalić ima briljantnu statistiku. „Zmaj“ je postigao šest golova, a dodao je i tri asistencije.Tako je specijalizirana platforma „Whyscout“, koja u obzir uzima minutažu, broj golova, asistencija, ali i ključna dodavanja, Nalića proglasila najboljim ofanzivnim veznjakom u Švedskoj. Sjajni Nalić je iza sebe ostavio Tobijasa Hajnca (Heintz), Roberta Gojanija i Imada Kalilija (Khalili).Nalić je veliki talent, koji je već pokazao da će se igra reprezentacije Bosne i Hercegovine moći osloniti na njega. Za „Zmajeve“ je do sada odigrao sedam dobrih utakmica, a njegovo vrijeme tek dolazi.

Za Malme postigao šest golova i upisao tri asistencije

Adi Nalić: Najbolji veznjak

<a href="https://avaz.ba/tag/12358/gorivo">Gorivo</a> je samo u oktobru poskupjelo za 10 feninga, a od početka oktobra Federalnom ministarstvu trgovine pristiglo je čak 955 obavijesti o povećanju cijena za pet feninga po litru.S obzirom na to da je u Federaciji BiH registrirano 705 benzinskih pumpi, to znači da su na nekima od njih za 15 dana dva puta dizane cijene derivata.Glasila je vijest koju su prenijeli brojni bh. mediji. I, šta? Nikom ništa, niko se od nadležnih nije oglasio, nije ni urgirao da se pokuša zaustaviti divljanje cijena. Iako će brojni bh. građani koji ne posjeduju automobil reći da ih se ovo ne tiče, to je zabluda.Naime, brojni ekonomisti upozoravaju da, ukoliko raste cijena „crnog zlata“, onda posljedično rastu cijene svih proizvoda i usluga. Nije moguće odvojiti cijene osnovnih prehrambenih namirnica i goriva jer su u svaku maloprodajnu i veleprodajnu cijenu uračunava i trošak prijevoza.Dakle, paralelno s poskupljenjem benzina i dizela, građani BiH mogu očekivati novi rast cijena hrane. Niko više ne može ni izbrojati koje će to biti poskupljenje od početka ove godine, ali sa sigurnošću se može reći da građani BiH ovo više ne mogu podnijeti.Nameće se jedno pitanje - ima li neko u ovoj državi da zaštiti građane? Koliko još poskupljenja trebaju izdržati da bi se neko u vlasti sjetio da postoje mehanizmi kojima se može spriječiti divljanje cijena. Dosta je više! Ako ne znate, onda prepišite od susjeda.Naime, Vlada Hrvatske na posljednjoj sjednici odlučila je zaustaviti kontinuirani rast cijena goriva. Trgovcima su odredili maksimalnu cijenu dizela i benzina.Koliko je stanje alarmantno u BiH, pokazuje i podatak da sindikalna potrošačka korpa odavno iznosi više od 2.500 KM, a prosječna plaća u FBiH je na nivou od 1.000 maraka. Dakle, ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne da se pokriju osnovni životni troškovi.Novim poskupljenjem ovaj omjer će se dodatno pogoršati, a niko ne može odgovoriti na pitanje kako će ovo preživjeti građani BiH.

Gorivo je samo u oktobru poskupjelo za 10 feninga, na nekim benzinskim pumpama u 15 dana cijene dva puta dizane

Prepišite od susjeda

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dodik&amp;">Milorad Dodik</a> ušao je u svoju posljednju fazu. Sad, ludila ili vlasti - nešto od to dvoje jeste, vjerovatno oboje. Dodikovi posljednji nervozni i neobuzdani javni istupi jasno daju do znanja da njegovo psihičko stanje i nije baš najbolje. Od toga još više zabrinjavaju njegove najave vraćanja svih prenesenih nadležnosti i ukidanja mnogobrojnih državnih institucija, gdje luđački najavljuje čak i okupiranje kasarni OSBiH te protjerivanje vojnika, kao i formiranje nekakve nove paravojske u RS.Naravno, ne treba ni spominjati da bi ovakve zamisli bilo gotovo nemoguće provesti bez nasilja. S obzirom na to da Dodik više i ne izgleda kao da je sav svoj, tako ni njegove izjave ne treba više olako shvatati, jer je čovjek u iracionalnom stanju svijesti spreman povući i iracionalne poteze. Bez obzira na to da li će Dodik u svom ludilu sada zaista otići do kraja ili povući ručnu i iskamčiti još jednu, ko zna koju po redu, šansu od međunarodne zajednice, činjenica je da će pasti. Možda u narednih nekoliko sedmica, možda nakon sljedećih izbora ili, ne daj Bože, za još nekoliko godina, ali će pasti. Bosna neće. Preživjela je mnogo silnije, moćnije, pa i bezobzirnije kabadahije od Dodika. Ipak, dugogodišnje vladanje Dodika duboko je izranjavalo Bosnu. Zatrovalo je, prije svega, duše i umove njenih stanovnika konstantnom pljucačinom mržnje, huškanja i zveckanja oružjem. U to kolo koje je vodio rado su uskakali i nacionalisti s druge dvije strane, da u zajedničkom krugu šovinizma, tenzija i sukoba održavaju svoju kulu vlasti - kulu sazdanu od kriminala, korupcije, nepravde, poniženih ljudi, pustih fabričkih hala, u korov zaraslih njiva, raseljenih mladih te bijede, siromaštva i letargije za sve osim pripadnike privilegiranih vladajućih budžetskih klanova. Bosnu valja izliječiti prvo duhovno, od jezika mržnje, sukoba i straha, a onda je valja liječiti i&nbsp; infrastrukturno i ekonomski, kao kuću za koju nam je u zajedničkom interesu da bude lijepa, udobna i dobro opremljena, ma koliko da sadrži soba. A upravo je to glavni izazov za one koji dođu poslije Dodika, a doći će, ma ko oni da budu.

Bosnu valja izliječiti prvo duhovno, od jezika mržnje, sukoba i straha, a onda je valja liječiti i  infrastrukturno i ekonomski

Bosna poslije Dodika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Muriz%20Memi%C4%87&amp;">Ni nakon gotovo šest godina borbe Muriz Memić</a> ne posustaje u svojoj predanoj borbi da pred lice pravde izvede ubice svog sina Dženana. On je jučer skoro dva sata svjedočio pred Sudom BiH, govoreći o bolnim događajima od trenutka kada mu je javljeno da je njegov sin jedinac nastradao. Samo ovaj hrabri otac zna kako je bilo njegovom srcu dok se, po ko zna koji put, prisjećao najgoreg trenutka svog života, trenutka kada su mu javili da njegovog Dženana više nema.Iako izložen raznim pritiscima i prijetnjama, ovaj hrabri otac ne odustaje. Mukotrpna višegodišnja borba za istinu donijela mu je brigu i neizvjesnost, ali i nadu da će pravda, koliko god bila spora, nadjačati one koji ucjenama i prijetnjama nastoje ugušiti njegov glas. Jedno je sigurno. Muriz Memić, otac kojem je od srca otkinut njegov dio, ostat će simbol istrajnosti i heroj nacije.

Pred Sudom BiH svjedočio skoro dva sata

Muriz Memić: Simbol istrajnosti

Spektakularna novinarska otkrića “Pandorinih papira”, kao ni svakodnevni jad zbog sve skupljeg života nisu uzeli ni približnu pažnju medija, a ni čitalaca, kao što su posljedice navodne ljubavne afere <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dalibor%20Pavlovi%C4%87&amp;">prijedorskog načelnika Dalibora Pavlovića</a>, koja je započela tužnim fotografijama čovjeka pored WC šolje, u kojoj se nalazi ružičasti sadržaj njegovog želuca.Bez sumnje, uvijek će pažnju imati svaka kombinacija seksa, politike, fatalnih žena i smrtnih ishoda (makar u najavi), a folklor prepoznatljive bijele potkošulje nesretnog Dalibora kraj šolje izaziva senzaciju i portretira seks-afere iz naše mahale rađene prema utvrđenim urnecima, kao što je to bilo kod Bila Klintona (Clinton), Silvija Berluskonija (Berlusconi) ili Dominika Kana (Dominique Kahn).Da je bilo materijala, gutali bi se i nastavci ove priče, taman toliko dugo koliko prosječan tinejdžer može gledati eksplicitne sadržaje. Beskonačno. Seksualna revolucija je bila 60-tih godina prošlog stoljeća u svijetu, kod nas je, očekivano, zakasnila, jer kolektivno ushićenje seksualnim sadržajima odgovara pubertetskom uzrastu. I u svakodnevnoj komunikaciji, što je kod Engleza priča o vremenu, kod nas je o seksu. Upadice, konstatacije, anegdote o toj temi uvijek i svima izvuku smiješak. Opasno je u cijelom slučaju to što niko nije primijetio da je mentalno zdravlje Pavlovića ozbiljno narušeno. Nisu to primijetili njegovi bližnji, svi koji su pisali i prenosili ove sadržaje, stranački lideri. Iako čovjek nedvosmisleno poručuje kako će se ubiti, zabada vrh noža u trbuh, guta tablete, fotka to, povraća, fotka… Ubogi čovjek je izgubio kontrolu nad sobom, a svi mi učestvujemo u cirkusu. I snosimo odgovornost. I sve se dešava uz obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja, što daje literarnu vrijednost ovoj priči. To je ona vrsta zdravlja o kojoj se kod nas ne priča, pogled sklanja u stranu, stavlja pod tepih... sve dok jednom ne izađu sramne fotografije ili se ne pobiju svoja djeca.

Folklor prepoznatljive bijele potkošulje nesretnog Dalibora kraj šolje izaziva senzaciju i portretira seks-afere iz naše mahale

Biti zdrav

<a href="https://avaz.ba/tag/56821/anel-ahmedhodzic">Anel Ahmedhodžić</a> je novi ljubimac navijača reprezentacije Bosne i Hercegovine. U svom 13. nastupu za „Zmajeve“ postigao je prvjenac zlata vrijedan.Naša reprezentacija je osvojila veliki bod u borbi za doigravanje za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Kataru naredne godine, a jedan od najvećih junaka bio je mladi Ahmedhodžić.Odmjereno, zrelo i hrabro je odigrao kompletan meč, u kojem je često bivao na protivničkoj polovici, iako mu je primarni zadatak da brani vlastiti gol.U trenucima kada nismo imali rješenja za bunker Ukrajinaca, Ahmedhodžić je dobio odličnu loptu od Miroslava Stevanovića i, u maniru rasnog napadača, postigao gol. Zahvaljujući njegovom pogotku, lakše dišemo, a navijači su ponovo uz reprezentaciju i s nestrpljenjem iščekuju naredne okršaje „Zmajeva“ koji stižu već sljedeći mjesec.Anel Ahmedhodžić je rođen 26. marta 1999. godine u Malmeu. Igrao je za sve mlade selekcije Švedske, a onda se odlučio da igra za „Zmajeve“. Nastupao je za Notingem, Hobro, nakon čega se vratio u Malme.

Pogodio protiv Ukrajine u maniru rasnih napadača

Ahmedhodžić: Donio veliki bod našoj reprezentaciji

Anel Ahmedhodžić: Prvjenac u pravi čas

Kada se ukazao kao jedan od kandidata za klupu reprezentacije Bosne i Hercegovine, Ivajlo Petev (Ivaylo) dočekan je ne baš blagonaklono. Malo zbog nekih njegovih ranijih rezultata, dijelom jer mu je protukandidat bio Sergej Barbarez, a ponajviše zbog načina na koji je postavljen.I potpisnik ovih redova je bio kritički raspoložen prema dolasku bugarskog stručnjaka. U jednom društvu je i sam selektor Petev rekao kako o njemu autor ovog teksta piše kao da nema ni ruke ni noge. Nije baš priča išla tako daleko, nije baš da se u tekstovima ulazilo u anatomiju tijela Peteva, ali kritika je bilo itekako.Sada stoji činjenica da osporavani selektor s reprezentacijom BiH u posljednje vrijeme ima igru i rezultate, ali isto tako stoji i činjenica da će se još dosta znoja morati proliti kako bi se stiglo do Svjetskog prvenstva.Zanimljivo je bilo nakon remija u Ukrajini vidjeti društvene mreže, hvalospjeve na račun Peteva. Pohvale jeste zaslužio, zajedno sa svojim timom, tu nema dileme, ali, kao što jedna pjesma kaže, „daleko je raj“...Brojem i slovom, pred Petevom i reprezentacijom BiH su četiri utakmice. Dvije u grupi, a zatim dvije u baražu i niti jednu ne smijemo izgubiti. Petev, definitivno, ima ruke i noge, tu nikada nije ni bilo dileme, počeo se nametati i rezultatima, ali, ako izgubi bilo koju od četiri utakmice, cilj neće biti ispunjen.Dakle, ponovo smo u euforiji, a da ona nema ama baš nikakvog osnova. Tu su i pozivi da svi oni koji su kritizirali Peteva povuku riječ.Može, a evo ponude selektoru. Uđi u baraž, plasiraj se na SP i stiže izvinjenje. Ako treba, i velikim slovima. Onaj drugi ishod, recimo, da ne odeš ni u baraž, sada ne trebamo prizivati, jer valjda svi želimo dobro bh. nacionalnom timu.

Osporavani selektor s reprezentacijom BiH u posljednje vrijeme ima igru i rezultate, ali posao nije završen

Ruke i noge

U vrijeme kada su kriminal, korupcija i krađe svakodnevica bosanskohercegovačkog društva, taksista iz Sarajeva <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Seidin%20Kapo&amp;">Seidin Kapo</a> pokazao je da humanost još nije izumrla. Naime, on je u ponedjeljak na Autobuskoj stanici u Sarajevu pronašao novčanik s velikom sumom novca.Nakon pronalaska novčanika nije se dvoumio te je odmah kontaktirao Policijsku upravu Novo Sarajevo kako bi novac bio vraćen vlasnici. Radilo se o 710 KM, 140 eura, 100 dolara i 2.500 švedskih kruna.Kapo je rekao da ne želi nikakvu nagradu za učinjeno dobro djelo, ali bi, kako kaže, volio da se sretne s gospođom koja je izgubila novčanik. Istakao je da mu je drago jer je on pronašao novčanik. Naglašava da je žena možda krenula kod ljekara ili da je neko drugi to mogao pronaći.- Ja živim od poštenog rada, haram mi ne treba - zaključio je Kapo.Gospođa koja je izgubila novac potvrdila je policiji da je iznos kompletan, a Kapo je ovim činom postao heroj našeg društva.

Mogao je neko drugi to pronaći, ja živim od poštenog rada

Seidin Kapo: Haram mi ne treba

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=RAKIJA&amp;">Država i njene institucije su blokirane, ali ne i restoran u Parlamentu BiH</a>, omiljena prostorija privilegiranih, mjesto ispunjavanja prohtjeva i najzahtjevnijih gurmana. Godinama se već siromašni građani čude zašto je ovaj ugostiteljski objekt, rezerviran za „elitu“, najjeftiniji u državi. Probirljivi želuci poslanika, ministara i državnih službenika svakodnevno se pune supicama od 1 KM, uštipcima od 2, bosanski lonac košta 4, a losos 7 KM... Kompletan ručak deset markica.Iako zbog ukupne situacije u državi ne zaslužuju ni kupus iz vojničkog kazana, od naroda odvojena klasa i njen restoran kakvog nigdje nema, samo su ogledalo sistema u kojem će manjina ručati ramstek ili oradu, a ogromna većina stegnuti još jednu rupu na kaišu pred najavljena nova poskupljenja.I ne, neće funkcioneri u blokiranoj, o svom jadu zabavljenoj, siromaštvom, korupcijom, bolešću i neradom okovanoj državi stati samo na obilnom obroku i zaliti ga eventualno čašom sarajevske vode „česmovače“, već i duplom ljutom, jer se za potrebe njihovog probavnog sistema raspisuje i novi javni postupak nabavke desetina litara alkoholnih pića.Kroz restoran u kojem nema blokada i mehanizama zaštite nacionalnih interesa poteći će potoci piva, likera, vina i rakije, od “Jagermeistera” i “Lavova”, do viljemovke, loze i za stomak ugodne, najtraženije travarice.Naučio je Bosanac, kroz historiju, rakiju napraviti od svakojakog voća, pa i trave, uz rakijske kazane svoju je ljubav prema dobroj kapljici iskazivao i stihovima, a na kraju bi, nerijetko, baš kao i u pjesmi, završavao u jarku. Zato nije čudno što i državu vode u jarak čimbenici koji će za alkohol potrošiti blizu 23.000 KM, ture „presijecajući“ sa 30.000 sokova.Kada bi barem pijani pogledali oko sebe, pa onda kroz prozor svoga restorana, valjda bi konačno shvatili da u ovoj zemlji narodi ne ugrožavaju jedni druge, već im oni koji ih na ovakav način predstavljaju godinama piju i živce, i sokove, i rakiju, i nadu, i krv. I to na slamku.&nbsp; &nbsp;

Od naroda odvojena klasa i njen restoran kakvog nigdje nema, samo su ogledalo sistema u kojem će manjina ručati ramstek

Duplu ljutu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=de%C5%A1amp&amp;">Nogometna reprezentacija Francuske</a> slavila je protiv Španije i došla do trofeja osvajača drugog izdanja Lige nacija.
„Trikolori“ su tako postali prva selekcija koja je uspjela objediniti naslove s četiri velika takmičenja - Svjetskog prvenstva, Evropskog prvenstva, Kupa Konfederacija i Lige nacija, a najveće zasluge pripadaju selektoru Didijeu Dešamu (Didier Deschamps).
Iskusni stručnjak je reprezentaciju preuzeo 2012. godine, kada su Francuzi bili daleko od vrha svjetskog nogometa. Ekipa je prolazila kroz smjenu generacija, a onda su mlade reprezentacije iznjedrile nekoliko velikih talenata.
Odjednom je Dešam bio na slatkim mukama. Imao je toliko kvalitetnih igrača da je mogao sastaviti tri moćna tima. Trpio je kritike na svakom okupljanju reprezentacije jer bi preskočio jednog fudbalera, a pozvao drugog, da bi na kraju pokazao da je bio u pravu.
Odlično je ukomponirao veliki broj zvijezda u jednu snažnu cjelinu, koja je s njim na klupi, nakon Mundijala u Rusiji 2018. godine, osvojila i Ligu nacija.
Didije Dešam je rođen 15. oktobra 1968. godine u Bajonu. Nakon uspješne igračke karijere započeo je trenersku. Vodio je Monako, s kojim je došao do finala Lige prvaka 2004. godine, a prije reprezentacije Francuske bio je trener Juventusa i Olimpik Marseja.

Sa selektorske klupe predvodio Francuze do jedinog trofeja koji im je nedostajao

Dešam: Preuzeo „Trikolore“ kada su bili osrednji tim

Didije Dešam: Dirigent sjajnog šampionskog odreda

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=BIH&amp;">Južnokorejska serija “Squid Game”</a> posljednjih sedmica apsolutni je hit u svijetu i već sada je u društvu najuspješnijih serija ove televizije, u kome se još nalaze i španska serija „La Casa de Papel“ ili „The Witcher“, serija zasnovana na megapopularnom djelu poljskog autora Andreja Sapkovskog.
Skype, mreža putem koje danas komuniciramo s ostatkom svijeta, izumljen je u Estoniji, državi tri puta manjoj od Bosne i Hercegovine, a čak se i izolirana Bjelorusija može pohvaliti tim da je svijetu podarila Viber.
Iako možda često slušamo refren da živimo u svijetu u kome veliki poklapaju male, trendovi su ipak nešto drugačiji. Pomislite na svijet od prije 20 godina i zapitajte se koliko ste serija i filmova gledali ili proizvoda koristili koji nisu dolazili iz SAD ili, eventualno, neke od evropskih sila. Danas nam je pak postalo normalno da gledamo južnokorejske serije, koristimo estonsku tehnologiju ili se vozimo avionima proizvedenim u Mađarskoj.
Činjenica je da je svijet, zahvaljujući silama tržišta, postao globaliziraniji i povezaniji više nego ikada u svojoj historiji. Činjenica je i da, bez obzira na to odakle krećete, nikada u historiji niste imali veću priliku da svoj proizvod, kreaciju, znanje, talent i usluge plasirate na to globalno tržište i možda čak postanete i ozbiljan globalni igrač.
Nikada u historiji nismo imali veće mogućnosti nego što je to danas slučaj - da trgujemo, putujemo, sklapamo poslove, prodajemo, rješavamo naše probleme. Posebno nam je razvoj tehnologije omogućio da sebi, ako je znamo koristiti, uveliko olakšamo živote i srušimo barijere fizičkih granica i zidova.
Nažalost, o svemu ovome postoji mala ili nikakva svijest u Bosni i Hercegovini. Zemlja od 3,5 miliona stanovnika, ako i toliko, još relativno lako može naći svoje mjesto pod suncem na tržištu od 7,5 milijardi ljudi. No, umjesto toga, njeni ljudi i politički lideri svoju energiju dosljedno troše na ratove, otcjepljenja, nacionalne interese, blokade, mržnje, huškanja... U propalim i opustjelim gradovima.

Nikada u historiji nismo imali veće  mogućnosti nego što je to danas slučaj

Izolirana zemlja

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=biciklisti%20utrka&amp;">Sarajlije i gosti glavnog grada Bosne i Hercegovine</a> tokom cijelog vikenda bili su u blokadi. Zbog čega? Zbog stotinjak biciklista i njihove utrke. Nije došao Papa ili Džo Bajden (Joe Biden) niti je napadnuta neka institucija, ambasada... "UCI Gran Fondo World Championship - Istočno Sarajevo - Sarajevo 2021" i "Grandfondo" zatvorili su glavni grad jedne države.

Svaka čast za manifestacije koje su društvenog karaktera i koje utječu na promociju grada, ali je nedopustivo, bezobrazno, bezobzirno i bahato da zbog toga više od 400.000 građana Kantona Sarajevo bude terorizirano u saobraćaju i da, prije nego što izađu iz svojih kuća, moraju klanjati istihare kako bi odabrali ulicu koja je najmanje zakrčena i gdje vas napola puta neće dočekati policija i reći „dalje neće moći“. 
Pri tome bez ikakvih instrukcija datih ljudima kuda i kako dalje. A, naravno, nije bilo ni označenih obilaznica.

Naročito haotično bilo je u subotu. Satima su građani putovali od Ilidže, naprimjer, do centra grada. Hajde da se zanemari i bespotrebno trošenje vremena i goriva ili to što su mnogi kasnili do svojih radnih mjesta ili nekih drugih destinacija gdje su imali obaveze, ali se odgovornima ne može oprostiti zbog pacijenata, bolesnih, beba u tim istim automobilima. Šta je s vozilima Hitne pomoći koja zaglave u kilometarskim kolonama, vatrogascima...?

Šta radi vlast u KS? Zašto se omogućava ovo teroriziranje građana? Zašto se blokiraju najprometnije ulice za ovakve utrke? Ko to dozvoljava? Postoje li neki propisi za ovakve događaje, ili svako može doći, organizirati bilo šta i zatvoriti glavni grad jedne države?
Toliko mjesta ima u Sarajevu i oko njega, manje frekventnih saobraćajnica, da je stvarno nesmotreno zatvoriti sve i na ovaj način igrati se živcima, zdravljem, na kraju, i životima svih nas. Važno je istaći da je grad u kolapsu i bez utrka, što dovoljno govori o saobraćaju u Sarajevu i kako je uređena ova oblast.

Šta je s vozilima Hitne pomoći koja zaglave u kilometarskim kolonama, vatrogascima...

Koji diletant je zatvorio Sarajevo: Bilo je kao da je stigao Papa

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=tajson%20furi&amp;">Tajson Fjuri (Tyson Fury)</a> odbranio je titulu svjetskog prvaka i tako pokazao da je suvereni vladar teške kategorije. U bokserskom spektaklu godine „Kralj Cigana“ je izdržao nekoliko dobrih udaraca Dionteja Vajldera (Deontay Wilder), čak je u 4. rundi bio dobro uzdrman i dva puta na podu, ali nije odustajao. Senzacionalno se vratio u meč, a onda u 11. rundi na pod poslao protivnika, koji nije uspio ustati do kraja sudijskog odbrojavanja.
Bio je to njihov treći meč. U prvom nije bilo pobjednika, dok je u februaru prošle godine Fjuri slavio nakon nokauta u 7. rundi. „Kralj Cigana“ je trilogiju borbi s Vajlderom okončao pobjedom i tako ostao neporažen i u svom 32. profesionalnom meču.
Tajson Fjuri je rođen 12. avgusta 1988. godine u Mančesteru. Profesionalni debi upisao je u decembru 2008. godine, a do sada je imao 32 profi borbe. 
Zabilježio je 31 pobjedu, od kojih 22 nakon nokauta protivnika. Ostvario je i jedan remi, onaj protiv Vajldera na startu trilogije njihovog rivalstva.

Dea Herdželaš: Ranking karijere

Marko Maksimović: Pokorio Evropu

Pogrešan instrument

Adi Nalić: Najbolji veznjak

Prepišite od susjeda

Bosna poslije Dodika

Muriz Memić: Simbol istrajnosti

Biti zdrav

Anel Ahmedhodžić: Prvjenac u pravi čas

Ruke i noge

Seidin Kapo: Haram mi ne treba

Duplu ljutu

Didije Dešam: Dirigent sjajnog šampionskog odreda

Izolirana zemlja

Koji diletant je zatvorio Sarajevo: Bilo je kao da je stigao Papa

Tajson Fjuri: Vladar teške kategorije

Kolumne

Dea Herdželaš: Ranking karijere

Marko Maksimović: Pokorio Evropu

Pogrešan instrument

Adi Nalić: Najbolji veznjak

Prepišite od susjeda

Bosna poslije Dodika

Muriz Memić: Simbol istrajnosti

Biti zdrav

Anel Ahmedhodžić: Prvjenac u pravi čas

Ruke i noge

Seidin Kapo: Haram mi ne treba

Duplu ljutu

Didije Dešam: Dirigent sjajnog šampionskog odreda

Izolirana zemlja

Koji diletant je zatvorio Sarajevo: Bilo je kao da je stigao Papa

Tajson Fjuri: Vladar teške kategorije