Volodimir Zelenski bio je potcijenjeni predsjednik Ukrajine koji je na tu funkciju došao iz svijeta zabave i komedije.

A sada je pokazao neustrašivo lice kakvo jedan vođa treba imati. Vođa čiju državu i narod napada jedna od najvećih svjetskih sila.
Zelenski se nije povukao pred silinom Rusije, nije izbjegao, ostao je i bori se sa svojim narodom. Iako mnogi podaci pokazuju da je on meta broj jedan koju treba likvidirati… I kada su pomislili da se uplašio i pobjegao, Zelenski je uzeo mobilni telefon u ruke i u centru Kijeva snimio video.
Posljednjih dana svijetu je poslao tako snažne poruke koje odzvanjaju u ušima i dugo nakon što su izgovorene.
Emotivno, neustrašivo i istovremeno odlučno, ruskim trupama je poručio: 
"Ako napadnete, vidjet ćete naša lica, a ne leđa!"U jednoj u mnogobrojnih poruka koje je svijetu uputio rekao je:
- Mi Ukrajinci smo miroljubiva nacija. Ali, ako danas šutimo, sutra nas neće biti.
Neustrašivi vođa.

Posljednjih dana svijetu je poslao tako snažne poruke koje odzvanjaju u ušima i dugo nakon što su izgovorene

Zelenski: Ako napadnete, vidjet ćete naša lica, a ne leđa

Volodimir Zelenski: Neustrašivi vođa

<a href="https://avaz.ba/tag/8238/bayern-munchen">Bajern našeg Hasana Salihamidžića&nbsp;pobijedio je Ajntraht</a> u Frankfurtu (0:1), ali tradicionalno teško. Gol odluke postigao je rezervista Liroj Sane (Leroy), ali, ipak, u centru pažnje bio je Robert Levandovski (Lewandowski), koji je nosio kapitensku traku u bojama zastave Ukrajine. Na taj način je dao podršku Ukrajincima, koji su već nekoliko dana izloženi agresiji Rusije.

Kako je rekao Poljak:- Kao sportista ne mogu se praviti kao da se ništa ne dešava, stojim uz Ukrajinu.Prethodno je kapiten poljske reprezentacije podržao stav Fudbalskog saveza Poljske da ne žele igrati s&nbsp;Rusijom utakmicu baraža za&nbsp;Svjetsko prvenstvo 2022. godine. Ne može zamisliti, kako je istakao, da igra utakmicu s ruskom reprezentacijom u situaciji kada se nastavlja oružana agresija u Ukrajini...
Robert Levandovski je rođen 21. avgusta 1988. godine u Varšavi. Seniorsku karijeru počeo je u Delti iz Varšave, a kasnije ga je lopta odvela u Legju iz Varšave II te poljski Znič, Leh Poznanj, Borusiju Dortmund i Bajern Minhen, gdje igra osmu sezonu. Ove sezone je u ukupno 33 utakmice postigao 39 golova, uz tri asistencije.

U Frankfurtu nosio kapitensku traku u bojama zastave Ukrajine

Levandovski: U centru pažnje protiv Ajntrahta

Robert Levandovski: Podržao Ukrajince

Rusija, s diktatorom Vladimirom Putinom na čelu, pokazala je u Ukrajini svoje pravo lice, a to je lice beskrupuloznog agresora. Plan je jasan. Okupirati Ukrajinu i staviti pod kontrolu zemlju i državnike koji ne žele pod čizmu zlog carstva i njihovog vođe. Invazija na Ukrajinu, dokumenti koji su procurili u javnost, dokaz su da je još prije pola godine Putin u detalje isplanirao krvavi pohod. 

Vojna vježba s Bjelorusima bila je dio tog krvavog plana, pomno isplaniranog s ciljem okupacije zemlje i svrgavanja s vlasti sistema koji mu se ne želi pokoriti. Sve što je Moskva mjesecima govorila, demantirala, tvrdila da do napada neće doći, pokazalo se kao obična laž. Histerija Zapada, za šta je optuživana Amerika, bila je ipak opravdana. 
Okupator i diktator Putin agresijom na Ukrajinu ući će u historiju čovječanstva kao zli patuljak koji je pred očima Evrope i svijeta započeo svoj pomahnitali plan s velikim brojem ratnih i civilnih žrtava. Osim Ukrajini, Putin je zaprijetio cijeloj Evropi.

Bacio je rukavicu u lice Džou Bajdenu (Joe Biden), predsjedniku Amerike, i dokazao da je Hitler 21. stoljeća ubijajući nedužne civile. Jer sve što je Hitler radio okupacijom Čehoslovačke, koju je pravdao time da je ugrožena njemačka etnička populacija, sada Putin demonstrira u Ukrajini. Ali Zapad mora biti odlučniji.

Naravno, treći svjetski rat se mora izbjeći, međutim, Ukrajina ne smije biti ostavljena. Amerika je morala i trebala naučiti pouke iz BiH jer su slike iz Kijeva identične onim sarajevskim od prije 30 godina. Svjesni su da sankcije neće zaustaviti Putinove horde, nego odgovor Zapada da je svaki novi dan krvoprolića još veći razlog da se ozbiljno uključe, ako ništa, u naoružavanje zemlje koja ima četiri puta manje vojnika od Rusije. Vrijeme curi. Evropa i Amerika ne smiju dozvoliti novi genocid.

Vrijeme curi. Evropa i Amerika ne smiju dozvoliti novi genocid

Okupator i diktator Putin agresijom na Ukrajinu ući će u historiju čovječanstva kao zli patuljak

Putin = Hitler

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=majkl%20Marfi&amp;">Novi američki ambasador u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi (Michael Murphy)</a>, predajući akreditive članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, uputio je važne poruke.
Podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu BiH, koja mora biti čvrsto usidrena u euroatlantskoj zajednici država, efikasnija, odgovornija i transparentnija vlast, reforme, mir, pomirenje i svjetlija ekonomska i politička budućnost BiH, samo su neki od njegovih ciljeva u mandatu koji je započeo.
Iskusni američki diplomata u pravo vrijeme u BiH donio je dašak svježine, američke odlučnosti i energije, a već iz prvih obraćanja jasno je da vrlo dobro zna koji su problemi ove zemlje i gdje je izlaz iz njih.
Majkl Marfi posljednji angažman imao je na mjestu zamjenika pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja. Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine, gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u Američkoj ambasadi.

Već iz prvih obraćanja jasno je da vrlo dobro zna koji su problemi ove zemlje

Majkl Marfi: Važne poruke

Sjećate li se kobnih 90-tih, kada su Bosance i Hercegovce iz sna budile granate, kojekakve eksplozije?
Oni koji su imali dovoljno godina tada i imali sreću da prežive, moraju se sjećati.
Oni koji su bili previše mladi, kao i autorica ovog teksta, godinama kasnije to proživljavaju kroz sjećanja svojih najbližih.
Nije bilo lako odlučiti da li pokušati bježati od onoga što slijedi ili ostati u svojoj domovini, braniti je, voljeti je.
Uslijedili su masakri, genocidi, iživljavanja... I svijet se trudio nešto učiniti, ali bezuspješno. Tek nakon četiri godine zaustavljeno je krvoproliće.

To se sada dešava u Ukrajini. Ljude su probudile eksplozije, za koje je Rusija odlučila da je vrijeme da baš sada odjeknu. Neki su jedva odlučili pokupiti svoje stvari i krenuti u potrazi za sigurnošću, drugi to ne žele. Slična priča, jer rat je rat.

Ne možemo okretati glavu i govoriti da nas se to ne tiče. Ne možemo jer smo isto preživjeli.
Sjetite se, Bosanci i Hercegovci. Govorili smo da se nikada nikome ne ponovi… Ponavlja se, opet u Evropi i opet zbog onih koji su umislili da su gospodari tuđih života, zbog onih koji su toliko vojno jaki da je skoro pa nemoguće odgovoriti na njihove napade.
Uz velike žrtve, Bosna i Hercegovina je preživjela bjesomučno iživljavanje sumanutog agresora. Ukrajini želimo što manje žrtava i da i ona preživi.

Ljude su probudile eksplozije, za koje je Rusija odlučila da je vrijeme da baš sada odjeknu

Ne možemo okretati glavu i govoriti da nas se to ne tiče

Sumanuti agresor

Od 18. aprila studenti Univerziteta primijenjenih nauka u Utrehtu pratit će predavanja iz predmeta Srebrenica genocid. S najbolnijom lekcijom bosanske historije studente će upoznati predavači iz Nizozemske, BiH i Srbije. 

Mnogo truda, upornosti, snage i želje bilo je potrebno profesorici Almi Mustafić kako bi ovakav projekt zaživio u zemlji koja prema Srebrenici treba imati poseban odnos i senzibilitet. Mustafić je inicijatorica i nositeljica ideje da se genocid u Srebrenici izučava na fakultetima, kako se nikada i nikome nešto slično više ne bi ponovilo.&nbsp;
Hrabra Srebreničanka već 25 godina živi i radi u Nizozemskoj. Mogla je, imala je mogućnost i pravo, da okrene novi list u životu, da bol i strašne uspomene ostavi iza sebe jer i sama je preživjela golgotu Srebrenice. Međutim, Srebrenica je s njom i stotinama kilometara daleko, zauvijek, pa je dugotrajnom borbom uspjela da na ovakav način sačuva sjećanje na najveći i najsvirepiji zločin na evropskom tlu nakon holokausta.&nbsp;
Prof. Mustafić tako je trasirala najbolji put ka trajnom očuvanju kulture sjećanja, a svojom borbom izgradila vječni spomenik za 8.372 člana svoje porodice, komšije i sugrađane iz male zajednice na istoku Bosne.&nbsp;

Inicijatorica ideje da se genocid u Srebrenici izučava na fakultetu u Nizozemskoj

Alma Mustafić: Borba za očuvanje istine

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vladimir%20Putin&amp;">Poput Batmana je taj Vladimir Putin predstavljen u Rusiji</a>. Dvije decenije vladavine čovjeka koji roni, pliva i leti obilježene su tenzijama. Čovjek koji je kao dogodovštinu iz djetinjstva medijima "povjerio" priču o ubijanju pacova nije izazvao hladni rat, nego, čini se, najhladniji do sada.

Odavno je već u Ukrajini Putinova vojska, svijet je manje ili više slijep, a sada, kao, začuđen priznanjem ukrajinskih pokrajina Donjeck i Luganski.
Ustvari, Putinova bol oko Ukrajine je samo jedna - NATO. Atlantski savez se širi, a onaj sovjetski, kako se zvao Varšavski pakt, odavno je nestao.
Putinu i njegovima se diže kosa na glavi od spomena NATO-a, ali daleko od toga da imaju strah. Rusija čeka svoju priliku još od 1999. godine, kada im je NATO "oteo" Češku, Poljsku i Mađarsku.

Majka Rusija ostala je bez djece, a to se ne prašta. Mnogi će reći da je situacija na relaciji Rusija - NATO posebno otad postala napeta.

Jasno je da Rusija NATO želi što dalje od svojih granica, pa je prevashodni cilj ojačati utjecaj u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza. Moskva je bila potpuno dominantna, a stvari su s vremenom izmakle kontroli.
Postsovjetski prostor postao je teritorija gdje se događaju najveće eskalacije i gdje egzistira ona najneugodnija opasnost da bi moglo doći do direktnog okršaja između Rusije i NATO-a, a to ni za koga neće donijeti ništa dobro.

Rusija čeka svoju priliku još od 1999. godine, kada im je NATO "oteo" Češku, Poljsku i Mađarsku

Dvije decenije vladavine čovjeka koji roni, pliva i leti obilježene su tenzijama

Majka bez djece

U drugačijim vremenima gest Mehmeda Bulatovića bio bi sasvim uobičajena pojava i vjerovatno i ne bi izazvao toliko pažnje, ali u državi u kojoj je lični interes davno zaboravio opće dobro, u kojoj je vlastita korist često važnija od moralnih i pravnih normi, ovaj Goraždanin zaslužuje da ga se s poštovanjem spomene.&nbsp;

Iz njegove perspektive nije učinio ništa neobično. U tržnom centru pronašao je kovertu s novcem, na društvenim mrežama vlasnika pozvao da mu se javi i vratio mu ono što mu pripada.&nbsp;
- Meni tuđe ne treba - pokušava objasniti i nama i sugrađanima koji mu čestitaju, pomalo se čudeći jer nije prvi put da tako postupi.&nbsp;
Priče o poštenim, dobrim ljudima ove zemlje svako malo se pojave u medijima. Kao da pokušavaju, ali nikako ne uspijevaju, nadjačati one o kriminalu, korupciji, lopovluku u kojem smo zarobljeni. Ipak, daju nadu da će jednog dana biti drugačije i odgovor na pitanje zašto se, uprkos svim problemima, ova zemlja toliko voli.&nbsp;

Ovaj poštenjačina u Goraždu je našao i vlasniku vratio novac

Mehmed Bulatović: Meni tuđe ne treba

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Ruski medvjed ponovo se probudio iz zimskog sna pa</a>, zaboravljajući periode kad je bio na koljenima, iscrpljen i gladan, zagledan u svoje novo, obnovljeno krzno, pružio šape prema komšiluku. Malo li je više od 17 miliona kvadratnih kilometara najvećoj državi Evrope, pa će posegnuti najprije za Krimom, sada i za ukrajinskim pokrajinama Lugansk i Donjeck, a sutra... ko zna.&nbsp;

Rusija samo potvrđuje ono što većina nas zna. Od nastanka ljudske vrste pravo je počivalo na snazi i oružju, a ne na riječi, pečatu i pravdi. Kroz cijelu historiju jači tlači slabijega, samo što su toljage i buzdovane, u međuvremenu, zamijenili rakete, avioni i dronovi.&nbsp;
Ipak, 21. je stoljeće, u arhivima čovječanstva nikad više univerzalnih deklaracija, zakona i propisa od kojih je satkano grubo prekršeno međunarodno pravo, pa će biti izuzetno važno pratiti hoće li svijet ruskog medvjeda iz ukrajinskog dvorišta nastaviti tjerati - galamom. Upravo taj svijet je Ukrajini i obećavao pomoć, garantirao joj prijem u svoje okrilje, gurajući je ka poziciji u kojoj se nalazi sada.&nbsp;

Naravno, niko ne očekuje veće zlo od onog koje gledamo, već do kraja principijelan i jedinstven stav pred kojim bi oružje, koje se mjesecima gomila i trenira, bilo vraćeno u kasarne, a ukrajinska kriza rješavana za stolom. 

Uporedo s ukrajinskom krizom međunarodna zajednica konačno mora prestati dijeliti obećanja, već članstvom u NATO-u pružiti zaštitu državama koje je žele i tako spriječiti slične scenarije u dijelovima svijeta gdje se separatističke težnje godinama ohrabruju i iz susjedstva direktno podržavaju, gdje se međunarodno priznate granice nastoje izbrisati i zamijeniti onim etničkim. BiH je jedna od država čiji je narod, zbog takvih ideja, već platio visoku cijenu.&nbsp;

Uporedo s ukrajinskom krizom međunarodna zajednica konačno mora prestati dijeliti obećanja

Rusija samo potvrđuje ono što većina nas zna

Buzdovan ili pravo

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=HDZ&amp;">HDZ je godinama kumio, molio, prijetio</a>, alarmirao po BiH i Evropi da našoj državi treba novi Izborni zakon kako bi se, u prvom redu, zaustavila praksa da se Željko Komšić bošnjačkim glasovima bira u Predsjedništvo. 

Kada su probosanske stranke napokon sjele s HDZ-om za sto, ova stranka kao da je činila sve da na kraju ne dobije ništa. I pored presude "Sejdić - Finci", insistirali su na zadržavanju etničkih prefiksa za kandidate, tražili posebne izborne jedinice i drugačiji izbor delegata u Dom naroda, a zauzvrat su probosanskim strankama nudili prijetnje.
Umjesto dogovora, HNS, nevladina organizacija koja okuplja hrvatske nacionalne stranke, usvaja zaključke u kojima najavljuje blokadu izbora i Bosne i Hercegovine ukoliko ne bude po njihovom.
"Preblago je i to, hoćemo proglašenje Herceg-Bosne", povikali su radikali oko Čovića. Za to vrijeme i zvanična Hrvatska ponavlja da se u BiH nisu stekli uvjeti za održavanje izbora (kako se to njih tiče?), a HDZ Hrvatske u Evropskom parlamentu glasa protiv sankcija Dodiku.

Dakle, kako objasniti to da s jedne strane cviliš o svojoj ugroženoj poziciji i izigravaš žrtvu, a s druge odbijaš bilo kakvo rješenje osim maksimalističkog i robusno prijetiš haosom i blokadama?

Jedini logičan odgovor je da je zapravo želja za dogovorom blef, a da HDZ otpočetka preferira upravo drugo rješenje. Slično kao i 1993. godine, ova stranka je namirisala krv, odnosno činjenica da Dodik suvereno blokira institucije države i pokušava otimati nadležnosti, a još opstaje na poziciji moći, HDZ-u i Hrvatskoj, koja ga pokriva, daje nadu da je sada prilika i da oni „otmu“ komad BiH za sebe i doprinesu njenom raspadu na unutrašnjem planu.
U tom smislu se mogu čuti i pozivi HDZ-u BiH da potpuno odbaci i sam Vašingtonski sporazum, kojim je stvorena Federacija BiH i vrati se na prethodno stanje "Herceg-Bosne". Jedino što zaboravljaju jeste da je stanje koje je prethodilo Vašingtonskom sporazumu bila Armija RBiH nadomak Lištice.

Jedino što zaboravljaju jeste da je stanje koje je prethodilo Vašingtonskom sporazumu bila Armija RBiH nadomak Lištice

"Preblago je i to, hoćemo proglašenje Herceg-Bosne", povikali su radikali oko Čovića

Lomljenje bošnjačke kičme

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Lebroj%20D%C5%BEejms&amp;">Košarkaši ekipe Lebrona Džejmsa (LeBron James)</a>&nbsp;su u utakmici svih zvijezda "All Star" NBA lige u Klivlandu pobijedili ekipu Kevina Durenta (Durant) 163:160.
Prvo ime utakmice bio je Stefan Kari (Stephen Curry), koji je pogodio 16 trojki, a ukupno je ubacio 50 poena, zbog čega je proglašen najkorisnijim igračem utakmice. No, koš za pobjedu svog tima pogodio je upravo Lebron Džejms, kojem je to peta uzastopna pobjeda na "All Star" utakmicama, a ukupno 18. na kojoj je nastupio. 
Inače, Džejms je sinoć postigao 24 poena, a trener njegove ekipe bio je Monti Vilijams (Monty Williams) iz Feniks Sansa.
Lebron Džejms rođen je 30. decembra 1984. godine u Akronu (Ohajo). Slavni košarkaš LA Lejkersa nedavno je oborio Džabarov rekord (Kareem Abdul-Jabbar) i zbirno postigao najviše poena u regularnoj sezoni i plej-ofu NBA lige. To je novi uspjeh 37-godišnjeg Lebrona, koji je četiri puta bio prvak NBA lige i sakupio po četiri priznanja najboljeg igrača regularne sezone i najboljeg igrača plej-ofa. Došao je do 36.526 poena u NBA ligaškoj sezoni, a odranije je rekorder sa 7.631 poenom u plaj-of doigravanjima. Sada Lebron ima 44.157 poena u sezonama i plaj-ofu doigravanjima, čime je nadmašio Džabara, koji je u te dvije faze takmičenja postigao ukupno 44.149 poena.

Ostvario petu uzastopnu pobjedu na "All Star" utakmicama

Lebron Džejms: Nastupio na 18 "All Star" utakmica

Lebron Džejms: Igrač odluke

<a href="https://avaz.ba/tag/38390/salernitana">Salernitana, posljednjeplasirani tim italijanske Serije A</a>, u subotnjem susretu 26. kola priredila je iznenađenje, osvojivši veliki bod protiv lidera Milana (2:2). Najveće zasluge za to pripadaju bh. napadaču Milanu Đuriću, koji je bio „krivac“ za oba pogotka svoje ekipe.
„Bosanski samuraj“ prvo je u 29. minuti asistirao za gol Federika Bonacolija (Federico Bonazzoli), da bi potom u 72. pogodio glavom poslije asistencije Paskalea Macokija (Pasquale Mazzocchi).
Potpuno opravdano, Đurić je bio najbolji pojedinac Salernitane, a prema statističkom portalu Sofascore, za svoj nastup dobio je ocjenu 7,2.

On je ove sezone na 22 odigrane utakmice postigao tri gola i dva puta asistirao.

Milan Đurić rođen je 22. maja 1990. godine u Tuzli. Skoro kompletnu igračku karijeru proveo je u Italiji, gdje je igrao za Čezenu, Parmu, Askoli, Krotone, Kremoneze, Trapani, Ćitadelu, a član Salernitane je od 2018. godine. Imao je i kratak izlet u Englesku, gdje je jedno vrijeme nosio dres Bristol sitija.
S reprezentacijom BiH osvojio je Kirin kup 2016. godine, a u dresu našeg državnog tima upisao je 15 nastupa i postigao sedam golova.

Zabio gol i asistirao za remi Salernitane protiv Milana

Milan Đurić: "Bosanski samuraj" u punom sjaju

<a href="https://avaz.ba/tag/9985/hns">Bez izmjena Izbornog zakona BiH nema ni uvjeta za održavanje izbora</a>, kratko i jasno poručili su prekjučer iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Poznavaoci političkih prilika u zemlji, u jeku velike političke krize, rekli bi da je to očekivan potez Sabora, kojim precizno rukovodi i upravlja Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. 
Bez izmjena zakona, legitimnog predstavljanja - izbora neće biti. Ovo je u prijevodu očit ultimatum stranaka okupljenih oko HNS-a. O ostalim zaključcima, pro forme radi, ne treba trošiti ni riječi. Ipak, pažnju treba obratiti na teritorijalne reinkarnacije i nastajanje „trećeg entiteta“. 
Tu je crvena linija i u vezi s tim ne smije biti pregovora.
Ali, dok se nižu reakcije, izražavaju zabrinutosti, dok HNS uzima za pravo da preuzme ulogu Ustavnog suda, ključno je pitanje šta će biti s nastavkom pregovora o izmjenama Izbornog zakona i kako naći izlaz.
Uz ucjene HDZ-a BiH, koji traži sve, a ne nudi ništa, teško da će se postići kompromis. Koliko god se tvrdilo da je u Neumu ostvareno približavanje, ulje na vatru ponovo je stiglo iz Mostara. 
Probosanske stranke okupljene oko SDA, SBB-a i NiP-a svjesne su opasnosti u kojoj se nalaze. Spas, koliko god se mislilo drugačije, nije moguć bez stranih medijatora. 
Svjesni su toga i u Briselu i u Vašingtonu. 
U Sarajevu pogotovo. Svako popuštanje moglo bi biti kobno. Vrijeme ispred nas ne nagovještava izlaz iz ćorsokaka, nego dublju krizu koja ide na ruku Miloradu Dodiku i njegovoj eskadrili otimača zakona od države kako bi skrojili RS po svojoj mjeri i spasili se robije!

Spas, koliko god se mislilo drugačije, nije moguć bez stranih medijatora, a toga su svjesni i u Briselu i u Vašingtonu

Bez izmjena zakona, legitimnog predstavljanja - izbora neće biti

Ucjena iz Mostara

<a href="https://avaz.ba/tag/1067/dnevni-avaz">Sudbina velikih, nezavisnih i utjecajnih medija je da se neprestano nalaze</a> na udaru moćnika iz vlasti, korumpiranog sistema, različitih interesnih skupina i pojedinaca. U tom smislu "Avaz", kao najveći, najčitaniji i najutjecajniji dnevni list u BiH u posljednjih tridesetak godina, nije izuzetak, a o tome svjedoče dosadašnji brojni napadi i pokušaji da se ove novine discipliniraju i ušutkaju.

Novost je, međutim, da se domaćim siledžijama pridružila ambasada tako velike i moćne zemlje kao što je Rusija. Već dva dana o tome pišu i bruje i lokalni i regionalni mediji, oglašavaju se kolege novinari, nezavisni intelektualci, zovu i daju podršku "Avazovi" vjerni čitaoci.
Nesporno je da "Avaz", njegovi novinari i urednici imaju pravo da komentiraju i obavještavaju javnost o svim događajima u BiH, regionu, Evropi i svijetu uopće. Očekivano je da "Avaz" i Ruska ambasada u Sarajevu nemaju isti pogled i odnos prema krizi u Ukrajini, koja je mjesecima prvorazredna tema svih svjetskih medija. 
Sporno je, pak, što diplomatska misija strane zemlje otvoreno prijeti najvećem mediju u BiH, koristi rječnik koji više priliči dijalozima iz mafijaških filmova i tako pokušava upravljati uređivačkom politikom "Avaza".

Poznato je da Rusija ima maligan utjecaj na političko i sigurnosno stanje u BiH, da joj nije naklonjena i da neskriveno podržava secesionističku politiku RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Jasno je i da pri tome upotrebljava razgranatu obavještajnu i medijsko-propagandnu mrežu koju je sama instalirala posljednjih godina širom Balkana.
Kao što je svima jasno i da "Avaz" nikad neće biti dio takve mreže.
Posao nezavisnih medija je da objektivno, nepristrasno i s prepoznatljivim stavom i pravom na slobodu mišljenja komentiraju pojave, procese i javne ličnosti.
Nije posao ozbiljnih medija da presuđuju, prijete i manipuliraju. Posebno je to nedopustivo za strane ambasade i ambasadore. Tu lekciju o kućnom redu u diplomatiji zasigurno znaju i gospoda iz Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, ali su, iz razloga koji se daju naslutiti, baš u BiH odlučili da je brutalno prekrše.

Sramotno je da Ruska ambasada otvoreno prijeti najvećem mediju u BiH, koristeći rječnik koji više priliči dijalozima iz mafijaških filmova

Sporno je, pak, što diplomatska misija strane zemlje otvoreno prijeti najvećem mediju u BiH

Šta boli Rusiju?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Jusuf%20Nurki%C4%87&amp;">Jusuf Nurkić odigrao je ključnu ulogu</a> u gostujućoj pobjedi Portland Trejl Blejzersa nad Memfis Grizlisima rezultatom 119:123.

Bh. centar bio je najefikasniji igrač svoje ekipe s 32 ubačena poena, što mu je bio rekord sezone, a svom učinku dodao je i osam skokova, četiri asistencije, te po jednu blokadu i ukradenu loptu za 34:25 minuta igre.
Osim toga, "Bosanska zvijer" ostvarila je veliki jubilej, dostigavši brojku od 5.000 poena u NBA-u.
Nurkić igra sezonu karijere u najjačoj košarkaškoj ligi, gdje je na prosjeku od 15 poena i 11,1 skok po utakmici.
Jusuf Nurkić rođen je 23. avgusta 1994. godine u Tuzli. Karijeru je počeo u Cedeviti, jedno vrijeme igrao i za Zadar, da bi ga kao 16. pika prve runde drafta 2014. godine izabrali Čikago Bulsi i potom ustupili Denver Nagetsima. Nurkić je za Nagetse igrao sve do 2017. godine, kada je prešao u Portland Trejl Blejzerse, za koje igra već šestu sezonu.

Bh. centar došao do brojke od 5.000 poena u NBA ligi

Nurkić: Briljirao u pobjedi nad Memfisom

Jusuf Nurkić: Rekord sezone za veliki jubilej

Svaki novinar i medij, u slučaju da se ozbiljno bavi svojim poslom, kao neminovnost će doživljavati i prijetnje od lokalnih političkih moćnika, tajkuna, kriminalaca, čitalačke publike, plaćenih botova... S tim se pomirite i na to s vremenom naviknete kao na sastavni dio svog posla.

Ipak, potpuno je druga dimenzija kada vam prijetnja <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/718165/iz-ambasade-rusije-u-bih-reagirali-na-avazov-komentar-putinove-igre-sve-ima-svoje-granice-cak-i-nase-strpljenje-ako-cemo-biti-prisiljeni-da-odgovorimo-to-ce-biti-udarac-iz-dubine-ruske-duse">stigne od zvanične institucije jedne države</a>, i to samo zato što im se nije svidjelo vaše pisanje o krizi u Ukrajini. 
Posebno razloga za zabrinutost imate kada shvatite da je riječ o državi čiji režim mnogi povezuju s progonom novinara, političkih oponenata i ostalih kritičara.
Razumljivo je da je predstavnicima takvog režima, kojim jedan čovjek rukovodi više od dvije decenije, normalno najčitanijim i najutjecajnijim novinama u stranoj državi i njenim novinarima prijetiti "udarcem iz dubine ruske duše".

Razumljivo je da je predstavnicima takvog režima normalno i podržavati rušilačke politike jednog političkog siledžije od Laktaša, koji već godinama u BiH proizvodi međuetničku mržnju, veliča ratne zločince i koči euroatlantski put zemlje. Razumljivo je da je takvom režimu normalno zveckati oružjem prema susjedu koji neće da bude pod šapom tog i takvog režima. No, upravo možda i zato taj susjed i generalno civilizirani svijet neće da budu pod njegovim utjecajem.

Naravno, ni ovaj medij nije i nikada neće stajati na toj strani civilizacije. Naš ideal je potpuno drugačija Bosna i Hercegovina, ona koja je utemeljena na vrijednostima liberalne demokratije, slobode govora, mira i tolerancije, koja je integrirana u zapadni politički i civilizacijski krug i u kojoj su građani, novinari i mediji slobodni da izražavaju svoje mišljenje i vrijednosti bez straha. Naš interes je Bosna i Hercegovina u kojoj se stvari rješavaju dijalogom i saradnjom, a ne prijetnjama i silom.
Ako gospoda iz Ruske ambasade u BiH misli da je to suprotstavljeno njihovim interesima, onda nam takvi interesi možda i ne trebaju ovdje.

Ako gospoda iz Ruske ambasade u BiH misli da je medijska sloboda u BiH suprotstavljena njihovim interesima, onda nam takvi interesi možda i ne trebaju ovdje

Volodimir Zelenski: Neustrašivi vođa

Robert Levandovski: Podržao Ukrajince

Putin = Hitler

Majkl Marfi: Važne poruke

Sumanuti agresor

Alma Mustafić: Borba za očuvanje istine

Majka bez djece

Mehmed Bulatović: Meni tuđe ne treba

Buzdovan ili pravo

Lomljenje bošnjačke kičme

Lebron Džejms: Igrač odluke

Milan Đurić: "Bosanski samuraj" u punom sjaju

Ucjena iz Mostara

Šta boli Rusiju?

Jusuf Nurkić: Rekord sezone za veliki jubilej

"Ne" Rusiji

Kolumne

Volodimir Zelenski: Neustrašivi vođa

Robert Levandovski: Podržao Ukrajince

Putin = Hitler

Majkl Marfi: Važne poruke

Sumanuti agresor

Alma Mustafić: Borba za očuvanje istine

Majka bez djece

Mehmed Bulatović: Meni tuđe ne treba

Buzdovan ili pravo

Lomljenje bošnjačke kičme

Lebron Džejms: Igrač odluke

Milan Đurić: "Bosanski samuraj" u punom sjaju

Ucjena iz Mostara

Šta boli Rusiju?

Jusuf Nurkić: Rekord sezone za veliki jubilej

"Ne" Rusiji