Na treskavičkom visu Čelina 9. oktobra 1995. godine, iznad prijevoja Rogoj,&nbsp;poginuo je legendarni Zaim Imamović, komandant 14. divizije i heroj odbrane Goražda, i to samo dva dana prije uspostave trajnog primirja na tlu BiH, bila je to jučerašnja vijest u gotovo svim probosanskim medijima. I tako je gotovo uvijek. Porodice znaju kako im je, bez obzira na proteklo vrijeme, bol nikada neće proći, a mediji se sjete tu i tamo i objave pokoji tekst. 
Spominju se godišnjice stradanja heroja i najboljih sinova Bosne i Hercegovine, a oni kojima su Imamović, Nanić, Šehović, Hujdur, Malkić i mnogi drugi omogućili da danas sjede u udobnim političkim foteljama teško da će bilo šta uraditi barem na te bitne datume.
Vladajući u Bosni i Hercegovini su ljudi koji su potpuno van ovog svijeta, van onoga što je narodno i ne čudi to što ama baš ni na jedan način ne obilježe stradanja najboljih sinova ove države. 
Da li se iko od ovih koji se tako žestoko bore da se održe na vlasti zapitao ko je ostao iza ovih ljudi koji su položili živote za našu zemlju, kako žive ti ljudi, poneka majka ili otac?
Pitaju li se da li su djeca i unuci bh. heroja, zahvaljujući njihovom neradu, sada raseljena negdje po Evropi, gdje su poštovaniji nego u zemlji za koju su njihovi najbliži živote dali?
Oni koji se zaklinju u BiH i njene branitelje čini se da samo računaju mandate, a sve ostalo će, kao i do sada, pustiti niz vodu. Najtužnije, poneki se sjete tokom izborne kampanje, pa i članovi porodica su znali reagirati i zamoliti da se to ne radi.
Kada se sve sabere, i nije čudno da se u ovoj zemlji živi kako se živi, jer ljudi koji ne znaju cijeniti ono najsvetije sigurno i ne mogu pomoći da stvari budu bolje. 
Ustvari, oni koji su svojim životima i dijelovima tijela platili da danas imamo državu i ne trebaju sjećanje od bh. vlasti. Možda bi to tek bilo posebno poniženje.

Oni kojima su heroji omogućili da danas sjede u udobnim političkim foteljama teško da će bilo šta uraditi barem na te bitne datume

Imamović: Poginuo dva dana prije uspostave trajnog primirja na tlu BiH

Najbolji sinovi

Naš fudbalski as iz milanskog Intera Edin Džeko (36) postigao je dva gola u gostujućoj pobjedi (2:1) protiv Sasuola, u 9. kolu Serije A, i tako stigao do jubilarnog, 100., ali i 101. gola u italijanskoj ligi. Također, postao je i treći najstariji igrač koji je postigao 100 golova u historiji lige.
Dijamant je do spomenutog podviga došao sa 36 godina i 205 dana, nakon Gorana Pandeva (37 godina i 268 dana, 21. aprila 2021. godine) i Serdža Pelisiera (Sergio Pellisier, 37 godina i 243 dana, 12. novembra 2016. godine).
Kapiten naše reprezentacije postao je i najstariji fudbaler koji je u jednom meču postigao dva gola za Inter u Seriji A. Prije njega to je bio Siniša Mihajlović, koji je 2005. godine pogađao dva puta protiv Rome.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u FK Željezničar, a onda ga je lopta odvela u Češku, prvo u Teplice, potom na posudbu u Usti, pa ponovo Teplice. Naredna stanica bio je Volfsburg, iz kojeg je prešao u Mančester siti, da bi ga put potom odveo u Italiju. 
Romu je napustio kao treći strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je prelazak u slavni Inter. Za naš državni tim odigrao je 126 utakmica i postigao 64 gola.

Postao i treći najstariji igrač koji je postigao 100 golova u historiji Serije A

Edin Džeko: Novi rekordi

Osjećam da je u narodu proradio neki inat, rekao je Bakir Izetbegović, lider SDA, tri dana prije održavanja općih izbora u BiH, gdje je bio u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

I inat se i desio. Nije pogriješio. Izetbegović je poražen od protukandidata Denisa Bećirovića s više od 100.000 glasova. Do nogu je potučen. Nokautiran. Ovo je bio jedan od najvećih poraza jednog kandidata u utrci za člana Predsjedništva.
Izgubio je čak i u općini Centar, za koju je tvrdio da je vrednija za SDA od deset drugih. Za Bakira nisu glasale ni prve komšije. Nisu glasali ni članovi SDA, da jesu, dobio bi 400.000, koliko ima SDA skoro na svim nivoima vlasti. Umjesto toga, dobio je 193.000 glasova.

Lider SDA, također, nije se proslavio ni u ostalim kantonima. Debakl do debakla. Njegova politika straha, zveckanja oružjem, zagrljaja s Erdoanom (Erdogan), priča da je samo SDA branila državu, da ju je SDA organizirala, u narodu i jeste probudila inat.
Inat da izaberu drugog, a Izetbegovića pošalju u političku penziju i historiju. Ovaj poraz znači i kraj njegove dinastije.
Jer sa 70 godina, koliko će imati 2026., Izetbegović će biti penzioner i teško da može bilo koga poraziti u utrci za Predsjedništvo.
I kako stvari stoje, više je nego svjestan poraza i činjenice da se bliži kraj njegove političke karijere.
Pitanje je kada će napustiti SDA i kormilo prepustiti boljem od sebe. Nadamo se samo ne super ambicioznoj supruzi Sebiji Izetbegović.

Jer sa 70 godina, koliko će imati 2026., Izetbegović će biti penzioner i teško da može bilo koga poraziti u utrci za Predsjedništvo

Izetbegović je poražen od protukandidata Denisa Bećirovića s više od 100.000 glasova

Poraženi poglavica

Drama u Švrakinom Selu, ovo je najčešći naslov u medijima koji se odnosi na sarajevsko naselje koje je godinama nekako van posebnog interesa vlasti, a, ponekad se čini, i onih koji u njemu žive. Za Švrakino Selo se kaže da će vam tamo ljudi spasiti život ako zatreba, ali možda vam bude falio novčanik.

I zbilja i šala, ima tu svega, ali sada je ovo sarajevsko naselje, koje, uzgred, nije selo, došlo na naslovnice zbog politike. 
Borjana Krišto, kandidatkinja za člana Predsjedništva BiH, na jednom biračkom mjestu u ovom naselju osvojila je 128 glasova, odnosno 41,83 posto.
Da se razumijemo, možda mnogi ne znaju, ali u Švrakinom ima Hrvata i dobro upućeniji znaju da su tamo neka druga mjerila bitnija od nacionalnosti, ali svakako je uvjerljiva pobjeda Krišto veliko iznenađenje.

Možda bi mogla biti i neka šala, jer, ako igdje ima smisla za humor, ima ga u ovakvim sredinama, ali to što na prvi pogled sve izgleda vrlo simpatično, što je krenula zabava na društvenim mrežama, možda bi moglo imati onu crnu stranu.

Bez prejudiciranja, isto kolika je mogućnost da Borjana ovako uvjerljivo slavi na biračkom mjestu u Švrakinom Selu, tolika je i mogućnost da se radi o izbornom inžinjeringu. Ako je Jelena Trivić u svom selu mogla imati nula glasova, zašto ne bi Borjana u Švrakinom mogla imati 128?
I jedno i drugo, ali i uspjeh Borjane u Gračanici i neke nule Trivić u drugim sredinama daju za pravo onima koji tvrde da ni ovog puta nije prošlo bez izbornog inžinjeringa. Kako bi narod rekao, "duša je ukrasti", a mašte nikada nije nedostajalo. Ko je tu šta dopisivao ili pogrešno upisivao, vjerovatno nikada nećemo saznati.
Zato Borjanu za počasnu građanku Švrakinog i do neke nove prilike, pa ko koga prevari.

To što na prvi pogled izgleda vrlo simpatično, možda bi moglo imati onu crnu stranu

Počasna građanka

Argentinski čarobnjak Lionel Mesi (Messi) još jednom je ispisao fudbalsku historiju.
As PSG-a bio je strijelac u gostujućem remiju s Benfikom (1:1) u susretu trećeg kola grupe H Lige prvaka. Tim golom iz 22. minute, osmim ove sezone, podebljao je rekord koji je postavio u prošlom kolu, postavši jedini igrač koji je pogađao protiv 40 različitih ekipa u najelitnijem evropskom klupskom takmičenju.
Prethodno je u meču protiv Makabi Haife nadmašio učinak svog velikog rivala Kristijana Ronalda (Cristiano), koji je davao golove protiv 38 različitih protivnika.
Lionel Mesi rođen je 24. juna 1987. godine u Rosariju. Najveći dio svoje igračke karijere proveo je u Barceloni, s kojom je osvojio sve što se može osvojiti, i to više puta (35 trofeja). Nakon 21 godine u katalonskom klubu prošlog ljeta je kao slobodan igrač prešao u PSG, s kojim je u premijernoj sezoni postao prvak.
S reprezentacijom Argentine je prošle godine stigao do prvog trofeja, osvojivši Kopa Ameriku, a to mu je u konačnici donijelo rekordnu, sedmu Zlatnu loptu.

As PSG-a pogodio protiv 40. različitog protivnika u Ligi prvaka

Lionel Mesi: Novi rekord

Borba s depresijom koju je vodio u prethodnih nešto više od dvije godine udaljila je s terena slovensku fudbalsku legendu Josipa Iličića. 
Na njega su utjecali smrt nekadašnjeg saigrača Davidea Astorija, a potom i pandemija koronavirusa koja je u Bergamu odnijela više hiljada života. Sve to bio je uzrok njegovih čestih izostanaka, a na kraju i raskida ugovora s Atalantom.
Međutim, Iličić se uspio izboriti s teškom bolešću i ponovo će igrati fudbal. Jučer je potpisao trogodišnji ugovor s Mariborom te se tako vratio kući.
Josip Iličić rođen je 29. januara 1988. godine u Prijedoru. Profesionalnu karijeru počeo je u Bonifiki, a prije dolaska u Maribor 2010. igrao je za Interblok. U Mariboru se zadržao vrlo kratko, a iste godine je za 2,3 miliona eura otišao u Palermo. Za Palermo je igrao tri godine, kasnije je još četiri proveo u Fiorentini te pet u Atalanti. Ukupno je za ova tri kluba zabio 122 gola, uz 80 asistencija.
Za Sloveniju je odigrao 80 utakmica i postigao 16 pogodaka.

Legenda slovenskog fudbala stigla kući

Josip Iličić: Povratak iz depresije

Opći izbori koji su održani u 2022. godini potvrdili su postojeće stanje u zemlji ili, bolje rečeno, čak ga i podebljali. SDA, SNSD i HDZ uvjerljivi su pobjednici ovih izbora. DF, dosadašnji partner SDA (vidjet ćemo da li i budući), ostvario je, također, odličan rezultat.

I dok su se dobri rezultati SNSD-a i HDZ-a mogli i očekivati, s obzirom na to da su im teme i atmosfera u društvu potpuno išli naruku, SDA, činilo se prije izbora, nikad nije bila u goroj situaciji. Sporna revizija presude, afere, respiratori, funkcioneri na crnim listama, katastrofalna kadrovska rješenja, ekonomska kriza i masovna emigracija stanovništva, opoziciji su servirali protivnika za potpuni nokaut. Umjesto nokautiranja SDA, desio se nokaut Izetbegovića, koji je uvjerljivo izgubio u utrci za člana Predsjedništva. 
Ipak, opozicija nije iskoristila momentum. Na ovim izborima je stagnirala, nije rasla. Razloga za to ima mnogo. Vlast trojke u Kantonu Sarajevo mogla je i trebala je služiti kao odličan teren da se u jednom mandatu naprave čuda i dokaže da je bolja i uspješnija vlast moguća, a potom njen uspjeh izvesti i u ostale dijelove države. Problem je, međutim, što je to čudo izostalo. Nikakav veći uspjeh Kanton Sarajevo nije napravio, a nekoliko kilometara tramvajske pruge i dijeljenje poreznog novca na socijalne programe očigledno nisu pretjerano impresionirali glasače.

Kada se tome dodaju odlična predizborna kampanja SDA i nikakva opozicije te činjenica da je SDA u javnosti opet uspjela kao ključne nametnuti teme o ugroženosti Bošnjaka i borbi za državu, a opozicija to nemušto pokušavala pratiti, onda nije čudno da su SDA i DF profitirali. Jer, dok kod SDA jasno prepoznajemo glavne proizvode koje nude glasačima poput "nacije", "vjere", "države", "patriota" i "izdajnika", kod stranaka opozicije postaje sve manje jasno šta je to glavni proizvod koji nude političkom tržištu, osim maglovitih obećanja o promjeni i poštenju.

Bez SDA će se matematički izvjesno moći formirati vlast i na federalnom i na državnom nivou, no moralo je bolje. Puno bolje od toga.

Bez SDA će se matematički izvjesno moći formirati vlast i na federalnom i na državnom nivou, no moralo je bolje

Bez SDA će se matematički izvjesno moći formirati vlast i na federalnom i na državnom nivou

Podbacili ste, drugovi

Dok se reflektori gase, frizure kvare, a bilbordi završavaju u kontejnerima i na deponijama, vrijeme je postizbornog otrežnjenja i povratka u realnost. Protekli mjesec izgubili smo u predizbornim kalkulacijama, skupovima, debatama, svjedočili naštimanim statistikama, ubrzanom trošenju stotina miliona za "pomoć" građanima, predizbornom, lopatama, pa čak i – vidjeli smo i to čudo – ručnom asfaltiranju.

Prebrojavanje još traje, ali brojke su neumoljive, a trendovi jasni. Birači su odlučili, barem oni što dopisivanjem i na druge načine nisu poništili vlastite glasačke listiće ili ih nepopunjene ubacili u glasačke kutije. 
Većina je izabrala ono što i zaslužuje, a s čime ćemo se četiri godine morati nositi svi. Napravljen je politički urnebes, ponovo se glasalo emocijama, a ne razumom, pa nam slijedi dugo i naporno usaglašavanje parlamentarnih većina i sastavljanje vlada. Zabrinjavajuće je, međutim, što vremena za uobičajene ucjene, pregovore i trgovine ova zemlja sada nema. &nbsp;&nbsp;

Tugovanje poraženih i slavlje pobjednika ne smije dugo trajati. Previše je problema koje predizborna sadaka nije riješila, a kojima se na početku zime vlasti moraju pozabaviti. Mediji i ekonomski stručnjaci i analitičari uporno ponavljaju, remeteći predizbornu, ali i postizbornu atmosferu, da vlade konačno moraju usvojiti mjere i programe koji će dati precizne odgovore na dileme – kako će socijalno ugroženi, penzioneri, nezaposleni preživjeti zimu, po kojoj cijeni i na koji način će se grijati, hoće li cijene goriva i osnovnih namirnica biti niže barem za iznos privremeno ukinutih akciza ili procent smanjenja stope PDV-a, kad će rast plaća i penzija dostići inflaciju, kad će privrednici biti rasterećeni harača, gdje su milijarde viška prihoda...

Većina je izabrala ono što i zaslužuje, a s čime ćemo se četiri godine morati nositi svi

Kako će socijalno ugroženi, penzioneri, nezaposleni preživjeti zimu

Kako preživjeti zimu

Sting je došao, oduševio Sarajevo – i vratio se u bijeli svijet. No, ono što je on učinio za nas u nekih 48 sati boravka u bh. prijestonici, neki ne uspiju ni za godine. 

Prije i poslije spektakularnog koncerta u dvorani Zetra muzička zvijezda obišla je mnoge lokacije u Sarajevu i oko njega, kušala baklavu, rakiju, vina... Sting je posjetio i Tunel spasa.
I o svemu tome izvještavali su i neki inozemni mediji, što je, naravno, sjajna promocija za Sarajevo i cijelu zemlju. I samim tim što je Sarajevo uvrstio među gradove na svojoj turneji "My Songs" učinio je veliku stvar.
Tako, na koncu, ispada da je na svoj vlastiti rođendan slavljenik nama dao poklon. Jer Sting je u nedjelju, na dan koncerta u Zetri, proslavio 71. rođendan.
Muzičar pravog imena Gordon Metju Tomas Samner (Matthew Thomas Sumner) na muzičkoj sceni prisutan je od početka sedamdesetih godina, kada je harao s grupom "Police". Sting je danas jedna od najvećih muzičkih zvijezda na svijetu.

Učinio je za nas u nekih 48 sati boravka u bh. prijestonici što neki ne uspiju ni za godine

Sting: Došao, oduševio i – promovirao nas

Izbori su, kao i svaki do sada, najavljivani kao historijski. Nakon za mnoge neprospavane noći s nedjelje na ponedjeljak i rezultata s birališta ostalo je pitanje jesu li donijeli dovoljno novih ljudi koji imaju snage, sposobnosti, hrabrosti i volje da povedu izmrcvareno stanovništvo Bosne i Hercegovine ka novoj, svjetlijoj budućnosti.
Glasači su, inače, sve stariji i siromašniji, s djecom koja plaću zarađuju u Njemačkoj, Sloveniji, Austriji, a i ovi izbori su još jednom bili dokaz da je u ovoj zemlji običan čovjek "donji". Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata...
Pobjeda Denisa Bećirovića unijela je optimizam kod onih koji su željeli vidjeti izlaz iz agonije koja u BiH traje od rata i učinilo se, na prvu, da je ustajanje polako počelo, no u parlamentima je situacija ostala slična kao i do sada.&nbsp;

Obični građani nisu dobili odgovore na krucijalna pitanja. Hoće li ovakva rješenja donijeti zaustavljanje korupcije, otimanje poreznog novca, pljačkanje dok se narod guši, sigurnost, reforme, posao, hoće li njihovoj djeci ko braniti da se liječi ili, još gore, ubijati ih u privatnim ambulantama, prljati nacionalizmom ili će i dalje očajni mladi ljudi i dalje napuštati svoju zemlju.

Bosnu i Hercegovinu je proteklih godina napustio milion ljudi, zemlja od koje su svi digli ruke, osim onih koji imaju interesa, vladara. Vrijeme pred nama pokazat će imaju li izabrani kandidati snage da pokrenu BiH, koja je zaustavljena prethodnih 30 godina.
A građanima nisu važna više ni predizborna obećanja niti šta će ko ispuniti od njih u kojim koalicijama. Briga ih. Važni su odgovori na pitanja koja ih muče i koja im život u ovoj zemlji čine toliko nemogućim da polako nestajemo odlazeći iz nje.

Vrijeme pred nama pokazat će imaju li izabrani kandidati snage da pokrenu BiH, koja je zaustavljena prethodnih 30 godina

Obični građani nisu dobili odgovore na krucijalna pitanja

Život nakon izbora

Mančester siti je u nedjeljnom gradskom derbiju na Itihadu deklasirao (6:3) Junajted, a u historiju su se upisali&nbsp;Fil Foden&nbsp;(Phil) i&nbsp;Erling Haland (Haaland)&nbsp;jer su obojica postigli po het-trik. Međutim, Norvežanin je dodao i dvije asistencije te je zasluženo proglašen za igrača utakmice.

Siti je tek treća ekipa u historiji koja je imala dva igrača koja su zabila het-trik u istoj utakmici. Prvi su to učinili Džermen Penant (Jermaine Pennant) i Rober Pires (Robert) u dresu Arsenala 2003., a onda i Ajos Peres (Ayoze Perez) i Džejmi Vardi (Jamie Vardy) za Lester 2019. godine. 
No, Haland je protiv Junajteda postigao treći het-trik u sezoni, a za to mu je trebalo samo osam utakmica. Tako je prestigao Majkla Ovena (Michael Owen), kojem je za taj poduhvat trebalo 48 utakmica, kao i Rudu van Nistelroja (Ruud van Nistelrooy), koji je treći na toj listi (59 mečeva).
Norvežanin je rekorder i po broju golova na startu sezone, nakon što je u osam premijerligaških utakmica postigao 14 golova, uz tri asistencije. 
Inače, ove sezone je odigrao ukupno 11 klupskih utakmica i postigao 17 golova.
Erling Haland je rođen 21. jula 2000. godine u Lidsu. Seniorsku karijeru počeo je u 16. godini u norveškom Brineu, a kasnije ga je lopta odvela u norveški Molde, Red Bul Salcburg i Borusiju Dortmund, odakle je ljetos transferiran u Siti.

Protiv Junajteda postigao treći het-trik u sezoni

Haland: U 11 klupskih utakmica dao 17 golova

Erling Haland: Ruši rekorde

U gračaničkom naselju Donja Lohinja jučer je svoju građansku dužnost, uz pomoć unuka, u 101. godini obavila i nepismena starica Hanka Šestan.&nbsp;
Zdravlje je dobro služi, čuje, ali ne vidi dobro. Sluša vijesti, pa je insistirala da dođe, da joj pomognu da glasa, kako je rekla, za boljeg i sposobnijeg predsjednika i vladu u kojoj se ne krade, već pravi država.
- Moje drago dijete, noćas sam malo spavala, mislila sam na izbore. Hoću da glasam, jesam nepismena, ali će mi pomoći unuk Omer. On me kolima dovezao, a onda su mi gledali ličnu kartu i rekoše: „Nano, može ti neko pomoći da glasaš“ - prepričavala je jučer Hanka.
Sjedila je u automobilu, a glasanje se obavilo u prisustvu člana biračkog odbora. Hanka je ukratko ispričala svoj težak život.
- Živjela sam ti ja u tri države, u Kraljevini, pa u Titinoj državi, pa u ovoj našoj Bosni. I prije sam glasala, i bilo mi je dobro. Jeste da se puno radilo, rahmetli suprug Omer, koji je umro još 1967. godine, mljela sam žito u vodenici na potoku - rekla je Hanka.&nbsp;
Radilo se i na poljoprivredi, imalo se, porez se plaćao.&nbsp;
- Bila sam na radnim akcijama dok se nisam udala, gradila prugu Brčko – Banovići. Moje je prošlo, ali hoću da ostalima bude bolje. Mene narod voli. Lani mi je za 100. rođendan došlo 15 torti, donosili i stari i mladi. E, za njih sam ja glasala, neka se zna - kazala je Hanka Šestan.

Moje je prošlo, ali hoću da ostalima bude bolje

Nana Hanka Šestan: U 101. godini ne propušta glasanje

Glasali ste. U naredne četiri godine ćete gledati. U trenutku pisanja ovog teksta još nismo znali kako ste glasali. 

Naravno, vladajući su, po običaju, pokušali krasti. Unošenje kutija i listića, zamjena članova biračkih odbora, glasanje po dva puta, napadi na posmatrače iz suparničkih stranaka i ove godine su bilježeni na izborima. 
Ipak, ako nešto budi razlog za optimizam jeste to da su na mnoge slučajeve nadležne institucije reagirale. Sve upućuje na to da, ako se na izborima i desila krađa, ona, vjerovatno, nije bila ni blizu drastična kao u prethodnim izdanjima. Ovo se prije svega može zahvaliti tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH. 
Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je više puta upozorio da će oštro sankcionirati svaki pokušaj izborne krađe.
Naravno, treba li i spominjati da su navedene nepravilnosti izvedene u režiji vladajućih političkih stranaka. I možda je to i najbolji pokazatelj šta je bio smisao ovih izbora.

Bio je to izbor između toga da li ćemo i dalje pristajati živjeti u društvu u kome će najnormalnije biti to da korumpirani đilkoši kradu – od glasova, preko radnih mjesta, do javnog novca.

Hoćemo li i dalje živjeti u društvu u kojem će politički silnici prijetiti ljudima otkazima ukoliko ne glasaju za njih, slati monstruozne poruke da neće dozvoliti liječenje djece, prijetiti masovnim grobnicama, trovati društvo mržnjom, nacionalizmom i podjelama, referendumima i ratovima dok stotine hiljada ljudi trajno odlaze iz zemlje, ili ćemo krenuti najprije putem izgradnje nekog poštenijeg, zdravijeg i tolerantnijeg društva, u kojem će međusobno poštovanje doći na viši, a pogani jezik i mržnja na niži nivo.
Jučer možda i nismo imali mogućnost da izaberemo idealnu vlast, ali smo svakako imali moralnu i civilizacijsku obavezu da smijenimo lošu vlast. Jesmo li položili ispit, znate u trenutku dok čitate ovaj tekst.

Jučer možda i nismo imali mogućnost da izaberemo idealnu vlast, ali smo svakako imali moralnu i civilizacijsku obavezu da smijenimo lošu vlast

Denis Bećirović je novi član Predsjedništva BiH

Glasali ste, gledajte

U nedjelju se održavaju izbori u Bosni i Hercegovini. Neki kažu sudbonosni, drugi historijski, treći mole Boga da samo prođe još jedna izborna nedjelja, a oni kojima je dobro, uživaju u blagodatima ove vlasti, trljaju ruke i govore – bit će još bolje! Kako za koga… Oni što kukaju na društvenim mrežama, a takvih je stotine hiljada, kao i obično, niti će glasati niti će bilo šta odlučiti. Takvi će i dalje samo kukati. A narodna kaže, poslije je*anja nema kajanja.
Međutim, oni koji ne glasaju nemaju pravo ni da kukaju. Samo olovkom i izlaskom na izbore može se promijeniti stanje nabolje. A svaki glas je važan. 
I tako je godinama. Već 30 unazad je bio svaki glas važan, ali vlast o tome ne brine. Vlast brine o sebi i svojima. Njih obični građani ne zanimaju.

Oni imaju svoje glasačko tijelo i takvi i glasaju. Poput vojnika. S jasnim uputama i obećanim benefitima. Sporni su ovi Facebook analitičari, dežurni spin majstori, stručnjaci, analizatori, kauč selektori i prognozeri.

Upravo ti što kukaju, “analiziraju” niti će šta nabolje promijeniti niti odlučiti. I dalje će onda, samo dan kasnije, 3. oktobra, kukati, pisati i objavljivati: “Evo, znao sam ja da će oni... Opet isti!”
Neizlaskom na izbore samo će pomoći istim ovima što nas 30 godina vuku unazad i raseljavaju po bijelom svijetu.
Umjesto kukanja i žalopojki, vrijeme je da konačno pokažemo da smo za promjene, za bolje sutra. Za našu djecu i sigurniju budućnost u Evropskoj uniji i NATO-u, daleko od nestabilnosti, blokada, podjela i prijetnji ratom.
Građani BiH žele mir, suživot, ali i da mogu živjeti od svoga rada, bez korupcije, nepotizma, stranačkog ubljebizma i klijentelizma.

Građani BiH žele mir, suživot, ali i da mogu živjeti od svoga rada, bez korupcije, nepotizma, stranačkog ubljebizma i klijentelizma

Već 30 unazad je bio svaki glas važan, ali vlast o tome ne brine

Nema kukanja

Vijest da je u BiH otvorena prva Banka humanog mlijeka izronila je izvan i iznad predizbornog sivila i skrenula pažnju na osobe koje, na osnovu vlastitog iskustva i izazova, brinu da se sa sličnim problemom neko drugi lakše izbori. Amela Filipović je majka blizanaca, suosnivačica i članica Upravnog odbora Udruženja roditelja prijevremeno rođene djece „Mrvice“ iz Banje Luke, koje je iniciralo otvaranje banke ove dragocjene tečnosti pri Univerzitetskom kliničkom centru RS. Banka humanog mlijeka namijenjena je bebama i njihovim majkama koje nakon poroda nemaju dovoljno mlijeka, a zalihe će biti popunjavane donacijama žena koje ga imaju viška. 
Filipović je majka koja je nakon poroda prolazila teške dane, odlučujući kojoj će od svoje dvije bebe dati mlijeko, jer ga je bilo dovoljno samo za jednu. Iako je takvo iskušenje postalo prošlost, rodilo je inicijativu zbog čije realizacije mnoge majke u sličnoj situaciji mogu biti spokojnije.
Ž8 = Al. B.

Banka humanog mlijeka namijenjena je bebama i njihovim majkama koje nakon poroda nemaju dovoljno mlijeka

Amela Filipović: Mlijeko za život

U nedjelju se održavaju izbori. Kako god da završe, bit će historijski. Za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, gdje je situacija bila mnogo kompleksnija, a postizborne kombinatorike i opcije maglovite i nejasne, ovaj put građani imaju nikad jasniji izbor – izabrati očuvanje postojećeg stanja ili izabrati kakvu-takvu nadu. Naravno, glas za trenutne stranke na vlasti glas je za očuvanje postojećeg stanja. To je glas za nastavak življenja u društvu u kojem će se tragedije naroda zloupotrebljavati za kriminalna bogaćenja pojedinaca putem javnih nabavki, u kojem će na najvišim pozicijama biti supruge i prijatelji bez diplome, dok desetine hiljada mladih i obrazovanih glavom bez obzira hrpimice bježe iz BiH, u kojem će politički silnici odbijati da nam liječe djecu, u kojem će naš porezni novac biti bacan na promašene političke projekte i beskorisne stranačke trutove i u kojem će i buduće generacije nastaviti biti trovane šovinizmom, mržnjom i agresijom.
Glas za njih garant je da će BiH nastaviti biti onakva kakva je sada – jedno do srži korumpirano, tužno i nefunkcionalno društvo. S njima drugačije ne može, jer od korupcije, laži, mržnje i nemorala sazdani su i oni sami.

Mnogi od onih koji budu podržali ovakvu opciju to će učiniti naprosto zato što su egzistencijalno ucijenjeni – 30 godina vlasti bilo je dovoljno vremena da se stvori glomazna mreža uposlenika u administraciji, državnim firmama ili od države ovisnim kompanijama, budžetskih interesdžija koji na izborima ne glasaju razumom, nego iz egzistencijalne nužde.

Drugi glasaju zbog svoje zavedenosti, straha i zbog lažne vjere da su dotični zaštitnici njihove nacije i vjere, a svi ostali otpadnici i izdajnici.
Ostali će pak imati mogućnost da glasaju za promjenu. To ne mora značiti da će ta promjena nužno donijeti sreću, bolje društvo, više pravde... Naime, mogu se početi ponašati jednako kao i njihovi prethodnici, nismo to jednom iskusili kroz historiju.
No, barem će nam ostati nada da je drugačije i barem malo bolje i pravednije društvo moguće. S postojećim možemo biti sigurni da ga doživjeti nećemo. Ovi izbori su historijski, jer na njima će građani definitivno pokazati jesu li oni sami bolji ili gori od aktuelne vlasti. Ako na vlasti zadržite trenutne, onda se nemamo više čemu nadati. Zato, pamet u glavu.

Najbolji sinovi

Edin Džeko: Novi rekordi

Poraženi poglavica

Počasna građanka

Lionel Mesi: Novi rekord

Josip Iličić: Povratak iz depresije

Podbacili ste, drugovi

Kako preživjeti zimu

Sting: Došao, oduševio i – promovirao nas

Život nakon izbora

Erling Haland: Ruši rekorde

Nana Hanka Šestan: U 101. godini ne propušta glasanje

Glasali ste, gledajte

Nema kukanja

Amela Filipović: Mlijeko za život

Historijski izbori

Kolumne

Najbolji sinovi

Edin Džeko: Novi rekordi

Poraženi poglavica

Počasna građanka

Lionel Mesi: Novi rekord

Josip Iličić: Povratak iz depresije

Podbacili ste, drugovi

Kako preživjeti zimu

Sting: Došao, oduševio i – promovirao nas

Život nakon izbora

Erling Haland: Ruši rekorde

Nana Hanka Šestan: U 101. godini ne propušta glasanje

Glasali ste, gledajte

Nema kukanja

Amela Filipović: Mlijeko za život

Historijski izbori