Dejtonski sporazum oblikovao je Bosnu i Hercegovinu. Ne samo da je zaustavio četverogodišnje krvoproliće nego i zemlji dao ustav i oblikovao njenu državnu strukturu. No, iako je dejtonski ustav već 27 godina na sceni, paradoks je da on, u pravom smislu te riječi, nikada nije uspio zaživjeti ni u politikama vladajućih političkih stranaka, a pogotovo ne u umovima i dušama ljudi. Sve tri nacionalne politike u BiH bile su nezadovoljne Dejtonom i sve tri ga, s manjim ili većim intenzitetom, tretiraju kao privremeno rješenje. 
Za srpsku nacionalnu politiku on je velika pobjeda zbog legalizacije „srpske države“ u BiH i usputna stanica na putu ka potpunom otcjepljenju. Za hrvatsku nacionalnu politiku on je nepravedan jer je Hrvate „gurnuo“ u Federaciju s Bošnjacima, onemogućivši ih da imaju vlastiti entitet. Za bošnjačku nacionalnu politiku on je legalizacija genocida i privremeno rješenje koje je zaustavilo rat, ali nužno mora biti promijenjeno u pravcu „pravedne“ Bosne i Hercegovine, što je u ovoj percepciji unitarna država. I građanske snage u državi s prezirom gledaju na Dejton, kao na ustav koji preferira etničko predstavljanje i dijeli građane u torove.
Tako je 27 godina Dejtona prošlo u negiranju tog Dejtona i traženju načina kako da ga se riješimo. Politička borba mahom se vodila oko toga da su Srbi, kao, otcjepljivali Republiku Srpsku, Bošnjaci je, kao, ukidali, a Hrvati, kao, pravili svoj entitet. 
I dok su nacionalne politike tri decenije vodile borbe za svoje maksimalističke ciljeve, nakon kojih se niti jedna ni za milimetar nije približila svom cilju, Bosna i Hercegovina je (p)ostala jedna od najsiromašnijih i najnerazvijenijih država Evrope, s devastiranim institucijama, upropaštenim obrazovanjem i zdravstvom, lošom ekonomijom, zadojenom omladinom, katastrofalnom infrastrukturom i s gotovo milion stanovnika manje. 
Umjesto da smo se odmah po potpisivanju Dejtona posvetili izgradnji onoga što se graditi može, u okvirima koji su takvi kakvi jesu, jer drugih nemamo, 30 godina nam je prošlo u iščekivanju „kosmičke pravde“ i velikih nacionalnih ciljeva. A život prolazi.

Politička borba mahom se vodila oko toga da su Srbi, kao, otcjepljivali RS, Bošnjaci je, kao, ukidali, a Hrvati, kao, pravili svoj entitet

Sa potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

Dejton niko nije prihvatio

Stranke HDZ BiH i SNSD potvrdile su snažno partnerstvo. Da nastavljaju uspješnu saradnju u naredne četiri godine, obznanjeno je na sastanku stranačkih delegacija predvođenih predsjednicima Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom koji je u subotu održan u Mostaru. Obojica lidera su kazala da su stranke koje predvode nezaobilazan faktor u formiranju vlasti i da njihovo partnerstvo nema alternativu. 
Međutim, o programskim načelima nije bilo riječi, za razliku od stranaka osmorke, čije radne grupe, zajedno s onima iz HDZ-a, danima usaglašavaju iscrpni dokument programskih načela kao temelj koalicijskog sporazuma. 
Podsjetimo, lider HDZ-a BiH je nedavno, nakon sastanka s predstavnicima trojke, rekao da će na sastanku sa SNSD-om biti isto načelo, programsko.
- To će morati uskladiti tri strane - rekao je Čović.

Hoće li predstavnici osmorke prihvatiti ono što Dodik nudi, teško je reći.

- Mi u desetak godina nismo imali nijedan konflikt s HDZ-om. Ako mi možemo, zašto ne mogu i neki Bošnjaci. Nemojte nam blokirati gasovod, Buk Bijelu ili Aerodrom Trebinje, koji je mogao biti pri kraju - kazao je Dodik u Mostaru.
S druge strane, zanimljivo je da se predsjednik NiP-a susreo s Čovićem u Mostaru prije sastanka delegacija HDZ-a i SNSD-a.
U izjavi za "Avaz" Konaković je izrazio zadovoljstvo sastankom potvrdivši da se razgovori s HDZ-om zapravo finaliziraju te da su on i Čović uskladili završne stavove po pitanju finalnih programskih rješenja, uoči sastanka predsjednika osmorke koji je zakazan za danas.
Potpuno je jasno da je HDZ BiH siguran u to ko im je treći partner. Čović je poručio da će HDZ i SNSD i u Domu naroda imati stabilnu većinu. Potvrdio je to i Dodik rekavši da u Predstavničkom domu SNSD i HDZ imaju 12 ljudi unutra, osmorka 13, a SDA devet.
Na sve navedeno u SDA šute, odnosno službenog stava nema. Tek, iznose se pojedinačna mišljenja o tome da se snaga stranke ne smije potcijeniti i da će sva priča biti završena onda kada se konačno utvrdi ko će imati većine u klubovima Bošnjaka, ali i Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Hoće li predstavnici osmorke prihvatiti ono što Dodik nudi, teško je reći

Dodik s Čovićem u Mostaru: Potvrdili snažno partnerstvo

SNSD je neprikosnoven

Iako je stigao u Katar i iako su svi polagali nade da će povreda koju ima biti zaliječena, Karim Benzema, najbolji igrač svijeta, zbog povrede neće moći pomoći aktuelnim svjetskim prvacima. Benzema je, naime, osjetio oštru bol u kvadricepsu lijeve noge i odmah je poslan na magnetnu rezonancu, a rezultati nisu bili dobri. Brzo je postalo jasno kako Realov golgeter neće moći nastupiti na Svjetskom prvenstvu, a to je ubrzo potvrdio Francuski nogometni savez.
Tako je Benzema, koji je bez dileme trebao biti prva uzdanica Francuske, postao tragičar Mundijala u Kataru i prije njegovog početka. 
- Nikada nisam odustajao u životu, ali sada moram, kao što sam i uvijek činio, misliti na ekipu - napisao je Benzema na društvenim mrežama.&nbsp;
Karim Benzema rođen je u Lionu 19. decembra 1987. i trenutno nosi dres Reala iz Madrida. Za reprezentaciju Francuske odigrao je 97 utakmica i postigao 37 golova. U oktobru je osvojio prestižnu nagradu “France Footballa”, čuvenu “Zlatnu loptu”.

Najbolji igrač svijeta zbog povrede neće moći pomoći aktuelnim svjetskim prvacima

Karim Benzema: Tragičar i prije početka

Ko izađe posljednji, neka ugasi svjetlo za sobom – ovako danas izgledaju sumorna stvarnost Bosne i Hercegovine i stanje u njoj. Ljudi odlaze, istina je da će odlaziti uvijek, ali čini se da niko ništa ne radi na tome da ih zadrži. Barem jedan dio onih koji mogu napraviti nešto pozitivno da se pokuša zadržati.
Suprotno tome, bh. vlasti su u potpunoj defanzivi kada se radi o bilo kakvoj mjeri na poboljšanju standarda građana. Primjera je mnogo, a možda je najbolji onaj u mljekarskoj industriji. I dok se druge zemlje trude pomoći proizvođačima, onima od kojih sve polazi, kod nas su upravo ti ljudi ostavljeni na milost i nemilost. 
Farme se zatvaraju, mljekari traže pomoć, jer od silnih poskupljenja jedva sastavljaju kraj s krajem, ali niko ih ne čuje. 
Ujedno je mlijeko sve skuplje, ali proizvođači od toga ne vide ništa. Zašto bi bilo koji farmer trenutno u ovakvoj zemlji zadržao proizvodnju i ostao u njoj? 
To su ljudi koji su navikli raditi, koje će bilo koja zemlja u Evropi dočekati raširenih ruku i dati im posao, a kod nas su potpuno zaboravljeni. 
Nije ni čudno što se mnogi odluče rasprodati sve i bolji život potražiti negdje drugo. Brine li se neko od vlastodržaca u BiH zbog ove činjenice? Ama baš niko, a, kako stvari stoje, teško da će se uskoro nešto promijeniti. 
Milijarde su prikupljene u posljednje vrijeme i pohranjene u državnu kasu, nikada više država nije „zarađivala“ od dažbina, ali ni to nije dovoljno. 
Frapantno je da se za sve ovo vrijeme nije našla jedna lucidna mjera, da ini stručnjaci u vlasti mogu reći, evo, pomogli smo ili uradili smo nešto. 
Izuzetak je predizborna sadaka, kada su narodu davali upravo narodne pare. No, da stvar bude gora, ni one im još nisu isplaćene.

I dok se druge zemlje trude pomoći proizvođačima, kod nas su upravo ti ljudi ostavljeni na milost i nemilost

Farme se zatvaraju, mljekari traže pomoć

Ugasite svjetlo

Zamislite boli vas grlo, a u kartonu piše da imate dijabetes ili da, umjesto upale uha, tamo stoji kako imate kamenac u bubregu. Ne boli vas bubreg, ali kada shvatite za šta ste poslužili i da se ne poštuju vaš osnovna prava, mogu vas zaboljeti i srce i duša. Podaci pacijenata za davanje lažnih dijagnoza i izdavanje recepata za skupe lijekove zloupotrebljavaju se u Kantonu Sarajevo.&nbsp;Već duže vremena traje ovaj problem. Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja odgovornim smatra pojedince u domovima zdravlja, a, kako je rečeno, pacijenti su potvrdili da su u njihove kartone upisivane lažne dijagnoze.
I šta drugo pomisliti nego da je korupcija u Bosni i Hercegovini toliko duboko ukorijenjena, da ćemo neke stvari iz ove oblasti na kraju patentirati kao svoj izum.
Više nije nevjerovatno, ali smo došli do toga da građani ne mogu vjerovati ni u šta. Gdje su zakletve, gdje je odgoj, gdje je moral...? Zar se baš na svemu mora imati neka dodatna korist i zar je šićar (manji ili veći) jedina vodilja?
I nakon svega, zaboli nas bubreg za neke stvari. Niti će se kada saznati ko je ni zašto je ljudima upisivao lažne dijagnoze, jer, jasno, niko kod nas ne radi sam.
Sve je uvezano, sve je dio sistema izbušenog kao švicarski sir, a to nama očigledno najviše pogoduje. Tražiti rupe i tražiti gdje, šta i kako možemo podvaliti kako bismo stekli neku korist.
Ne treba imati dilemu da ćemo u budućnosti ići još niže i još dublje, jer trpimo, jer čekamo da se sve samo od sebe promijeni. 
Zakoni su kod nas tu da se krše, samo ako ste blizu onih koji imaju vlast. Druge reference vam u Bosni i Hercegovini ne trebaju da biste bezbrižno krali, pljačkali i otimali.

Koliko duboko je ukorijenjena korupcija u BiH, na kraju će se neke stvari i patentirati kao naš izum

Zamislite boli vas grlo, a u kartonu piše da imate dijabetes ili da, umjesto upale uha, tamo stoji kako imate kamenac u bubregu

Zaboli nas bubreg

Svaki put kada Milorad Dodik dovede u pitanje budućnost BiH, poput bumeranga mu se vrati poruka koju najmanje voli da čuje: “SAD su uvijek podržavale i nastavit će podržavati teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine.” Slično se desilo i nakon što je, ponesen pobjedom koju je nekako isposlovao na izborima, većinom i atmosferom u NSRS, ponovio dugogodišnju prijetnju odvajanjem manjeg bh. entiteta od države.
Poput penicilina na već akutnu upalu djeluje Ambasada SAD u Sarajevu, s ambasadorom Majklom Marfijem (Michael Murphy) na čelu. Strpljivo, ali uporno svaki Dodikov korak u krivom smjeru dobije adekvatnu terapiju. Reagirajući na prve znakove zaboravnosti lidera SNSD-a, iz Ambasade SAD su podsjetili da je do sada dva puta sankcioniran.
Iako ga sankcije ne brinu jer u SAD ne planira putovati, možda bi ipak trebale jer SAD su tu, u BiH, a bez obzira na sumnjivu i osporavanu pobjedu, očigledno je da zbog svoje politike i poruka koje godinama šalje u vjetar gubi podršku i u vlastitom narodu.

Svaki put kada Dodik dovede u pitanje budućnost BiH, poput bumeranga mu se vrati poruka Marfija

Majkl Marfi, američki ambasador: Penicilin secesionizmu

U općoj žurbi i borbi sa životom postoje ljudi koji zastanu, pogledaju oko sebe, pa u osmijesima i radosti drugih pronađu temelj vlastitoj sreći i zadovoljstvu. Jedna od takvih osoba je i <a href="https://avaz.ba/tag/143996/trajan-jankovic">Trajan Janković</a>, mladić iz Bijeljine koji već tri godine zaredom, kroz organizaciju humanitarne akcije “Humani Djed Mraz”, priprema i dijeli paketiće za djecu iz siromašnih porodica, mališanima s Downovim sindromom, invaliditetom, gluhonijemima s prostora Semberije. Broj paketića i osmijeha iz godine u godinu je veći, a s njima i Trajanova radost što uz pomoć dobrih ljudi širi dobrotu oko sebe.
U još jednoj teškoj godini, zabrinut zbog rasta cijena, pa je akciju pokrenuo malo ranije, ali će u januaru, u odijelu Djeda Mraza, ponovo pokucati na vrata stotina domova. Sanja da akciju proširi na što veći broj gradova, čak da kamionom prevozi darove u sve gradove BiH, da će mu u tome pomoći i dobri ljudi širom države. U zlo i teško vrijeme neprocjenjivi su njegovi napori da državu poveže u jedan veliki lanac dobrote.

Broj paketića i osmijeha iz godine u godinu je veći, a s njima i Trajanova radost

Trajan Janković: Gradove povezuje dobrotom

U teškom porazu košarkaša BiH od Francuske (92:56) u susretu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo s 20 postignutih poena istakao se Kenan Kamenjaš. Naš centar je, osim dobrom partijom, kupio navijače i velikom borbenošću. Iako se povrijedio na samom početku meča, Kamenjaš je stisnuo zube i odigrao meč do kraja.
- Naš Kenan Kamenjaš je praktično cijelu utakmicu protiv Francuske odigrao s povredom. Reprezentativac BiH povrijedio je palac (napukla kost) na samom početku meča, ali je stisnuo zube i pružio sjajnu partiju (20 poena). Sada mu predstoji nekoliko sedmica pauze - naveli su iz Košarkaškog saveza BiH.
Kenan Kamenjaš rođen je 17. januara 2000. godine u Varešu. Karijeru je počeo u sarajevskim Sparsima, iz kojih je 2021. prešao u Studentski centar, a od ove godine član je podgoričke Budućnosti.

Bh. centar igrao sa slomljenim prstom protiv Francuske i bio najefikasniji

Kenan Kamenjaš: Junačka partija

Poslanici širom BiH ovih dana svečano se kunu da će štititi interese građana i obećavaju da će biti bolje, u stranačkim štabovima tope se sive ćelije nad imenima, brojevima ruku, rasporedom snaga u domovima naroda, unaprijed se planira strategija ofanzive i blokada vitalnim nacionalnim interesima. 

Postizborno doba uvijek su i obilježavali političke utakmice, potjere za potencijalnim preletačima, zakopavanja ratnih sjekira i razbuktavanje novih sukoba. Međutim, problem je što se ionako pasivne institucije utapaju u ambijent zaleđenog stanja i čekanja krajnjeg ishoda međustranačkog nadmetanja, a vremena za čekanje BiH nema. 
Nove vlasti, a i mi s njima, 1. januara 2023. godine osvanut će u državi stiješnjenoj između Šengena sa zapada i, kakav god da je, "Otvorenog Balkana" na istoku. S ulaskom u zonu Šengena Hrvatska uvodi rigoroznije mjere kontrola na granici s BiH, koja postaje istočna granica Evrope.

To će dodatno opteretiti jedina dva granična prijelaza akreditirana za međunarodni transport, a uz podatak da skoro dvije trećine izvoza BiH preko Hrvatske usmjerava ka tržištu EU, nije teško pretpostaviti kakve probleme domaći privrednici mogu očekivati. Istovremeno, građani BiH će biti obavezni da apliciraju za ulazak u Hrvatsku.

Za sada nema znakova zabrinutosti niti informacija da se procedure nastoje ublažiti, a dodatni granični prijelazi osposobiti, kao što nema reakcije ni na najave da će BiH do kraja godine dobiti status kandidata za članstvo u EU.
Ovaj iznenadni dar i snažno lobiranje predstavnika prijateljskih zemalja čini se kao jedini način da BiH brzo pokuša iskoračiti prema Evropi. Međutim, uporedo sa spremnošću da se takva odluka donese, stižu i upozorenja da se na pruženu ruku mora odgovoriti na isti način.

Nove vlasti, a i mi s njima, 1. januara 2023. godine osvanut će u državi stiješnjenoj između Šengena i "Otvorenog Balkana"

S ulaskom u zonu Šengena Hrvatska uvodi rigoroznije mjere kontrola na granici s BiH

Između Istoka i Zapada

Stravična eksplozija u nedjelju je zatresla Istanbul. U terorističkom napadu na najveći grad Turske ubijeno je šestero, a ranjena je 81 osoba. Napad je, prema informacijama turske države, izvela Ahlam Albašir, povezana s Radničkom partijom Kurdistana. 

Turski ministar unutrašnjih poslova optužio je Kurdistansku radničku partiju (PKK). Šta će ovaj napad značiti za Tursku i svijet? 
Kurdi, kojih ima između 35 i 40 miliona, smatraju se jednim od najbrojnijih naroda koji nemaju vlastitu državu. Iako je poslije Prvog svjetskog rata bilo predviđeno stvaranje nezavisnog Kurdistana, ovo je osujetio turski nacionalistički pokret pod vodstvom Kemala Ataturka, pa su se Kurdi u 20. stoljeću našli podijeljeni između Irana, Turske, Sirije i zemalja bivšeg SSSR-a.
Od sedamdesetih godina borbu za nezavisnost Kurdistana pokrenuo je PKK, koji od&nbsp;1984.&nbsp;godine vodi oružani sukob s&nbsp;Turskom. Iako se u prvim godinama vladavine Erdoana (Erdogan) ovaj sukob donekle smirio, on je posljednjih godina ponovo doživio eskalaciju s ratovima na Bliskom istoku, a Turska protiv Kurda vodi otvoren rat u Siriji i na sjeveru Iraka.

Nesumnjivo je da će teroristički napad u Istanbulu predstavljati još snažniji povod turskim vlastima za obračun s PKK-om. No, indikativna je i reakcija turskog ministra unutrašnjih poslova Sulejmana Sojlua, koji je odbio primiti saučešće Sjedinjenih Država i optužio ovu državu za skrivanje terorista.

Podsjetimo, za omogućavanje članstva u NATO savezu Turska je od Švedske i Finske tražila izručivanje ljudi koje su označili kao članove i saradnike PKK i FETO-a.
Prvim reakcijama na teroristički napad Erdoanov režim jasno daje do znanja da možemo očekivati dodatno zahlađenje odnosa Turske sa Sjedinjenim Državama i zapadnim saveznicima. A samim tim i dodatno udaljavanje od zapadnih vrijednosti.

Erdoanov režim jasno daje do znanja da možemo očekivati dodatno zahlađenje odnosa Turske sa Sjedinjenim Državama i zapadnim saveznicima

Erdoanova prekretnica

To je bio onaj veliki san koji sam želio da se ostvari. To bi bio moj peti Mundijal, ali, nažalost, gledat ću ga samo iz svog doma. Teško je, ali doći će jutro i sunce će ponovo izaći, poručio je, nakon nekoliko dana tišine, španski defanzivac Serhio Ramos (Sergio), vidno razočaran što se nije našao na spisku putnika na Svjetsko prvenstvo (SP) u Katar.

Selektor Luis Enrike odlučio je da u njegovom timu nema mjesta za Ramosa, čovjeka koji je godinama bio nezaobilazna karika u španskom nacionalnom timu. 
Istina, Ramos je posljednju utakmicu u dresu Španije odigrao još u martu 2021. godine protiv Kosova i nije ga bilo na spisku uglavnom zbog povreda, ali se očekivalo da će ga sada Enrike pozvati.
Španski mediji smatraju da je Ramos zaslužio poziv i da je on daleko bolji defanzivac od pojedinih igrača koji su se našli na spisku za Katar.
Ramos je rođen 30. marta 1986. u španskom Kamasu. Za najbolji tim Španije odigrao je 180 utakmica i postigao 23 gola. Prvi put je dres Furije obukao tačno prije 20 godina, kada je nastupio za U16 selekciju.

Mislio je da će po peti put igrati na Mundijalu, ali selektor je rekao drugačije

Serhio Ramos: Nedosanjan san velikog defanzivca

Ako ja uđem u Skupštinu Kantona Sarajevo, to će biti veoma zanimljivo. Morat ćete gledati svaku sjednicu Skupštine. 
Da, bit će to spektakl, sigurno.
Obećala je ovo, prije svega pristalicama SDA, a i građanima glavnog grada Bosne i Hercegovine na jednom predizbornom skupu direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i supruga Bakirova - Sebija Izetbegović.
I dobismo ga. Spektakl. 
Prva dama u SDA nije obećala da će društvo moralno, ekonomski i civilizacijski obnoviti, otvoriti nova radna mjesta, popraviti stanje u zdravstvu, zaustaviti egzodus svojih kolega s KCUS-a, bježanje mladih iz zemlje... 
Nije pričala ni o respiratorima, optužnicama, svojim diplomama, pečatima, indeksima, obavještajcima, paraobavještajcima, botovima, borbi protiv korupcije, krivičnim istragama, liječenju djece... Nije se obratila porodicama umrlih koje su u vrijeme pandemije svjedočile stravičnim iskustvima kroz koja su njihovi najmiliji prošli na njenom KCUS-u na „malina respiratorima“.

Obećala je narodu rijaliti uživo, zadrugu, cirkus. Doduše, u skupštinske klupe i sjela je takva, idealan kandidat za jedan ozbiljan rijaliti projekt. Sa skupocjenim torbama, šalovima, kišobranima, goropadna gospođa uvijek je spremna da bahato odgovori neistomišljenicima, novinarima, da ponizi građane riječima "nemate vi pojma", da parkira Mercedes nasred glavne pješačke zone u Sarajevu kako bi išla u šoping.

No, njen "izlet" u skupštinski rijaliti ovaj put mogao bi kratko trajati. Prema novom Zakonu o prevenciji i suzbijanju korupcije KS, nespojivo je da obnaša dvije javne funkcije. U prijevodu, Sebija u januaru mora izabrati hoće li ostati direktorica KCUS-a ili će praviti šoue u Skupštini.
Bez obzira na to što ona bahato poručuje da za nju zakoni ne važe, da nije u sukobu interesa, da ćemo je još dugo gledati... No, želje su jedno, mogućnosti drugo, a politika bez SDA u vlasti nešto treće.
Drugo je pak pitanje kako smo kao društvo, jer ju je neko morao izabrati, potpuno nesposobni da zaustavimo da nam silnici s upitnim diplomama, koji, na naše oči, urušavaju zdravstveni sistem već godinama, upravljaju bilo kakvim političkim procesima. Jer, ovakvo egoistično tretiranje naroda i institucija viđeno je jedino u autokratskim sistemima.

Bez obzira na to što ona bahato poručuje da za nju zakoni ne važe, želje su jedno,  mogućnosti drugo, a politika bez SDA u vlasti nešto treće

Prva dama u SDA nije obećala da će društvo moralno, ekonomski i civilizacijski obnoviti

Sebijin spektakl

Aleks Pereira (Alex) novi je prvak UFC-ove srednje kategorije. 
Brazilac (7-1) je u glavnoj borbi UFC 281 priredbe u "Madison Square Gardenu" veličanstvenim preokretom i prekidom u petoj rundi pobijedio Izraela Adesanju (Israel Adesanya - 23-2).
Time je prekinuo višegodišnju vladavinu Nigerijca, koji je pet puta branio naslov.
Nevjerovatno zvuči činjenica da se Pereira domogao UFC pojasa u tek osmoj profesionalnoj MMA borbi, a petoj otkad se 2020. godine ozbiljno počeo baviti ovim sportom. 
Sada ima skor 7-1 u profesionalnim borbama, 4-0 otkad je u novembru 2021. godine debitirao u elitnoj promociji.
Aleks Pereira rođen je 7. jula 1987. godine u Sao Paulu. Borilačku karijeru počeo je u kik-boksu, gdje je na 40 borbi zabilježio 33 pobjede (21 nokautom) i sedam poraza.
Bivši je Gloryjev prvak u srednjoj i poluteškoj kategoriji.

Nokautirao Izraela Adesanju za naslov srednje kategorije

Pereira: Domogao se pojasa u osmoj profesionalnoj MMA borbi

Aleks Pereira: Novi UFC prvak

Vlasti u Federaciji BiH se posljednjih dana hvale kako su čak tri puta u ovoj godini povećale penzije. I to je tačno. Ali riječ je o bijednim procentima povećanja na ionako sramotno niska penzionerska primanja. Od redovnog usklađivanja, na osnovu kojeg su penzije povećane za 7,3 posto, do vanrednog od jedva 3,5 posto, došlo se i do povećanja za pet posto, i to za one koji primaju najniže iznose. Pri tome Federalna vlada, s Fadilom Novalićem na čelu, potpuno ignorira zahtjeve penzionera da prema njima isprave nepravdu koja im je načinjena prilikom vanrednog usklađivanja, jer su postojali i zakonski i finansijski uvjeti za znatno višim procentom.
Štaviše, čelnici Vlade FBiH mjesecima se oglušuju na silne zahtjeve i Saveza penzionera i Saveza umirovljenika koji im ukazuju na to da se populacija koju predstavljaju zbog rastuće enormne inflacije, poskupljenja svih prehrambenih proizvoda, energenata, lijekova, strmoglavog pada standarda bori za goli život.
Umjesto konkretnog paketa socioekonomskih mjera, u vremenu kada se i uz pristojnu plaću jedva sastavlja kraj s krajem, Novalić im, kao biće s druge planete, drži slovo o trećem povećanju i uvjerava one s najnižim iznosom da će im povećanjem od pet posto početi cvjetati ruže. A onima koji su ostali i bez tih pet posto od petstotinjak maraka, koliko imaju, više i ne treba. Ta, jasno je odavno da su naši penzioneri mađioničari.

A šta se može s 20 KM, za koliko će biti uvećane najniže penzije od sljedećeg mjeseca, ilustrirala je penzionerka Zilka Avdić iz Sarajeva, s kojom je naša ekipa bila u kupovini. Za taj tričavi iznos Avdić će moći jedva dva ručka sastaviti.

I dok premijer poručuje da drže do svojih riječi i ispunjavaju obećanja, dotle je sve više bolesnih, siromašnih i poniženih penzionera koji po krišku hljeba i toplo varivo odlaze u narodne kuhinje i u cik zore prekopavaju kontejnere.
Voli li ova zemlja one koji pripadaju trećoj životnoj dobi, generaciju koja je svoje najbolje godine ostavila u pogonima gdje su penzije zaradili?
Nažalost, sve je veći broj suicida u BiH, svih generacija. Posljednja dva koja su medijski zabilježena desila su se u razmaku od svega nekoliko sati, a ruku na sebe su digli 73-godišnjak i pet godina stariji muškarac. Situacija je krajnje ozbiljna, a bez penzionera ova zemlja nije država.

Dok se vlasti hvale povećanjem, dotle penzioneri sve više pohode narodne kuhinje u potrazi za kriškom hljeba i toplim varivom

A šta se može s 20 KM, za koliko će biti uvećane najniže penzije od sljedećeg mjeseca

Bijednih 20 maraka

Blizu 9.000 uposlenih u najvećoj bh. poslovnoj grupaciji “Bingo” dobilo je finansijsku podršku u vrijeme rekordne inflacije i najveće ekonomske krize u Evropi od Drugog svjetskog rata. Za dodatnu plaću u iznosu od 1.080 KM za svakog radnika najveći bh. poslodavac izdvojit će oko 10 miliona KM.&nbsp;Upravo taj iznos bio je dovoljan za izgradnju jednog od šest tržnih centara kompanije “Bingo”. A “Bingo” u BiH ima još više od 270 prodajnih i ugostiteljskih objekata te 13 fabrika, među kojima su i one kojima je prijetio stečaj. Poslovno carstvo od neprocjenjivog značaja za bh. ekonomiju stvoreno je zahvaljujući Senadu Džambiću, prijeratnom radniku rudnika, čovjeku koji zarađeni novac ne ulaže u vlastiti komfor i nekretnine niti ga čuva u bankama, jastucima i seharama, već konstantno investira u širenje kompanije iz Tuzle u sve dijelove BiH.&nbsp;Hiljade radnih mjesta stvarane su postepeno, investiranjem više od 850 miliona maraka u posljednjih tridesetak godina. Džambića je ugledni magazin “Forbes” svojevremeno svrstao među najbogatije Bosance i Hercegovce, ali je u bh. medijima ostao zabilježen njegov odgovor da bi svima bilo bolje kada bi bogatiji od njega investirali u svoju zemlju.

Blizu 9.000 uposlenih u najvećoj bh. poslovnoj grupaciji “Bingo” dobilo je finansijsku podršku

Senad Džambić: Veliki biznismen

“Moram pitati Židove, kojih je ubijeno šest milijuna, i Tutsije u Ruandi, kojih je umlaćeno u mjesec dana 800.000, i Srbe koji su stradali u Jasenovcu na desetine tisuća i 5.000 do 6.000 mladih muškaraca koji su ubijeni oko Srebrenice u pokušaju da se probiju kroz srpski obruč.“ Ovu monstruoznu gadost kojom relativizira genocid u Srebrenici nije rekao Milorad Dodik, ni Miša Vacić, ni Miroljub Petrović, ni Rajko Vasić, ni kakav sličan velikosrpski trubadur cirkuskog veličanja klanja i zgarišta, uz istovremeno negiranje genocida. 
Izgovorio ju je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je potom, na informaciju da Tužilaštvo BiH provjerava navode iz krivične prijave protiv njega zbog negiranja genocida, odgovorio da mu Tužilaštvo BiH može – “puvati”. 
Ok, sad ipak zvuči kao Dodik na steroidima (zlonamjernici bi rekli na kokainu), a da mu je predsjednik RS uzor, Milanović nije krio ni prije nekoliko dana, kada je za laktaškog vožda ustvrdio „takvog Srbina želim“. 
Dijeli Milanović s Dodikom i ljubav prema Putinu, pa za agresiju Rusije na Ukrajinu krivi Ukrajinu i Zapad, izjavljuje kako Rusija ne može izgubiti rat i zabranjuje obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
Psovanje, kočijaško vrijeđanje ljudi, sumanuti javni istupi i davanje skandaloznih izjava, maniri su aktuelnog predsjednika Hrvatske. Ipak, u jeku agresije na Ukrajinu svrstavanjem nasuprot ostatka civilizacije na stranu agresora, negiranjem genocida i divljenjem Miloradu Dodiku Milanović od sebe pravi najveću sramotu na čelu Hrvatske još od ustaškog krvoloka Ante Pavelića. 
Sreća pak za Hrvatsku i Hrvate je to što su mu kao predsjedniku ovlasti prilično ograničene. Kakvi su pritisci, opijati, interesi, psihički udari, ili sve to pomiješano, Milanovića od nekoć relativno pristojnog čovjeka pretvorili u ovakvu moralnu i političku nakazu, historija tek treba utvrditi. Ostaje pak nedvojbena činjenica da je Milanović naprosto otišao u tri lijepe i da će na stranicama te historije njegovo ime ostati ispisano sramnim slovima.

Osim negiranja genocida u Srebrenici, Milanović s Dodikom dijeli i ljubav prema Putinu

Milanović divljenjem Dodiku od sebe pravi najveću sramotu Hrvatske još od ustaškog krvoloka Ante Pavelića

Dejton niko nije prihvatio

SNSD je neprikosnoven

Karim Benzema: Tragičar i prije početka

Ugasite svjetlo

Zaboli nas bubreg

Majkl Marfi, američki ambasador: Penicilin secesionizmu

Trajan Janković: Gradove povezuje dobrotom

Kenan Kamenjaš: Junačka partija

Između Istoka i Zapada

Erdoanova prekretnica

Serhio Ramos: Nedosanjan san velikog defanzivca

Sebijin spektakl

Aleks Pereira: Novi UFC prvak

Bijednih 20 maraka

Senad Džambić: Veliki biznismen

Dodik na bijelom

Kolumne

Dejton niko nije prihvatio

SNSD je neprikosnoven

Karim Benzema: Tragičar i prije početka

Ugasite svjetlo

Zaboli nas bubreg

Majkl Marfi, američki ambasador: Penicilin secesionizmu

Trajan Janković: Gradove povezuje dobrotom

Kenan Kamenjaš: Junačka partija

Između Istoka i Zapada

Erdoanova prekretnica

Serhio Ramos: Nedosanjan san velikog defanzivca

Sebijin spektakl

Aleks Pereira: Novi UFC prvak

Bijednih 20 maraka

Senad Džambić: Veliki biznismen

Dodik na bijelom