Najmanje 23 osobe i dalje se vode kao nestale u velikom šumskom požaru u regiji Levante Almerins (Levante Almeriense) u španskoj Andaluziji.&nbsp;U požaru je do sada smrtno stradalo 12 osoba, a vatrogasci se i dalje bore s vatrenom stihijom, saopćile su danas lokalne vlasti.Požar se i dalje širi zbog nepovoljne putanje i teških vremenskih uslova, a do petka kasno uveče zahvatio je oko 4.000 hektara rastinja, piše list <a href="https://elpais.com/videos/2026-07-10/cronologia-del-incendio-de-los-gallardos-el-mas-mortal-del-siglo-en-espana.html">El País</a>.<h2>Najugroženija područja</h2>Los Galjardos (Los Gallardos) i Bedar (Bédar). A područja pod prijetnjom su Ture (Turre), Antas, Mohakar (Mojácar) i Garuča (Garrucha).Hiljade stanovnika je evakuisano, a više od 1.400 ljudi trenutno se nalazi u privremenim skloništima u Garuči i Lubrínu, prema podacima andaluzijskog ministra za vanredne situacije Antonija Sanza.U gašenju požara učestvuje više od 500 pripadnika službi za vanredne situacije, uz podršku 32 aviona i 13 vatrogasnih vozila. Jaki vjetrovi uticali su na brzo širenje vatre i izuzetno otežali njeno stavljanje pod kontrolu.

<h2>Uzrok i žrtve</h2>Vlasti su navele da 12 obavljenih obdukcija na tijelima stradalih još nije omogućilo njihovu identifikaciju. Kako se navodi, stradali, za koje se sumnja da su strani turisti, pokušali su napustiti područje rutom koja nije bila predviđena za evakuaciju, nakon čega ih je zahvatio plamen. Regionalna vlada sumnja da su žrtve Britanci zbog položaja volana na automobilima pronađenim na licu mjesta.Prema pisanju El Paísa, prve istrage ukazuju na to da je oboreni dalekovod bio uzrok izbijanja požara.Stručnjaci procjenjuju da bi požar u Galjardosu mogao postati jedan od najsmrtonosnijih u Andaluziji i jedan od najtežih šumskih požara u Španiji u posljednjim decenijama.

Jaki vjetrovi uticali su na brzo širenje vatre i izuzetno otežali njeno stavljanje pod kontrolu

Katastrofalni požar odnio više od 10 života: Najmanje 1.400 ljudi nalazi se u skloništu

Venecuela se i dalje suočava s teškim posljedicama razornog zemljotresa koji je pogodio veliki dio zemlje krajem juna. Prema novim podacima vlasti, broj poginulih u dvostrukom zemljotresu porastao je na 4.118, dok spasilačke službe i dalje procjenjuju razmjere štete na pogođenim područjima.Podatke o novom broju žrtava je objavio predsjednik Narodne skupštine Horhe Rodrigez (Jorge Rodriguez). U dva snažna zemljotresa koja su 24. juna pogodila Venecuelu povrijeđeno je 16.740 ljudi, a još 17.907 stanovnika ostalo je bez svojih domova.Najveća razaranja zabilježena su u glavnom gradu Karacasu i priobalnom području La Guaira, nakon potresa jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali. Situaciju je dodatno otežalo više od 600 naknadnih podrhtavanja tla slabijeg intenziteta.Nakon prvog udara i spašavanja preživjelih, pažnja stručnjaka sve više se usmjerava na moguće zdravstvene probleme koji prijete stanovništvu smještenom u privremenim skloništima.Među glavnim zdravstvenim prioritetima, kako je navedeno, jesu sprečavanje respiratornih infekcija, dijareje, kožnih bolesti, infekcija rana, denge, ali i bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom poput tetanusa, ospica, rubeole, difterije, hripavca i dječje paralize.

Najveća razaranja zabilježena su u glavnom gradu Karacasu i priobalnom području La Guaira

Venecuela nakon zemljotresa: Broj žrtava premašio 4.000

Jedna od najpoznatijih stanovnica zoološkog vrta u Nojmunsteru u Njemačkoj, ženka polarnog medvjeda Larisa (Larissa), uginula je u petak u 36. godini života. Bila je najstarija ženka ove vrste koja je živjela u zatočeništvu na svijetu.Iz zoološkog vrta saopćeno je da se njeno zdravstveno stanje posljednjih sedmica pogoršavalo zbog duboke starosti. Kako nije bilo izgleda za oporavak, osoblje je odlučilo da joj omogući da "mirno premine".Larisa je rođena 1990. godine u zoološkom vrtu u Roterdamu u Nizozemskoj, a 2017. godine preseljena je u blizinu sjevernog njemačkog grada Kila. Tamo je vrlo brzo postala jedna od najomiljenijih životinja među posjetiocima.- U svojoj dobi, Larisa je smatrana najstarijom ženkom polarnog medvjeda na svijetu, daleko nadmašivši tipični životni vijek polarnih medvjeda pod ljudskom skrbi, saopćio je zoološki vrt.Iz zoološkog vrta istakli su da Larisin odlazak predstavlja veliki gubitak, ne samo za zaposlenike već i za brojne posjetioce koji su godinama pratili njen život.- S Larisom ne gubimo samo iznimnu životinju, nego i osobnost koja je dugo godina oblikovala naš zoološki vrt. Njena smrt ostavlja veliku prazninu, za naš cijeli tim kao i za mnoge ljude koji su pratili njen život tokom godina, poručili su.Larisa je svojim dugim životnim vijekom značajno premašila prosječni životni vijek polarnih medvjeda u zatočeništvu, zbog čega je ostala upamćena kao jedna od najposebnijih životinja ovog zoološkog vrta.

Smatrana najstarijom ženkom polarnog medvjeda na svijetu, daleko nadmašivši tipični životni vijek polarnih medvjeda pod ljudskom skrbi

Umrla najstarija ženka polarnog medvjeda u zatočeništvu: Larisa doživjela 36 godina

Ministarstvo unutrašnje sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država (DHS) saopćilo je da je meksički državljanin Lorenco Salgado Arauho (Lorenzo Salgado Araujo) stradao tokom intervencije agenata Imigracione i carinske službe (ICE), iako, prema njihovim navodima, nije bio osoba koja je bila cilj operacije.Prema zvaničnom saopćenju DHS-a, agenti su u utorak zaustavili vozilo nakon što su primijetili "bijeli kombi s osobom koja je ličila na metu". Ministarstvo tvrdi da je jedan od agenata ispalio hitac u samoodbrani, prenosi BBC.Dodatne kontroverze izazvala je činjenica da agenti koji su učestvovali u pucnjavi nisu nosili kamere na tijelu, dok javnosti do sada nisu predstavljeni nikakvi videosnimci incidenta.Arauho, koji je imao 52 godine, skoro tri decenije radio je u građevinskom sektoru u Hjustonu nakon što je u Sjedinjene Američke Države došao kao migrant bez regulisanog statusa. Njegova porodica navodi da nije imao kriminalni dosje te da je bio blizu dobijanja radne dozvole.U ranijem saopćenju DHS, institucija koja nadzire rad ICE-a, naveo je da su agenti pokušali zaustaviti vozilo u okviru "ciljane operacije hapšenja ilegalnog stranca".Iz Ministarstva su tvrdili da je Salgado "pokušao izbjeći hapšenje" te da je udario u vozilo ICE-a, nakon čega je službenik "pucao iz svog oružja u samoodbrani".Smrt meksičkog državljanina izazvala je proteste u Hjustonu, dok su četiri člana Kongresa zatražila nezavisnu istragu cijelog slučaja.Nakon incidenta reagovala je i meksička vlada, najavivši pokretanje krivičnih prijava u Sjedinjenim Američkim Državama zbog smrti više meksičkih državljana koji su stradali tokom pritvora ili operacija američkih imigracionih službi.

Lorenco Salgado Arauho stradao tokom intervencije agenata Imigracione i carinske službe 

Amerikanci priznali da su ubili nevinog čovjeka: Slučaj smrti meksičkog državljanina u SAD-u izazvao nove kritike 

Bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga i aktuelni ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni smatra da je savremeno ratovanje doživjelo duboku transformaciju, zbog čega klasični vojni uspjesi više ne predstavljaju odlučujući faktor. Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini prerastao je u dugotrajni sukob iscrpljivanja u kojem će konačnog pobjednika odrediti izdržljivost društava, a ne samo stanje na liniji fronta.U autorskom tekstu za britanski Telegraph, Zalužni je iznio ozbiljna upozorenja o načinu na koji Zapad procjenjuje tok rata, navodeći da pojedinačne pobjede ili gubici na terenu ne daju potpunu sliku stvarne situacije.Dok dio zapadnih analitičara, na osnovu određenih uspjeha ukrajinskih snaga, zaključuje da Rusija slabi i gubi inicijativu, Zalužni upozorava da takva procjena zanemaruje širi kontekst sukoba.Prema njegovoj analizi, razvoj tehnologije – posebno dronova, preciznog naoružanja i stalnog nadzora iz zraka – potpuno je promijenio način vođenja rata. Kako navodi, "moderno ratovanje više ne nagrađuje taktičke pobjede na način na koji je to nekada činilo".<h2>Front bez velikih pomjeranja</h2>Zalužni smatra da je sukob ušao u fazu u kojoj se teritorijalni dobici mjere veoma malim pomacima, uz velike ljudske i materijalne gubitke.- Ovo više nije rat brzih manevara. Ovo je rat iscrpljivanja, poručio je.Prema njegovoj ocjeni, na ratištu je nastala svojevrsna pat-pozicija. Rusija nema kapacitete da u potpunosti zauzme Ukrajinu, dok ukrajinske snage trenutno nemaju dovoljno resursa za oslobađanje svih okupiranih teritorija vojnim putem.Zalužni navodi da Moskva takvu ravnotežu koristi za provođenje strategije zasnovane na ekonomskom pritisku, psihološkom iscrpljivanju i oslanjanju na veće ljudske i industrijske kapacitete.<h2>Nestale iluzije o brzom ruskom porazu</h2>U svojoj analizi Zalužni odbacuje procjene prema kojima bi Rusija mogla uskoro odustati od rata.- Rusija nastavlja da se bori i nije pokazala namjeru da okonča rat pod uslovima koji bi značili priznanje poraza, naveo je.Ovakva procjena dolazi u trenutku kada se pojavljuju informacije da ruski predsjednik Vladimir Putin odbija određene prijedloge za pregovore s Kijevom. Prema navodima izvora bliskih Kremlju koje je prenio Reuters, ukrajinski napadi dronovima na rusku infrastrukturu dodatno su učvrstili odluku Moskve da nastavi vojni kurs.Zalužni je i ranije upozoravao na probleme ukrajinske strategije, posebno kada je riječ o oslanjanju na vlastite demografske kapacitete u sukobu s brojčano nadmoćnijim protivnikom. Smatra da bi takav pristup dugoročno mogao dovesti do ozbiljnih posljedica.Posebno je ukazivao na pitanje mobilizacije, koje je postalo jedno od najosjetljivijih unutrašnjih političkih pitanja u Ukrajini i faktor koji utiče na društvenu stabilnost.<h2>Solidarnost nije dovoljna bez dugoročne podrške</h2>U tekstu za Telegraph Zalužni ističe da Rusija i dalje ima sposobnost izvođenja snažnih udara.- Rusija je i dalje sposobna da uzvrati udare iste ili još veće snage", napisao je, dodajući da nijedna strana trenutno ne može očekivati da će ovakav način ratovanja sam po sebi donijeti odlučujuću pobjedu.Kritikovao je i međunarodne političke skupove i javne poruke podrške Ukrajini, navodeći da "pažljivo režirane demonstracije solidarnosti" imaju ograničen efekat ukoliko iza njih ne stoji dugoročna politička i materijalna podrška.<h2>Presudna će biti otpornost društva</h2>Prema Zalužnom, budućnost rata neće zavisiti samo od zauzimanja teritorije, već od sposobnosti država da izdrže dugotrajni pritisak.On smatra da su logistika, zaštita od zračnih napada, infrastruktura i društvena otpornost postali ključni faktori modernog sukoba.- Ratovi iscrpljivanja ne donose jasne pobjednike u konvencionalnom smislu. O njima odlučuje izdržljivost, navodi se u članku.Zalužni upozorava i da se međunarodna podrška Ukrajini suočava s izazovima zbog političkih promjena i podjela među saveznicima. Prema njegovom mišljenju, ishod ovakvih ratova ne određuje samo to "ko će zauzeti sljedeće selo ili uništiti skladište municije", nego koje društvo može duže podnijeti ekonomski, vojni i psihološki teret sukoba.<h2>NATO pred izazovom novog vremena</h2>Poseban dio analize posvetio je NATO savezu, upozoravajući da je rat u Ukrajini otvorio pitanje spremnosti Alijanse za sukobe budućnosti.Po njegovom mišljenju, najveći problem nije nedostatak oružja, nego zastarjeli način strateškog razmišljanja naslijeđen iz perioda Hladnog rata.Zalužni smatra da savremeno ratovanje zahtijeva drugačiji pristup zbog razvoja tehnologija poput dronova, preciznih udara, sajber ratovanja i brzih inovacija na bojnom polju.Na kraju zaključuje da sigurnost Evrope neće zavisiti samo od postojećih institucija, nego od spremnosti na prilagođavanje novim okolnostima.- Buduća sigurnost Evrope će na kraju zavisiti ne samo od onih koji su spremni da se brane, već i od onih koji su voljni da predvode novu stratešku viziju kontinenta. Ukrajina je pokazala da je spremna za ovo prvo. Pitanje koje i dalje ostaje otvoreno jeste ko je spreman da učini ono drugo.

Kritikovao je i međunarodne političke skupove i javne poruke podrške Ukrajini

Zalužni upozorava Zapad: Rat u Ukrajini više se ne odlučuje samo na bojnom polju

Supruga Čarija Krika (Charlie), Erika Kirk, nije uspjela sakriti emocije tokom sudskog ročišta u četvrtak, nakon što su u sudnici pročitane poruke za koje tužilaštvo tvrdi da ih je Tajler Robinson (Tyler) slao svom partneru Lensu Tvigsu (Lance Twiggs). Prema pisanju Daily Maila, čitanje poruka izazvalo je snažnu emotivnu reakciju udovice ubijenog republikanskog aktiviste.Pred sudom se vodi višednevni postupak iznošenja dokaza protiv 23-godišnjeg Robinsona, koji se tereti za ubistvo Čarlija Kirka počinjeno 10. septembra 2025. godine pred velikim brojem ljudi na kampusu Univerziteta u Juti. Ukoliko bude proglašen krivim, prijeti mu najteža kazna.Tokom svjedočenja agenta Rajan Dejvisa (Ryan Davis) iz Državnog istražnog biroa, pročitane su poruke koje su, prema tvrdnjama tužilaštva, razmijenili Robinson i njegov partner. Upravo ti navodi doveli su do trenutka kada je Erika Kirk zaplakala u sudnici.U porukama za koje se tvrdi da su poslane na dan ubistva, Robinson je navodno napisao da je puška njegovog djeda "radila sasvim dobro", ubrzo nakon pucnjave za koju ga optužnica tereti.Prema navodima tužilaštva, Robinson je potom poručio Tvigsu:- Prekini ono što radiš i pogledaj ispod moje tastature.Tužitelji tvrde da je ispod tastature ostavio poruku u kojoj je pisalo:- Imao sam priliku da uklonim Čarlija Kirka i iskoristit ću je.U snimljenom razgovoru s policijom, Tvigs je rekao da ga je sadržaj poruke šokirao i izazvao paniku. U porukama koje su predstavljene na sudu navodno se vidi njegova reakcija:- Šta? Šališ se, zar ne? Nisi valjda ti to uradio?Prema tvrdnjama tužilaštva, Robinson je odgovorio da jeste, uz izvinjenje i objašnjenje da je planirao kasnije pokupiti pušku koju je ostavio, ali da je veći dio područja bio blokiran zbog policijske intervencije.- Sad je mirno, skoro dovoljno da odem po nju, ali jedno vozilo se još zadržava, navodno je napisao Robinson.Tvigs ga je potom upitao zbog čega je to učinio, a tužilaštvo tvrdi da je Robinson odgovorio:- Bilo mi je dosta njegove mržnje. Neka mržnja se ne može riješiti razgovorom.U nastavku poruka, prema navodima tužilaštva, Robinson je napisao da želi izbjeći ostavljanje tragova i pokušati ponovo doći do oružja, nadajući se da ga policija još nije pronašla.

<blockquote class="twitter-tweet">Erika Kirk was heard crying in court Thursday as &#39;apology&#39; text messages from Tyler Robinson to his trans lover Lance Twiggs were read aloud <a href="https://t.co/XagGu1SNED">https://t.co/XagGu1SNED</a> 🔗 <a href="https://t.co/bVCiaVqaEU">pic.twitter.com/bVCiaVqaEU</a>&mdash; Daily Mail (@DailyMail) <a href="https://x.com/DailyMail/status/2075570938125377756?ref_src=twsrc%5Etfw">July 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na pitanje koliko dugo je navodno planirao napad, Robinson je odgovorio da je o tome razmišljao nešto više od sedmicu dana.Tužilaštvo također navodi da je Robinson nakon Kirkove smrti planirao otići na posao kako ne bi privukao pažnju, kao i da je želio provjeriti stanje na putu prema kampusu Univerziteta Juta Vejli.Tokom ranijeg dijela ročišta, Robinson je, prema izvještajima, djelovao uznemireno i znojio se dok je sud slušao snimljeni iskaz Tvigsa. Tvigs je istražiteljima opisivao događaje od jutra kada je Čarli Kirk ubijen.

Pred sudom se vodi višednevni postupak iznošenja dokaza protiv 23-godišnjeg Robinsona

Poruke koje su slomile suprugu Čarlija Kirka: Emotivni trenuci na suđenju za atentat

Nove tenzije između Teherana i Vašingtona izbile su nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države da ne poštuju odredbe privremenog sporazuma. Šef iranske diplomatije Abaz Aragči (Abbas Araghchi) poručio je da je američka administracija prekršila preuzete obaveze, dok, kako tvrdi, Iran nastavlja postupati u skladu s dogovorom.- Iran je do sada ispunjavao ono na šta se obavezao, za razliku od takozvanog američkog ministra finansija koji je prekršio tačku 9. Memoranduma o razumijevanju", napisao je Araghchi na društvenoj mreži X.Dodao je da je ovaj potez samo posljednji u nizu, ističući da su Sjedinjene Američke Države i ranije povlačile poteze koji su, prema njegovim riječima, bili suprotni postignutom sporazumu.Na kraju poruke naglasio je da se budući odnosi mogu graditi isključivo na uzajamnom poštivanju dogovorenih obaveza, pozvavši Washington da se suoči sa stvarnim stanjem.Sličnu poruku uputio je i predsjednik iranskog parlamenta te glavni pregovarač Mohamed Baher Halibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf), koji je istakao da Iran neće popustiti pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država te da je spreman odgovoriti na svaki mogući prekid Memoranduma o razumijevanju.- Ni u jednom trenutku nismo prestali s pripremama za odbranu naše zemlje. Ako Amerikanci odustanu od dogovora, spremni smo na odbranu punog razmjera, rekao je.Dodao je da međunarodna zajednica priželjkuje okončanje sukoba, ali da svi trebaju biti svjesni kako se, prema njegovim riječima, nijedan eventualni rasplet neće završiti kapitulacijom Irana.Njegove izjave uslijedile su nakon objave američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji je na društvenim mrežama naveo da su Teheran i Vašington postigli dogovor o nastavku pregovora, uz tvrdnju da je prekid vatre okončan.

Budući odnosi mogu graditi isključivo na uzajamnom poštivanju dogovorenih obaveza, poručeno je

Iran poslao novu poruku Trampu: Najavljuju da su spremni na odbranu punog razmjera

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) uputio oštro upozorenje Teheranu, poručivši da bi svaki pokušaj atentata na njega izazvao snažan vojni odgovor Vašingtona.U objavi na društvenoj mreži Truth Social Trump je naveo da su američke snage već spremne za djelovanje."1.000 projektila je spremno, napunjeno i usmjereno prema Islamskoj Republici Iran, a hiljade drugih bit će lansirane odmah nakon toga ukoliko iranska vlada provede svoje prijetnje o atentatu ili pokušaju atentata na aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država – u ovom slučaju, mene, napisao je Trump.Dodao je da su naređenja već izdata te da je američka vojska spremna, kako je naveo, u roku od godinu dana, uz mogućnost produženja tog perioda, potpuno uništiti ciljeve širom Irana.Istovremeno, Wall Street Journal piše da administracija predsjednika Trampa sve manje vjeruje u mogućnost postizanja novog nuklearnog sporazuma s Teheranom. Prema navodima lista, američki zvaničnici smatraju da je mirno rješenje za ograničavanje iranskog nuklearnog programa sve udaljenije.Kako prenosi WSJ, razlog za takvu procjenu je, između ostalog, uvjerenje Vašingtona da Iran ne poštuje privremeni sporazum, zbog čega su izgledi za postizanje šireg dogovora značajno umanjeni. I sam Trump je nedavno izjavio: "Ne znam hoćemo li postići dogovor."Američki zvaničnici poručuju da sporazum neće biti moguć ukoliko Iran ne pristane na ograničenja svog nuklearnog programa i ne preda kontrolu nad zalihama obogaćenog uranija Sjedinjenim Američkim Državama. Istovremeno ističu da Washington raspolaže i vojnim opcijama koje bi, prema njihovim tvrdnjama, mogle trajno onemogućiti pristup tom materijalu.Iako tvrde da su dosadašnji razgovori s iranskom stranom bili konstruktivni, iz Vašingtona naglašavaju da ostaju pri zahtjevu da Teheran prihvati postavljene uslove kako bi se postigao konačan sporazum.Dodatne tenzije izazvali su i nedavni incidenti u Hormuškom moreuzu, gdje Sjedinjene Američke Države optužuju Iran za otvaranje vatre na komercijalne brodove. Iranska strana, prema dostupnim informacijama, tvrdi da je riječ o greški u njihovom sistemu.Nakon tih događaja Washington je Teheranu uputio ultimatum, tražeći javnu garanciju da se slični incidenti više neće ponoviti te da će plovidba kroz Hormuški moreuz biti potpuno sigurna. Američki zvaničnici upozoravaju da bi odbijanje takvog zahtjeva moglo imati ozbiljne posljedice po Iran.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo da su američke snage već spremne za djelovanje

Tramp zaprijetio: Prema Iranu je okrenuto 1.000 projektila

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopćilo je da je u srijedu iznad istočnog dijela zemlje oborilo ruski višenamjenski borbeni avion Suhoj Su-35. Iako zvanične informacije o načinu na koji je letjelica oborena nisu objavljene, pojedini ruski vojni Telegram kanali tvrde da je riječ o unaprijed isplaniranoj zasjedi u kojoj su učestvovali ukrajinski lovci F-16 Fighting Falcon i protivzračni raketni sistem Patriot.Prema navodima ruskih izvora, pilot aviona Su-35 uspio se katapultirati te je kasnije spašen, što, kako navode, potvrđuje pouzdanost katapultirajućeg sjedišta Zvezda K-36.Telegram kanali The Voivode Reports i Fighterbomber tvrde da je jedan ukrajinski F-16 letio na maloj visini prema ruskim položajima, oponašajući profil leta aviona koji se približava radi upotrebe navođenih klizećih bombi. Istovremeno su još dva F-16 patrolirala na većoj visini kako bi presrela eventualne ruske lovce, koristeći projektile zrak-zrak AIM-120 AMRAAM.Prema istim tvrdnjama, u operaciju je bio uključen i protivzračni sistem Patriot, čiji je radar navodno omogućavao rano otkrivanje ciljeva iz zraka. Ruski izvori navode da je baterija bila raspoređena oko 60 kilometara od linije fronta, što joj je omogućilo nadzor velikog dijela zračnog prostora pod ruskom kontrolom.Za sada nije poznato da li je Su-35 pogođen raketom ispaljenom s jednog od aviona F-16 ili projektilom ispaljenim iz sistema Patriot. Ruski izvori spominju obje mogućnosti, ali bez konačne potvrde.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡️ CONFIRMED! On July 8, 2026, a Russian Su-35 multi-role fighter was shot down on the eastern sector! 🇺🇦 Glory to Ukraine! ✊ Together to victory! <a href="https://t.co/r8S9fgQaC5">pic.twitter.com/r8S9fgQaC5</a>&mdash; Ukrainian Air Force (@KpsZSU) <a href="https://x.com/KpsZSU/status/2074835884944277907?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema pisanju kanala The Voivode Reports, kojim upravlja bivši pilot helikoptera Ka-52, radar sistema Patriot omogućio je ukrajinskim pilotima da otkriju ruski avion znatno prije nego što bi to bilo moguće koristeći isključivo radare ugrađene na F-16. Ukrajinski F-16 opremljeni su radarom AN/APG-66, dok sistemi Patriot koriste radare AN/MPQ-53 ili AN/MPQ-65, koji imaju osjetno veći domet otkrivanja ciljeva.Kanal Fighterbomber ocijenio je da je ukrajinska vojska ovom prilikom primijenila neuobičajenu taktiku, navodeći da je ruska strana reagirala prema očekivanom obrascu, dok su ukrajinske snage izvele drugačiji manevar nego što se očekivalo.

Pojedini ruski vojni Telegram kanali tvrde da je riječ o unaprijed isplaniranoj zasjedi 

Kako je oboren jedan od najmodernijih ruskih lovaca: Ukrajinska zamka za Suhoj Su-35


Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa postavila je Iranu rok od 24 sata da javno potvrdi kako je Hormuški moreuz otvoren za međunarodni promet i da se obaveže na prekid napada na trgovačke brodove.Prema riječima trojice američkih zvaničnika koji su u petak razgovarali s novinarima, Vašington je ovu poruku Teheranu prenio direktno, ali i putem regionalnih posrednika.Američka administracija tvrdi da je Iran prekršio memorandum o razumijevanju koji je prije tri sedmice potpisao sa Sjedinjenim Američkim Državama, i to ponovljenim napadima na trgovačke brodove u Hormuškom morezu i njegovoj blizini.Ti napadi doveli su do nekoliko oružanih sukoba i dodatno ugrozili krhki dogovor između dvije zemlje. Zbog toga je Tramp ove sedmice objavio da je primirje "završeno".U Vašingtonu smatraju da činjenica da Iran nije ispunio jednostavnu obavezu ozbiljno dovodi u pitanje njegovu spremnost i sposobnost da provede mnogo složeniji sporazum o nuklearnom programu.Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči trebao bi se u subotu u Muskatu sastati s omanskim kolegom Baderom al-Busaidijem kako bi razgovarali o krizi u Hormuškom morezu.Posljednjih sedmica, još prije potpisivanja memoranduma, Oman je podržao SAD i svoje saveznike iz Perzijskog zaljeva te otvorio južni pomorski koridor uz svoju obalu kako bi brodovi mogli nesmetano prolaziti kroz moreuz.Prema tvrdnjama američkih zvaničnika, Iran je bio nezadovoljan tim potezom jer je oslabio njegovu pregovaračku poziciju. Navodno su iranski pregovarači američkoj strani kazali da su na brodove pucali radikalni elementi unutar režima kako bi ponovo stekli prednost u pregovorima.<h2>Iran želi kontrolu nad plovidbom</h2>U javnim istupima iranski pregovarači, komandanti Revolucionarne garde i drugi visoki zvaničnici poručuju da Teheran mora zadržati kontrolu nad plovidbom kroz Hormuški moreuz.Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei u petak je izjavio da će Aragčijev posjet Omanu biti posvećen upravo pitanjima Hormuškog moreza i sigurnosti pomorskog saobraćaja.. Iran je prihvatio jasnu odgovornost za uspostavljanje normalnih pravila i pomorskih usluga povezanih s plovidbom kroz Hormuški moreuz i veoma smo odlučni u ispunjavanju te odgovornosti. Prema sporazumu, o tome smo trebali sarađivati i savjetovati se s Omanom - rekao je Bagei.<h2>"Rekli su nam da su pogriješili"</h2>Jedan američki zvaničnik rekao je za Axios da se Iran nakon dvodnevnih sukoba početkom sedmice obratio Vašingtonu i zatražio nastavak pregovora kako bi se riješio spor.- Rekli su nam: 'Pogriješili smo. Napravili smo grešku. Nastavimo razgovarati' - naveo je američki zvaničnik.Bagei je u petak odbacio tvrdnje da je Iran tražio nove pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da je Teheran samo prihvatio zahtjev katarskih posrednika da se o toj temi razgovara.Američki zvaničnici tvrde i da se unutar iranskog režima vodi borba oko provedbe memoranduma i nastavka pregovora s Trampovom administracijom.- Postoje ljudi unutar njihovog sistema koji žele postići dogovor, ali mi ne možemo donositi odluke umjesto njih. Oni moraju uspostaviti kontrolu - upozorio je jedan američki zvaničnik.Vašington traži javno priznanjeSjedinjene Američke Države očekuju da će Iran nakon sastanka u Omanu objaviti službeno saopćenje.- Želimo da javno kažu kako će prestati pucati na brodove i da izričito ili barem neizravno priznaju da su pogriješili. Na tome sada radimo - kazao je američki zvaničnik.Dodao je da Vašington očekuje i objavu Irana da će svi plovni koridori u Hormuškom morezu biti otvoreni te da prolazak njima neće biti naplaćivan.Drugi američki zvaničnik upozorio je za Axios da će, ukoliko Iran odbije to učiniti, uslijediti ozbiljne posljedice.- Ako to sutra ne bude njihov stav, neće im biti dobar dan - upozorio je.<h2>SAD pripremaju i druge scenarije</h2>Sjedinjene Američke Države već su izvele dva vala napada na Iran kao odgovor na incidente u Hormuškom morezu. Situacija je u četvrtak bila mirnija nakon što je Tramp nagovijestio spremnost za povratak diplomatiji.Američki zvaničnici tvrde da je tokom tri sedmice direktnih i indirektnih pregovora ostvaren određeni napredak prema mogućem nuklearnom sporazumu.- Razgovaramo s ljudima koji imaju ovlasti i koji tvrde da žele postići dogovor - rekao je jedan američki zvaničnik.Ipak, priznaju da je kriza u Hormuškom morezu otvorila ozbiljna pitanja o tome želi li Iran uopće postići nuklearni sporazum i da li bi ga, ako bude postignut, poštovao.Jedan od zvaničnika istakao je da je Tramp američkim pregovaračima dao dovoljno prostora za pokušaj postizanja dogovora s Iranom, "ali ne previše prostora ni vremena".Potvrdio je da Vašington već priprema alternativne scenarije u slučaju da pregovori ne uspiju.

Vašington već priprema alternativne scenarije u slučaju da pregovori ne uspiju

Axios: Amerikanci dali Iranu 24 sata da otvori Hormuški moreuz i prekine napade

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopćio je da osniva posebno zapovjedništvo koje će se usredotočiti na duboke udare Ukrajine na Rusiju, te da će takođe formirati nove snage za brzi odgovor, koje će uključivati jurišne snage i jedinice sa bespilotnim letjelicama.&nbsp;Ukrajinski dronovi već mjesecima ciljaju ključnu energetsku infrastrukturu širom Rusije, na udaljenostima i do hiljadu kilometara.

Zelenski upozorio na novi ruski udar: "Zaštitite Ukrajinu, Patriot sistemi nisu za skladišta"

Posljednjih sedmica Ukrajina gotovo svakodnevno izvještava o napadima, a zvaničnici tvrde da je opravdano prenijeti rat na rusko tlo, više od četiri godine nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju.U svom večernjem obraćanju naciji, Zelenski je izjavio da je potpisao uredbu o osnivanju posebnog zapovjedništva unutar Oružanih snaga, koje je usmjereno na dugotrajan i globalni uticaj na Rusiju kao odgovor na ovaj rat, te da ono mora usmjeriti sto posto raspoloživih resursa na daljnje smanjenje ruskih sposobnosti za vođenje rata.

Tramp i Zelenski zakazuju susret u Turskoj: Fokus na okončanje rata u Ukrajini

Ranije je naveo i da su ove sedmice ukrajinski dronovi pogodili rusku rafineriju nafte udaljenu 2.500 kilometara od Ukrajine, poručivši da od sada nijedna ruska rafinerija neće biti izvan domašaja ukrajinskog oružja.

Posljednjih sedmica Ukrajina gotovo svakodnevno izvještava o napadima

Zelenski osniva posebno zapovjedništvo za duboke udare na Rusiju: "Nijedna rafinerija više nije van dometa"

Američki republikanski senator Lindzi Grem, blizak predsjedniku Donaldu Trampu, izjavio je da je s Bijelom kućom postigao dogovor o prijedlogu zakona o sankcijama Rusiji, čime bi mogao biti otvoren put za usvajanje dugo odgađane mjere.Grem je to izjavio 10. jula tokom posjete Kijevu, piše Kyiv Independent.- Postigli smo s Bijelom kućom dogovor oko verzije zakona o sankcijama Rusiji koju će podržati - rekao je Grem novinarima.<h2>Alati za okončanje rata</h2>Paket sankcija, koji Grem priprema zajedno s demokratskim senatorom Ričardom Blumentalom, "dao bi predsjedniku Donaldu Trampu alate koji bi pomogli okončanju ovog rata", rekao je američki senator.Dodao je da bi se njime "uspostavili i mehanizmi za kažnjavanje država koje podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina i koje zarađuju na ovom ratu".Grejem je najavio da će uskoro s Blumentalom razgovarati s čelnicima demokrata i republikanaca u Kongresu o pokretanju procedure za usvajanje ovog paketa.<h2>Neizvjesna podrška administracije</h2>Ovim dvostranačkim prijedlogom zakona Bijeloj kući bi bilo omogućeno uvođenje carina i sankcija državama koje kupuju jeftinu rusku naftu i gas, čime bi bili ugroženi ratni prihodi Moskve.Grem se za ovaj prijedlog zalaže još od prošle godine, ali je nailazio na poteškoće u osiguravanju podrške zbog rezervisanog stava Trampove administracije.Iako je američki senator ranije više puta tvrdio da ima Trampovu podršku, Bijela kuća je, kako se navodi, povlačila svoju podršku u skladu s promjenama predsjednikovog pristupa Rusiji, koji je varirao između pomirljivog i oštrijeg stava.<h2>Detalji još nisu poznati</h2>Prvobitni prijedlog zakona predviđao je uvođenje carina od 500 posto na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku naftu, gas, uran i druge proizvode, ali detalji najnovije verzije zasad nisu poznati.Ova najava uslijedila je ubrzo nakon što je Tramp odobrio Ukrajini licencu za proizvodnju projektila Patriot, što predstavlja značajnu pomoć Kijevu u odbrani od ruskih balističkih raketa.

Postigli smo s Bijelom kućom dogovor oko verzije zakona o sankcijama Rusiji koju će podržati, rekao je

Trampov saradnik: Dogovorili smo zakon o sankcijama Rusiji

Američka televizijska mreža <a href="https://edition.cnn.com/2026/07/10/world/video/investigates-polglase-iran-nuclear-sat-imagery">CNN </a>objavila je dramatične detalje nove istrage koja baca potpuno novo svjetlo na skriveni iranski nuklearni program.U ekskluzivnoj video reportaži koju potpisuje CNN-ova istraživačka novinarka Katie Polglase, javnosti su predočeni do sada neviđeni satelitski snimci. Ovi prizori jasno ukazuju na ubrzane i vrlo sumnjive aktivnosti oko glavnih iranskih nuklearnih postrojenja.Prema detaljnoj analizi stručnjaka, najnoviji satelitski snimci pokazuju nova, masivna proširenja podzemnih objekata. Zapadni obavještajni izvori i analitičari strahuju da su ova postrojenja namjerno ukopana duboko u planine kako bi bila otporna na bilo kakve potencijalne zračne udare. Ovakav zapanjujući razvoj događaja dolazi u trenutku izuzetno visokih tenzija između SAD-a i Irana, te izaziva ozbiljnu paniku u međunarodnoj zajednici o tome koliko je Teheran zaista blizu stvaranju nuklearnog oružja.Ove dramatične vijesti dolaze u trenutku kada je globalna geopolitička situacija dovedena do usijanja. Vojne napetosti u regiji su na vrhuncu, s posebnim fokusom na strateški izuzetno bitan Hormuški moreuz, koji predstavlja ključnu tačku za globalnu trgovinu i gdje se redovno bilježe opasni bliski susreti vojnih snaga.Ostaje da se vidi kakav će biti hitan odgovor Washingtona i zapadnih saveznika na ove najnovije, nepobitne dokaze, ali jedno je sigurno – situacija na Bliskom istoku postaje sve eksplozivnija!

Ove dramatične vijesti dolaze u trenutku kada je globalna geopolitička situacija dovedena do usijanja

CNN-ovi satelitski snimci pokazuju sumnjive aktivnosti

CNN: Novi satelitski snimci otkrivaju da Iran možda obnavlja nuklearna postrojenja

Rusija i Kina razvile su zajedničku strategiju za suzbijanje američke satelitske mreže Starlink, koja uključuje niz mjera u rasponu od diplomatskih pritisaka do fizičkog uništavanja satelita u orbiti.&nbsp;<h2>Tajni dokumenti</h2>Prema tajnim dokumentima iz 2023. godine do kojih su kroz zajedničku istragu došli The Insider, Der Spiegel i Le Monde, plan je predstavljen na kinesko-ruskom forumu o vojno-tehničkoj saradnji u Gvanžou, kao i tokom bilateralnih pregovora u Moskvi.&nbsp;Ova saradnja, pored neutralizacije Starlinka, obuhvata još četiri ključne vojne oblasti: svemirsko oružje, integrisanu protivzračnu i protivraketnu odbranu, rojeve autonomnih dronova (lutajuće municije), oklopna vozila nove generacije i vojnu avijaciju.Strategiju protiv Starlinka osmislila je kineska strana, tačnije stručnjaci iz glavne kineske državne svemirske korporacije (CASC).&nbsp;<h2>Dvije faze plana</h2>Plan je podijeljen u faze, pri čemu prva faza predviđa vršenje zajedničkog pravnog i diplomatskog pritiska kroz tvrdnje da prevelika koncentracija Starlinkovih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti drastično povećava rizik od svemirskih sudara.&nbsp;Zbog toga se predlaže formiranje međunarodne koalicije koja bi tražila uvođenje oštrih regulatornih ograničenja za širenje ove mreže.&nbsp;Druga faza podrazumijeva koordinisano i namjerno podnošenje zahtjeva za frekvencijske pojaseve i orbitalne pozicije kako bi se fizički i tehnički blokiralo dalje širenje Starlinka, dok krajnje mjere uključuju i sposobnosti direktnog uništavanja satelita.

Zbog toga se predlaže formiranje međunarodne koalicije koja bi tražila uvođenje oštrih regulatornih ograničenja za širenje ove mreže

Rusija i Kina razvile zajednički plan protiv Starlinka: Od diplomatskih pritisaka do uništavanja satelita

Bivši republikanski senator iz Jute Mit Romni u novom intervjuu uputio je neizravnu kritiku na račun sadašnjeg i bivšeg američkog predsjednika, Donalda Trampa i Džoa Bajdena, poručivši kako smatra da osobe starije od 80 godina ne bi trebale voditi državu.Romni, koji ima 79 godina, naveo je vlastitu dob kao glavni razlog zbog kojeg je napustio Senat 2025. godine i zbog čega se neće ponovo kandidirati za predsjednika.<h2>Neće biti treće sreće</h2>Gostujući u podcastu Deseret Voices, republikanac je odgovarao na pitanje hoće li se vratiti u političku arenu i kandidirati za predsjednika 2028. godine.- U stvarnosti, naravno da bih volio pokušati ponovo. Možda bih ovaj put i uspio.Znate kako kažu, treća sreća. Ali ne, neću se kandidirati - rekao je uz smijeh Romni, koji je bio predsjednički kandidat 2008. i 2012. godine.- Jednostavno smatram da ljudi u 80-im godinama i stariji zaista ne bi trebali voditi svijet niti upravljati državom - dodao je.Tokom istog razgovora Romni je izrazio i svoje nezadovoljstvo utjecajem superbogatih pojedinaca na izbore.Svoj stav potkrijepio je navodom iz knjige Bila Brajsona "Tijelo", u kojoj se navodi da se ljudski mozak do 80. godine života smanjuje za 20 posto.Predsjednik Donald Tramp u junu je proslavio 80. rođendan, dok je njegov prethodnik Džo Bajden na kraju svog mandata imao 82 godine.<h2>Vrijeme je za novu generaciju</h2>Romni je još 2023. godine objavio da se neće kandidirati za drugi mandat u Senatu, navodeći isti razlog – svoje godine.- U javnoj službi proveo sam 25 godina na raznim dužnostima, a na kraju još jednog mandata bio bih u srednjim osamdesetim godinama - poručio je Romni tada u videoporuci.- Iskreno, vrijeme je za novu generaciju vođa. Oni su ti koji trebaju donositi odluke koje će oblikovati svijet u kojem će živjeti - dodao je.Romni, kojeg su republikanci nominirali kao protukandidata Baraku Obami 2012. godine, bio je jedan od najglasnijih Trampovih kritičara iz redova vlastite stranke dok je služio u Senatu od 2019. do 2025. godine.U intervjuu za Washington Post 2023. godine kritizirao je obojicu.- Vjerovatno će naš idući predsjednik biti Tramp ili Bajden, a Bajden nije sposoban voditi zemlju po važnim pitanjima, dok Tramp to ne želi - objasnio je tada.U istom razgovoru izrazio je uvjerenje da bi se Republikanska stranka mogla pregrupirati ako bi se više usmjerila na mlade birače.<h2>Kritičar Trampa i Bajdena</h2>- Mlade brinu klimatske promjene. Stalo im je do stvari do kojih MAGA republikancima nije - rekao je Romni.Romni je bio jedini republikanac koji je glasao za osudu Trampa na suđenju za opoziv 2020. godine, kao i jedan od sedam republikanskih senatora koji su glasali za njegovu osudu na drugom suđenju nakon napada na Kapitol 6. januara.Uprkos svojoj dobi, Tramp je nakon ponovnog preuzimanja dužnosti 2025. godine više puta tvrdio da je odličnog zdravlja.U januaru je na društvenoj mreži Truth Social objavio da je "savršenog zdravlja" i da je "rasturio" kognitivni test treći put zaredom.U vrijeme svoje inauguracije Tramp je imao 78 godina, čime je postao najstariji američki predsjednik koji je položio zakletvu.

Jednostavno smatram da ljudi u 80-im godinama i stariji zaista ne bi trebali voditi svijet niti upravljati državom

Mit Romni: Ljudi stariji od 80 godina ne bi trebali voditi državu

Muškarac star 26 godina uhapšen je pod sumnjom da je ubio bivšu britansku ministricu En Vidikomb.Riječ je o britanskom državljaninu, koji se trenutno nalazi u policijskom pritvoru, dok istraga o slučaju traje.Vidikomb je u četvrtak pronađena mrtva u svojoj kući. O njenoj smrti obaviještena je porodica, kojoj je pružena psihološka podrška.Pomoćnik glavnog policijskog službenika Met Longman rekao je na konferenciji za novinare da za sada nije poznato da li je osumnjičeni poznavao žrtvu.- Tokom cijele istrage ostajemo otvoreni za sve mogućnosti i provodimo potrebne provjere. Zato je u ovom trenutku prerano da o tome govorim detaljnije - rekao je.Novinar Sky Newsa pitao je postoji li bilo kakav pokazatelj da je napad na bivšu ministricu imao političku pozadinu.- Ne. I u ovom trenutku ponovo naglašavam da je istraga u ranoj fazi. Zato i dalje razmatramo sve mogućnosti - rekao je Longman.- Ali nemam nikakve informacije koje bi ukazivale na to da je riječ o politički motivisanom zločinu - dodao je.Na pitanje da li je Vidikomb prije smrti dobijala prijetnje, Longman je odgovorio:- Mislim da bi bilo pogrešno da u ovoj fazi istrage komentarišem bilo šta što se odnosi na neku konkretnu osobu.Na pitanje da li je iz kuće nešto ukradeno, glavni policijski službenik dodao je:- Mislim da je za nas ključna stvar to što su svi naši napori danas očigledno usmjereni na ovu istragu, kako bismo postigli pravi ishod za njenu porodicu i prijatelje, ali i da bismo učinili da se naše zajednice osjećaju sigurno i imaju povjerenja da na slučaju rade neki od naših najboljih policajaca.<h2>Pojačano prisustvo policije</h2>Pomoćnik glavnog policijskog službenika Met Longman govorio je i o pojačanom policijskom prisustvu nakon smrti En Vidikomb.- Prisustvo policije ostat će pojačano iz više razloga. Prije svega, i dalje prikupljamo dokaze u okviru naše istrage. Kao što sam naveo u saopćenju, tu su, između ostalog, i snimci nadzornih kamera. Ali, naravno, želimo i da se ljudi u ovom trenutku osjećaju sigurno.Longman je rekao da je 26-godišnji muškarac uhapšen na području nadležnosti policije Devona i Kornvola.- Nisam upoznat ni sa kakvim trenutnim rizikom, ali znamo da prisustvo naših službenika, kako bi ljudi znali da smo tu i kako bi mogli dobiti savjet ili pomoć, ima značaj. Zato možete očekivati pojačano prisustvo policije tokom cijelog vikenda.<h2>Ko je En Vidikomb?</h2>En Vidikomb tokom devedesetih godina radila je u Ministarstvu za zapošljavanje u vladi Džona Mejdžora, a kasnije je bila ministrica unutrašnjih poslova, gdje je bila zadužena za zatvorski sistem.Nakon dolaska laburista na vlast obavljala je važne opozicione funkcije, uključujući pozicije ministrice zdravlja u sjeni od 1998. do 1999. godine i ministrice unutrašnjih poslova u sjeni od 1999. do 2001. godine.Bila je poznata kao izrazita socijalna konzervativka. Tokom političke karijere snažno se protivila abortusu, pravu na abortus, istraživanju matičnih ćelija i istospolnim brakovima. Također je bila veliki zagovornik ponovnog uvođenja smrtne kazne.

Katastrofalni požar odnio više od 10 života: Najmanje 1.400 ljudi nalazi se u skloništu

Venecuela nakon zemljotresa: Broj žrtava premašio 4.000

Umrla najstarija ženka polarnog medvjeda u zatočeništvu: Larisa doživjela 36 godina

Amerikanci priznali da su ubili nevinog čovjeka: Slučaj smrti meksičkog državljanina u SAD-u izazvao nove kritike

Zalužni upozorava Zapad: Rat u Ukrajini više se ne odlučuje samo na bojnom polju

Poruke koje su slomile suprugu Čarlija Kirka: Emotivni trenuci na suđenju za atentat

Iran poslao novu poruku Trampu: Najavljuju da su spremni na odbranu punog razmjera

Tramp zaprijetio: Prema Iranu je okrenuto 1.000 projektila

Kako je oboren jedan od najmodernijih ruskih lovaca: Ukrajinska zamka za Suhoj Su-35

Axios: Amerikanci dali Iranu 24 sata da otvori Hormuški moreuz i prekine napade

Zelenski osniva posebno zapovjedništvo za duboke udare na Rusiju: "Nijedna rafinerija više nije van dometa"

Trampov saradnik: Dogovorili smo zakon o sankcijama Rusiji

CNN: Novi satelitski snimci otkrivaju da Iran možda obnavlja nuklearna postrojenja

Rusija i Kina razvile zajednički plan protiv Starlinka: Od diplomatskih pritisaka do uništavanja satelita

Mit Romni: Ljudi stariji od 80 godina ne bi trebali voditi državu

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo bivše ministrice!

Globus

Katastrofalni požar odnio više od 10 života: Najmanje 1.400 ljudi nalazi se u skloništu

Venecuela nakon zemljotresa: Broj žrtava premašio 4.000

Umrla najstarija ženka polarnog medvjeda u zatočeništvu: Larisa doživjela 36 godina

Amerikanci priznali da su ubili nevinog čovjeka: Slučaj smrti meksičkog državljanina u SAD-u izazvao nove kritike

Zalužni upozorava Zapad: Rat u Ukrajini više se ne odlučuje samo na bojnom polju

Poruke koje su slomile suprugu Čarlija Kirka: Emotivni trenuci na suđenju za atentat

Iran poslao novu poruku Trampu: Najavljuju da su spremni na odbranu punog razmjera

Tramp zaprijetio: Prema Iranu je okrenuto 1.000 projektila

Kako je oboren jedan od najmodernijih ruskih lovaca: Ukrajinska zamka za Suhoj Su-35

Axios: Amerikanci dali Iranu 24 sata da otvori Hormuški moreuz i prekine napade

Zelenski osniva posebno zapovjedništvo za duboke udare na Rusiju: "Nijedna rafinerija više nije van dometa"

Trampov saradnik: Dogovorili smo zakon o sankcijama Rusiji

CNN: Novi satelitski snimci otkrivaju da Iran možda obnavlja nuklearna postrojenja

Rusija i Kina razvile zajednički plan protiv Starlinka: Od diplomatskih pritisaka do uništavanja satelita

Mit Romni: Ljudi stariji od 80 godina ne bi trebali voditi državu

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo bivše ministrice!