Cijene kafe i kakaa zabilježile su nagli rast na svjetskim berzama nakon što su investitori izrazili zabrinutost da bi klimatski poremećaji povezani s fenomenom El Niño, koji uzrokuje nagle promjene vremena, mogli ugroziti prinose u najvećim svjetskim proizvođačima.Cijena terminskih ugovora za kafu u ponedjeljak je skočila za čak 18,5 posto, dostigavši 3,57 dolara po funti (oko 454 grama), što predstavlja najveći jednodnevni rast od 2000. godine, prenosi Forbes.Prema analizi finansijske grupacije StoneX, rast cijena potaknut je snažnom kupovinom investicionih fondova, dok su trgovci dodatno zabrinuti zbog mogućih posljedica El Niña i niskih zaliha visokokvalitetne arabike.Ipak, pojedini analitičari smatraju da trenutno nema ozbiljnih klimatskih problema koji bi ugrozili usjeve u Brazilu te ističu da je kvalitet ovogodišnjeg roda i dalje glavni izazov proizvođačima.Brazil je najveći svjetski proizvođač i izvoznik arabike, dok je Vijetnam vodeći proizvođač robuste. Kada je riječ o kakau, najveći dio svjetske proizvodnje dolazi iz Zapadne Afrike – oko 60 posto proizvodi se u Obali Slonovače, dok Gana učestvuje s oko 15 posto svjetske proizvodnje.

Poskupljenje zavisi od klime i investicija

Hoće li i kod nas poskupiti: Cijene kafe i kakaa naglo porasle zbog straha od klimatskih poremećaja

Američki i iranski lideri razmijenili su nove prijetnje u subotu, dok privremeni sporazum o okončanju rata slabi pod stalnom razmjenom neprijateljskih poruka na Bliskom istoku, javlja AP.Predsjednik Donald Tramp pojačao je prijetnje novim raketnim napadima na Iran u nizu objava na svojoj platformi Truth Social, nakon što su visoki američki zvaničnici zatražili od Irana da javno saopći da je Hormuški moreuz otvoren i da brodovi koji prolaze tim ključnim pomorskim koridorom neće biti napadani.Tramp je te poruke objavio i nakon dženaze vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, tokom koje su se mogli čuti javni pozivi na ubistvo američkog predsjednika.Kasnije tokom dana, iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei obećao je da će Iranci nastaviti osvećivati ubistvo njegovog oca Alija Hamneija, kojem je ove sedmice širom Irana odavana počast na komemoracijama i dženazama.On je u obraćanju koje je prenijela državna televizija, izjavio da je takva osveta „volja našeg naroda i da se mora provesti“.Do sada Teheran nije prihvatio američke zahtjeve u vezi s Hormuškim moreuzom, već insistira da ta pomorska ruta ostane pod njegovom kontrolom te da mu bude dopušteno naplaćivati prolaz brodovima koji njome saobraćaju.

Privremeni sporazum o okončanju rata slabi pod stalnom razmjenom neprijateljskih poruka na Bliskom istoku

Teheran: Žena nosi natpis "Ubit ćemo Trampa"

Tramp i iranski lider razmjenjuju prijetnje dok posrednici pokušavaju spasiti sporazum



Bosanskohercegovačko-američki režiser Harun Mehmedinović, koji je kao dječak preživio rat u Bosni i Hercegovini, danas svoju životnu priču koristi kako bi upozorio svijet na opasnosti genocida i važnost očuvanja sjećanja. O njemu je povodom godišnjice genocida u Srebrenici pisao indijski list <a href="https://timesofindia.indiatimes.com/world/europe/srebrenica-genocide-anniversary-survivor-offers-lessons-from-what-he-endured/articleshow/132320474.cms?utm_source=chatgpt.com">The Times of India</a>.Mehmedinović je imao devet godina kada je počeo rat u BiH. Nakon što je preživio opsadu Sarajeva, s porodicom je emigrirao u Sjedinjene Američke Države, gdje je izgradio uspješnu karijeru filmskog režisera, scenariste i fotografa.Danas vodi projekat "Acts of Reburial", kroz koji dokumentuje mjesta masovnih zločina u Bosni i Hercegovini i bilježi svjedočenja preživjelih. Na društvenim mrežama objavljuje i kratke edukativne videozapise o tome kako prepoznati rane znakove progona i genocida, želeći da iskustvo Bosne posluži kao upozorenje drugim društvima.- Pokrenuo sam ovaj projekat zbog onoga što se događa u Gazi. Osjećam da mi Bosanci nismo učinili dovoljno da svijetu ispričamo lekcije našeg genocida - rekao je Mehmedinović za "The Times of India", dodajući da ga je iznenadilo koliko malo kvalitetnog materijala o genocidu u BiH postoji na engleskom jeziku.Autor teksta zaključuje da Mehmedinovićev projekat nije samo dokumentovanje prošlosti, već i „praktičan vodič za preživljavanje“, čiji je cilj pomoći ljudima da na vrijeme prepoznaju obrasce koji mogu dovesti do genocida i drugih masovnih zločina.

Osjećam da mi Bosanci nismo učinili dovoljno da svijetu ispričamo lekcije našeg genocida, ističe Harun Mehmedović

Preživio rat u BiH, danas kroz film i svjedočenja upozorava svijet na opasnost od genocida

Poljski premijer Donald Tusk najavio je izgradnju Zida sjećanja u Varšavi, posvećenog žrtvama masakra koje su tokom Drugog svjetskog rata počinili ukrajinski nacionalisti nad poljskim civilima.- Zid sjećanja bit će podignut u Varšavi s vječnim plamenom i imenima svake pronađene i identificirane žrtve. Republika neće zaboraviti nijednu od njih - poručio je Tusk u videoporuci objavljenoj na društvenim mrežama.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Pamięć nie może być sługą nienawiści. <a href="https://t.co/x2fdcrZV63">pic.twitter.com/x2fdcrZV63</a>&mdash; Donald Tusk (@donaldtusk) <a href="https://x.com/donaldtusk/status/2075822399220781199?ref_src=twsrc%5Etfw">July 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Najava dolazi uoči obilježavanja godišnjice „Krvave nedjelje“ iz jula 1943. godine, kada su pripadnici Ukrajinske ustaničke armije (UPA) i Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) izvršili koordinirane napade na desetine poljskih sela u regiji Volinija, koja se danas nalazi na teritoriji Ukrajine.Prema podacima poljskog Instituta za nacionalno sjećanje, u masakrima počinjenim između 1943. i 1945. godine ubijeno je između 70.000 i 100.000 poljskih civila, uglavnom žena, djece i starijih osoba. Istovremeno, historičari procjenjuju da je u odmazdama poljskih formacija stradalo između 10.000 i 12.000 Ukrajinaca.Pitanje Volinjskog masakra decenijama opterećuje odnose Varšave i Kijeva. Iako je Poljska jedan od najvažnijih saveznika Ukrajine od početka ruske invazije 2022. godine, spor oko historijskog naslijeđa i dalje izaziva političke tenzije između dvije zemlje, posebno zbog različitog pogleda na ulogu UPA-e u Drugom svjetskom ratu.Ukrajinske vojne formacije, koje su bile uglavnom na strani Hitlerovih snaga očekujući nezavisnost Ukrajine od Sovjetskog saveza, počinile su masovne zločine i nad Rusima i Jevrejima.

Prema poljskim podacima, u masakrima počinjenim između 1943. i 1945. godine ubijeno je između 70.000 i 100.000 civila

Tusk najavio Zid sjećanja za žrtve masakra nad Poljacima koji su počinili ukrajinski nacionalisti

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je danas Iranu snažnim vojnim odgovorom ukoliko Teheran, kako tvrdi, pokuša da izvrši atentat na njega.- Hiljadu raketa je napunjeno i usmjereno ka Islamskoj Republici Iran, a hiljade drugih će odmah uslijediti, ukoliko iranska vlada postupi po svojoj prijetnji da će ubiti ili pokušati da ubije aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u ovom slučaju, mene - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.<h2>Američka vojska spremna</h2>On je dodao da su naređenja već izdata i da je američka vojska spremna da "potpuno desetkuje i uništi sva područja Irana".Dan ranije Tramp je izjavio da je unaprijed ostavio instrukcije o tome kako bi Vašington trebalo da reaguje ukoliko Iran sprovede, kako je naveo, plan za njegovu likvidaciju. Poručio je da bi odgovor Sjedinjenih Država u tom slučaju bio nešto što Teheran "nikada ranije nije video".

U intervjuu za list "New York Post", Tramp je rekao da se, prema njegovim tvrdnjama, već duže vrijeme nalazi na meti Irana.Podsjetimo, Donald Tramp je i na samitu NATO-a u Ankari izjavio da vjeruje da se nalazi na vrhu iranske liste za atentat. Braneći američke vojne udare na Iran, poručio je da Sjedinjene Države neće dozvoliti Teheranu da razvije nuklearno oružje.- Hajde da jednostavno završimo posao - rekao je Tramp, ocjenjujući vojnu kampanju svoje administracije kao "ogroman uspijeh".<h2>Glavna meta iranskog režima</h2>Tom prilikom Iran je opisao kao "glavnog nasilnika na Bliskom istoku" i dodao da smatra da je upravo on glavna meta iranskog režima.- Ja sam broj jedan na njihovoj listi za odstrel. Oni su ološ - rekao je tada Tramp.Trampove tvrdnje da se nalazi na meti iranskih vlasti nisu nezavisno potvrđene. Međutim, američke vlasti su i ranije saopštavale da postoje prijetnje iz Irana usmjerene ka bivšim i sadašnjim američkim zvaničnicima, posebno nakon ubistva iranskog generala Kasema Sulejmanija 2020. godine.

Hiljadu raketa je napunjeno i usmjereno ka Islamskoj Republici Iran, poručio je

Tramp zaprijetio Iranu razornim udarom: Potpuno ćemo vas uništiti!

Britanska policija pokrenula je istragu ubistva nakon smrti bivše konzervativne ministrice i glasnogovornice stranke Reform UK En Vidikomb. Policija Devona i Cornwalla objavila je da je 78-godišnja političarka pronađena mrtva u svojoj kući u mjestu Haytor na području Dartmoora u četvrtak prijepodne. Muškarac (26), koji je uhapšen zbog sumnje da je ubio bivšu konzervativnu ministricu Vidikomb, pušten je iz pritvora.Policija vjeruje da je En Vidikomb napadnuta u srijedu poslijepodne, gotovo 24 sata prije nego što je pronađena mrtva, piše Sky News.U najnovijem saopćenju policija Devona i Cornwalla navela je da se napad, prema dosadašnjim saznanjima, dogodio oko 12.30 sati u srijedu.Policija je ranije objavila da su policijski službenici u četvrtak u 11.40 sati pozvani u dom bivše zastupnice, gdje je pronađena mrtva s "teškim ozljedama".- Naša istraga brzo napreduje, a vjeruje se da je osumnjičenik bijelac - rekao je glasnogovornik policije.

Policija vjeruje da je En Vidikomb napadnuta u srijedu poslijepodne, gotovo 24 sata prije nego što je pronađena mrtva

Istražuje se ubistvo bivše ministrice, policija otkrila nove detalje

Jedan 30-godišnji muškarac teško je povrijeđen nakon što ga je bik rogom pogodio u lice tokom tradicionalne trke s bikovima na festivalu San Fermin u španskoj Pamploni. Osim njega, medicinsku pomoć zatražilo je još 12 osoba, uglavnom zbog padova, nagnječenja i drugih povreda zadobijenih u stampedu.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">.sanfermines2026 #5 encierro<a href="https://x.com/hashtag/Pamplona?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Pamplona</a><a href="https://x.com/hashtag/Spain?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Spain</a> <a href="https://t.co/aHpJEwNcX1">pic.twitter.com/aHpJEwNcX1</a>&mdash; Navyhellcat (@Gontzaa194293) <a href="https://x.com/Gontzaa194293/status/2075832935333187762?ref_src=twsrc%5Etfw">July 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema navodima španskih medija, povrijeđeni muškarac iz Alikantea našao se u grupi trkača koji su pali na uskom dijelu rute, kada ga je jedan od bikova rogom probio kroz lice. Hitno je prebačen u bolnicu, gdje je zadržan na liječenju.Trka je trajala dvije minute i 36 sekundi, a šest borbenih bikova prešlo je tradicionalnu rutu dugu 875 metara kroz uske ulice starog dijela Pamplone do arene za borbe s bikovima. Tokom trke jedan bik se odvojio od krda, što je izazvalo paniku među učesnicima i dovelo do više povreda.Ovogodišnji festival već je zabilježio nekoliko incidenata, uključujući ranije povrede od uboda rogom i veći broj lakših povreda izazvanih padovima.Festival San Fermin održava se svake godine od 6. do 14. jula i svjetsku slavu stekao je zahvaljujući romanu Ernesta Hemingwaya „Sunce se ponovo rađa“. Uprkos strogim sigurnosnim pravilima, riječ je o jednoj od najopasnijih tradicionalnih manifestacija u Španiji. Od početka vođenja evidencije poginulo je najmanje 16 učesnika, a posljednja smrt zabilježena je 2009. godine.


Stravična nesreća dogodila se tokom tradicionalnog festivala San Fermin, jednog od najopasnijih događaja ove vrste u svijetu

Muškarca bik rogom probio kroz lice na trci u Pamploni, povrijeđeno još 12 osoba

Jutros u šest sati je na centralnom trgu u Čikagu, trećem po veličini američkom gradu, podignuta zastava Bosne i Hercegovine uz intoniranje državne himne.

- Danas nažalost nismo u Srebrenici, ali smo na ovaj način željeli pokazati da smo uz Srebrenicu i sve njene žrtve. Da se ne zaboravi – nikad, nigdje i nikome ne ponovi - ističu iz organizacije "Bosniak Beotherhood of Genocide Survivors" koji dodaju da od 2011. godine na ovaj način obilježavaju 11. juli.Ovaj datum obilježava se kao "Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine", nakon što je 23. maja 2024. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Da se ne zaboravi i nikome ne ponovi, ističu organizatori 

U Čikagu dizanjem bh. zastave i intoniranjem himne obilježen 31. godišnjica srebreničkog genocida.

Najmanje 15 indijskih turista poginulo je u subotu nakon što se turistički gliser prevrnuo u blizini vijetnamskog otoka Phu Quoc, jednog od najpopularnijih turističkih odredišta u toj zemlji. Brod je prevozio 32 indijska turista i četiri člana posade kada se iznenada prevrnuo uslijed jakog vjetra i visokih valova, pri čemu su svi putnici završili u moru. Nesreća se dogodila oko 400 metara od obale, dok se plovilo vraćalo u luku s otoka Hon May Rut Ngoai. U opsežnoj akciji spašavanja, u kojoj su učestvovali pripadnici obalne straže, mornarice, granične policije i posade obližnjih brodova, spašena je 21 osoba. Dvoje preživjelih nalazi se u kritičnom stanju, dok su, prema navodima vlasti, mnoge žrtve ostale zarobljene unutar prevrnutog plovila, prenosi AP.&nbsp;Indijska ambasada u Vijetnamu saopćila je da je uspostavila krizne centre u Hanoju i Ho Ši Minu kako bi pružila pomoć preživjelima i porodicama stradalih. Indijski premijer Narendra Modi izrazio je saučešće porodicama žrtava i poručio da će vlasti pružiti svu potrebnu podršku, javlja RojtersVijetnamske vlasti pokrenule su istragu kako bi utvrdile tačan uzrok nesreće, dok spasilačke ekipe nastavljaju pretragu područja.

Brod je prevozio 32 indijska turista i četiri člana posade kada se iznenada prevrnuo uslijed jakog vjetra i uzburkanog mora

Najmanje 15 turista poginulo u prevrtanju broda kod Vijetnama

Najmanje 11 osoba, među kojima je i jedno dijete, povrijeđeno je u noćnom ruskom raketnom i napadu dronovima na Kijev, dok je Ukrajina saopćila da je istovremeno pogodila ruska plovila u Azovskom moru.Ukrajinska služba za vanredne situacije navela je da su eksplozije i požari izbili u više dijelova glavnog grada, uključujući Solomjanski i Dnjiprovski distrikt, gdje su pogođena skladišta.Generalštab Ukrajine tvrdi da su tokom noći oštećeni ruski tankeri, tegljači i teretni brodovi korišteni za vojnu logistiku. Ruske vlasti, međutim, navode da je poginula jedna osoba, mornar na brodu tehničke podrške, te da su oštećena samo četiri plovila.Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija lansirala 12 projektila, uključujući šest balističkih raketa, i 121 dron. Većina dronova je oborena, ali, kako je rekao, nijedna balistička raketa nije presretnuta.

Generalštab Ukrajine tvrdi da su tokom noći oštećeni ruski tankeri, tegljači i teretni brodovi

Najmanje 11 ranjenih u ruskom napadu na Kijev, Ukrajina tvrdi da je pogodila ruska plovila

Po trenutnoj evidenciji, u tekućem ratu u Gazi od oktobra 2023. godine poginulo je najmanje 73.221 osoba, a ranjeno 173.643, prenosi Al Jazeera najnovije podatke. Kako je danas navedeno, sedam tijela dopremljeno je u bolnice u Gazi u poslednjih 48 sati, dok je 28 ljudi takođe ranjeno u tom periodu. - Još ima dosta žrtava ispod ruševina i na putevima, jer ambulantna vozila i timovi civilne zaštite trenutno ne mogu da dođu do njih - saopštilo je palestinsko ministarstvo, prenosi Al Džazira. Od oktobarskog prekida vatre, najmanje 1.098 Palestinaca je ubijeno, a 3.535 ranjeno u izraelskim napadima, što jeste manje nego tokom otvorenih sukoba, ali predstavlja stravičnu cifru jer se Izrael obavezao da neće više bombardovati civile.

I nakon primirja dovoze se mrtvi

Gaza, najveća masovna grobnica: Više od 73.000 mrtvih

Sve veća nepopularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina u Rusiji znači da on sebi ne može priuštiti završetak rata u Ukrajini, jer bi ga u tom slučaju vlastiti narod mogao svrgnuti, upozorio je jedan od njegovih najistaknutijih protivnika na Zapadu, Sir Bill Browder.Browder tvrdi da bi Putin, ako pristane na mir, izgubio vlast, a ako izgubi vlast, „objesit će ga na banderu“, piše The Independent.Browder, poznati borac protiv korupcije koji je nekada upravljao najvećim investicijskim fondom u Rusiji, već gotovo dvije decenije vodi kampanju protiv Putina. Njegove najnovije izjave dolaze nekoliko dana nakon što su se lideri NATO-a sastali u Turskoj i dogovorili da Ukrajini omoguće proizvodnju vlastitih protivzračnih projektila Patriot, ključnih za odbranu od ruskih napada.<h2>Strah od vlastitog naroda</h2>Iako je Putin više puta tvrdio da je invaziju na Ukrajinu pokrenuo kako bi spriječio članstvo Kijeva u NATO-u, zaštitio ruskojezično stanovništvo na istoku zemlje ili ispunio patriotsku dužnost vraćanja Ukrajine u okrilje ruskog carstva, Browder smatra da su stvarni razlozi sasvim drugačiji.Prema njegovim riječima, rat je dio očajničkog pokušaja ruskog predsjednika da sačuva vlast nakon višegodišnje sistemske pljačke države.„Putin i hiljadu ljudi oko njega ukrali su od ruske države bilion dolara – hiljadu milijardi dolara“, rekao je Browder.„Razlog zbog kojeg ljudi u Rusiji loše žive jeste to što je taj novac trebao biti uložen u škole, bolnice, puteve i javne službe. Umjesto toga, potrošen je na privatne avione, jahte i vile na jugu Francuske.“S vremenom je, kaže Browder, Putin shvatio da je opljačkao toliko novca da bi narod, kada se ukaže prilika, mogao krenuti protiv njega.<h2>Rat kao jedini izlaz</h2>Browder smatra da Putin može eliminirati pojedinačne političke protivnike, ali da bi svaki kompromis oko Ukrajine – nakon više od 1,2 miliona ruskih žrtava – izazvao ogroman bijes javnosti.„Može ciljano ubijati, zatvarati ili protjerivati pojedince. Ali ako milion ljudi izađe na Crveni trg, gotov je. I on to zna“, rekao je.„Šta onda uradite ako ste mali i kukavički čovjek koji se smrtno boji vlastitog naroda? Stvorite vanjskog neprijatelja i započnete rat. Zato ovaj rat neće završiti.“<h2>Ukrajina kao budući stub evropske odbrane</h2>Browder smatra da će uloga Ukrajine postajati sve važnija kako se bude činilo da se Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa udaljavaju od NATO-a i evropske sigurnosti.„Mislim da će za nekoliko godina Evropljani, u novom NATO-u bez Sjedinjenih Država, moliti Ukrajinu da postane dio njihove odbrambene arhitekture.“Dodao je da može zamisliti dogovor prema kojem bi Ukrajina ponudila vojnu zaštitu Evropi u zamjenu za pomoć u obnovi zemlje.„Ako nam pomognete finansijski u obnovi, mi ćemo pomoći vama u odbrani. Ukrajina je danas postala najiskusnija borbena sila u našem dijelu svijeta.“<h2>Dugogodišnja borba protiv Kremlja</h2>Šezdesetdvogodišnji Browder tokom svoje sedamnaestogodišnje kampanje za pravdu uspio je izbjeći brojne pokušaje da bude izručen Rusiji.Njegov angažman počeo je nakon smrti njegovog advokata Sergeja Magnitskog, koji je mučen i ubijen u ruskom pritvoru nakon što je razotkrio veliku finansijsku prevaru.Browder je preživio i više pokušaja atentata, a američki Zakon Magnitski, donesen nakon ubistva njegovog advokata, danas predstavlja osnovu za ciljane sankcije protiv Rusije i korumpiranih zvaničnika širom svijeta.Slični zakoni usvojeni su i u Velikoj Britaniji, Evropskoj uniji, Kanadi i drugim državama te predstavljaju temelj međunarodnih sankcija uvedenih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.Browder je 2024. godine proglašen vitezom Ujedinjenog Kraljevstva zbog svoje borbe protiv pranja ruskog novca i korupcije.Ipak, upozorava da London i dalje ostaje utočište za mnoge korumpirane političare i zvaničnike iz različitih dijelova svijeta.<h2>Kako bi rat mogao završiti?</h2>Dok Rusija trpi udare na energetsku infrastrukturu i ekonomija pokazuje znakove usporavanja, pojavljuju se i naznake da dio visokih ruskih zvaničnika preispituje smisao nastavka rata.Iako mnogi vjeruju da bi Ukrajina mogla ostvariti pobjedu, Browder smatra da će sukob završiti bez jasnog pobjednika.„Prilično dobro poznajem Putina i znam da nikada ne radi ono što bi bilo racionalno. Njegov odgovor na svaki problem uvijek je eskalacija.“Po njegovom mišljenju, najbolji mogući ishod bio bi da Ukrajina Rusiji nametne toliko visoku cijenu rata da se sukob pretvori u dugotrajni zamrznuti konflikt, sličan onome između Sjeverne i Južne Koreje.„Ne vjerujem da će Putin ikada potpisati mirovni sporazum. Mislim da rat nikada neće zvanično završiti, ali mogu zamisliti da će se svesti na veoma nizak intenzitet ili čak potpuno mirnu liniju fronta, kao između Sjeverne i Južne Koreje.“Podsjetio je da je Južna Koreja tokom decenija postala prosperitetna i demokratska država, dok je Sjeverna Koreja ostala izolirana diktatura.„Znate šta se događa za 20 godina. Ukrajina je Južna Koreja – prosperitetna, demokratska zemlja s razvijenom ekonomijom. Rusija je Sjeverna Koreja – izolirana od svijeta. A to je mnogo, mnogo gora pozicija“, zaključio je Browder.

Jedan od najpoznatijih Putinovih protivnika tvrdi da bi kraj rata mogao značiti i kraj njegove vlasti, zbog čega očekuje dugotrajni zamrznuti sukob

Kritičar Kremlja: Ako milion Rusa krene na Crveni trg, Putin je gotov

Moskva je dugo vagala kako i na kojem nivou odgovoriti na Deklaraciju usvojenu na samitu u Ankari, koja sadrži šest tačaka. Na kraju je odlučeno da reaguje Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije, koja se u svojoj izjavi osvrnula na Grenland:„Amerikanci ne kriju svoje razočaranje Sjevernoatlantskim savezom. Pitanje Grenlanda ne rješava se prema američkom scenariju.“Kada se tome doda njena tvrdnja da na samitu „nisu nestale pukotine u transatlantskom savezu“, jasno je da je Moskva pokušala ishod sastanka predstaviti kao neuspjeh, nastojeći prikriti ono što joj predstavlja najveći problem.„Konstruktivna agenda NATO-a i dalje ostaje nizak prioritet. Opći pravac ostaje nepromijenjen – militarizacija evropskog kontinenta, jačanje odbrambenih kapaciteta, priprema za oružani sukob s Rusijom i, naravno, pomoć Ukrajini, koju radikalni elementi unutar Saveza koriste kako bi ostvarili iluzorni cilj – nanijeti našoj zemlji 'strateški poraz'“, poručila je Zaharova.<h2>Pojačana podrška Ukrajini</h2>Kremlj je, bez sumnje, ostao zatečen ishodom samita. U deklaraciji sa samita u Hagu prošle godine Ukrajina je bila spomenuta tek na kraju treće tačke, gdje je navedeno:„Saveznici potvrđuju svoje trajne suverene obaveze pružanja podrške Ukrajini, čija sigurnost doprinosi našoj.“Nasuprot tome, deklaracija iz Ankare već četvrtu tačku započinje riječima:„Ukrajina doprinosi transatlantskoj sigurnosti, a saveznici ostaju ujedinjeni u svojoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.“Riječ je o znatno snažnijem diplomatskom jeziku.Moskvu možda ni to ne bi toliko uznemirilo da američki predsjednik Donald Trump nije izjavio kako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski „odradio nevjerovatan posao“ i bio „vrlo efikasan“ tokom rata.„Zapravo smo razvili dobar odnos. Teško je povjerovati“, rekao je Trump.Financial Times ocijenio je da je „Trumpov zaokret u Ankari – od otvorene kritike Zelenskog do dopuštanja Ukrajini da proizvodi američko oružje – bio najznačajniji trenutak NATO samita u Turskoj“.<h2>Taktički zaokret</h2>Američki predsjednik nije napravio potpuni politički obrat, ali jeste napravio važan taktički zaokret.Njegove izjave posljednjih sedmica nagovijestile su promjenu politike, koja se ogleda u mogućnosti da Ukrajina proizvodi protivraketne sisteme Patriot, kao i u prijenosu ukrajinskog znanja o proizvodnji bespilotnih letjelica američkim kompanijama.Moglo bi se reći da je taj „ankarski zaokret“ započeo još tokom Zelenskijeve posjete zaljevskim državama za vrijeme rata s Iranom, kada im je ponudio ukrajinsko iskustvo u odbrani od iranskih dronova.Upravo su bespilotne letjelice jedan od razloga zbog kojih saveznici danas na Ukrajinu gledaju drugačije – više nije samo korisnik pomoći nego i zemlja koja doprinosi zajedničkoj sigurnosti, što odgovara Trumpovom transakcijskom načinu razmišljanja.Uz određenu rezervu, taj trenutak može se uporediti s izjavom hrvatskog diplomate Vladimira Drobnjaka nakon početka operacije „Oluja“, kada je u Ujedinjenim nacijama rekao:„Hrvatska nije problem, nego rješenje.“Američki državni sekretar Marco Rubio u Ankari je poručio:„Rusiji je sve teže braniti vlastiti zračni prostor. Nadamo se da će to otvoriti prostor za pregovore o okončanju rata.“<h2>Patriot i napadi duboko u Rusiji</h2>Iako je najveću pažnju izazvala mogućnost proizvodnje sistema Patriot u Ukrajini, još značajnijom se smatra Trumpova izjava da podržava ukrajinske napade na ciljeve duboko unutar ruske teritorije, što je administracija Joea Bidena dopuštala tek ograničeno i relativno kasno.„To jeste eskalacija, ali eskalacija koja bi mogla pomoći da se rat okonča“, rekao je Trump.Tom kontekstu treba dodati i činjenicu da je Ukrajina uspjela održati odbranu na frontu, uprkos tvrdnjama Vladimira Putina tokom njihovog telefonskog razgovora proteklog vikenda.Kostjantinivka nije pala, kako tvrdi ruski predsjednik. Ruske snage jesu ušle u grad i kontroliraju ili su se infiltrirale u gotovo trećinu njegove teritorije, ali grad nije osvojen. Procjene govore da bi Rusija, ukoliko uspije pronaći dovoljno ljudstva, mogla zauzeti Kostjantinivku tek do kraja godine.<h2>Moskva nije dobila ono što je očekivala</h2>U odnosu na sastanak na Aljasci prošlog augusta, Putin se pokazao slabijim, što je, prema ocjenama analitičara, uticalo i na Trumpov stav.Iz izjava Jurija Ušakova, savjetnika ruskog predsjednika, nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina može se zaključiti da Moskva nije ostvarila ono čemu se nadala.Ušakov je ponovo govorio o „ogromnom potencijalu obostrano korisne saradnje“, na što je Trump odgovorio da je osnovni preduslov što skorije zaustavljanje rata u Ukrajini.Rusija je, smatraju analitičari, precijenila mogućnost da zadrži Trumpovu naklonost nudeći američkim pregovaračima unosne poslovne aranžmane. Međutim, kriza na Bliskom istoku promijenila je prioritete.„Vrlo je jednostavno – Trump voli pobjednike. A Ukrajina je u posljednje vrijeme počela pobjeđivati“, rekao je za Financial Times jedan NATO diplomata.Američki senator Chris Coons smatra da Trump „počinje shvatati kako Putin vjerovatno ne može pobijediti i da rizikuje vlastiti ugled nastavi li ga podržavati“.Trump je u Ankari rekao Zelenskom:„Vršimo pritisak na Putina. Mislim da mu se ne sviđa ono što se događa... Ne vjerujem da je zadovoljan razvojem situacije.“Ipak, američki predsjednik i dalje nastoji sačuvati dobre odnose s ruskim liderom. Tokom povratka iz Ankare novinarima je rekao da je njegov odnos s Vladimirom Putinom i dalje „vrlo dobar“.Bilo je najavljeno da će njih dvojica razgovarati u srijedu, nakon Trumpovog sastanka sa Zelenskim, ali do sada o tom razgovoru nije objavljeno više informacija.

Amerikanci ne kriju svoje razočaranje Sjevernoatlantskim savezom. Pitanje Grenlanda ne rješava se prema američkom scenariju

Trump: Spremili smo 1.000 raketa za Iran, naređenja su već izdata

Trampove riječi duboko su uznemirile Moskvu: Malo je tvrditi da je Kremlj zatečen

Otkako je slika 1. jula izložena javnosti, broj posjetilaca naglo je porastao, rekao je glasnogovornik kompleksa kojem pripada Muzej Bode, poznat po bogatim zbirkama skulptura, bizantijske umjetnosti, kovanica i medalja.- Dnevni broj posjetilaca u prosjeku je za 85 posto veći nego u junu - kazao je glasnogovornik, dodajući da muzej trenutno dnevno posjeti oko 900 ljudi, iako je još prerano reći hoće li se takav trend nastaviti.<h2>Umjetnik iz muzičke porodice</h2>Merkel, koja je Njemačku vodila 16 godina, do decembra 2021. godine, odlučila je da njen portret naslika francusko-njemački umjetnik Jérémie Queyras, dvadesetosmogodišnjak koji potječe iz muzičke porodice iz Freiburga.Na slici je prikazana u jarko plavom sakou na zlatnosmeđoj pozadini.Bivša kancelarka izjavila je da je plavi sako odabrala zato što je riječ o snažnoj i dominantnoj boji.<h2>Izložba traje do oktobra</h2>Posjetioci portret mogu pogledati do 4. oktobra u Muzeju Bode, koji se nalazi svega nekoliko metara od Merkelinog doma u glavnom gradu Njemačke.Nakon završetka izložbe, portret će biti premješten u prostorije Ureda njemačkog kancelara.

Merkel, koja je Njemačku vodila 16 godina, do decembra 2021. godine, odlučila je da njen portret naslika francusko-njemački umjetnik

Zbog ovog portreta Merkel skočio broj posjetitelja berlinskog muzeja


Američki predsjednik Donald Trump ranije ove godine u Ovalnom uredu našalio se da bi državnog sekretara Marca Rubija trebalo trajno poslati u Caracas. Tamo su američki komandosi izveli najveći vanjskopolitički uspjeh Trumpovog drugog mandata – zarobili su Nicolása Madura.Rubio bi, sugerirao je Trump, mogao postati sljedeći vođa Venecuele. Njegovi saradnici tvrde da se predsjednik šalio, ali Rubio ne mora preseliti u Caracas. On Venecuelom već upravlja iz Washingtona, piše The New York Times.<h2>Novac i nafta</h2>Šest mjeseci nakon što su američke snage usred noći upale u Madurovu spavaću sobu i odvele ga, Rubio je postao de facto američki upravitelj Venecuele. Prema razgovorima s više od deset zvaničnika i osoba bliskih vladama u Washingtonu i Caracasu, ima presudan utjecaj na finansije zemlje, raspodjelu prirodnih resursa i rad vlade.Iako od preuzimanja američke kontrole nije lično posjetio Venecuelu, Rubio je duboko uključen u svakodnevno upravljanje državom. Redovno je u kontaktu s Delcy Rodríguez, nekadašnjom Madurovom potpredsjednicom, koja sada vodi Venezuelu kao privremena čelnica uz podršku Washingtona.Najveća razlika u odnosu na druge zemlje koje zavise od američke moći jeste direktna kontrola Washingtona nad javnim prihodima Venecuele. Američko Ministarstvo finansija prima novac od većine venezuelskog izvoza, a zatim ga postepeno prosljeđuje Venecueli preko privatnih banaka.Rubio i njegov tim određuju na šta se taj novac smije trošiti i ko ga može koristiti. Takav sistem omogućio je Rubiju da zaustavi najteže korupcijske sheme, ali mu je dao i ogromnu moć nad Rodríguez, kojoj je novac potreban za isplatu plata i održavanje nacionalne valute.Rubio nadzire i provođenje američkih sankcija, odlučuje ko smije poslovati u Venecueli i pod kojim uslovima te utiče na ključna imenovanja, uključujući ministra odbrane.<h2>Cilj SAD-a</h2>Nakon što su Venezuelu prošlog mjeseca pogodila dva zemljotresa, Rubio je pokušao dodatno ojačati privremenu vladu. Sjedinjene Države poslale su 900 vojnika, obećale gotovo 400 miliona dolara pomoći i isporučile gotovinu venezuelanskoj vladi.Zemljotresi su zakomplikovali Rubijev deklarirani cilj vraćanja Venezuele demokratiji.– To je korak unazad u tom smislu – priznao je Rubio prošlog mjeseca.Ipak, oporavak zemlje ključan je za Trumpov krajnji cilj – osigurati venezuelsku naftu za američke interese.Ovakav aranžman izuzetno je neobičan. Dolazi osam decenija nakon što su se Sjedinjene Države odrekle svoje posljednje velike formalne kolonije, Filipina. Trump, međutim, otvoreno govori o povratku američkom ekspanzionizmu, spominjući Grenland, Kanadu i Panamski kanal. Najdalje je, zasad, otišao upravo u Venezueli.Kritičari optužuju SAD da iskorištava venezuelske resurse i održava autoritarnu vlast jer je većinu Madurovih ljudi ostavila na funkcijama. Takav pristup, smatraju, Washington veže za neizabrani i duboko nepopularni režim, dok u zemlji raste pritisak za političke promjene.<h2>Rodrigez pristala</h2>Nedugo nakon Madurovog zarobljavanja, Rubio je telefonom nazvao Delcy Rodríguez. Govoreći na španskom jeziku, rekao joj je da može birati između saradnje sa SAD-om ili šireg napada na venezuelsku infrastrukturu, vojne baze i visoke zvaničnike.Nakon pregovora, Rodríguez je pristala. Trump je kasnije izjavio da mu je preneseno kako je ona „u suštini spremna učiniti ono što smatramo neophodnim da Venezuelu ponovo učinimo velikom“.Predsjednik je poručio da će SAD „upravljati zemljom“ dok ne dođe do „sigurne, pravilne i razumne tranzicije“ vlasti.Dok je Rodríguez sastavljala novu vladu, Rubio je uticao na ključna imenovanja i podsticao je da ukloni Madurovu porodicu i njegove poslovne partnere. Ona je to i učinila.<h2>Mnogi Venecuelanci u početku su osjetili olakšanje zbog Madurovog pada, ali su ubrzo s nevjericom gledali kako Trumpova administracija sklapa savez s većinom njegovih najbližih saradnika.</h2><h2>Američka kontrola</h2>Venezuela danas veliki dio nafte prodaje preko kompanija Trafigura i Vitol, prema aranžmanu koji je uspostavila Trumpova administracija. Rubio je, prema pisanju The New York Timesa, potisnuo ministra energetike Chrisa Wrighta u procesu otvaranja venezuelskog naftnog sektora stranim investicijama.Prednost je dao američkim kompanijama, često na štetu evropskih proizvođača koji su već poslovali u zemlji.Njegov tim izdaje licence kojima se kompanijama dozvoljava poslovanje u Venecueli uprkos američkim sankcijama. Rubio je upozorio vladu Delcy Rodríguez da ne posluje s američkim protivnicima. Nakon Madurovog pada, državna naftna kompanija Venezuele tiho je preuzela projekte koje je ranije vodila zajedno s ruskim Rosnjeftom.Trumpova administracija od privremene vlade traži i sigurnosnu saradnju. U februaru je vlada Delcy Rodríguez uhapsila Alexa Saaba, Madurovog prijatelja i poslovnog partnera, te odobrila njegovo izručenje SAD-u.U junu je, prema izvorima The New York Timesa, pomogla i u američkoj operaciji u kojoj je ubijen Niño Guerrero, jedan od vođa kriminalne organizacije Tren de Aragua.Američka kontrola proširila se i na vanjsku politiku. Kada je venezuelski ministar vanjskih poslova Yvan Gil objavio blagu osudu američkog napada na Iran, Trumpova administracija poručila je Rodríguez da se objava mora ukloniti. Gil ju je izbrisao nekoliko sati kasnije.<h2>Izbori bez roka</h2>Rubio američki plan za Venecuelu opisuje kroz tri faze: oporavak privrede, stabilizaciju zemlje i prelazak ka demokratiji.Prije zemljotresa američki zvaničnici tvrdili su da su već u drugoj fazi, odnosno da rade na otvaranju zemlje međunarodnim investicijama.Međutim, investitori su i dalje oprezni. Naftni sektor je zapušten i opterećen korupcijom, vlast Delcy Rodríguez nije stabilna, a zemljotresi su odgodili pregovore o novim naftnim ugovorima.Trump se, čini se, time ne zabrinjava previše. Više puta je sugerirao da bi Venecuela mogla postati 51. savezna država SAD-a.Još je neizvjesnije ko bi dugoročno mogao voditi zemlju. María Corina Machado, opoziciona liderka u egzilu, i dalje je najpopularnija političarka u Venecueli, ali ima brojne protivnike u sigurnosnom i vojnom aparatu. Rubio ju je zbog toga zaobišao i prihvatio Delcy Rodríguez kao čelnicu koju podržava Washington.Rok za posljednju fazu Rubijevog plana – održavanje slobodnih izbora – i dalje ne postoji.Kada je The New York Times u maju upitao Rodríguez kada će raspisati izbore, odgovorila je kratko:– Ne znam. Jednog dana.Politički analitičari smatraju da Rodríguez možda pokušava dočekati kraj Trumpovog mandata, nadajući se da će pritisak za izbore oslabiti pod njegovim nasljednikom. Za sada, međutim, odluka o tome kada će Venezuela glasati nije u njenim rukama, već u rukama Marca Rubija.

Rubio bi, sugerirao je Tramp, mogao postati sljedeći vođa Venecuele

New York Times tvrdi: Rubio iz Vašingtona upravlja Venecuelom

Evropa razmatra prijedloge koji bi mogli omogućiti naplatu naknada za navigacijske usluge u Hormuškom moreuzu, pod uslovom da one ne budu obavezne i da ih odobri agencija Ujedinjenih nacija nadležna za pomorski saobraćaj.&nbsp;Prijedlozi dolaze u vrijeme pojačanih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a cilj im je pronaći dugoročno rješenje za upravljanje jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, piše The Guardian.Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi (David Lammy) izjavio je da bi uvođenje obaveznih naknada za prolazak bilo "katastrofalno". Ipak, pojedini članovi britanske vlade ističu da sistemi naplate za određene navigacijske usluge već postoje na brojnim prirodnim plovnim putevima, uključujući Malajski moreuz i La Manž.Istovremeno, američki zvaničnici zatražili su od Irana da javno potvrdi kako je Hormuški moreuz otvoren za plovidbu i da brodovi koji prolaze tim ključnim koridorom više neće biti meta napada. Prema njihovim tvrdnjama, poteškoće u postizanju i provođenju sporazuma posljedica su unutrašnjih političkih sukoba u Teheranu.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) jučer je na društvenim mrežama ponovio da privremeni sporazum o prekidu vatre smatra završenim, ali je dodao da će SAD nastaviti razgovore s ciljem postizanja trajnog mira. Nekoliko sati kasnije zaprijetio je Iranu, poručivši da je "1.000 projektila spremno i usmjereno prema Islamskoj Republici Iran" ukoliko bi ta zemlja pokušala izvršiti atentat na njega.Prijedlog koji se odnosi na Hormuški moreuz, a zasnovan je na principima primijenjenim u Malajskom moreuzu, razvijen je u Omanu uz pomoć britanskih pravnih stručnjaka. Muskat je ponudio da pošalje svoje pravnike u Teheran kako bi detaljno predstavili plan.Iranski državni mediji objavili su da će ministar vanjskih poslova Abas Arakči otputovati u Oman na razgovore posvećene budućem režimu plovidbe kroz moreuz.

Hoće li i kod nas poskupiti: Cijene kafe i kakaa naglo porasle zbog straha od klimatskih poremećaja

Tramp i iranski lider razmjenjuju prijetnje dok posrednici pokušavaju spasiti sporazum

Preživio rat u BiH, danas kroz film i svjedočenja upozorava svijet na opasnost od genocida

Tusk najavio Zid sjećanja za žrtve masakra nad Poljacima koji su počinili ukrajinski nacionalisti

Tramp zaprijetio Iranu razornim udarom: Potpuno ćemo vas uništiti!

Istražuje se ubistvo bivše ministrice, policija otkrila nove detalje

Muškarca bik rogom probio kroz lice na trci u Pamploni, povrijeđeno još 12 osoba

U Čikagu dizanjem bh. zastave i intoniranjem himne obilježen 31. godišnjica srebreničkog genocida.

Najmanje 15 turista poginulo u prevrtanju broda kod Vijetnama

Najmanje 11 ranjenih u ruskom napadu na Kijev, Ukrajina tvrdi da je pogodila ruska plovila

Gaza, najveća masovna grobnica: Više od 73.000 mrtvih

Kritičar Kremlja: Ako milion Rusa krene na Crveni trg, Putin je gotov

Trampove riječi duboko su uznemirile Moskvu: Malo je tvrditi da je Kremlj zatečen

Zbog ovog portreta Merkel skočio broj posjetitelja berlinskog muzeja

New York Times tvrdi: Rubio iz Vašingtona upravlja Venecuelom

Evropa razmatra plaćanje naknada za navigacijske usluge u Hormuškom moreuzu

Globus

Hoće li i kod nas poskupiti: Cijene kafe i kakaa naglo porasle zbog straha od klimatskih poremećaja

Tramp i iranski lider razmjenjuju prijetnje dok posrednici pokušavaju spasiti sporazum

Preživio rat u BiH, danas kroz film i svjedočenja upozorava svijet na opasnost od genocida

Tusk najavio Zid sjećanja za žrtve masakra nad Poljacima koji su počinili ukrajinski nacionalisti

Tramp zaprijetio Iranu razornim udarom: Potpuno ćemo vas uništiti!

Istražuje se ubistvo bivše ministrice, policija otkrila nove detalje

Muškarca bik rogom probio kroz lice na trci u Pamploni, povrijeđeno još 12 osoba

U Čikagu dizanjem bh. zastave i intoniranjem himne obilježen 31. godišnjica srebreničkog genocida.

Najmanje 15 turista poginulo u prevrtanju broda kod Vijetnama

Najmanje 11 ranjenih u ruskom napadu na Kijev, Ukrajina tvrdi da je pogodila ruska plovila

Gaza, najveća masovna grobnica: Više od 73.000 mrtvih

Kritičar Kremlja: Ako milion Rusa krene na Crveni trg, Putin je gotov

Trampove riječi duboko su uznemirile Moskvu: Malo je tvrditi da je Kremlj zatečen

Zbog ovog portreta Merkel skočio broj posjetitelja berlinskog muzeja

New York Times tvrdi: Rubio iz Vašingtona upravlja Venecuelom

Evropa razmatra plaćanje naknada za navigacijske usluge u Hormuškom moreuzu