Američki ministar odbrane Pit Hegset objavio je osnivanje zajedničke radne grupe Pentagona i Ministarstva pravde čiji je cilj "identifikovati i krivično goniti" osobe koje medijima "neovlašteno dostavljaju otkrivene osjetljive" informacije. Ovaj potez predstavlja najnoviju eskalaciju napora administracije Donalda Trampa da zaustavi curenje informacija, piše The Guardian.Hegset je u videu objavljenom na društvenoj mreži X rekao da je "radi suzbijanja opasnosti koje predstavljaju curenja informacija" ovlastio ured glavnog pravnog savjetnika Ministarstva odbrane da zatraži i primi sve podatke i podršku potrebnu za istrage o odavanju informacija medijima.- Curenje informacija ugrožava živote. Ovi novi alati i procesi značajno će nam pomoći u zaštiti naših snaga. Sigurnost naše nacije ne može biti predmet pregovaranja za one koji traže naslovnice. Pristup povjerljivim i tajnim informacijama sveto je povjerenje, a oni koji to povjerenje izdaju suočit će se s punom snagom zakona - poručio je Hegset.Hegset je zahvalio i vršiocu dužnosti glavnog državnog tužioca Todu Blanšu "na njegovoj pomoći u ovom važnom projektu", te dodao kako je "ponosan što naša ministarstva sarađuju bliže nego ikada prije".Nova radna grupa osnovana je nakon što je New York Times tokom vikenda objavio da je administracija Donalda Trampa uručila sudske pozive nekolicini novinara tog lista. Pozivi su uslijedili nakon njihovih izvještaja o sigurnosnim problemima povezanim s novim avionom Donalda Trampa, koji je dobio na poklon od Katara.Times je prošle srijede objavio da je Tramp napustio Tursku starim avionom Air Force One umjesto novim avionom, i to na preporuku Tajne službe zbog sigurnosnih razloga. Dan kasnije list je izvijestio da novom avionu nedostaju neke napredne sigurnosne karakteristike koje posjeduje stariji model. Oba teksta zasnivala su se na anonimnim izvorima.<h2>"Šok za svakog Amerikanca"</h2>Times je prekjučer potvrdio da su njegovi novinari dobili sudske pozive kojima se od njih traži da ove sedmice svjedoče pred saveznom velikom porotom na Menhetnu. Prema pisanju lista, prije objave prvog teksta, visoki zvaničnik FBI-a kontaktirao je novinara i višeg urednika.Tražio je da se tekst ne objavi zbog nacionalne sigurnosti, ali je odbio objasniti o kakvom se sigurnosnom problemu radi. Zvaničnik je zatražio i da Times otkrije svoje izvore, što je list odbio. Dejvid MekKro, glavni pravni savjetnik Timesa, osudio je sudske pozive.U izjavi je naveo kako bi "pojava saveznih agenata na pragu novinara trebala šokirati svakog Amerikanca koji vjeruje u Ustav i slobodu štampe koju on štiti". Glasnogovornik Ministarstva pravde izjavio je prekjučer za New York Times da "novinari nisu meta, već oni koji odaju povjerljive informacije".<h2>Ovo nije prvi takav slučaj</h2>- Cijenimo i poštujemo važnu ulogu koju štampa ima u ovoj zemlji, ali Ministarstvo pravde također ima važnu ulogu u osiguravanju da ljudi kojima su povjerene tajne naše nacije s tim informacijama postupaju onako kako se od njih očekuje - dodao je glasnogovornik.National Press Club, organizacija sa sjedištem u Vašingtonu, poručila je da bi sudski pozivi "trebali zabrinuti svakog Amerikanca jer ugrožavaju ustavno pravo javnosti na nezavisnu štampu". Sam New York Times opisao je potez kao "izvanrednu eskalaciju u nastojanjima predsjednika Trampa da prijeti nezavisnim novinskim organizacijama i zastrašuje ih".Ovo nije prvi takav slučaj. Ranije ove godine Ministarstvo pravde pokušalo je dobiti svjedočenje novinara Wall Street Journala i Washington Posta, ali je povuklo sudske pozive nakon što su se novinske kuće pravno usprotivile. U januaru su savezni agenti proveli raciju u domu novinara Washington Posta u okviru istrage o postupanju jednog vladinog dobavljača s povjerljivim dokumentima.

Cilj je grupe "identificirati i kazneno goniti" osobe koje medijima "neovlašteno dostavljaju otkrivene osjetljive" informacije

Tramp će kazneno goniti one koji otkrivaju osljetljve informacije novinarima

Američka vojska objavila je snimak napada pomorskim dronovima na iransku mornaričku bazu Bandar Abbas, gdje se nalazi postrojenje za održavanje podmornica i vojnih brodova.Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćilo je da su u operaciji učestvovala tri besposadna površinska plovila tipa Corsair, koja su korištena kao udarni dronovi. Prema navodima američke vojske, ovo je prvi put da su pomorski dronovi korišteni u napadačkoj borbenoj operaciji SAD-a.Na snimku koji je objavio CENTCOM vide se besposadna plovila kako velikom brzinom prilaze luci, nakon čega dolazi do snažnih eksplozija u području mete.<h2>Ciljevi napada</h2>Iz američke vojske naveli su da su noćni napadi imali za cilj oslabiti sposobnost Irana da nastavi ugrožavati trgovački pomorski saobraćaj.- Napadi izvedeni tokom noći oslabili su sposobnost Irana da nastavi napadati trgovačke brodove - objavio je CENTCOM.Američke vlasti nisu objavile informacije o mogućim žrtvama niti preciznu procjenu pričinjene štete, a nezavisna potvrda razmjera uništenja za sada nije dostupna.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Yesterday, using multiple one-way attack surface drones, CENTCOM forces successfully struck a submarine and ship maintenance facility in Iran. Three Corsair unmanned surface vessels hit the port at Bandar Abbas Naval Base, marking the first time American forces have employed sea… <a href="https://t.co/bOM2kmgRxz">pic.twitter.com/bOM2kmgRxz</a>&mdash; U.S. Central Command (@CENTCOM) <a href="https://x.com/CENTCOM/status/2076679617440530442?ref_src=twsrc%5Etfw">July 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Napad pomorskim dronovima bio je dio šire operacije američkih snaga protiv niza vojnih ciljeva u Iranu. Prema saopćenju CENTCOM-a, mete su uključivale sisteme protuzračne odbrane, obalne radare, raketne i dronske kapacitete, kao i manje vojne brodove.<h2>Incidenti u Hormuzu</h2>U operaciji su, osim pomorskih dronova, korišteni i borbeni avioni, ratni brodovi te napadački zračni dronovi. Vašington tvrdi da je cilj akcije bio smanjiti sposobnost Irana da ugrožava međunarodnu plovidbu kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta.Američki udari uslijedili su nakon incidenta u Hormuškom moreuzu, gdje je pogođen kontejnerski brod GFS Galaxy pod kiparskom zastavom. Sjedinjene Američke Države optužile su iransku Revolucionarnu gardu za napad.Brod je zadobio ozbiljna oštećenja na kormilarnici, a na njemu je izbio požar zbog kojeg nije mogao nastaviti plovidbu. Jedan član posade, državljanin Indije, vodi se kao nestao, dok su ostali članovi posade spašeni.Iranska Revolucionarna garda tvrdila je da je brod pogođen nakon što nije reagovao na upozorenja i pokušao proći rutom koju je Iran označio kao nedopuštenu. Kiparske vlasti saopćile su da je brod pogodio za sada neidentifikovani projektil.

Iz američke vojske naveli su da su noćni napadi imali za cilj oslabiti sposobnost Irana da nastavi ugrožavati trgovački pomorski saobraćaj

SAD objavile snimak prvog napada pomorskim dronovima na iransku bazu

Više od 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva zabilježeno je u evropskim zemljama tokom rekordnog toplotnog talasa koji je krajem juna zahvatio zapadni dio kontinenta, pokazuju podaci mreže EuroMOMO, koju podržavaju Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).Od ukupno 10.650 dodatnih smrtnih slučajeva, više od 9.000 odnosilo se na osobe starije od 65 godina. Podaci obuhvataju sve uzroke smrti u 27 evropskih zemalja tokom sedmice od 22. do 28. juna, kada su Francuska, Španija, Velika Britanija i druge države bilježile rekordno visoke temperature.Naučnici upozoravaju da bi ovakav toplotni talas bio nemoguć bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje doprinose sve češćim i intenzivnijim periodima ekstremnih vrućina.Toplotni talas izazvao je brojne poremećaje širom Evrope, uključujući prekide u snabdijevanju električnom energijom, zatvaranje škola i obaranje temperaturnih rekorda.Prema podacima EuroMOMO-a, Francuska i Belgija bile su jedine zemlje koje su krajem juna zabilježile "vrlo visoku stopu smrtnosti", dok je zasebna studija procijenila da je samo u Engleskoj i Velsu zbog posljedica vrućina tokom maja i juna umrlo oko 2.700 ljudi.

Od ukupno 10.650 smrtnih slučajeva, više od 9.000 odnosilo se na osobe starije od 65 godina

Više od 10.000 ljudi umrlo tokom rekordnog toplotnog talasa u Evropi

Bivši predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad nalazi se u kućnom pritvoru koji mu je odredio obavještajni ogranak Iranske revolucionarne garde nakon što su iranske vlasti, kako se navodi, otkrile značajan dio njegovih kontakata s Izraelom, objavio je The New York Times.Prema opsežnoj istrazi ovog lista, Izrael je godinama vodio tajnu operaciju s ciljem da regrutuje Ahmadinedžada kao obavještajni izvor, a u kasnijoj fazi navodno je planirao da ga postavi na čelo Irana nakon rušenja sadašnje vlasti.U izvještaju se navodi da se jedna od neobičnijih faza operacije dogodila početkom 2024. godine, kada je visoki zvaničnik mađarske vlade zatražio od rektora Univerziteta za javnu službu Ludovika u Budimpešti, Gergelija Delija, da pozove Ahmadinedžada na konferenciju o klimatskim promjenama.Deli je rekao da mu je objašnjeno kako će konferencija zapravo poslužiti kao paravan za tajne razgovore između Ahmadinedžada i izraelskih obavještajnih službi. Uprkos zabrinutosti da bi to moglo narušiti njegov ugled i ugled univerziteta, pristao je poslati poziv jer je smatrao da je "ako imate dva neprijatelja i oni žele razgovarati, najbolje učiniti sve što možete da do tog razgovora dođe".Bivši američki zvaničnici izjavili su da je tadašnji direktor izraelske obavještajne službe Mossad David Barnea lično otputovao u Budimpeštu kako bi se sastao s Ahmadinedžadom.<h2>Tajne isplate</h2>U godinama koje su uslijedile, Izrael je, prema navodima, izvršio nekoliko tajnih isplata Aliju Akbaru Javanfekru, glasnogovorniku Ahmadinedžada, a izraelski agenti su se s njim sastali još nekoliko puta prije početka napada na Iran koji su započeli u februaru.The New York Times navodi da je u februaru kompleks kuća u kojem je živio Ahmadinedžad pogođen u izraelskom zračnom napadu usmjerenom na njegove tjelohranitelje i oklopno vozilo, nakon čega su ga, prema istom izvoru, preuzeli operativci Mossada i odveli u tajnu sigurnu kuću. Iz nje je kasnije otišao iz zasad nepoznatih razloga, a u javnosti se ponovo pojavio tek na sahrani bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija.Prema riječima visokih iranskih zvaničnika, Ahmadinedžad je potom priveden i stavljen u kućni pritvor.Abdolreza Davari, bivši savjetnik i bliski saradnik Ahmadinedžada, izjavio je da bivši predsjednik ne bi sarađivao s Izraelom zbog novca.- Ima novca, ima široku ekonomsku mrežu. To bi učinio zbog moći. Želi biti na vrhu vlasti - rekao je Davari u telefonskom razgovoru za The New York Times.Još jedan Ahmadinedžadov saradnik izjavio je da je bivši predsjednik govorio o svojim ambicijama da uz pomoć stranih sila postane novi vladar Irana, te da je strahovao kako bi rat mogao navesti Sjedinjene Američke Države i Izrael da podrže neku drugu destabilizirajuću ličnost.Nakon što je tri puta diskvalifikovan iz predsjedničke utrke u Iranu, dodao je isti izvor, Ahmadinedžad je izgubio povjerenje u iranski politički sistem.<h2>Ogorčenost režimom</h2>Također je, prema riječima saradnika, osjećao frustraciju i ogorčenost prema pojedinim članovima iranskog režima, uključujući Alija Hamneija.Saradnik je za The New York Times rekao da je Ahmadinedžad ranije izjavljivao kako bi, ukoliko se vrati na vlast, normalizirao odnose s Izraelom kroz Abrahamove sporazume.Podsjećanja radi, početkom rata između Irana i Izraela pojavile su se informacije da je Mahmud Ahmadinedžad navodno ubijen u izraelskim napadima. Ta vijest izazvala je brojne reakcije, ali je kasnije demantovana, nakon što se bivši iranski predsjednik ponovo pojavio u javnosti.Nakon tih navoda Ahmadinedžad je viđen na javnom događaju, čime su opovrgnute informacije o njegovoj smrti.

Bivši predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad nalazi se u kućnom pritvoru, objavio je The New York Times

Uhapšen Mahmud Ahmadinedžad: Optužen za tajne kontakte s Izraelom

Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država dodatno su eskalirale nakon novog vala raketnih i napada dronovima širom Perzijskog zaljeva, što je izazvalo rast cijena nafte i usporilo pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je izvela napade na američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu, kao i na radarske sisteme u Omanu te vojne objekte u Jordanu. U Teheranu tvrde da je riječ o odgovoru na prethodne američke vojne udare, uz poruku da Hormuški moreuz ostaje zatvoren.S druge strane, američka vojska navodi da je gađala iranske sisteme protivzračne odbrane, obalne radare, raketne i bespilotne kapacitete te manja plovila koristeći avione, ratne brodove i dronove.Eksplozije su zabilježene i u iranskom lučkom gradu Bandar Abbasu te na obližnjem ostrvu Kešm, u neposrednoj blizini Hormuškog moreuza.Najnoviji sukobi doveli su u pitanje opstanak privremenog američko-iranskog sporazuma postignutog prošlog mjeseca, kojim je bilo predviđeno ponovno otvaranje moreuza i nastavak pregovora.Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan dio svjetskih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina, ponovo je u središtu sukoba. Cijena nafte Brent porasla je za više od dva posto, dok podaci kompanije "MarineTraffic" pokazuju da je promet brodova kroz ovaj strateški prolaz između 10. i 12. jula pao za oko 52 posto u odnosu na prethodnu sedmicu.Iran je saopćio da s Omanom pokušava uspostaviti zajednički sistem upravljanja plovidbom kroz moreuz, dok Vašington poručuje da američke snage ostaju raspoređene kako bi osigurale slobodu plovidbe.

Cijena nafte Brent porasla je za više od dva posto

Novi sukobi u Perzijskom zaljevu podigli cijene nafte, promet kroz Hormuški moreuz opada

Katastrofalne poplave pogodile su sjevernu kinesku provinciju Hebei i sjeveroistočnu provinciju Liaoning, gdje su bujice poplavile puteve i odnijele veliki broj automobila.Kuandženg, grad sa oko 240.000 stanovnika, nalazi se na obalama rijeke Luan, koja je zbog obilnih padavina naglo nabujala. Vodena bujica pričinila je veliku materijalnu štetu na infrastrukturi, dok lokalne službe za spašavanje ulažu maksimalne napore kako bi evakuisale ugroženo stanovništvo iz poplavljenih područja.

<blockquote class="twitter-tweet">Devastating footage of a severe flash flood completely overwhelming Kuancheng Manchu Autonomous County in Chengde, Hebei, China, last night. Watch as the powerful current sweeps away cars as if they were toys. <a href="https://t.co/XPMp6W1y4K">pic.twitter.com/XPMp6W1y4K</a>&mdash; Weather Monitor (@WeatherMonitors) <a href="https://x.com/WeatherMonitors/status/2076465651347243027?ref_src=twsrc%5Etfw">July 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Obilne kiše koje su pogodile ovaj dio Kine dovele su do izlijevanja rijeka iz korita, što je izazvalo prekid putnih komunikacija. Prema prvim informacijama s terena, vodena stihija nosila je sve pred sobom, uključujući parkirana vozila, dok su brojni putevi postali potpuno neprohodni.Nadležne službe provode intenzivne aktivnosti na sanaciji terena, ali promjenjivi vremenski uslovi dodatno otežavaju napore usmjerene na zaštitu imovine i života stanovništva.

Katastrofalne poplave pogodile su sjevernu kinesku provinciju Hebei i sjeveroistočnu provinciju Liaoning

Video / Rijeke se izlile iz korita i odnijele sve pred sobom: Stanovništvo u panici nakon nezapamćenih bujica

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske organizovalo je u Ankari komemorativni skup povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, uz poruku da očuvanje istine, podrška pravdi i prenošenje sjećanja budućim generacijama predstavljaju zajedničku odgovornost čovječanstva.Skupu u zgradi Ministarstva vanjskih poslova prisustvovali su zamjenik ministra vanjskih poslova Turske i šef za odnose s Evropskom unijom ambasador Mehmet Kemal Bozay, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ankari Mirsada Čolaković, kao i drugi zvaničnici.Nakon minute šutnje intonirane su himne Turske i Bosne i Hercegovine, a prikazan je i dokumentarni film TRT Worlda o genocidu u Srebrenici.<h2>Jedan od temelja stabilnosti Balkana</h2>Obraćajući se na komemoraciji, Bozay je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija rezolucijom od 23. maja 2024. godine proglasila 11. juli Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.Dodao je da se, u skladu s predsjedničkom uredbom, 11. juli obilježava i u Turskoj kao Dan sjećanja na genocid, navodeći da Ministarstvo vanjskih poslova od 2024. godine organizuje komemorativne programe.- Okupili smo se kako bismo sačuvali istinu, podržali potragu za pravdom i prenijeli budućim generacijama sjećanje povjereno zajedničkoj savjesti čovječanstva. Genocid u Srebrenici nije samo jedna od najmračnijih stranica historije Bosne i Hercegovine, već i zajedničke memorije Evrope i cijelog čovječanstva - rekao je Bozay.On je naglasio da zločin počinjen 11. jula 1995. godine u gradu koji su Ujedinjene nacije proglasile zaštićenom zonom predstavlja primjer razornih posljedica mržnje, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma.Bozay je istakao da je, prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, ono što se dogodilo u Srebrenici pravno utvrđeno i nesporno predstavlja genocid.- Negiranje ove činjenice ili predstavljanje genocida kao nekakve simbolične pobjede nanosi štetu zajedničkoj savjesti čovječanstva - poručio je Bozay, dodajući da svake godine u Potočarima na vječni počinak ispraćaju novoidentifikovane žrtve, što podsjeća da se od pravde, i kada kasni, ne smije odustati.Govoreći o aktuelnim izazovima u svijetu, Bozay je ukazao na rast govora mržnje, ksenofobije, islamofobije, etničke diskriminacije i događaje u Gazi, ocijenivši da čovječanstvo nije izvuklo dovoljne pouke iz prošlosti.- Turska i dalje mir Bosne i Hercegovine vidi kao jedan od temelja stabilnosti Balkana. Naša podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine je principijelna i nepokolebljiva - rekao je Bozay.On je dodao da Ankara pažljivo prati razvoj događaja u BiH koji otežavaju funkcionisanje državnih institucija, dovode u pitanje ustavni poredak i narušavaju društveno povjerenje.Bozay je upozorio da podjele, jednostrani potezi i pokušaji političkog profitiranja na ranama iz prošlosti nisu ni u čijem interesu.- Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove podjele, već snažnije institucije, više dijaloga i jačanje međusobnog povjerenja - kazao je.<h2>Negiranje genocida nije sloboda izražavanja</h2>Ambasadorica BiH u Ankari Mirsada Čolaković zahvalila je Turskoj na, kako je navela, principijelnoj i kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini.- Najiskrenije zahvaljujem Republici Turskoj na njenoj principijelnoj i odlučnoj podršci Bosni i Hercegovini. To što zajedno obilježavamo genocid u Srebrenici jedan je od najznačajnijih pokazatelja te podrške - rekla je Čolaković.Ona je podsjetila da je prije 31 godinu u Srebrenici, koja je bila proglašena sigurnom zonom UN-a, ubijeno više od 8.000 ljudi samo zato što su bili Bošnjaci i muslimani.- Dok su srebrenički muškarci i dječaci ukrcavani u autobuse i odvođeni u šume kako bi bili sistematski pogubljeni, lideri moćnih zemalja svijeta šutjeli su. Svijet je nijemo posmatrao ono što se događalo - kazala je ambasadorica.Istakla je da su porodice žrtava izgubile ne samo svoje najbliže, već i vjeru da međunarodno pravo može zaštititi one kojima je zaštita najpotrebnija.Čolaković je naglasila da je genocid u Srebrenici potvrđen hiljadama dokaza, svjedočenja, forenzičkih analiza i DNK nalaza.Ukazala je i na pojave veličanja počinilaca zločina, podizanja spomenika njima i objavljivanja navodno naučnih radova kojima se pokušava umanjiti obim zločina.- Negiranje genocida nije sloboda izražavanja, već nastavak zločina drugim sredstvima - poručila je Čolaković.Dodala je da nijedan zločin ne može postati temelj političkog ponosa i da se nijedna sudska presuda ne može promijeniti propagandom.

Zvaničnici Turske i BiH poručili da je genocid u Srebrenici jedna od najmračnijih stranica evropske i svjetske historije

Ministarstvo vanjskih poslova Turske obilježilo godišnjicu genocida u Srebrenici: Istina i sjećanje su obaveza čovječanstva

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je iranski ajatolah Modžtaba Hamnei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, "90 posto gotov", dodajući da su najviši vojni komandanti Irana ubijeni.- Hamnei je gotov, sin je 90 posto gotov - rekao je Tramp za Fox News.U razgovoru za američku televiziju Tramp je istakao da su iranski lideri ubijeni, kao i da je uništena ratna infrastruktura Islamske Republike.- Nemaju mornaricu, nemaju zračne snage, sve je nestalo. Njihova protivzračna odbrana je uništena, njihovi lideri su svi ubijeni, njihovi najbolji lideri su ubijeni - naveo je Tramp.Modžtaba Hamnei nije se pojavljivao u javnosti od američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, a nakon preuzimanja vodeće pozicije u Iranu obraćao se posredno, odnosno putem saopćenja.Nakon smrti Alija Hamneija u američkim i izraelskim zračnim napadima početkom ove godine, muškarac s crnom maskom preko lica i crnim kačketom viđen je u prvom redu tokom molitve na sahrani.Njegov izgled izazvao je spekulacije da je riječ o Modžtabi, međutim, prema navodima Iran Internationala, riječ je o Mohamedu Džavadu Hamneiju, najstarijem unuku Alija Hamneija. Prema tom izvještaju, Mohamed Džavad je sin Mostafe Hamneija, najstarijeg sina Alija Hamneija.Navodi se da je zadobio teške opekotine na licu i druge ozbiljne povrede tokom američko-izraelskih napada 28. februara, u kojima je stradao iranski lider.Iran International navodi da je upravo zbog tih povreda Mohamed Džavad tokom sahrane nosio crnu masku preko lica.

U razgovoru za američku televiziju Tramp je istakao da su iranski lideri ubijeni, kao i da je uništena ratna infrastruktura Islamske Republike

Tramp tvrdi: Sin ubijenog Alija Hamneija je "90 posto gotov"

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države za osiguravanje plovidbe Hormuškim moreuzom naplaćivati naknadu od 20 posto na sav teret koji prolazi tim pomorskim putem.Nije precizirao na koju bi osnovicu ta stopa bila obračunavana, ko bi tačno plaćao naknadu niti na koji način bi Vašington provodio naplatu.- Hormuški moreuz je otvoren i ostat će otvoren, s Iranom ili bez njega - objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.<h2>Čuvar Hormuškog moreuza</h2>Tramp je najavio i ponovno uvođenje onoga što je nazvao "iranskom blokadom". Prema njegovim riječima, ta mjera odnosila bi se samo na iranske brodove i plovila kompanija koje posluju s Iranom, dok bi ostale države i dalje mogle slobodno koristiti moreuz.- Sjedinjene Američke Države od sada će biti poznate kao 'čuvar Hormuškog moreuza' - napisao je Tramp.

Dodao je da će SAD tražiti naknadu za troškove osiguravanja slobodne plovidbe."Radi pravednosti bit će nam nadoknađeni svi troškovi potrebni za pružanje sigurnosti i zaštite u ovom veoma nestabilnom dijelu svijeta, po stopi od 20 posto na sav teret koji se prevozi", objavio je."Proces i uspostava sistema počinju odmah", dodao je.<h2>Ranije govorio o "mnogo novca"</h2>Tramp je ranije tokom dana u telefonskom razgovoru za emisiju Fox &amp; Friends rekao da bi SAD vjerovatno preuzele upravljanje Hormuškim moreuzom te da bi druge države Vašingtonu plaćale "mnogo novca" za njegovu zaštitu.- Mi ćemo ga čuvati. Bit ćemo plaćeni za njegovo čuvanje, mnogo novca. Želimo da nam se nadoknadi to što svoje ljude izlažemo opasnosti - rekao je.Tada nije naveo koliku bi naknadu SAD tražio niti na koji način bi ona bila naplaćivana. U novoj objavi prvi put je spomenuo stopu od 20 posto, ali nije objasnio pravnu osnovu, način naplate niti institucije koje bi provodile takav sistem.<h2>Novi američki i iranski napadi</h2>Trampove izjave uslijedile su nakon nove snažne razmjene napada američkih i iranskih snaga.Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je snimak napada na postrojenje za održavanje podmornica i brodova u Iranu. Prema navodima CENTCOM-a, u napadu su korišteni jednosmjerni napadni morski dronovi.Tri besposadna površinska plovila Corsair pogodila su luku u pomorskoj bazi Bandar Abas. CENTCOM navodi da je to prvi put da su američke snage koristile morske dronove u borbenoj operaciji.- Sinoćnji napadi oslabili su sposobnost Irana da nastavi napadati trgovačke brodove - saopćio je CENTCOM.Iran je tokom vikenda i danas raketama i dronovima napadao američke vojne objekte u više zaljevskih država, dok je američka vojska gađala iranske sisteme protuzračne odbrane, obalne radare, raketne i bespilotne kapacitete te manja plovila.Iran je u subotu ponovo objavio da je zatvorio Hormuški moreuz nakon, kako tvrdi, neovlaštenog prolaska jednog plovila. Teheran je potom saopćio da će prolazak ostati obustavljen dok se ponovo ne uspostave "stabilnost i mir".SAD, s druge strane, tvrdi da Iran ne kontroliše moreuz te da su američke snage raspoređene kako bi osigurale slobodnu plovidbu.

Hormuški moreuz je otvoren i ostat će otvoren, s Iranom ili bez njega, poručio je

Tramp: Hormuški moreuz je otvoren, SAD će naplaćivati 20 posto na sav teret koji prođe

Centralni štab Hatam el Anbija iranske IRGC poručio je da Teheran neće dozvoliti Sjedinjenim Američkim Državama da se miješaju u upravljanje Hrmuškim moreuzom, upozoravajući da bi širenje rata u regionu ugrozilo sve zemlje Bliskog istoka.U saopštenju Centralnog štaba Hatam el Anbija navodi se da Iran "ni u kojem slučaju" neće dozvoliti SAD-u da intervenišu u upravljanju Hormuškim moreuzom.- Odgovornost za nesigurnost i širenje kruga rata u regionu snose Sjedinjene Američke Države i zemlje koje sarađuju s njihovom vojskom - navodi se u saopštenju, prenosi Al Jazeera.Iran je upozorio da bi, kako je navedeno, "američke avanture i pokušaji miješanja u upravljanje Ormuskim moreuzom" mogli ozbiljno ugroziti bezbjednost regiona, međunarodnu trgovinu i prolazak brodova.- Ukoliko se rat u regionu proširi, njegov plamen zahvatiće sve zemlje tog područja - poručio je Centralni štab Hatam el Anbija.

Hatam el Anbija saoštio je da Iran "ni u kojem slučaju" neće dozvoliti SAD-u da intervenišu u upravljanju Hormuškim moreuzu

Teheran poslao jezivu poruku: "Plamen rata progutat će cijeli region"

Austrijski ministar finansija Markus Marterbauer boluje od raka i u naredna tri mjeseca biće podvrgnut liječenju, ali će ostati na funkciji i nastaviti da obavlja svoj posao, navodi se u saopštenju koje je njegovo ministarstvo objavilo danas.Marterbauer, 61-godišnji ekonomista kojeg su u vladu doveli socijaldemokrati, prema istraživanjima javnog mnjenja najpopularniji je ministar u vladajućoj tročlanoj koaliciji predvođenoj konzervativnom Narodnom partijom.On je bio smireno lice zahtjevnih napora da se budžetski deficit zemlje vrati u okvire ograničenja Evropske unije od tri posto bruto domaćeg proizvoda, dok su njegova stranka i ostale vladajuće partije istovremeno nastavile da gube podršku u korist krajnje desničarske Slobodarske partije.-Dijagnostikovan mi je limfom. To je bolest koja danas, zahvaljujući obimnim istraživanjima i kvalitetnom austrijskom zdravstvenom sistemu, ima veoma dobre izglede za izlječenje. Međutim, važno je da odmah započnem odgovarajuće liječenje -rekao je Marterbauer.- Tretmani će predstavljati dodatne obaveze u mom službenom rasporedu i zbog toga će povremeno biti potrebno da se neki sastanci pomjere. Ipak, liječenje će biti organizovano na takav način da ću moći u potpunosti izvršavati svoje dužnosti i obaveze - dodao je.U saopštenju nije navedeno od koje vrste limfoma Marterbauer boluje niti kakvu će terapiju primati, a portparol ministarstva odbio je da iznese dodatne informacije.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Finanzminister Markus Marterbauer hat Krebs – diese Diagnose hat er am Montag bekannt gegeben. Er will seine Geschäfte dennoch weiterführen.<a href="https://t.co/bV88GCUo26">https://t.co/bV88GCUo26</a> <a href="https://t.co/W5ikl0lyPO">pic.twitter.com/W5ikl0lyPO</a>&mdash; Kronen Zeitung (@krone_at) <a href="https://x.com/krone_at/status/2076596708637622346?ref_src=twsrc%5Etfw">July 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Tretmani će predstavljati dodatne obaveze u mom službenom rasporedu i zbog toga će povremeno biti potrebno da se neki sastanci pomjere. Ipak, liječenje će biti organizovano na takav način da ću moći u potpunosti izvršavati svoje dužnosti i obaveze - dodao je.U saopštenju nije navedeno od koje vrste limfoma Marterbauer boluje niti kakvu će terapiju primati, a portparol ministarstva odbio je da iznese dodatne informacije.

Markus Marterbauer saopštio je da će u naredna tri mjeseca biti podvrgnut liječenju, ali da će uprkos dijagnozi nastaviti da radi

Austrijski ministar finansija boluje od raka

Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdoan izjavio je u ponedjeljak da Turska čini i da će činiti sve što je potrebno kako bi spriječila ponavljanje stradanja kakvo se dogodilo tokom genocida u Srebrenici.Obraćajući se nakon sjednice kabineta kojom je predsjedavao u Ankari, Erdoan je rekao da će Turska nastaviti raditi na uspostavi “stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine u kojoj ljudi različitih vjera, kultura i etničkih identiteta žive zajedno u miru".Govoreći o NATO samitu održanom 7. i 8. jula u glavnom gradu Turske, Erdoan je kazao da je Ankara uspješnim organizovanjem “historijskog samita“ dodatno povećala svoju međunarodnu vidljivost.Erdoan je ocijenio da je samit bio jedan od najpraćenijih NATO samita u medijima u poređenju s ranijim sastancima Alijanse kojima je prisustvovao, navodeći da je pokazao svu veličinu duboko ukorijenjene državne tradicije Turske.Dodao je da je u trenutku kada je "stari poredak na intenzivnoj njezi, a novi sistem prolazi kroz porođajne bolove", predsjednički kompleks u Ankari postao centar globalne diplomatije.

Poručio je da će Ankara nastaviti podržavati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, te ocijenio NATO samit u Ankari diplomatskim uspjehom

Erdoan: Turska će učiniti sve da spriječi ponavljanje stradanja poput genocida u Srebrenici

Na polju u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg dogodila se teška nesreća u kojoj je 70-godišnji poljoprivrednik slučajno kombajnom pregazio svoju 65-godišnju suprugu, piše Agrarheute.Prema saopćenju Policijske uprave Reutlingen, nesreća se dogodila u petak navečer oko 21:30 sati na polju uz magistralnu cestu u mjestu Ammerbuch-Reusten.Sedamdesetogodišnji poljoprivrednik u večernjim je satima obavljao žetvu kombajnom. U jednom trenutku prišla mu je supruga kako bi mu, zbog vrućine koja je toga dana vladala, predala piće.Dok se naginjao prema naprijed kako bi uzeo piće, muškarac je, prema navodima policije, nenamjerno aktivirao upravljačku komandu kombajna. Teška poljoprivredna mehanizacija tada se pokrenula, a budući da se njegova supruga nalazila neposredno uz mašinu, kombajn ju je pregazio.Žena je pritom zadobila veoma teške povrede noge. Na mjesto događaja ubrzo je stigla hitna medicinska pomoć, čiji su uposlenici unesrećenoj pružili prvu pomoć, nakon čega je vozilom hitne pomoći prevezena u bolnicu na dalje liječenje.Policija je pokrenula istragu kako bi utvrdila sve okolnosti ove nesreće, za koju se zasad smatra da je posljedica nesretnog slučaja tokom obavljanja poljoprivrednih radova.

Prema saopćenju Policijske uprave Reutlingen, nesreća se dogodila u petak navečer oko 21:30 sati na polju uz magistralnu cestu 

Kombajnom pregazio suprugu dok mu je donosila piće

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) saopćilo je da je u jučerašnjim napadima na Iran koristilo "jednokratne napadačke bespilotne letjelice, ali po prvi put i jednokratne napadačke pomorske dronove".U saopćenju nije navedeno o kojim se tačno vrstama dronova radi niti koliko ih je upotrijebljeno tokom operacije.<h2>Bespilotne letjelice već ranije korištene</h2>Američke napadačke bespilotne letjelice već su korištene na početku rata s Iranom, kada je CENTCOM rasporedio bespilotni sistem Low-cost Unmanned Combat Attack System (LUCAS), koji predstavlja američku verziju iranskih dronova Šahed 136, kakve je Rusija u velikoj mjeri koristila u ratu protiv Ukrajine.- Ovi jeftini dronovi, razvijeni po uzoru na iranske dronove Šahed, sada donose američku odmazdu - objavio je tada CENTCOM na društvenim mrežama.<h2>Godinama razvijaju pomorske dronove</h2>- Kada je riječ o pomorskim dronovima, Sjedinjene Američke Države posljednjih godina eksperimentirale su s nekoliko različitih tipova - izjavio je za CNN vojni analitičar Karl Šuster, bivši direktor Zajedničkog obavještajnog centra američkog Pacifičkog zapovjedništva.- Najprikladnije za jednokratne napade je besposadno površinsko plovilo klase Fleet - rekao je Šuster.Objasnio je da su ta plovila prvobitno razvijena za protuminske operacije i borbu protiv podmornica, ali da se zahvaljujući brzini većoj od 60 kilometara na sat mogu prilagoditi za jednokratne, odnosno "samoubilačke" napade.- Skupa su, cijena im prelazi dva miliona dolara po plovilu, ali ih je vrlo teško zaustaviti - rekao je Šuster, dodajući da su i besposadna plovila i bespilotne letjelice LUCAS projektovani tako da mogu biti raspoređeni s američkih obalnih borbenih brodova.

U jučerašnjim napadima na Iran koristili su "jednokratne napadačke bespilotne letjelice, ali po prvi put i jednokratne napadačke pomorske dronove"

Amerikanci upotrijebili novo oružje protiv Irana

Ruske vlasti uhapsile su opozicionog političara Borisa Nadeždina, koji je prošle sedmice proglašen "stranim agentom", čime mu je zabranjeno učešće na parlamentarnim izborima zakazanim za septembar.Vijest o hapšenju objavilo je njegovo tajništvo, navodeći da su ga pripadnici policije izveli iz njegove kuće i odveli u policijsku stanicu u zapadnom dijelu Moskve. Razlog hapšenja za sada nije poznat.Nadeždin je prošle godine pokušao učestvovati na predsjedničkim izborima, obećavajući da će, ukoliko pobijedi Vladimira Putina, odmah zaustaviti rat u Ukrajini i raditi na normalizaciji odnosa sa Zapadom. Ipak, kandidatura mu je odbijena uz obrazloženje da dio prikupljenih potpisa nije bio validan.Rusko Ministarstvo pravde ranije ga je optužilo za širenje lažnih informacija o vlastima i pozivanje na neodobrene proteste. Uprkos tome, Nadeždin je poručivao da će nastaviti političku borbu i kandidovati se za Državnu dumu. U Rusiji se hapšenje tumači kao novi pritisak na opoziciju i njene predstavnike.

Proglašen je "stranim agentom" zbog čega mu je zabranjeno učešće na parlamentarnim izborima zakazanim za septembar

Novi udar na rusku opoziciju: Uhapšen poznati kritičar Putinovog rata

Predsjednik SAD-a Donald Tramp predložio je da sestra pokojnog senatora Lindzija Grejema preuzme upražnjeno mjesto koje je ostalo nakon njegove iznenadne smrti.- Preporučio sam guverneru Henriju Mekmasteru divnu sestru Lindzija Grejema, Darlin, da obavlja dužnost privremene senatorke velike države Južna Karolina - napisao je Tramp na društvenim mrežama.- Ovo bi bila sjajna počast Lindziju, koji ju je mnogo volio - dodao je.Očekuje se da će Mekmaster kasnije danas govoriti o preminulom senatoru i upražnjenom mjestu u Kongresu koje je ostalo nakon njegove smrti.Lindzi i Darlin Grejem bili su izuzetno bliski. Nakon što su njihovi roditelji preminuli u razmaku od 15 mjeseci tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tada 21-godišnji Lindzi Grejem zakonski je usvojio svoju maloljetnu sestru i učestvovao u njenom odgoju.

Tramp će kazneno goniti one koji otkrivaju osljetljve informacije novinarima

SAD objavile snimak prvog napada pomorskim dronovima na iransku bazu

Više od 10.000 ljudi umrlo tokom rekordnog toplotnog talasa u Evropi

Uhapšen Mahmud Ahmadinedžad: Optužen za tajne kontakte s Izraelom

Novi sukobi u Perzijskom zaljevu podigli cijene nafte, promet kroz Hormuški moreuz opada

Video / Rijeke se izlile iz korita i odnijele sve pred sobom: Stanovništvo u panici nakon nezapamćenih bujica

Ministarstvo vanjskih poslova Turske obilježilo godišnjicu genocida u Srebrenici: Istina i sjećanje su obaveza čovječanstva

Tramp tvrdi: Sin ubijenog Alija Hamneija je "90 posto gotov"

Tramp: Hormuški moreuz je otvoren, SAD će naplaćivati 20 posto na sav teret koji prođe

Teheran poslao jezivu poruku: "Plamen rata progutat će cijeli region"

Austrijski ministar finansija boluje od raka

Erdoan: Turska će učiniti sve da spriječi ponavljanje stradanja poput genocida u Srebrenici

Kombajnom pregazio suprugu dok mu je donosila piće

Amerikanci upotrijebili novo oružje protiv Irana

Novi udar na rusku opoziciju: Uhapšen poznati kritičar Putinovog rata

Tramp otkrio iznenadnog kandidata koji će zamijeniti Lindzija Grejema

Globus

Tramp će kazneno goniti one koji otkrivaju osljetljve informacije novinarima

SAD objavile snimak prvog napada pomorskim dronovima na iransku bazu

Više od 10.000 ljudi umrlo tokom rekordnog toplotnog talasa u Evropi

Uhapšen Mahmud Ahmadinedžad: Optužen za tajne kontakte s Izraelom

Novi sukobi u Perzijskom zaljevu podigli cijene nafte, promet kroz Hormuški moreuz opada

Video / Rijeke se izlile iz korita i odnijele sve pred sobom: Stanovništvo u panici nakon nezapamćenih bujica

Ministarstvo vanjskih poslova Turske obilježilo godišnjicu genocida u Srebrenici: Istina i sjećanje su obaveza čovječanstva

Tramp tvrdi: Sin ubijenog Alija Hamneija je "90 posto gotov"

Tramp: Hormuški moreuz je otvoren, SAD će naplaćivati 20 posto na sav teret koji prođe

Teheran poslao jezivu poruku: "Plamen rata progutat će cijeli region"

Austrijski ministar finansija boluje od raka

Erdoan: Turska će učiniti sve da spriječi ponavljanje stradanja poput genocida u Srebrenici

Kombajnom pregazio suprugu dok mu je donosila piće

Amerikanci upotrijebili novo oružje protiv Irana

Novi udar na rusku opoziciju: Uhapšen poznati kritičar Putinovog rata

Tramp otkrio iznenadnog kandidata koji će zamijeniti Lindzija Grejema