Dok se u Zalivu nastavljaju diplomatski napori iza zatvorenih vrata, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) se na domaćem terenu suočava s ozbiljnim gubitkom podrške za nastavak rata u Iranu.&nbsp;Pukotine unutar oba doma američkog parlamenta pokazuju da predsjednik vidno gubi podršku zakonodavne vlasti.Nakon opozicione Demokratske stranke, otpor njegovoj vanjskoj politici se sada ubrzano širi i među njegovim republikancima. Zakonodavci u Vašingtonu su pokrenuli hitne korake da predsjedniku „vežu ruke“ i zaustave sukob. Američka opozicija, ali i sve više republikanaca, nazivaju američko-izraelski napad na Iran, "ratom po izboru" (War of choice).U vojnoj terminologiji je to suprotnost „rata iz nužde“ (War of necessity), u koji država ulazi jer je njena teritorija, suverenitet ili goli opstanak ugrožen napadom, pa nema drugog izbora osim borbe.<h2>Udarac u Senatu</h2>Tramp je prvi otvoreni udarac doživio u Senatu, koji je sa 50 glasova "za" i 47 "protiv" usvojio Rezoluciju o ratnim ovlaštenjima (War Powers Resolution), i zahtijevao hitno okončanje operacija u Iranu, za koje ne postoji eksplicitno odobrenje Kongresa. Ključni momenat ovog glasanja je bio „prebjeg“ četiri republikanska senatora, koji su okrenuli leđa predsjedniku i Bijeloj kući, te na glasanju stali uz demokrate. <h2>Predstavnički dom</h2>Situacija je toliko kritična i u Predstavničkom domu, da su republikanski lideri u četvrtak morali odgoditi već zakazano glasanje o istoj rezoluciji za juni. Vodstvo stranke je shvatilo da nema većinu za odbranu predsjednika, zbog odsustva nekoliko lojalnih zastupnika, kao i spremnosti dijela republikanaca da podrže blokadu rata. Autor rezolucije, demokrata Gregori Miks (Gregory Meeks), optužio je administraciju za političko spletkarenje, potvrdivši da je opozicija imala osiguranu pobjedu. Osim političkog otpora, glavni pokretač pobune u Kongresu jeste astronomska cijena sukoba koja stvara ogroman pritisak javnosti. <h2>Troškovi rata</h2>Prema zvaničnim podacima Pentagona, direktni troškovi su dostigli 29 milijardi dolara. Međutim, unutrašnje procjene obavještajne zajednice, koje je prenio američki CBS, govore o realnoj cifri od blizu 50 milijardi dolara. Senator Berni Sanders (Bernie) upozorio je da bi dugoročni troškovi, uz rast cijena, kamate i brigu o veteranima, mogli premašiti jedan bilion, odnosno hiljadu milijardi dolara. To je upalilo alarme među kongresmenima, jer Pentagon istovremeno traži rekordan odbrambeni budžet od 1,5 biliona dolara za 2027. godinu.Tramp, uprkos svemu, nastavlja s oštrom retorikom i poručuje da bilo kakav mirovni sporazum mora uključivati američko preuzimanje i uništavanje iranskog obogaćenog uranijuma. Predsjednik je dodatno zakomplikovao situaciju, otvorivši front na Karibima, najavom vojne intervencije na Kubi.<h2>Iran pregovara o uslovima mira i ne odustaje od nuklearnog programa</h2>Iranski predsjednik Masud Pežeskijan (Masoud Pezeshkian) je na mreži X poručio da su Trampovi pokušaji da prijetnjama prisili Teheran na predaju „čista iluzija". Pregovori se vode uz posredovanje pakistanskog maršala Asima Munira.&nbsp;

Državni sekretar Marko Rubio (Marco) upozorava da bi iransko ustrajavanje na naplati tranzitnih taksi u Hormuškom moreuzu učinilo diplomatski dogovor nemogućim.&nbsp;Iranska agencija IRNA pak prenosi da Mornarica IRGC-a uspješno koordinira prolaz trideset do četrdeset trgovačkih brodova kroz moreuz, što je znak da američki pokušaj blokade Hormuza ne funkcioniše.&nbsp;

Američki predsjednik popušta u Iranu, dok podrška Kongresa slabi

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Vojnici brigade „Black Jack“ početkom maja su u Fort Hudu (Fort Hoodu) u Teksasu ritualno smotali i spakovali zastave svoje jedinice, dok se 4.000 pripadnika te oklopne formacije pripremalo za razmještaj u Poljsku, piše <a href="https://www.economist.com/europe/2026/05/19/europes-secret-plan-b-to-replace-nato">The Economist</a>.<h2>Ruska prijetnja</h2>Njihova misija bila je pomoći u odbrani NATO od ruske prijetnje.&nbsp;- Kada se oklopna brigadna borbena grupa razmjesti naprijed, to šalje jasan i nedvosmislen signal - rekao je na ceremoniji general Tomas Felti (Thomas Feltey), komandant divizije.&nbsp;Manje od dvije sedmice kasnije, Amerika je poslala suprotan signal: razmještaj je otkazan.&nbsp;Bio je to drugi put u tom mjesecu da je Donald Tramp (Trump) najavio smanjenje američkog vojno prisustva u Evropi. Ranije je rekao da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke i još više s drugih mjesta, izražavajući time bijes zbog izostanka evropske podrške njegovom ratu u Iranu.<h2>Privrženost NATO</h2>Od početka drugog mandata, Tramp dovodi u pitanje svoju privrženost NATO i klauzulu o kolektivnoj odbrani iz člana 5. To je podstaklo odavno zakašnjelo povećanje evropskih izdataka za odbranu.Ipak, u posljednjim mjesecima otišao je još dalje: najavio je neočekivane smanjenja broja vojnika i otkazao razmještaj jedinice s krstarećim raketama u Njemačku, koja je trebala popuniti važnu prazninu u evropskoj odbrani.&nbsp;Ubrzano povlačenje srušilo je evropsku pretpostavku da će kontinent imati vremena da izgradi vlastite snage i zamijeni ključne američke kapacitete podrške, poput obavještajnih i izviđačkih sredstava.&nbsp;<h2>Ogromna potrošnja raketa</h2>Ogromna američka potrošnja raketa u Iranu odgađa isporuke evropskim saveznicima i Ukrajini, dok Amerika obnavlja vlastite zalihe.Neki u NATO, potreseni Trampovom januarskom prijetnjom da će Danskoj oteti Grenland, strahuju da Amerika u ratu s Rusijom ne bi samo mogla ostati po strani već i aktivno ometati odgovore drugih članica.&nbsp;Ta se mogućnost smatra malo vjerovatnom. Međutim, razgovori s visokim oficirima i odbrambenim zvaničnicima iz nekoliko zemalja NATO prvi put otkrivaju koliko ozbiljno shvataju taj rizik.&nbsp;Neke evropske oružane snage izrađuju tajne planove za borbu bez američke pomoći, pa čak i bez velikog dijela NATO komandno-kontrolne infrastrukture.&nbsp;- Kriza s Grenlandom bila je poziv na buđenje - kaže jedan švedski odbrambeni zvaničnik.&nbsp;- Shvatili smo da nam treba plan B. Nijedan od zvaničnika s kojima smo razgovarali nije želio govoriti javno, iz straha da bi time mogao ubrzati američki odlazak, dodaje on.- Mark Rutte, generalni sekretar NATO, „doslovno je zabranio da se o tome govori jer smatra da bi to moglo doliti ulje na vatru“, kaže jedan insajder.&nbsp;<h2>Čija komanda?</h2>Kada je Mati Pesu (Matti Pesu) s Finskog instituta za međunarodne odnose prošle godine bio koautor rada koji je zagovarao plan B, finski zvaničnici poricali su da se takva mogućnost uopće razmatra.&nbsp;Ali hitnost prijetnje navela je nekoliko zemalja da počnu razmišljati o tome kako bi se, i pod čijom komandom, Evropa borila ako bi NATO „zatajio“, kako se izrazio jedan zvaničnik.&nbsp;- Kakav lanac komandovanja možete koristiti ako Amerika blokira NATO - pita drugi odbrambeni zvaničnik.To pitanje zadire u samu srž uspjeha saveza. Većina vojnih koalicija liči na školsku muzičku probu: svaka zemlja dođe, udara u svoj bubanj otprilike u ritmu s drugima i potom ode.&nbsp;NATO je, nasuprot tome, zamišljen kao simfonijski orkestar koji vodi jedan dirigent: vrhovni saveznički komandant za Evropu (SACEUR), američki general koji istovremeno komanduje američkim snagama u Evropi.&nbsp;<h2>Hiljade ljudi čekaju</h2>Da bi vodio taj orkestar, SACEUR ima sigurne komunikacijske veze s mrežom stalnih podređenih štabova, u kojima hiljade ljudi čekaju spremne da reagiraju čim rat počne.- Američko vodstvo je ljepilo koje savez drži na okupu - kaže Luiz Simon (Luis Simón), direktor Centra za sigurnost, diplomatiju i strategiju na Slobodnom univerzitetu u Briselu.&nbsp;- Bez njega bismo vjerovatno vidjeli fragmentaciju sistema odvraćanja, dodaje on.Zato plan B zahtijeva više od nabavke oružja; podrazumijeva stvaranje strukture pod kojom bi se Evropljani borili. Njegovu jezgru, barem u sjevernoj Evropi, vjerovatno bi činila koalicija baltičkih i nordijskih zemalja, uz Poljsku.&nbsp;Te zemlje uglavnom dijele slične vrijednosti i sve se boje Rusije. Nekoliko većih evropskih članica NATO, poput Britanije, Francuske i Njemačke, ima u Baltiku male isturene snage, čija bi uloga bila da napad na njih pokrene širi saveznički odgovor.&nbsp;- Zato je vrlo vjerovatno da bi bile uvučene u bilo kakav sukob. Možda bi se trećina članica NATO „borila od prvog dana“, bez obzira na to da li je član 5 aktiviran, kaže Edvard Arnold (Edward Arnold) iz RUSI, londonskog instituta za sigurnosne studije.&nbsp;- Niko ne bi čekao da Portugalci dođu u Sjevernoatlantsko vijeće (najviše tijelo za odlučivanje u NATO-u) da raspravljaju - kaže on.<h2>Alternativne strukture</h2>Jedna od najčešće spominjanih alternativnih komandnih struktura jeste koalicija pod britanskim vodstvom, sastavljena od deset uglavnom baltičkih i nordijskih zemalja, poznata kao Zajedničke ekspedicione snage, odnosno JEF, sa stalnim štabom u blizini Londona.&nbsp;Britanija i šest drugih članica NATO osnovale su JEF 2014. godine.&nbsp;Prvobitno je zamišljen kao dopuna većem savezu, sposobna da u kratkom roku osigura snage visoke spremnosti za okolnosti koje ne dostižu prag člana 5.&nbsp;Njegov djelokrug se proširio kada su se Švedska i Finska pridružile koaliciji 2017. godine, nekoliko godina prije nego što su podnijele zahtjev za članstvo u NATO.&nbsp;Danas se JEF posmatra kao način da se zaobiđe jedna od slabosti NATO: bilo koja članica može blokirati aktiviranje člana 5, za što je potrebna jednoglasna odluka.&nbsp;<h2>Obavještajne sposobnosti</h2>Kako je 2023. godine rekao tadašnji komandant JEF, britanski general-major Džim Moris (Jim Morris), ta koalicija „može reagirati na situacije bez čekanja konsenzusa“. Već je nekoliko puta aktivirana, za vježbe i pomorske patrole.- JEF je najuhodanija alternativa - kaže Arnold.&nbsp;Njegov štab već ima obavještajne, planske i logističke sposobnosti, napominje on. Ima i vlastite sigurne komunikacijske mreže koje, iako ograničene, ne zavise od NATO.&nbsp;Britansko članstvo u koaliciji pruža i određeni stepen nuklearnog odvraćanja.Ipak, JEF je i dalje prvenstveno usmjeren na nordijski i baltički prostor. U njemu nema velikih sila poput Francuske, Njemačke i Poljske.&nbsp;<h2>Zabrinuti zbog britanaca</h2>Neki saveznički zvaničnici zabrinuti su zbog britanske odbrambene spremnosti: nedovoljno finansiranje ostavilo je Britaniju s malo brodova, podmornica i vojnih jedinica spremnih za brzo razmještanje. „Engleska je svima omiljeni dajdža“, kaže jedan zvaničnik.&nbsp;- Ali pati od sindroma Downton Abbeyja. Održava privid, ali&nbsp; nema novca.Takvi problemi mogli bi se ublažiti ako bi se grupi pridružila Njemačka, koja snažno povećava svoj odbrambeni budžet.&nbsp;<h2>Najbolje rješenje</h2>Uprkos svim manama, JEF se čini najboljim rješenjem ako evropske članice ne budu mogle preuzeti postojeći NATO okvir.&nbsp;&nbsp;Ali Evropa će, na ovaj ili onaj način, pronaći neku zajedničku odbrambenu strukturu koja će zamijeniti Amerikance.&nbsp;Odvraćanje zasnovano na nekome ko se možda neće pojaviti nije nikakvo odvraćanje.

Odvraćanje zasnovano na nekome ko se možda neće pojaviti nije nikakvo odvraćanje

Tramp dovodi u pitanje svoju privrženost NATO

Tajni evropski plan B: Kako bi NATO ratovao bez Amerike?

Ukrajinska dronovi izveli su napade u noći na petak na energetska i industrijska postrojenja duboko unutar teritorije Rusije.Na meti su se našli hemijska fabrika u Permskom kraju te veliki terminal za gorivo u Novorosijsku, gdje je izbio požar, navode ukrajinske i ruske vlasti, prenosi The Kyiv Independent.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky) potvrdio je da je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) pogodila fabriku Metafrax Chemicals u Permskom kraju, koja se nalazi oko 1.700 kilometara od granice s Ukrajinom.- Zahvalan sam Službi sigurnosti Ukrajine što je pogodila jedno od važnih preduzeća ruskog vojno-industrijskog kompleksa“, izjavio je Zelenski.- Proizvodi te fabrike snabdijevaju desetine drugih ruskih vojnih proizvođača, uključujući one za avijacijsku opremu, dronove, raketne motore i eksplozive“, dodao je.&nbsp;Prema njegovim riječima, proizvodnja u pogonu je obustavljena nakon napada.S druge strane, regionalni guverner Dmitrij Mahonin tvrdio je da je ruska protivzračna odbrana, uz mobilne vatrogasne jedinice, oborila nekoliko dronova pri prilasku te da nije bilo žrtava.Prema ranijim izvještajima Telegram kanala Exilenova Plus, meta je bio hemijski kompleks AKM kojim upravlja Metafrax Chemicals u gradu Gubaha. Postrojenje proizvodi amonijak, ureu i melamin, s kapacitetom od gotovo 900 tona amonijaka i više od 1.600 tona uree dnevno. Ovo postrojenje već je bilo meta ukrajinskih dronova u februaru ove godine, kada je tada izbio požar.Na jugu Rusije, u odvojenom napadu, ukrajinski dronovi izazvali su požar na naftnom terminalu Grušovaja u Novorosijsku, koji je dio velikog pretovarnog kompleksa Šeharis, navodi nezavisni Telegram kanal Exilenova Plus.U međuvremenu, Operativni štab Krasnodarskog kraja saopćio je da je požar izbio na neimenovanom objektu usljed pada ostataka drona. ž- Izgorjelo je nekoliko tehničkih i administrativnih zgrada. Fragmenti dronova pali su i na područje terminala za gorivo, navodi se u njihovom saopćenju na Telegramu.

Prema njegovim riječima, proizvodnja u pogonu je obustavljena nakon napada

Ukrajina duboko u Rusiji pogodila hemijsku fabriku i ključni naftni terminal

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana ponovo su dostigle kritičnu tačku, što prate spekulacije američkih medija o mogućim novim vojnim udarima i vanredni potezi Bijele kuće.<h2>Telefonski razgovor</h2>U jeku ove krize, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) razgovarao je telefonom s generalnim sekretarom UN Antonijem Guterešom (Antoniom Guterresom), oštro osudivši ponašanje Vašingtona (Washingtona) i optuživši SAD za nestabilnost i opstrukciju pregovora.&nbsp;- Uprkos ponovljenim izdajama diplomatije i vojnoj agresiji protiv Irana, uz kontradiktorne stavove i ponovljene pretjerane zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država, mi ostajemo posvećeni procesu - rekao je Aragči.

Tramp ozbiljno razmatra nove udare na Iran ako ne dođe do proboja u pregovorima

<h2>Osjetljiva faza</h2>Da se pregovori nalaze u izuzetno osjetljivoj fazi potvrđuju i postupci američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa), koji je iznenada otkazao odlazak na vjenčanje svog sina kako bi ostao u Vašingtonu zbog okolnosti vezanih za vladu. Tramp je ranije tokom sedmice opisao pregovore o ponovnom pokretanju i zaustavljanju sukoba kao proces koji je na samoj granici između obnovljenih napada i konačnog sporazuma o okončanju rata.

Tramp propušta vjenčanje najstarijeg sina: "Imam stvar koja se zove Iran"

<h2>Regionalni akteri</h2>Dok regionalni akteri pokušavaju posredovati, što potvrđuje i dolazak moćnog komandanta pakistanske vojske u Teheran s ciljem približavanja stavova dviju strana, američki mediji Axios i CBS News, pozivajući se na neimenovane izvore iz administracije, izvještavaju da Bijela kuća ozbiljno razmatra opciju novih vojnih udara na Iran, mada konačna Trampova odluka još uvijek nije donesena.

Bijela kuća ozbiljno razmatra opciju novih vojnih udara na Iran

Dok Tramp zbog rata otkazuje privatne planove, Iran optužuje SAD za pretjerane zahtjeve

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je odmazdu nakon što je optužio Ukrajinu za smrtonosni napad na zgradu u okupiranom dijelu istočne Ukrajine, dok Kijev tvrdi da je meta bila vojni objekat.Prema navodima lokalnog guvernera kojeg podržava Rusija, u noćnom napadu na grad Starobilsk u Luganskoj oblasti poginulo je deset osoba, 38 je povrijeđeno, a još 11 se vodi kao nestalo.Dok ruska strana tvrdi da je pogođen civilni objekat koji je korišten kao studentski dom, ukrajinska vojska navodi da je cilj bio sjedište elitne jedinice za bespilotne letjelice “Rubikon”. Međutim, Kijev nije precizirao da li se radi o istoj zgradi koju je Rusija opisala kao pogođenu, navodi BBC.

Video / Nastavak sukoba: Ukrajinski odgovori na najavljene prijetnje iz Kremlja

Vladimir Putin je tokom prijema u Kremlju odbacio tvrdnje da je u blizini postojala bilo kakva vojna meta.- U blizini nema vojnih objekata, objekata obavještajne službe ili srodnih službi. Stoga nema apsolutno nikakve osnove za tvrdnju da je municija pogodila zgradu kao rezultat djelovanja naših sistema protivvazdušne odbrane ili elektronskog ratovanja - izjavio je Putin.On je dodao da je napad izveden u tri talasa s ukupno 16 dronova, te je naložio vojnom vrhu da hitno pripremi prijedloge za odgovor.Istovremeno, sukobi su se proširili i na teritoriju Rusije. Ruski zvaničnici saopćili su da su dvije osobe povrijeđene nakon što su ostaci oborenih ukrajinskih dronova izazvali požar u skladištu nafte u luci Novorosijsk na Crnom moru.

U blizini nema vojnih objekata, objekata obavještajne službe ili srodnih službi, rekao je Putin 

Putin najavio odmazdu: Napetosti eskaliraju nakon smrtonosnog napada u Lugansku

Zatvaranje zapadnog zračnog prostora i uvođenje zabrane letenja u Iranu do ponedjeljka ujutro signaliziraju mogući početak nove faze sukoba.&nbsp;Mediji već špekulišu o skorom nastavku napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, a dodatni poticaj ovim sumnjama dala je objava iz Vašingtona (Washingtona).&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://t.co/nE0fgkXoCi">pic.twitter.com/nE0fgkXoCi</a>&mdash; Dan Scavino Jr.🇺🇸🦅 (@DanScavino) <a href="https://twitter.com/DanScavino/status/2057992948508250433?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naime, Den Skavino (Dan Scavino), savjetnik Donalda Trampa (Trumpa) i zamjenik šefa kabineta Bijele kuće, na platformi X podijelio je video-snimak američkih nevidljivih bombardera koji su učestvovali u ranijim operacijama.Prikazivanjem ovih naprednih strateških bombardera SAD šalju jasnu poruku visoke vojne spremnosti i demonstriraju sopstvenu moć.

Iran poručio da potpisivanje sporazuma nije na vidiku: "Ogromne su razlike"

Ovakvi potezi služe kao alat strateškog odvraćanja i psihološkog ratovanja, naglašavajući da Vašington (Washington) posjeduje tehnologiju sposobnu da neprimijećeno probije bilo koji neprijateljski zračni prostor.Ipak, pošto mirovni pregovori između SAD i Irana nisu donijeli napredak, nastavak sukoba bio je očekivan.Iako ajatolahov režim i dalje čvrsto drži vlast, ovaj rat uzrokuje velike gubitke kako za Ameriku, tako i za Evropu, pa bi dalje produžavanje ovog nepopularnog sukoba moglo ozbiljno ugroziti reputaciju samog Donalda Trampa.

Iako ajatolahov režim i dalje čvrsto drži vlast, ovaj rat uzrokuje velike gubitke kako za Ameriku

Približava se nova faza rata: Savjetnik Trampa na društvenim mrežama podijelio snimak "nevidljivih" borbenih aviona

Ivanka Tramp (Trump), kćerka predsjednika SAD, bila je meta teroriste obučenog od strane Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), piše <a href="https://nypost.com/2026/05/22/world-news/ivanka-trump-targeted-for-assassination-by-iraqi-terrorist-in-twisted-plot-to-avenge-president-taking-out-his-mentor-sources/">New York Post</a>.<h2>Imao plan kuće</h2>Nedavno uhapšeni Mohamed Baker Sad Davud Al-Sadi (32) dao je „zavjet“ da će ubiti Ivanku Tramp (Trump) i čak je imao plan njene kuće na Floridi, tvrde izvori njujorškog lista.Iračanin je navodno ciljao porodicu predsednika Donalda Trampa (Trumpa) kao odgovor na ubistvo iranskog vojnog komandanta Kasema Sulejmanija u napadu američkog dronova u Bagdadu pre šest godina.<h2>Nakon ubistva Kasema</h2>- Nakon što je Kasem ubijen, on (Al-Sadi) je išao okolo govoreći ljudima "moramo da ubijemo Ivanku da bismo zapalili Trampovu kuću kao što je on zapalio našu". Čuli smo da je imao plan Ivankine kuće na Floridi - rekao je za list Entifad Kanbar, bivši zamjenik vojnog atašea u iračkoj ambasadi u Vašingtonu.Drugi izvor je takođe potvrdio Al-Sadijevu zavjeru da ubije Ivanku Tramp.<h2>Objavio sliku mape</h2>Al-Sadi je također objavio sliku mape koja prikazuje dio na Floridi gdje Ivanka i njen suprug Džared Kušner (Jared Kushner) imaju kuću od 24 miliona dolara na društvenoj mreži X, uz jezivu prijetnju na arapskom:&nbsp;- Kažem Amerikancima da pogledaju ovu sliku i znaju da vas ni vaše palate ni Tajna služba neće zaštititi. Trenutno smo u fazi nadzora i analize. Rekao sam vam, naša osveta je pitanje vremena.

Rekao sam vam, naša osveta je pitanje vremena, rekao je Al-Sadi

Njujorški list tvrdi da je planirana zavjera: "Planiran je atentat na Ivanku Tramp"

Aktivisti privedeni nakon pokušaja probijanja izraelske pomorske blokade Gaze tvrde da su ih izraelski vojnici fizički i psihički zlostavljali.&nbsp;Kako prenosi Politico, u svojim svjedočenjima pominju premlaćivanje, upotrebu elektrošokera i napade psima.Flotila "Global Sumud", sastavljena od 50 brodova, presretnuta je u međunarodnim vodama, oko 250 milja od obale Izraela.&nbsp;Aktivisti, novinari i najmanje jedan italijanski parlamentarac prebačeni su na vojna plovila i odvedeni u luku Ašdod (Ashdod) na jugu Izraela. Prema njihovim riječima, tamo su držani u kontejnerima, izloženi udarcima i čupanju za kosu.<h2>Međunarodne reakcije</h2>Izraelski desničarski ministar sigurnosti, Itamar Ben-Gvir, izazvao je oštre osude svjetske javnosti nakon što je objavio video-snimak u kojem ismijava privedene aktiviste.Zbog ovog postupanja nekoliko država je pozvalo izraelske diplomatske predstavnike na razgovor. S druge strane, Izrael u potpunosti odbacuje ove optužbe. Portparol Izraelske zatvorske službe, Zivan Frajdin (Zivan Freidin), izjavio je da su tvrdnje aktivista "lažne i potpuno bez činjenične osnove".Oko 420 aktivista je deportovano iz Izraela i prebačeno u Tursku, odakle su nastavili put prema Grčkoj i drugim evropskim zemljama, gdje su s njima razgovarali novinari agencije Associated Press.<h2>Izvještaji i izjave</h2>Zejnel Abidin Oskan (Zeynel Abidin Ozkan), član turskog odbora flotile detaljno je opisao kako su ga, nedugo nakon prepada na flotilu, s ostalim pritvorenicima držali u kontejneru.&nbsp;Rekao je da su neke ljude izvodili van, odakle je čuo da ih fizički napadaju.- Bilo je trenutaka kad nismo mogli stajati, glave su nam gurali prema tlu, vukli su nas za kosu. Lisice su nam ostavile ozbiljne tragove.Nakon dolaska u luku Ašdod, Oskan tvrdi da mu je uskraćeno pravo na kontakt s advokatom, službenicima ambasadom i obitelji.&nbsp;Kaže da su ga prisiljavali da potpiše dokumente, što je odbio.- Budući da smo odbili potpisati, tretirali su nas kao zatvorenike. Otvorili su nam dosje, fotografirali nas, na ruke i noge nasilno su nam stavili željezne okove. A onda su nas, uz pratnju vojnika, vukli po tlu, okružene psima koje su puštali na nas, prije nego što su nas ukrcali u zatvorske kamione, rekao je on.<h2>Aktivist sa Havaja</h2>- Čim smo stigli u luku Ashdod, zgrabila su me petorica vojnika ili policajaca. Sagnuli su mi glavu i počeli me tući. One od njih imao je rukavice s tvrdom plastikom i počeo me udarati po licu, koje je nateklo i zatvorilo mi oko - rekao je pokazujući svoje podliveno oko, rekao je Kristof Boren (Christoph Boren).<h2>Italijanski novinar</h2>Alesandro Mantovani (Alessandro Mantovani), italijanski novinar dnevnika Il Fatto Quotidiano rekao je da su ih tjerali da kleče i stavljali im poveze na oči.- Tokom prebacivanja natjerali su nas da klečimo, stavili su nam poveze na oči i rekli da pazimo da se ne pomaknu. Moj su namještali 30 puta jer sam stalno pokušavao gledati uokolo. U takvoj situaciji apsolutno je nemoguće reći "ja sam zastupnik" ili "ja sam novinar" - imate posla sa strojevima koji vrište, a viku prate fizičkim nasiljem.- Položili su nas na tlo, a zatim na koljena, s vezicama na zapešćima. Povez preko očiju, plus dodatna vezica koja je pričvršćivala zapešća za metalnu konstrukciju, samo nekoliko centimetara od palube. Tako ste prisiljeni putovati u izuzetno neudobnom položaju na grubom betonu. Cijelo vrijeme sam imao grčeve u nogama, naravno, dodaje on.- Nakon što su ih prebacili na brod koji je služio za pritvor, "postupanje je odmah postalo nasilnije. Ušli smo kroz mali otvor, a unutra su nas gurali i vukli silom, izvijajući nam ruke iza leđa i tjerajući nas da klečimo ispred zida pognutih glava - kazao je Mantovani.&nbsp;U jednom trenutku, ispričao je, bacili su ga "na trbuh, s rukama iza leđa, licem pritisnutim o mokar i prljav pod broda".&nbsp;- Pritiskali su me nogama, a zatim su mi stiskali ruke iza leđa, nastavlja voditelj.- Unutar kontejnera udarili su me nogom u potkoljenicu. Iskreno, to nisam očekivao. I kažu: "Dobrodošli u Izrael". Zatim je uslijedila udarac šakom u lice, jedan s jedne, drugi s druge strane. Udarac zatvorenom šakom. Krenuo sam ustati i dobio sam udarac nogom. Lagani udarac elektrošokerom u rebra. I onda izlazim s druge strane tog kontejnera i stižem na palubu, završava on.Mantovani je rekao da su ga i pretražili te da su mu bacili naočale i novčanik. On i aktivisti s njegovog broda bacili su mobitele u more kad su se izraelski brodovi približili, a na ovu misiju nije nosio sat nakon što su mu ga skoro zaplijenili na prethodnoj flotili.<h2>Grčki aktivisti</h2>- Udarali su me elektrošokerom, tukli šakama i nogama, vrijeđali i ponižavali. Na zatvorskom brodu bio je kontejner kroz koji su svi morali proći. Ušli biste na jedna vrata, a unutra bi vas skupina od šest ili sedam ljudi nemilosrdno tukla dok ne biste izašli na drugu stranu. Svatko od nas je to prošao -&nbsp; kazao je Džijanis Atmacidis (Yiannis Atmatzidis), grčki aktivist.Atmacidis je rekao da je bio u postupku identifikacije kada je ministar Ben-Gvir obilazio zatvorski brod.- Ministar je ušao u sobu i pitao me odakle sam. Odgovorio sam: "Iz Grčke". Zatim je pitao zašto sam ondje, a ja sam mu rekao da sam došao dostaviti humanitarnu pomoć ljudima kojima je potrebna. Odgovorio je: "Jeste li prijatelj Hamasa?" Objasnio sam da naša misija nema političku agendu i da je isključivo humanitarna. Bio je okružen četvoricom naoružanih čuvara koji su uperili oružje i laserske nišane u mene dok sam sjedio s lisicama na rukama iza leđa, kaže Džijanis.- Kad god bismo im rekli da nam je prekinuta cirkulacija i da nam trnu ruke, nisu pokazivali nimalo milosti. Nemam riječi kojima bih opisao brutalnost i okrutnost tih ljudi. To je nešto što nikada neću zaboraviti, završava on.

Izraelski ministar sigurnosti, Itamar Ben-Gvir, izazvao je oštre osude javnosti jer ješto je objavio video-snimak u kojem ismijava aktiviste

Jeziva svjedočenja zarobljenih aktivista u Izraelu: "Tukli su nas, stavljali nam poveze na oči..."

Danijela Ingrid Vera Figuera stradala je tokom proslave svog 42. rođendana, nakon što je pala sa velike visine dok je pokušavala da osvoji jedan od najaktivnijih vulkana u Čileu.&nbsp;Danijela je pala sa oko 600 metara visine, dok je sa prijateljima išla na planinarsku turu.Tragedija se dogodila 17. maja, negdje oko 15 sati. Danijela je kobnog dana krenula da se penje uz vulkan Ljaima, jedan od najvećih i najaktivnijih vulkana u Čileu, ni ne sluteći da će stradati na svoj rođendan.<h2>Potresna poruka</h2>Poruka koju je objavila uoči puta mnoge je potresla do srži.- Sada je 3 sata ujutru i završavam sa pakovanjem ruksaka pred naš uspon na Ljaimu. Nadam se da će me Bog pratiti ovog predivnog dana, kada punim 42 godine i kada sam mnogo sretna. Da, malo sam nesigurna šta bi moglo da se dogodi... - napisala je Danijela prije nego što je krenula u avanturu koja ju je koštala života.<h2>Tok nesreće</h2>Danijela, koja je radila kao direktorica škole u gradu Viljarika, pala je sa visine od oko 600 metara dok je fotografisala tokom spuštanja. Navodno je ispustila šilo za led, izgubila ravnotežu (vjerovatno zbog jakih vjetrova), okliznula se i pala u provaliju.Napore spašavanja otežavali su loši vremenski uslovi, a jaki vjetrovi su spriječili spasilački helikopter da stigne do mjesta nesreće.&nbsp;Njena smrt potvrđena je te večeri, ali njeno tijelo nije moglo biti pronađeno do ponedjeljka ujutru oko 6:30 sati zbog kontinuirano lošeg vremena.U zajedničkoj operaciji u kojoj su učestvovali policija, vatrogasci, volonteri i predstavnici Nacionalne šumske korporacije (Conaf), njeni posmrtni ostaci su uspješno pronađeni.<h2>Upozorenje vlasti</h2>Direktor Conafa, Ektor Tiljerija, rekao je da se planinarska grupa nije prethodno registrovala kod vlasti parka ili karabinjera, što je suprotno protokolu.&nbsp;Upozorio je na nepovoljno vrijeme ove sedmice, sa temperaturama ispod nule i zahtjevnim uslovima na visokim planinama, te je pozvao sve penjače da se pravilno registruju radi lične sigurnosti.Portparol škole u kojoj je radila opisao ju je kao "odgovornu, ljubaznu i posvećenu" majku. Zajednica je izrazila duboko saučešće njenom mužu, dvoje djece, porodici i prijateljima.

Nadam se da će me Bog pratiti ovog predivnog dana, napisala je ona prije nego je krenula u smrt

Žena (42) poginula na svoj rođendan: Pala sa 600 metara visine

Uprkos trenutnim diplomatskim naporima i posredovanju Pakistana, mirovni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država još uvijek nisu blizu konačnog rješenja.Portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana, Esmail Bagej (Esmaeil Baghaei), istakao je za državnu televiziju IRIB da dolazak visokih pakistanskih zvaničnika, načelnika vojske Asima Munira i ministra unutrašnjih poslova Mohsina Nakvija (Mohsina Naqvija) u Teheran ne označava ključni preokret.- Tekući diplomatski proces i prisustvo visokih pakistanskih zvaničnika u Teheranu ne znače da smo došli do prekretnice ili odlučujuće situacije - izjavio je Bagej.

On je naglasio da su nesuglasice između dvije države duboke i kompleksne, zbog čega je za diplomatiju potrebno vrijeme.- Ne možemo reći da smo došli do tačke u kojoj je sporazum blizu; ne nužno, to nije slučaj - dodao je portparol.Cilj razgovora je okončanje neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i situaciju u Libanu.Predmet rasprave moraju biti i pitanje Hormuškog moreuza, kao i američki napadi na brodove povezane s Iranom.

Bagej je podvukao da iranski nuklearni program trenutno nije dio dnevnog reda.Ovi diplomatski napori uslijedili su nakon što je 8. aprila stupilo na snagu primirje između Irana, SAD i Izraela, čime je okončan četrdesetodnevni sukob započet napadima na Iran 28. februara.Iako je prva runda pregovora u Islamabadu 11. i 12. aprila završena bez dogovora, mediji izvještavaju da su dvije strane, uz posredstvo Pakistana, nastavile razmjenjivati prijedloge i uslove za trajno okončanje sukoba.

Bagej je podvukao da iranski nuklearni program trenutno nije dio dnevnog reda

Najmanje 82 osobe su poginule u eksploziji u rudniku uglja na sjeveru Kine, prema državnim medijima. Još devet ljudi se vodi kao nestalo.Eksplozija se dogodila u 19:29 sati po lokalnom vremenu u petak u rudniku uglja u Šansiju (Shansiju), a u vrijeme incidenta je navodno bilo 247 radnika na dužnosti. Spasilačke operacije na licu mjesta su u toku.Lokalne vlasti su saopćile da su odgovorna lica iz kompanije Tongžo (Tongzhou), koja upravlja rudnikom, u pritvoru.Prema navodima, do 6 sati jutros po lokalnom vremenu, 201 rudar je bezbjedno izvučen na površinu.&nbsp;Prema informacijama iz štaba za spasavanje, akcija spasavanja i dalje je u toku, a spasilačke ekipe nastavljaju intenzivnu potragu i rad na mjestu nesreće.

<blockquote class="twitter-tweet">🧵 1/ 4 dead, 90 trapped after a carbon monoxide surge hit the Liusheyu coal mine in Changzi City, northeast China. The disaster struck Friday night at 9:43 p.m. local time while 247 miners were working deep underground. Toxic gas levels spiked rapidly, overwhelming the night… <a href="https://t.co/XbqeU3z4Pw">pic.twitter.com/XbqeU3z4Pw</a>&mdash; Steve@Night (@STEVEPMP) <a href="https://twitter.com/STEVEPMP/status/2057942657402364108?ref_src=twsrc%5Etfw">May 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) naložio je hitnu akciju spasavanja i istragu uzroka nesreće. Si je, kako navodi Xinhua, zatražio da se ulože maksimalni napori u spašavanje nestalih rudara i liječenje povrijeđenih, kao i da se adekvatno saniraju posljedice nesreće.On je naložio sprovođenje temeljne istrage o uzrocima eksplozije i utvrđivanje odgovornosti u skladu sa zakonom.Si Đinping je naglasio da vlasti širom Kine moraju izvući pouke iz ove nesreće, ostati oprezne kada je riječ o bezbjednosti na radu, te pojačati mjere za otkrivanje i uklanjanje potencijalnih rizika kako bi se spriječile velike nesreće.

Si Đinping je naglasio da vlasti širom Kine moraju izvući pouke iz ove nesreće

Tragedija u Kini: Najmanje 82 poginulih u eksploziji rudnika uglja, traga se za nestalima

Zbog opasnosti od eksplozije spremnika ispunjenog otrovnom hemikalijom, naređena je evakuacija skoro 40.000 stanovnika kalifornijskog grada Garden Grouv (Garden Grove), u okrugu Orindž Kaunti (Orange County).Već dva dana traje borba da se spriječi eksplozija spremnika napunjenog metil metakrilatom, nakon što je došlo do njegovog pregrijavanja.Povećanje temperature izazvao je kvar na rashladnom sistemu, što je dovelo do nekontrolisane hemijske reakcije unutar spremnika. Hemikalija se počela sama zagrijavati i stvarati opasan pritisak.Ova hemikalija, poznata i kao MMA, koristi se u proizvodnji plastike, a u slučaju eksplozije mogla bi izazvati ozbiljna respiratorna oboljenja.Evakuacija je naređena na području od 23,31 kvadratni kilometar, gdje živi oko 40.000 stanovnika.

Nadležne službe jučer su saopćile da se nastavilo snižavanje temperature rashlađivanjem spremnika vodom. Kako su naveli, temperatura je spuštena na 61 stepen Celzijusa, dok se sigurnom smatra temperatura od 50 stepeni.Dodali su da je rashlađivanje omogućilo primjenu mjera koje se inače rijetko koriste u ovakvim situacijama.Iako je evakuacija naređena još jučer, čak 6.000 stanovnika, odnosno oko 15 posto građana, odbilo je napustiti svoje domove, prenosi CNN.

Ova hemikalija, poznata i kao MMA, koristi se u proizvodnji plastike, a u slučaju eksplozije mogla bi izazvati ozbiljna respiratorna oboljenja

Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi

Drama u Kaliforniji: Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi

Podstanari iz Mičigena (Michigan) omogućili su vlasniku kuće da obavi rutinske popravke dok su oni boravili u posjeti bolesnoj baki, a potom su, kako tvrde, doživjeli neviđen šok.Ovaj bizarni slučaj našao se u žiži medija, a sve je počelo kada je Džejson Kraford zamolio stanodavca da zakrpi rupu na krovu kroz koju su ulazile ptice.<h2>Sve se okrenulo</h2>Vlasnik kuće je rekao da će riješiti problem, ali nije znao da su podstanari u međuvremenu instalirali kućnu kameru kako bi se zaštitili od neprilika.Nakon što su dobili obavještenje na telefonu s nadzorne aplikacije, sve se okrenulo naglavačke. Tvrde da je stanodavac iskoristio njihovo odsustvo kako bi imao "seksualne odnose u kući", da se "šetao nag", a da su oni sve to "posmatrali uživo".- Mislim da je napravio i sendvič u kuhinji - kazao je Džejson.

<h2>"Imam te na kameri"</h2>On ističe da je osjetio bjes i poniženje nakon gledanja snimka. Dodaje da je suočio stanodavca s ovim bizarnim otkrićem, ali da on navodno nije pokazao kajanje, prenosi Daily Star.- Rekao sam mu: "Imam te na kameri. Moja žena ide u policiju". On je odgovorio: "Pa šta?" i spustio slušalicu - objasnio je Džejson.Par iz Mičigena ima kćerku, a slučaj su navodno prijavili policiji te sada traže drugu osobu koja će obaviti neophodne popravke na krovu.

Rekao sam mu: "Imam te na kameri. Moja žena ide u policiju", rekao je 

Video / Muškarac došao da "popravi krov", a nije znao da postoji kamera: Podstanar ostao zatečen prizorom

Češki predsjednik Petr Pavel pozvao je NATO da “pokaže zube” Rusiji, poručivši da Moskva sve češće testira odlučnost Alijanse na njenom istočnom krilu. Kao moguće mjere naveo je čak i isključivanje interneta te obaranje aviona koji narušavaju saveznički zračni prostor.U razgovoru za Guardian u Pragu, Pavel je istakao da NATO mora odgovoriti dovoljno odlučno, pa čak i asimetrično, kako bi zaustavio provokativno ponašanje Moskve prema Savezu. U suprotnom, upozorio je, Kremlj bi mogao dodatno pojačati svoje aktivnosti.Pavel, bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a, važi za jednog od najiskusnijih glasova kada je riječ o sigurnosnim pitanjima i odnosima s Moskvom. Dugogodišnje iskustvo stekao je kroz razgovore u suspendovanom vijeću NATO-Rusija.Izrazio je i nezadovoljstvo zbog, kako smatra, nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da nastave vršiti pritisak na Rusiju, iako nije direktno kritikovao američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji i dalje dovodi u pitanje budućnost obaveza Vašingtona (Washington) prema NATO-u.Pavel je kazao da su se ruski vojni lideri često ismijavali sporom donošenju odluka unutar Saveza.- Kada sam ih pitao zašto izvode ove provokativne akcije u zraku, bliske susrete ili prelete iznad bojnih brodova u Crnom ili Baltičkom moru, njihov odgovor je bio: 'zato što možemo'. To je upravo vrsta ponašanja koju smo dozvolili - rekao je Pavel.Borbeni avion NATO-a ove sedmice oborio je dron iznad Estonije, dok su slični incidenti poremetili svakodnevni život u Latviji i Litvaniji. U većini slučajeva vjeruje se da je riječ o ukrajinskim dronovima koji su, usljed elektronskog ometanja, završili iznad teritorije NATO-a.S druge strane, Rusija optužuje baltičke države da zajedno s Ukrajinom učestvuju u napadima dronovima na njenu teritoriju, što te zemlje odlučno negiraju."Rusija, nažalost, ne razumije lijep jezik. Uglavnom razumiju jezik moći, idealno praćen akcijom. Ako se kršenja zračnog prostora NATO-a nastave, morali bismo donijeti odluku da oborimo ili bespilotnu ili pilotiranu letjelicu", poručio je Pavel.Govoreći o evropskoj politici prema Rusiji, češki predsjednik kritikovao je neodlučnost evropskih država.- Umjesto toga, uglavnom čekamo šta dolazi iz Vašingtona. Čak bi i Sjedinjene Američke Države mogle biti sretnije da je Evropa aktivnija. Ako ne smislimo vlastite prijedloge, onda izgledamo slabo ili dezorijentisano - objasnio je Pavel.

Umjesto toga, uglavnom čekamo šta dolazi iz Vašingtona, objasnio je Pavel

Alarm iz Praga: "NATO mora pokazati zube Rusiji, vrijeme je za oštriji odgovor"

Digitalne platforme, poput Facebook Marketplace, postale su popularne posljednjih godina i na njima možete sve pronaći - od domaćih kolača do brodova i čamaca.Jedna mlada Amerikanka pronašla je na pomenutoj platformi ono za šta je vjerovala da će označiti početak “avanture iz snova”. Međutim, njeno prvo putovanje pretvorilo se u borbu za opstanak.<h2>Buđenje u košmaru</h2>Kler Erin (Claire Erin), 28-godišnjakinja iz Virdžinije zaljubila se u život na moru nakon prvog jedrenja. Oduševljena osjećajem slobode, odlučila je da napravi veliki korak i kupi sopstveni brod.Kada je na platformi Facebook Marketplace ugledala jedrilicu po imenu “Mysto“ za 2.500 eura, nije mnogo razmišljala.Plan je bio ambiciozan, da provede četiri mjeseca ploveći kanalskim sistemom Intracoastal Waterway, dugim skoro 5.000 kilometara, duž obale Atlantika i Meksičkog zaljeva.<h2>Usidrila jedrilicu</h2>Nakon 24 sata provedenih za kormilom, Kler je odlučila da usidri jedrilicu i odmori se tokom noći.&nbsp;Mjesto je pronašla preko aplikacije Navionics, a na preporuku drugog korisnika.- Pomislila sam da, čak i ako nivo vode opadne, mogu jednostavno sačekati sljedeću plimu i nastaviti dalje - ispričala je Kler.Te večeri otišla je na spavanje ne sluteći da će se probuditi u pravom košmaru, prenosi Mirror.- Probudio me zvuk vode oko šest ujutru. Bila sam prestravljena i nisam znala šta da radim - rekla je.<h2>"Sve je mirisalo na dizel"</h2>Skočila je iz kreveta, a prizor koji je zatekla bio je “zastrašujući”. Brod se nagnuo na jednu stranu, a voda je kroz prozore nadirala u unutrašnjost.- Voda je ulazila kroz prozore i već je poplavila polovinu kabine. Cijeli rezervoar se ispraznio, sve je mirisalo na dizel - opisala je Kler.Gotovo sve što je imala bilo je uništeno. Voda je stigla do motora, hrana je propala, krevet i odjeća bili su natopljeni, a alat uništen kombinacijom slane vode i goriva.Kasnije je shvatila da je oseka bila mnogo jača nego što je očekivala, dok su prozori na brodu propuštali više nego što je pretpostavljala.<h2>Uplatila paket</h2>Na sreću, prethodno je uplatila paket pomoći preko kompanije BoatUS Towing, koja je uspjela da prebaci plovilo na sigurniju lokaciju.Međutim, uslijedio je novi problem - slana voda oštetila je motor, pa se više nije mogao pokrenuti.Situacija je postala još teža kada je Kler dobila procjenu da bi transport do najbližeg grada, Vilmingtona u Sjevernoj Karolini, mogao da košta oko 8.500 eura. Taj novac nije imala.Ostala je potpuno sama nasred vode, sa jednim ciljem - da osposobi motor i spasi brod.- Znala sam da moram da pokrenem agregat ili ću sve izgubiti. Pet dana sam radila od jutra do mraka pokušavajući da ga popravim - rekla je.<h2>"Nisam htjela da odustanem"</h2>Uslovi u kojima je živjela tih dana bili su gotovo nepodnošljivi. Sve stvari bile su mokre, nije imala rezervnu odjeću, a većina hrane bila je uništena zbog mješavine slane vode i dizela.- Spavala sam u mokrom krevetu. Nisam imala šta da jedem, osim kese sa pistacijama. Bio je to pravi pakao - prisjetila se ona.Poslije pet iscrpljujućih dana dogodilo se ono čemu se nadala - motor je konačno proradio.- Mislim da nikada nisam čula ljepši zvuk od trenutka kada se konačno aktivirao - ispričala je mlada Amerikanka.<h2>Uzela sobu u hotelu</h2>Uspješno je doplovila do obližnje marine, gdje je oprala odjeću, očistila brod i uzela sobu u hotelu.&nbsp;Nakon dana provedenih u izolaciji, bez pomoći i osnovnih uslova za život, to joj je predstavljalo ogromno olakšanje.- Nisam odustala, jer nisam imala izbora. Ili ću riješiti problem ili ću izgubiti brod. Nisam došla dovde da bih odustala - zaključila je.Priča je ubrzo privukla pažnju na društvenim mrežama, gdje su mnogi pohvalili njenu upornost, snalažljivost i hrabrost da sama prebrodi situaciju koja je lako mogla da se završi mnogo gore.

Pomislila sam da, čak i ako nivo vode opadne, mogu jednostavno sačekati sljedeću plimu i nastaviti dalje, ispričala je Kler

Kupila brod na Facebooku i otišla na avanturu: Ubrzo se pokajala

Jedna osoba je poginula, dok je 36 ljudi povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila na suhom doku u njujorškom okrugu Stejtn Ajlend (Staten Island), saopćili su zvaničnici.U trenutku detonacije, vatrogasci su već bili na mjestu nesreće nakon dojave o požaru u podrumu, gdje su dvojica radnika ostala zarobljena. Eksplozija se dogodila dok su pokušavali ugasiti vatru i spasiti ugrožene osobe.

Dvojica vatrogasaca prevezena su u bolnicu. Jedan ima frakturu sljepoočnice i krvarenje u mozgu, dok je drugi također u teškom stanju, ali pokazuje znakove oporavka.- Ovo je bila složena i izvanredna situacija. Prvi interventni službenici učinili su ono što uvijek čine - trčali su prema opasnosti kako bi se drugi mogli skloniti na sigurno - rekao je novinarima gradonačelnik Njujorka (New York) Zohran Mamdani.Za sada nisu poznati detalji o stradaloj osobi, osim da je riječ o civilu. Mamdani je kazao da će, čim požar bude potpuno ugašen, biti pokrenuta opsežna istraga.

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Tajni evropski plan B: Kako bi NATO ratovao bez Amerike?

Ukrajina duboko u Rusiji pogodila hemijsku fabriku i ključni naftni terminal

Dok Tramp zbog rata otkazuje privatne planove, Iran optužuje SAD za pretjerane zahtjeve

Putin najavio odmazdu: Napetosti eskaliraju nakon smrtonosnog napada u Lugansku

Približava se nova faza rata: Savjetnik Trampa na društvenim mrežama podijelio snimak "nevidljivih" borbenih aviona

Njujorški list tvrdi da je planirana zavjera: "Planiran je atentat na Ivanku Tramp"

Jeziva svjedočenja zarobljenih aktivista u Izraelu: "Tukli su nas, stavljali nam poveze na oči..."

Žena (42) poginula na svoj rođendan: Pala sa 600 metara visine

Iran poručio da potpisivanje sporazuma nije na vidiku: "Ogromne su razlike"

Tragedija u Kini: Najmanje 82 poginulih u eksploziji rudnika uglja, traga se za nestalima

Drama u Kaliforniji: Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi

Video / Muškarac došao da "popravi krov", a nije znao da postoji kamera: Podstanar ostao zatečen prizorom

Alarm iz Praga: "NATO mora pokazati zube Rusiji, vrijeme je za oštriji odgovor"

Kupila brod na Facebooku i otišla na avanturu: Ubrzo se pokajala

Pakao na suhom doku: Eksplozija odnijela život, desetine povrijeđenih vatrogasaca i radnika

Globus

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Tajni evropski plan B: Kako bi NATO ratovao bez Amerike?

Ukrajina duboko u Rusiji pogodila hemijsku fabriku i ključni naftni terminal

Dok Tramp zbog rata otkazuje privatne planove, Iran optužuje SAD za pretjerane zahtjeve

Putin najavio odmazdu: Napetosti eskaliraju nakon smrtonosnog napada u Lugansku

Približava se nova faza rata: Savjetnik Trampa na društvenim mrežama podijelio snimak "nevidljivih" borbenih aviona

Njujorški list tvrdi da je planirana zavjera: "Planiran je atentat na Ivanku Tramp"

Jeziva svjedočenja zarobljenih aktivista u Izraelu: "Tukli su nas, stavljali nam poveze na oči..."

Žena (42) poginula na svoj rođendan: Pala sa 600 metara visine

Iran poručio da potpisivanje sporazuma nije na vidiku: "Ogromne su razlike"

Tragedija u Kini: Najmanje 82 poginulih u eksploziji rudnika uglja, traga se za nestalima

Drama u Kaliforniji: Zbog prijetnje eksplozijom evakuišu 40.000 ljudi

Video / Muškarac došao da "popravi krov", a nije znao da postoji kamera: Podstanar ostao zatečen prizorom

Alarm iz Praga: "NATO mora pokazati zube Rusiji, vrijeme je za oštriji odgovor"

Kupila brod na Facebooku i otišla na avanturu: Ubrzo se pokajala

Pakao na suhom doku: Eksplozija odnijela život, desetine povrijeđenih vatrogasaca i radnika