Mladi radnik obezbjeđenja (26) teško je povrijeđen nakon što je tokom sukoba s putnikom u regionalnom vozu ispao iz vagona dok se kompozicija kretala brzinom od oko 120 kilometara na sat.<h2>Rutinska kontrola</h2>Niko nije mogao pretpostaviti da će rutinska kontrola karata u jednom regionalnom vozu na jugozapadu Njemačke prerasti u incident koji je šokirao javnost.Sve je počelo kada se putnik (36) navodno posvađao sa željezničkim osobljem tokom kontrole karata. Situacija je ubrzo eskalirala, zbog čega su pozvana dvojica radnika obezbjeđenja.Među njima je bio i 26-godišnji mladić koji se našao u centru tragedije.Prema navodima tužilaštva, 36-godišnjak je napao radnika obezbjeđenja udarajući ga rukama i nogama. Tokom sukoba, jedan snažan udarac oborio je 26-godišnjeg radnika na pod.Tada se dogodilo nezamislivo, vrata voza su se otvorila, a mladić je ispao iz vagona dok se voz kretao brzinom od oko 120 kilometara na sat prema Karlsruheu.<h2>Pretrpljena oštećenja</h2>Zadobio je izuzetno teške povrede. Njegovo stanje i dalje je kritično, ali ljekari navode da je stabilno, prenosi Deutsche Welle.Najveća misterija i dalje ostaje nerazjašnjena, kako su se vrata voza otvorila? Prvi rezultati istrage ukazuju na mogućnost da su vrata prethodno oštećena tokom sukoba, kada su učesnici tuče više puta udarali u njih.Ipak, niko nije primijetio da su vrata pretrpjela oštećenja. Sudski vještak sada ispituje sve okolnosti kako bi utvrdio tačan uzrok njihovog otvaranja.Ovaj slučaj dodatno privlači pažnju jer je osumnjičeni 36-godišnjak i ranije osuđivan za nasilna krivična djela, a iz zatvora je pušten uslovno.Iako je nakon incidenta privremeno uhapšen, nadležni sud mu nije odredio pritvor, pa se trenutno brani sa slobode.

Ovaj slučaj dodatno privlači pažnju jer je osumnjičeni 36-godišnjak i ranije osuđivan za nasilna krivična djela

Napad u vozu: Mladić (26) teško povrijeđen nakon pada iz vagona pri brzini od 120 kilometara na sat

Denis Štilerman (Denys Shtilerman), glavni konstruktor i jedan od osnivača ukrajinske odbrambene kompanije Fire Point, objavio je snimak lansiranja nove ukrajinske rakete, ali nije naveo o kojem se tačno sistemu radi.<h2>Novi sistemi</h2>Video je podijelio u ponedjeljak na društvenim mrežama uz kratku poruku: „Prekrasno“, što je izazvalo veliku pažnju javnosti i vojnih analitičara.Iako detalji o raketi nisu objavljeni, interesovanje je povećano zbog činjenice da Fire Point posljednjih mjeseci razvija nove ukrajinske raketne sisteme. Na odbrambenoj izložbi u poljskom Rezovu (Rzeszówu) u aprilu 2026. godine prvi put je predstavljena maketa balističke rakete FP-9.Prema dostupnim informacijama, FP-9 bi trebala imati domet oko 855 kilometara i nositi bojevu glavu tešku približno 800 kilograma.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">🚀 Fire Point ballistic missile. Made in Ukraine. <a href="https://t.co/0dU1AyBbsq">pic.twitter.com/0dU1AyBbsq</a>&mdash; Igor Sushko (@igorsushko) <a href="https://x.com/igorsushko/status/2079055854129799679?ref_src=twsrc%5Etfw">July 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Karakteristike rakete</h2>Raketa je duga oko 9,5 metara i ima promjer od 1,1 metar, zbog čega je veća od ruske balističke rakete 9M723 koja se koristi u sistemu Iskander.Balističke rakete predstavljaju poseban izazov za protivzračnu odbranu jer se kreću velikim brzinama i teže ih je presresti u odnosu na krstareće projektile. Analitičari smatraju da bi veći broj ovakvih sistema Ukrajini mogao omogućiti izvođenje udara kakve ranije nije bila u mogućnosti izvoditi.Za sada nije poznato da li snimak prikazuje upravo lansiranje rakete FP-9 ili neki drugi projekat na kojem radi ukrajinska kompanija Fire Point.

Raketa je duga oko 9,5 metara i ima promjer od 1,1 metar, zbog čega je veća od ruske balističke rakete 9M723 koja se koristi u sistemu Iskander

Ukrajina testira novu raketu: Objavljen snimak lansiranja moćnog FP-9 dometa 855 kilometara

Gradonačelnica japanskog grada Javate Šoko Kavata (Shoko Kawata) postala je u ponedjeljak prva aktuelna gradonačelnica u toj zemlji koja je otišla na porodiljsko odsustvo, što je izazvalo pažnju domaće i međunarodne javnosti, ali i dio kritika.Kavata, koja vodi grad sa oko 69.000 stanovnika na zapadu Japana, kazala je da je planirala imati djecu još kada je 2023. godine, u dobi od 33 godine, postala najmlađa gradonačelnica u zemlji.Međutim, iako zaposleni u gradskoj administraciji Javate imaju pravo na 16 sedmica porodiljskog odsustva, takva pravila nisu postojala za funkciju gradonačelnika, zbog čega ih je morala sama uspostaviti, javlja Reuters.- Bila sam veoma iznenađena kada sam saznala da sam prva gradonačelnica koja koristi porodiljsko odsustvo. To me navelo da shvatim da do sada jednostavno nije bilo mnogo mladih žena, niti žena uopće, na gradonačelničkim pozicijama - kazala je Kawata.Jednu od posljednjih javnih dužnosti prije odlaska na odsustvo obavila je u petak, učestvujući u uličnoj povorci uoči festivala Taiko u Kavati.<h2>Novi standardi</h2>Umjesto da, kako nalaže tradicija, bude na vrhu mikoshija, prenosivog šintoističkog svetišta, trudna gradonačelnica hodala je iza povorke.Iako je Sanae Takaći (Sanae Takaichi) prošle godine postala prva premijerka Japana, rodni jaz u toj zemlji i dalje je posebno izražen u politici, kojom dominiraju muškarci.Japan je u najnovijem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o rodnom jazu zauzeo 118. mjesto među 148 zemalja, dok je prema političkom osnaživanju žena bio na 125. mjestu.<h2>Velika promjena</h2>Kavata smatra da postoji značajan prostor za reforme, posebno ako Japan, koji se suočava sa starenjem stanovništva, želi povećati jednu od najnižih stopa nataliteta u svijetu.Japanke zakonski imaju pravo na oko 14 sedmica porodiljskog odsustva, tokom kojeg obično primaju približno dvije trećine plate i naknadu za rođenje djeteta, dok pojedine državne službenice imaju povoljnije uvjete.Većina stanovnika Javate s kojima je razgovarao Reuters podržala je odluku gradonačelnice, iako su pojedini izrazili nezadovoljstvo činjenicom da će tokom odsustva primati punu platu

Šoko Kavata postala je prva aktuelna gradonačelnica koja je tokom mandata napravila potez kakav do sada nije zabilježen na toj funkciji, otvorivši novu raspravu o položaju žena u politici

Prva aktuelna gradonačelnica koja je otišla na porodiljsko odsustvo

Iako je izraelska vlada prošlog mjeseca jednoglasno podržala prijedlog o priznavanju genocida nad Armenima, odluka nikada nije došla pred poslanike Knezeta (Knesseta).&nbsp;<h2>Promjena stava</h2>Prema pisanju izraelskog lista Haaretz, razlog za to nije promjena stava prema historijskim činjenicama, već snažan geopolitički pritisak iz Azerbejdžana, koji je nadjačao namjeru Izraela da pošalje političku poruku Turskoj.Pitanje genocida nad Armenima iz perioda Osmanskog carstva ponovo se našlo u središtu političkih kalkulacija. Inicijativu za priznanje pokrenuo je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar (Gideon Sa'ar), koji je tvrdio da takva odluka nije usmjerena protiv Turske, već predstavlja priznanje historijske istine.&nbsp;Ipak, situacija se promijenila nakon reakcije Bakua.Prema izvorima Haaretza, izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) zaustavio je glasanje u parlamentu nakon kontakta s Hikmetom Hadžijevim, glavnim vanjskopolitičkim savjetnikom predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.&nbsp;<h2>Moguće priznanje genocida</h2>Nakon razgovora, izraelski zvaničnici su obavijestili azerbejdžanske partnere da je prijedlog uklonjen s dnevnog reda.Azerbejdžan, koji ima bliske odnose s Turskom, oštro se usprotivio mogućem priznanju genocida, tvrdeći da bi takva odluka predstavljala političko tumačenje događaja iz 1915. godine bez pravne osnove.Kao odgovor na izraelsku inicijativu, Alijev je u Bakuu ugostio palestinskog premijera Mohameda Mustafu (Mohammada Mustafu), nakon čega je Azerbejdžan ponovio podršku uspostavi palestinske države s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, najavio nastavak pomoći UNRWA-i i izgradnju škole na Zapadnoj obali.&nbsp;Taj potez protumačen je kao diplomatska poruka Izraelu.Presudan faktor u odluci Izraela, prema analitičarima, jesu snažne vojne i ekonomske veze s Azerbejdžanom.&nbsp;<h2>Strateški partner</h2>Baku je jedan od važnih međunarodnih partnera Izraela, a dvije zemlje godinama sarađuju u oblasti sigurnosti i naoružanja. Tokom sukoba Azerbejdžana i Armenije, Izrael je pružao značajnu vojnu podršku azerbejdžanskoj strani.Istrage i raniji izvještaji ukazivali su na intenzivnu vojnu saradnju dvije zemlje, uključujući isporuke izraelskog oružja Azerbejdžanu.Pokušaji da Izrael prizna genocid nad Armenima traju još od 2011. godine, ali nijedan do sada nije doveo do formalne odluke.&nbsp;Ranije su izraelske vlasti pokušavale ublažiti termin "genocid" koristeći izraze poput "tragedija" ili "zločini". Najnoviji slučaj pokazao je da se i pitanja historijske pravde često prelamaju kroz prizmu savremenih političkih interesa i strateških savezništava.

Pokušaji da Izrael prizna genocid nad Armenima traju još od 2011. godine, ali nijedan do sada nije rezultirao usvajanjem odluke

Trgovina nad historijom: Izrael odustao od glasanja o priznanju armenskog genocida

Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je putem novinske agencije Fars videosnimak u kojem šalje upozorenje zemljama Perzijskog zaljeva, navodeći da bi njihove naftne bušotine mogle postati meta u slučaju daljnje eskalacije sukoba.Na snimku se vide osobe koje analiziraju plovne pravce kroz Hormuški moreuz, uz tvrdnje da Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokušavaju oslabiti iransku vojnu prisutnost i kontrolu nad tim strateški važnim područjem.– Sve ove operacije provode se kako bi smanjile našu vojnu moć i našu kontrolu nad moreuzom i obalom. Međutim, i mi imamo vojne kapacitete – navodi se u videosnimku.U nastavku poruke ističe se da Iran raspolaže sposobnostima za napade na energetsku infrastrukturu u regiji.– Ako želimo promijeniti ovu jednačinu u svoju korist, imamo sposobnost napasti naftne bušotine Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Saudijske Arabije, Kuvajta i drugih država – poručuje se u snimku.Iransko rukovodstvo ranije je upozorilo da bi nastavak američkih napada mogao dovesti do širenja sukoba na cijelu regiju. Teheran tvrdi da će odgovoriti ukoliko budu gađani civilni ili energetski objekti u Iranu, upozoravajući da raspolaže sredstvima za daljnju eskalaciju sukoba.

U poruci se navodi da Iran ima kapacitete za gađanje energetske infrastrukture više država u regiji ukoliko se sukob dodatno eskalira

IRGC objavio prijeteći snimak: "Čuvajte naftne bušotine"

Neredi su izbili nakon što je Argentina u finalu Svjetskog prvenstva poražena od Španije rezultatom 1:0.Okupljanje velikog broja građana i navijača u blizini čuvenog Obeliska, gdje su hiljade ljudi pratile utakmicu i nadale se slavlju, pretvorilo se u potpuni haos nakon što je došlo do žestokog sukoba s policijom.Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se potpuni kolaps saobraćaja na području Trga republike i Avenije 9. jula, dok su ulice bile ispunjene dimom, razbijenim staklom i desetinama zapaljenih kontejnera.Ono što je započelo kao masovno okupljanje ubrzo je izmaklo kontroli. Ulice su ostale zasute kamenicama, staklom, ostacima pirotehničkih sredstava i velikom količinom smeća, dok su pojedine grupe izgrednika oštetile gradsku infrastrukturu i pokušale probiti policijske kordone.Izgrednici su pripadnike snaga sigurnosti gađali kamenicama, bocama i pirotehnikom, a policija je, opremljena opremom za razbijanje demonstracija, odgovorila upotrebom suzavca, šok-bombi, vodenih topova te angažovanjem jedinica na motociklima kako bi uspostavila kontrolu nad situacijom.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🇦🇷 | Se reportaron disturbios en el Obelisco de Buenos Aires luego de la final de la Copa del Mundo en la que perdió Argentina. Al menos 12 detenidos. <a href="https://t.co/6YsdjYNUQN">pic.twitter.com/6YsdjYNUQN</a>&mdash; Alerta News 24 (@AlertaNews24) <a href="https://x.com/AlertaNews24/status/2079118825753362474?ref_src=twsrc%5Etfw">July 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako javljaju agencije, nakon višesatnih sukoba policijske snage uspjele su potisnuti najagresivnije grupe i djelimično deblokirati glavne saobraćajnice.&nbsp;Na širem području oko Obeliska pričinjena je znatna materijalna šteta na saobraćajnoj signalizaciji, gradskoj infrastrukturi i okolnim objektima, dok nadležne službe procjenjuju razmjere štete i utvrđuju broj povrijeđenih i privedenih osoba.&nbsp;

Ono što je započelo kao masovno okupljanje ubrzo je izmaklo kontroli

Neredi nakon poraza Argentine: Sukobi navijača i policije pretvorili centar Buenos Airesa u poprište haosa

U američkim napadima pogođeno je nekoliko lokacija u iranskom južnom gradu Bušehru (Bushehru), lokaciji jedine civilne nuklearne elektrane u zemlji, javili su u ponedjeljak državni mediji.- Prije nekoliko minuta, nekoliko lokacija u gradu Bušehru pogođeno je američkim neprijateljskim projektilima - izjavio je guverner Bušehra, Mohamed Mozafari (Mohammad Mozaffari), kako je citirala njegove riječi službena državna novinska agencija IRNA.Odvojeno, u američkim napadima tokom noći u sjeverozapadnom Iranu, ubijena je najmanje jedna osoba, a nekoliko ih je ranjeno, javili su u državni mediji.- Jedna osoba je poginula, a nekoliko ostalih je povrijeđeno u terorističkom i agresivnom američkom napadu na područje jugozapadno od Tabriza u ponedjeljak ujutro - rekao je Madžid Farši (Majid Farshi), voditelj kriznog upravljanja u pokrajini Istočni Azerbejdžan, kojeg je citirala IRNA, prenosi AFP.

Jedna osoba je poginula, a nekoliko ostalih je povrijeđeno u terorističkom i agresivnom američkom napadu, kazao je Farši

Iranski državni mediji tvrde: U američkim napadima pogođeno nekoliko lokacija u Bušehru

Nova eskalacija američko-iranskog sukoba zbog prava na, prije svega, prolaz kroz Hormuški moreuz dodatno je udaljila mogućnost pregovora o miru, barem u ovom trenutku.Od početka američke vojne intervencije protiv Irana, Bliski istok nije bio u ovakvoj situaciji kao tokom proteklog vikenda. U žestokim međusobnim zračnim udarima SAD-a i Irana poginulo je nekoliko američkih vojnika u vojnoj bazi u Jordanu. Ukupno je 17 američkih vojnika izgubilo život od početka intervencije, a američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da će se operacije dodatno intenzivirati jer, kako tvrdi, s Teheranom trenutno nema prostora za mir.O novoj fazi sukoba govorio je vojni analitičar Marinko Ogorec u emisiji HTV-a "<a href="https://vijesti.hrt.hr/svijet/vojni-analiticar-o-sukobu-na-bliskom-istoku-mira-nema-mozemo-racunati-na-daljnju-eskalaciju-12824492">Studio 4</a>", navodeći da najnoviji razvoj događaja ne predstavlja iznenađenje.<h2>Hormuški moreuz u centru sukoba</h2>Nova eskalacija američko-iranskog rata ponovo je u prvi plan stavila pitanje kontrole i sigurnosti plovidbe kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport energenata.Sjedinjene Američke Države izvode snažne napade na vojne ciljeve duž iranske obale, dok je Iranska revolucionarna garda odgovorila intenzivnim raketnim napadima na američke vojne baze širom Perzijskog zaljeva.Ogorec smatra da je riječ o nastavku sukoba koji se mogao zaustaviti diplomatskim putem.Ovo ništa ne iznenađuje. Ovo je druga runda rata koji je započela izraelsko-američka koalicija i koji je mogao biti zaustavljen ovim memorandumom, ali to se nije dogodilo. Možemo računati da će doći do eskalacije - rekao je vojni analitičar.<h2>Tramp najavio nove udare</h2>Američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak napada na vojne, ali i infrastrukturne ciljeve širom Irana u narednim sedmicama.Ipak, Iran raspolaže velikim raketnim kapacitetima koje je već koristio za napade na ciljeve u Jordanu, Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu.U tim napadima stradali su i američki vojnici, što dodatno komplikuje situaciju za Vašington i povećava pritisak na američku administraciju.Vojni analitičari upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla imati posljedice daleko izvan granica Irana i SAD-a, posebno zbog strateškog značaja Hormuškog moreuza i uloge regije u globalnom snabdijevanju energentima.

Marinko Ogorec upozorio je da nova eskalacija između SAD-a i Irana ne predstavlja iznenađenje te da bi sukob mogao ući u još opasniju fazu

Vojni analitičar tvrdi: Najgore tek dolazi na Bliskom istoku

Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) u ponedjeljak će otputovati u Afriku, što je njegova treća posjeta kontinentu ove godine, prvo u Mauritaniji, a zatim u Nigeriji i Južnoj Africi.Diplomatska turneja dolazi u trenutku kada Njemačka i Evropa žele ojačati političke i ekonomske veze s afričkim zemljama u jeku protekcionističke trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) i šireg povlačenja iz multilateralne suradnje.Uoči putovanja, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova izjavila je da su Evropa i Afrika usko povezane ne samo geografski, nego i politički, ekonomski i u pogledu sigurnosnih pitanja.Vadeful će pratiti poslovna delegacija, a cilj putovanja je i identificiranje prilika za njemačke firme i promicanje privatnih ulaganja radi podrške ekonomskom rastu.Ministar je prethodno posjetio Keniju i Etiopiju u januaru, a Maroko aprilu, prenosi dpa.

Posebna pažnja usmjerena je na jačanje saradnje u trenutku globalnih ekonomskih promjena i sve većih izazova u međunarodnim odnosima

Njemački ministar vanjskih poslova putuje u afričku turneju

Izraelski doseljenici tokom noći su zapalili džamiju u selu na okupiranoj Zapadnoj obali, rekao je u nedjelju navečer palestinski zvaničnik, dok je novinar AFP-a vidio spaljeni ulaz u građevinu i iscrtan hebrejski grafit na njenim zidovima.Incident se desdo tokom razdoblja povećanih napada na palestinske zajednice od strane doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali od početka rata u Gazi 2023. godine. Više od 20 doseljenika, od kojih su neki bili maskirani, napali su džamiju Al-Taqwa u selu Al-Tuwani tokom noći i zapalili je, saopćio je za AFP Mohammed Rabie, predsjednik seoskog vijeća.Doseljenici su također zapalili dvije kuće i tvornicu mliječnih proizvoda, rekao je, dodajući da su napadači sprejem iscrtali hebrejske grafite na zidovima džamije. Rabie je kazao da su doseljenici pobjegli nakon što su mještani izašli iz svojih domova, dodajući da su lokalni volonteri uspjeli ugasiti plamen prije nego što se dalje proširio.<h2>Zapadna obala</h2>Fotografije AFP-a prikazuju dijete i starijeg muškarca kako pregledavaju ugljenisani ulaz i prozore džamije, gdje je izgorio i dio molitvenog tepiha.Rabie je rekao da je tvornica mliječnih proizvoda, koju vode žene iz zajednice Masafer Yatta, pretrpjela veliku štetu.- Zahvaljujemo Bogu što se ovaj napad nije pretvorio u tragediju s gubitkom života - kazao je.Izraelska policija saopćiila je da je sinoć rasporedila policajce u selo „nakon prijave o osumnjičenicima koji su prouzročili štetu na mjestu događaja, uključujući zapaljeno vozilo, oštećenje vrata molitvene građevine i grafite iscrtane po zidovima“.- Istraga o okolnostima incidenta je u tioku. Napad doseljenika dogodio se pred očima izraelske vojske - saopćiio je palestinski aktivist Osama Makhamra za AFP, napominjući da se izraelska vojna osmatračnica nalazi u blizini džamije koja je zapaljena.Rabie je, međutim, rekao da su izraelska vojska, policija i vatrogasci stigli u selo oko pola sata nakon napada i pregledali štetu na džamiji i ostaloj imovini.<h2>Nova eskalacija</h2>Palestinsko ministarstvo za vjerska pitanja osudilo je napad. U saopćenju, ministarstvo je opisalo podmetanje požara kao "potpuni teroristički čin", optužujući izraelsku "ekstremističku okupacijsku vladu" da podstiče nasilje doseljenika u nastojanju da raseli Palestince iz Masafer Yatte i pretvori sukob u "vjerski rat".U nedavnom izvještaju, Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) kazao je da je nasilje doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali doseglo "neviđene" nivoe, u prosjeku šest napada dnevno koji su rezultirali žrtvama ili materijalnom štetom.Isključujući istočni Jeruzalem, oko tri miliona Palestinaca živi na okupiranoj Zapadnoj obali uz više od 500.000 Izraelaca koji žive u naseljima koja se smatraju ilegalnima prema međunarodnom pravu. Izrael okupira Zapadnu obalu od 1967. godine.

Palestinski zvaničnici tvrde da su napad izveli izraelski doseljenici, dok policija navodi da je istraga o incidentu u toku

Zapalili džamiju, ispisali poruke: Raste napetost

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Evropsku uniju da pogrešno procenjuje način na koji bi trebalo da vodi pregovore sa Rusijom, poručivši da pokušaji razgovora "iz pozicije snage" predstavljaju najveću grešku evropskih vlada.Peskov je istakao da Moskva ostaje otvorena za dijalog, ali bez ultimatuma i, kako je naveo, "moralizovanja" sa evropske strane.Na redovnom brifingu u Moskvi govorio je o odnosima Rusije i Evropske unije, kao i mogućnosti obnove pregovora.- Evropljani imaju jednu veoma veliku zabludu – smatraju da sa Rusijom treba pregovarati iz pozicije snage - rekao je Peskov.Dodao je da evropske vlade, prema njegovim rečima, pogrešno veruju da mogu razgovarati sa Moskvom polazeći od pretpostavke da je Rusija oslabljena.- To je njihova najveća greška, bilo da proizlazi iz njihove nesposobnosti, dezinformisanosti ili gluposti - poručio je portparol Kremlja.<h2>Moskva tvrdi da je spremna za dijalog</h2>Uprkos oštrim kritikama na račun Brisela, Peskov je rekao da Rusija nije zatvorila vrata pregovorima.- Nismo mi bili inicijatori potpunog prekida tih kontakata - kazao je.On je naglasio da su za nastavak dijaloga potrebni "zdrav razum" i uvažavanje, kako je rekao, "realnosti na terenu".Peskov je ponovio da je predsednik Rusije Vladimir Putin više puta isticao spremnost Moskve na razgovore, ali bez ultimatuma i, kako tvrdi, pokroviteljskog odnosa Evropske unije.Istovremeno, Putin je ranije odbacio ili ismevao više predloga za mirovne pregovore, uključujući poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na direktan sastanak, kao i predlog susreta tokom samita Grupe sedam (G7) u Francuskoj.<h2>Napadi dronovima</h2>Portparol Kremlja osvrnuo se i na sve učestalije ukrajinske napade bespilotnim letelicama na Moskvu.Ruske vlasti tvrde da su ti napadi poslednjih meseci pojačani, dok ukrajinska strana navodi da su mete povezane sa vojnom infrastrukturom i sposobnostima Rusije.

To je njihova najveća greška, bilo da proizlazi iz njihove nesposobnosti, dezinformisanosti ili gluposti, poručio je portparol Kremlja

Peskov bez dlake na jeziku: EU napravila katastrofalnu grešku

Ugledni izraelski novinar Gideon Levi (Gideon Levy) objavio je autorski tekst o "prijateljima" Izraela koji prenosimo u cjelosti.- Pokojni senator Lindzi Grejam (Lindsey Graham) u Izraelu je često opisivan kao „naš najveći prijatelj“. Bio je heroj u zemlji koja je ostala gotovo bez prijatelja. Tokom Svjetskog prvenstva u nogometu mnogi Izraelci navijaju za reprezentaciju koja najmanje mrzi Izrael. Svako ko voli Izrael smatra se njegovim prijateljem. Takav pristup je pogrešan i neiskren. Prijatelji Izraela nisu uvijek dobri ljudi, kao što ni njegovi kritičari nisu nužno loši. Često je upravo suprotno.Uzmimo za primjer senatora Lindzija Grejama (Lindsey Graham). Od samog početka svoje političke karijere zalagao se za bezuslovnu i neograničenu podršku Izraelu. Teško je reći gdje je počela ta bezrezervna podrška – da li tokom studija prava na Univerzitetu Južne Karoline sedamdesetih godina, tokom službe u Ratnom zrakoplovstvu SAD-a osamdesetih ili u prvim godinama rada u Kongresu devedesetih. Kao čvrst zagovornik upotrebe vojne sile, Grejam je u Izraelu nalazio sagovornika koji je dijelio njegov pogled na svijet. Ali tada je, smatra autor, postojao drugačiji, bolji Izrael.<h2>Izrael se promijenio</h2>Izrael se od tada promijenio, ali Grejamovo prijateljstvo nije. Ostao je slijepo odan toj zemlji. U maju 2024. godine otvoreno je sugerirao da bi na Pojas Gaze trebalo baciti nuklearnu bombu, a u svakom slučaju podržavao je potpuno razaranje Gaze i do kraja je bezrezervno stajao iza, kako autor navodi, izraelskog ludila. Bio je otvoreni zagovornik izraelskih ratnih zločina. Kada tako visoko rangirani američki senator poziva drugu državu na zločine protiv čovječnosti, to više nije prijateljstvo nego saučesništvo. Njegova oduševljena podrška Izraelu osamdesetih i devedesetih godina mogla se donekle razumjeti, ali njegovo kasnije divljenje, smatra autor, bilo je neprihvatljivo.Ipak, novinar Barak Ravid nakon Grejamove smrti prisjećao se sa suzama u očima njihovih čestih razgovora tokom posljednje dvije godine. Istakao je da gotovo nije bilo novinara s kojim je Grejm razgovarao toliko često te da senator nije volio samo Izrael nego i, kako je rekao, „izraelskost“.Ali kakva je to „izraelskost“ koju je senator toliko volio? Ravid kaže da je Grejam volio smisao za humor i opuštenost Izraelaca te da se tokom brojnih posjeta toj zemlji osjećao kao kod kuće. To zvuči laskavo i ugodno. Ali šta je s „izraelskošću“ koja danas gotovo bez izuzetka podržava genocid u Gazi? Koja svim srcem vjeruje u jevrejsku nadmoć između rijeke i mora? Koju gotovo uopće ne zanima šta se svakodnevno čini u njeno ime, svega pola sata vožnje od izraelskih gradova i sela?Grejm i njemu slični zanemaruju upravo tu stranu „izraelskosti“, koja je posljednjih godina mnogo više obilježila Izrael nego smisao za humor ili neformalno ponašanje. Ili im se možda upravo to sviđalo? Možda je upravo ta surova „izraelskost“ bila razlog zbog kojeg se u Izraelu osjećao tako ugodno – džin-tonik sa starim prijateljima iz vojske i vlade nakon povratka s polja smrti.<h2>Ostali prijatelji</h2>Politički i vrijednosni izbori preostalih prijatelja Izraela njihova su stvar. Ali ostaju i naši izvrnuti izbori, koji su sami po sebi dovoljno nepodnošljivi. Posljednjih godina gotovo svi koje je Izrael nazivao svojim prijateljima bili su rasisti, fundamentalisti, populisti, protivnici demokratije ili ljudi koji otvoreno mrze muslimane. Ponekad su to bili čak i antisemiti. Od Viktora Orbana (Viktor Orbán), preko Žaira Bolsonara (Jair Bolsonaro), do Gerta Vildersa (Geert Wilders) i Marin Le Pen (Marine Le Pen) – dovoljno je pogledati ko su prijatelji Izraela.Umjesto da slavimo takve ljude, trebalo je barem težiti tome da steknemo drugačije prijatelje. Da sanjamo, naprimjer, o tome da Zohran Mamdani (Zohran Mamdani) postane prijatelj Izraela. On je čovjek principa i morala i mogao bi biti prijatelj jednog drugačijeg Izraela. On predstavlja budućnost, a Grejam prošlost. Mogli bismo se nadati da će Rodžer Voters (Roger Waters) ponovo zavoljeti Izrael, kao i Berni Sanders (Bernie Sanders) i Džeremi Korbin (Jeremy Corbyn). Niko od njih nije rođen kao antisemit ili mrzitelj Izraela. Svi bi oni mogli stati uz jedan drugačiji Izrael, kada bi se takav pojavio.Senator Lindzi Grejam (Lindsey Graham) nije bio prijatelj Izraela. Bio je prijatelj ratnog zločinca.

Da sanjamo, naprimjer, o tome da Zohran Mamdani postane prijatelj Izraela, napisao je

Ugledni izraelski novinar: Senator Grejam nije bio prijatelj Izraela, već ratnog zločinca

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) i njegova supruga Uša (Usha) dobili su četvrto dijete, sina Aleka Nila (Aleca Neela). Ovim rođenjem Vens je ušao u historiju SAD-a, jer je prvi aktuelni potpredsjednik nakon više od 150 godina koji je postao otac tokom obavljanja funkcije.Sretnu vijest par je objavio na društvenim mrežama, navodeći da su majka i beba zdrave. Prinovi su se posebno obradovali starija braća i sestra.Posljednji put da je američki potpredsjednik dobio dijete tokom mandata bilo je 1870. godine, kada je tadašnji potpredsjednik Skajler Kolfaks (Schuyler Colfax) sa suprugom Elen dobio sina.Vens, bivši marinac i senator iz Ohaja, poznat je po političkim stavovima kojima upozorava na pad nataliteta u SAD-u. Više puta je isticao da želi da Amerika ima "više beba" i podržavao politike koje podstiču rast nataliteta.Njegova supruga Uša, kćerka indijskih imigranata, također je često u fokusu javnosti. Njena trudnoća privukla je veliku pažnju, a javnost je pratila i njene pojave tokom službenih obaveza.Rođenje malog Aleka dolazi u periodu svojevrsnog "baby booma" među visokim zvaničnicima Trampove administracije. Nedavno su prinove dobile i glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt) te porodica zamjenika šefa osoblja Stivena MIlera (Stephena Millera).

Vens, bivši marinac i senator iz Ohaja, poznat je po političkim stavovima kojima upozorava na pad nataliteta u SAD-u

"Baby boom" u Trampovoj administraciji: Džej Di Vens postao prvi američki potpredsjednik nakon 150 godina koji je dobio dijete tokom mandata

Satelitski snimci ruske zračne baze Engels-2 u Saratovskoj oblasti ukazuju na to da je u nedavnom ukrajinskom napadu dronovima uništen strateški bombarder Tu-95, jedan od ključnih aviona ruske vojske za izvođenje raketnih napada na Ukrajinu.Ako se analiza snimaka potvrdi, riječ je o prvom nezavisnom vizuelnom dokazu da je u napadu uništen upravo avion, a ne samo objekti ili oprema u bazi.

<blockquote class="twitter-tweet">🔻 Satellite images of 🇷🇺 Engels-2 Air Base as of July 19, 05:10 UTC On the night of July 16, the Security Service of Ukraine destroyed a Tu-95MS strategic bomber at Engels-2 Air Base. Two Tu-95MS were at Engels Air Base for a long period of time and conducted rotations,… <a href="https://t.co/60707jLmGj">pic.twitter.com/60707jLmGj</a>&mdash; AviVector (@avivector) <a href="https://x.com/avivector/status/2078777721098826122?ref_src=twsrc%5Etfw">July 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Snimke kompanije "Planet Labs" objavila je zajednica otvorenih izvora "AviVector", koja tvrdi da se na pisti vidi teško oštećen Tu-95. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je saopćio da je ukrajinska Sigurnosna služba (SBU) tokom napada uništila jedan takav bombarder. Napad je uslijedio nakon eksplozija i požara koje su sredinom jula prijavili stanovnici Saratova i Engelsa.

<blockquote class="twitter-tweet">I am grateful to our warriors for their accuracy. Once again, there have been successful long-range sanctions against Russia for this war. In particular, the Security Service of Ukraine destroyed a Tu-95 military aircraft in Engels that had been used for Russian missile strikes… <a href="https://t.co/7nF3BTBzLL">pic.twitter.com/7nF3BTBzLL</a>&mdash; Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://x.com/ZelenskyyUa/status/2078070330514383249?ref_src=twsrc%5Etfw">July 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema dostupnim analizama, dron je pogodio zadnji dio aviona, nakon čega je izbio veliki požar koji je doveo do ozbiljnog oštećenja konstrukcije. Stručnjaci navode da bi popravka mogla biti gotovo nemoguća, posebno jer se Tu-95 više ne proizvodi.Tu-95, koji je prvi put poletio još 1952. godine, i dalje predstavlja važan dio ruskog arsenala. Moskva ga koristi za lansiranje krstarećih raketa Kh-101 velikog dometa prema ciljevima u Ukrajini.Baza Engels-2 jedno je od glavnih uporišta ruske strateške avijacije. Gubitak svakog aviona ovog tipa predstavlja ozbiljan udar jer Rusija nema novu proizvodnju Tu-95.Nakon ranijih napada, Rusija je pokušala dodatno zaštititi bombardere izgradnjom ojačanih skloništa i drugim mjerama zaštite, ali ukrajinski napadi dronovima se nastavljaju.

Prema dostupnim analizama, dron je pogodio zadnji dio aviona, nakon čega je izbio veliki požar koji je doveo do ozbiljnog oštećenja konstrukcije

Satelitski snimci otkrili posljedice ukrajinskog napada: Rusija bi mogla ostati bez još jednog strateškog bombardera

U Norveškoj je, nekoliko dana uoči 15. godišnjice najsmrtonosnijeg terorističkog napada u mirnodopskoj istoriji zemlje, otvoren novi spomenik posvećen 77 žrtava.Neonacista Anders Brejvik (Anders Breivik) je 22. jula 2011. godine u bombaškom napadu u Oslu ubio osam osoba, a potom na ostrvu Utoja vatrenim oružjem usmrtio još 69 ljudi, uglavnom tinejdžera koji su učestvovali na ljetnom kampu podmlatka socijaldemokrata. U napadima su ranjene stotine ljudi, prenosi BBC.<h2>Spomenik kao simbol sjećanja i otpora</h2>Preživjeli i porodice žrtava okupili su se u nedjelju u Oslu na otkrivanju umjetničke instalacije pod nazivom "Upholding".Spomenik čini veliki plavi čelični okvir koji nosi kameni mozaik visok 12 metara. Na njemu su prikazani mala ptica močvarica, slama i grančice čiji se odraz vidi u vodi. Postavljen je u obnovljenoj vladinoj četvrti u Oslu, u blizini mjesta gdje je 2011. godine eksplodirala bomba.Autor djela Matias Faldbaken (Matias Faldbakken)rekao je da spomenik ima dvostruku ulogu – da čuva sjećanje na žrtve i da podstiče društvo na demokratski otpor ekstremno desnim ideologijama koje su bile motiv napada.Faldbaken je naveo da je pticu prikazanu na mozaiku vidio upravo na ostrvu Utoja, gdje su mnogi ubijeni bili članovi omladine norveške Laburističke stranke.Na spomeniku su ispisana imena svih 77 žrtava.- Napad 22. jula 2011. godine nije bio usmjeren samo protiv pojedinaca, već je predstavljao brutalan napad na našu demokratiju - izjavila je Merete Stamneshagen (Merete Stamneshagen), predsjednica udruženja koje pruža podršku žrtvama i preživjelima.<h2>Brejviku kazna više puta produžavana</h2>Svečanom otvaranju u Oslu prisustvovali su norveški prestolonasljednik Hakon i brojni državni zvaničnici. Prestolonasljednik je posjetio i novi Centar 22. jul, koji služi kao nacionalni memorijalni i obrazovni centar posvećen napadima.Brejvik je 2012. godine osuđen na 21 godinu zatvora, što je maksimalna kazna u Norveškoj. Međutim, kazna može biti produžavana sve dok se procjenjuje da predstavlja opasnost za društvo.Tokom godina više puta je pokušavao da ospori uslove izdržavanja kazne. Sud je 2016. godine djelimično presudio u njegovu korist zbog navodnog kršenja ljudskih prava, ali je ta odluka kasnije poništena.Njegov zahtjev za uslovni otpust odbijen je 2022. godine, kada je sud zaključio da se nije promijenio i da i dalje predstavlja opasnost. Brejvik je 2024. godine ponovo bezuspješno tužio državu zbog uslova izolacije u kojoj se nalazi iz bezbjednosnih razloga.

Nekoliko dana prije 15. godišnjice masakra koji je počinio neonacist Anders Brejvik, preživjeli i porodice stradalih okupili su se kako bi odali počast ubijenima.

Spomenik protiv mržnje: Norveška pamti žrtve terora

Američka vojska je tokom vikenda u Izrael dopremila 14 aviona za dopunu goriva, dok izraelski mediji navode da Washington razmatra dodatno vojno raspoređivanje zbog novih tenzija s Iranom.Prema navodima izraelskog portala Walla, koji se poziva na neimenovani izvor iz izraelskih zračnih snaga, američka vojska planira rasporediti ukupno 100 aviona za dopunu goriva u izraelske vojne baze i na aerodrom Ramon na jugu zemlje.Ako Amerikanci intenziviraju napade na Iran, to će zahtijevati raspoređivanje još američkih aviona za dopunu goriva u Izrael - rekao je izvor za izraelske medije.Dodao je da bi u tom slučaju ti avioni mogli sletjeti i na aerodrom Ben Gurion u blizini Tel Aviva.Na aerodromu Ben Gurion već su parkirana 33 američka aviona za dopunu goriva, zbog čega izraelske vlasti upozoravaju na moguće poremećaje civilnog zračnog saobraćaja tokom ljetne turističke sezone.Za sada ne postoji zvanična izraelska procjena ukupnog broja američkih letjelica te vrste koje su trenutno stacionirane u zemlji.Izraelski javni emiter Kan objavio je u subotu da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa obavijestila Izrael o planovima za prilagođavanje vojnog raspoređivanja u regiji.Prema tim navodima, dio aviona već je stigao u zračnu bazu Ovda na jugu Izraela, dok se dolazak drugih očekuje u dodatne vojne baze.

Napad u vozu: Mladić (26) teško povrijeđen nakon pada iz vagona pri brzini od 120 kilometara na sat

Ukrajina testira novu raketu: Objavljen snimak lansiranja moćnog FP-9 dometa 855 kilometara

Prva aktuelna gradonačelnica koja je otišla na porodiljsko odsustvo

Trgovina nad historijom: Izrael odustao od glasanja o priznanju armenskog genocida

IRGC objavio prijeteći snimak: "Čuvajte naftne bušotine"

Neredi nakon poraza Argentine: Sukobi navijača i policije pretvorili centar Buenos Airesa u poprište haosa

Iranski državni mediji tvrde: U američkim napadima pogođeno nekoliko lokacija u Bušehru

Vojni analitičar tvrdi: Najgore tek dolazi na Bliskom istoku

Njemački ministar vanjskih poslova putuje u afričku turneju

Zapalili džamiju, ispisali poruke: Raste napetost

Peskov bez dlake na jeziku: EU napravila katastrofalnu grešku

Ugledni izraelski novinar: Senator Grejam nije bio prijatelj Izraela, već ratnog zločinca

"Baby boom" u Trampovoj administraciji: Džej Di Vens postao prvi američki potpredsjednik nakon 150 godina koji je dobio dijete tokom mandata

Satelitski snimci otkrili posljedice ukrajinskog napada: Rusija bi mogla ostati bez još jednog strateškog bombardera

Spomenik protiv mržnje: Norveška pamti žrtve terora

Amerika poslala 14 aviona za dopunu goriva u Izrael

Globus

Napad u vozu: Mladić (26) teško povrijeđen nakon pada iz vagona pri brzini od 120 kilometara na sat

Ukrajina testira novu raketu: Objavljen snimak lansiranja moćnog FP-9 dometa 855 kilometara

Prva aktuelna gradonačelnica koja je otišla na porodiljsko odsustvo

Trgovina nad historijom: Izrael odustao od glasanja o priznanju armenskog genocida

IRGC objavio prijeteći snimak: "Čuvajte naftne bušotine"

Neredi nakon poraza Argentine: Sukobi navijača i policije pretvorili centar Buenos Airesa u poprište haosa

Iranski državni mediji tvrde: U američkim napadima pogođeno nekoliko lokacija u Bušehru

Vojni analitičar tvrdi: Najgore tek dolazi na Bliskom istoku

Njemački ministar vanjskih poslova putuje u afričku turneju

Zapalili džamiju, ispisali poruke: Raste napetost

Peskov bez dlake na jeziku: EU napravila katastrofalnu grešku

Ugledni izraelski novinar: Senator Grejam nije bio prijatelj Izraela, već ratnog zločinca

"Baby boom" u Trampovoj administraciji: Džej Di Vens postao prvi američki potpredsjednik nakon 150 godina koji je dobio dijete tokom mandata

Satelitski snimci otkrili posljedice ukrajinskog napada: Rusija bi mogla ostati bez još jednog strateškog bombardera

Spomenik protiv mržnje: Norveška pamti žrtve terora

Amerika poslala 14 aviona za dopunu goriva u Izrael