Tokom aero-mitinga „Gunfighter Skies“ u američkoj saveznoj državi Ajdaho dogodila se ozbiljna nesreća kada su se u zraku sudarila dva borbena aviona Ratne mornarice SAD, nakon čega je došlo do eksplozije. Incident se desio u blizini vazduhoplovne baze Mauntin Houm, oko dva kilometra sjeverozapadno od same baze.Prema dostupnim informacijama, riječ je o dvosedima EA-18G „Growler“, a sva četiri člana posade uspjela su se na vrijeme katapultirati. Svjedoci su nakon sudara na nebu uočili četiri padobrana, što je kasnije i potvrđeno – svi piloti su pronađeni živi i sigurni.

<blockquote class="twitter-tweet">A pair of EA-18G Growlers reportedly suffered a mid air collision during the Gunfighter Skies Air Show at Mountain Home Air Force Base. 4 parachutes reported. <a href="https://t.co/GHAIqUQbcu">pic.twitter.com/GHAIqUQbcu</a>&mdash; OSINTtechnical (@Osinttechnical) <a href="https://twitter.com/Osinttechnical/status/2056084930694906086?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na teren su odmah upućene hitne službe, uključujući vatrogasno-spasilačke ekipe i helikopter, dok je baza privremeno bila zatvorena. Fotografije i snimci s mjesta događaja prikazuju gust crni dim, a očevici navode da su prije eksplozije vidjeli varnice u zraku.Do nesreće je došlo tokom letačkog nastupa demonstracionog tima „Vikings“. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova tog dana nisu bili planirani padobranski skokovi, ali su se svi padobrani korišteni u ovom incidentu pokazali ispravnim, što je uveliko doprinijelo spašavanju posade.Ovaj događaj ponovo je skrenuo pažnju na rizike tokom ovakvih manifestacija, posebno imajući u vidu da se aero-miting „Gunfighter Skies“ održava prvi put nakon osam godina pauze. Slične nesreće zabilježene su i ranije na ovom događaju, uključujući i pad letjelice 2018. godine, kao i incident iz 2003. kada se srušio avion akrobatske grupe, ali je pilot tada također preživio zahvaljujući katapultiranju.

<blockquote class="twitter-tweet">NOW: US Navy jets collide mid air and explode during Gunfighter Skies Air Show at Mountain Home Air Force Base <a href="https://t.co/zqoj9vxHW8">pic.twitter.com/zqoj9vxHW8</a>&mdash; Rapid Report (@RapidReport2025) <a href="https://twitter.com/RapidReport2025/status/2056087641871814675?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na teren su odmah upućene hitne službe, uključujući vatrogasno-spasilačke ekipe i helikopter, dok je baza privremeno bila zatvorena

Pojavio se snimak: Dva američka borbena aviona se sudarila u vazduhu, odjeknula eksplozija

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani zvanično je obilježio Dan Nakbe, godišnjicu protjerivanja velikog broja Palestinaca tokom osnivanja države Izrael, što je izazvalo podijeljene reakcije u američkoj javnosti. Dok su propalestinski krugovi pozdravili ovaj potez, dio jevrejskih lidera uputio je oštre kritike.Mamdani je pažnju privukao objavom četverominutnog videa dokumentarnog tipa, koji je producirala gradska administracija. U snimku je prikazan emotivan razgovor s Ineaom Bushnaq (Bošnjak), staricom bošnjačkog porijekla, koja je kao djevojčica izbjegla s porodicom tokom ratnih dešavanja 1948. godine. U objavi je korišten i termin „Nakba“, kojim Palestinci označavaju gubitak domovine i masovno raseljavanje.

<blockquote class="twitter-tweet">Today marks Nakba Day, an annual day of remembrance to commemorate the expulsion of more than 700,000 Palestinians between 1947 and 1949 during the creation of the State of Israel and the year that followed. Inea is a New Yorker and a Nakba survivor. She shared her story with us… <a href="https://t.co/z2PBOaJq5Z">pic.twitter.com/z2PBOaJq5Z</a>&mdash; Mayor Zohran Kwame Mamdani (@NYCMayor) <a href="https://twitter.com/NYCMayor/status/2055402930677879076?ref_src=twsrc%5Etfw">May 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ovaj potez predstavlja svojevrsni zaokret u pristupu bliskoistočnoj temi unutar američkih institucija, jer je jedan od vodećih ljudi velike svjetske metropole otvoreno ukazao na značaj očuvanja sjećanja palestinske zajednice. U fokusu objave bila je lična priča o domu, tradiciji i naslijeđu koje se prenosi generacijama.Reakcije su bile podijeljene – dok su organizacije za ljudska prava ovaj potez ocijenile kao važan za priznavanje historijskih činjenica, pojedine jevrejske organizacije izrazile su nezadovoljstvo, upozoravajući na moguće dodatne podjele u društvu. Iz gradske uprave poručeno je da je cilj bio isključivo humanitarni, s naglaskom na sudbine ljudi koji su prošli kroz ratne traume.

<blockquote class="twitter-tweet">This is the glorious Inea Bushnaq. A folklorist and oral historian, she in part descends from the Bosnians who found a home in Tulkarm, Caesarea and elsewhere in the 1880s. <a href="https://t.co/7wNvBEF070">https://t.co/7wNvBEF070</a> <a href="https://t.co/9g1Daq8ET9">https://t.co/9g1Daq8ET9</a>&mdash; Mezna Qato (@meznaqato) <a href="https://twitter.com/meznaqato/status/2055416917662339519?ref_src=twsrc%5Etfw">May 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mamdani je naglasio važnost svjedočenja preživjelih, ističući da takve priče pomažu u očuvanju kolektivnog pamćenja i ukazuju na nepravde koje su pogodile veliki broj ljudi. Dodao je da prenošenje tih iskustava mlađim generacijama ima ključnu ulogu u borbi protiv zaborava.Cijeli slučaj dodatno je otvorio raspravu o pitanju palestinskih izbjeglica i njihovom mjestu u savremenom globalnom diskursu, dok se u javnosti ističe da sjećanja preživjelih ostaju važan historijski zapis.Na društvenim mrežama pojavile su se i objave koje podsjećaju na porijeklo Ineae Bushnaq, navodeći da njena porodica vuče korijene od Bošnjaka koji su krajem 19. stoljeća doselili na područje današnje Palestine.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">One of the most historically illiterate attacks on Mamdani’s Nakba post is outrage that he shared a Palestinian of Bosnian origin. Inea Bushnaq’s family came to Palestine in the Ottoman-era muhacir migrations and became part of Palestinian society. See thread: <a href="https://t.co/DJwcKp6sEp">pic.twitter.com/DJwcKp6sEp</a>&mdash; Louis Fishman لوي فيشمان לואי פישמן (@LouisAFishman1) <a href="https://twitter.com/LouisAFishman1/status/2056024229921882191?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na društvenim mrežama pojavile su se i objave koje podsjećaju na porijeklo Ineae Bushnaq, navodeći da njena porodica vuče korijene od Bošnjaka koji su krajem 19. stoljeća doselili na područje današnje Palestine

Mamdani podsjetio na Nakbu, pa spomenuo i jednu Bošnjakinju

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila je prošle sedmice datum narednih opštih izbora u Bosni i Hercegovini na kojim će se birati i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Neposredno poslije ove objave, a nakon sveobuhvatne diskusije na terenu i među svim organizacijama unutar SDA, njen predsjednik Bakir Izetbegović nominiran je kao kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. O kandidaturi, šansama za povratak na mjesto člana predsjedništva BiH, rezultatima rada i politika Trojke, budućnosti Bosne i Hercegovine u vrlo turbulentnom vremenu pred nama uz ponovni zalet secesionističke politike Milorada Dodika, te drugim važnim političkim pitanjima u emisiji <a href="https://www.hayat.ba/news/article/izetbegovic-ljudima-je-dosta-ove-krize-bit-ce-tesko-ali-ko-ce-ako-ne-sda/6a0a138297ce9ca7db98df55">Istraga sedmice</a> govorio je Bakir Izetbegović.- Stranka je odlučila. Ja sam im dao četiri, pet mjeseci da debelo razmisle i ohrabrio da donesu pravilnu odluku. Vratilo se sve ka meni. Podrška je 100%, iako postoji još puno dobrih kandidata. Ipak svi su jednoglasno procijenili da ja imam najveću šansu, i ja sam to prihvatio. Nisam se htio nuditi jer sam ja prošle izbore izgubio, jer su se oni sindikovali, njih 11. Svi su željeli da pobijede i radili su na tome jer su znali da ukoliko oni pobijede, onda oni formiraju vlast. Ukoliko se to sad ponovi, idemo i dalje u istom smjeru, a to znači da Bosna i Hercegovina nastavlja da tone - naglašava Izetbegović.Smatra da je 14 stranaka koje podržavaju Bećirovića slabije od 11 stranaka koje su ga podržavale 2022. godine.- Njima sada podrška pada, i prošli put je njih 11 bilo jače od njih 14 sad. Trojka je tada sama imala više podrške nego SDA. Mi smo ih sad ozbiljno preskočili. Lokalni izbori su uvijek uvod u opšte. Mislim da je ljudima dosta ove krize, ove neizvjesnosti, ove nesigurnosti. Mislim da se volja vraća ka nama jer smo na lokalnim izborima dobili za 15% više glasova. Bit će vrlo teško, ali ko će drugi. Ko će mimo nas? Ko ima reference, kadrove, poznanstva diljem svijeta... Ljudi ponekad svakih 10, 12 godina odluče da pokušaju nešto drugo. To su uradili, i sad mogu da ocijene jesu li zadovoljni. Mislim da je Bećirović zatečen sa onim što se dešava u BiH, on o tome saznaje iz medija. Dati ponovo njemu šansu je ogroman rizik - kazao je Izetbegović.Izetbegović je negirao tvrdnje novinara Avde Avdića da je SDA dobila garancije iz SAD da će biti u vlasti.

- Činjenica je da se prvo tri godine nismo vidjeli, a onda da smo se za tri mjeseca vidjeli pet puta. To je dobar znak. Ova nestabilnost njima ne odgovara. Ovo je jedna bakzuna vlast i više dimenzionalna katastrofa u blokadama u ekonomiji, u diplomatiji, u apsolutno svemu. Naravno da će Bećirović osvojiti manje, a ja ću osvojiti više nego prošli put. Mislim da to mogu jer se ne bih kandidovao da ne mislim da mogu. Ostaje da vidimo šta će biti. Meni je skoro 70 i nevažno je šta će biti sa mnom. Bitno je šta će biti sa Bosnom i Hercegovinom, sa ovom državom. SDA, prezime Izetbegović i ljudi koje znam i moje iskustvo mogu pomoći ovoj zemlji. Znam aktere i protivnike i saveznike, ovi ljudi ne mogu ni približno uraditi ono što može uraditi SDA i ja - naglašava Izetbegović.Odgovarajući na pitanje kako vidi budući saziv Predsjedništva i šta bi se moglo desiti ukoliko u Predsjedništvo BiH uđu Cvijanović i Filipović, Izetbegović je vrlo jasan:- Mislim da neće pobijediti Cvijanović, a neće pobijediti ni Filipović. To bi mogao biti najgori scenarij po BiH. Ja se nadam boljoj konstelaciji i da ćemo s tom promjenom moći snažno pogurati da stižemo ono što su oni zaustavili. Mi smo svi ovdje uvezani. Tone to sve skupa, a i mi imamo mehanizme da zaustavimo loše postupke. Dodik će definitivno biti smijenjen i neće moći potpisati liste, njegov uticaj će da slabi. Mi smo, uostalom, na kraju natjerali pravosuđe da mu presudi. Valjda ima neko razuman među bh. političarima. Gubimo supstancu, odlazi nam omladina, neće imati ko penziju da zaradi. Naravno, prvo moramo dobiti ovu bitku, a onda ide teža. Jer sad sve tone. Ne možete bicikl zaustaviti kad se zakotrlja, a kamoli ovu katastrofu. Ali ko će ako nećemo mi. Neće biti nimalo jednostavno. Sve smo prošli, opkoljeno Sarajevo, probili smo tunel, onda smo napravili Armiju koja je nadjačala druge vojske jače od sebe, gurali smo, radili, sve smo rješavali, obnovili zemlju. Pregurali smo i poplave i epidemije, pa smo i to riješili. Tada je premijer Novalić radio sve što su radili drugi premijeri pa je završio u zatvoru, to je bila kulminacija borbe protiv SDA. Bošnjaci udaraju sami sebe u glavu. Za mene glasa gotovo frtalj miliona ljudi i ne možete reći da imam negativan imidž. Vidjeli ste šta i koliko ovi sad mogu. Glasajte za SDA da bi bilo bolje. Mi u kantonima imamo strukturu i uigranu ekipu pa će to biti neko od ljudi koji su i sada radili dobar posao. Mi sada imamo 50 sjajnih ljudi koji mogu iznijeti taj posao, a preporučio bih nekom mlađem premijeru da za savjetnika, posebno za privredu, uzme Fadila Novalića.Kazao je da se svi smijali kada su obećali 100.000 radnih mjesta, a onda su to, kako kaže, ispunili.- Znalo smo kako se to radi. Mi smo jačali mašinu, a ne kao oni, oni samo jačaju opterećenja, samo pojačavaju terete. Mi smo skidali probleme, rješavali stvari, kao ljekar koji liječi FBiH i naravno da je bilo dobro. Sada će ta prva godina biti teška. U prvom mandatu sada obećavamo 50.000 novih radnih mjesta. Sve ćemo učiniti da ubrzamo investicije i posvetit ćemo se svakom ko želi da investira. Naravno, moramo smanjiti zaduživanje i ubuduće će moći biti zaduženja samo za izgradnju infrastrukture i olakšavanje investicija - zaključio je.

Mislim da se volja vraća ka nama jer smo na lokalnim izborima dobili za 15% više glasova.

Izetbegović: Sadašnjih 14 stranaka oko Bećirovića je slabije nego 11 na prošlim izborima, bit će teško, ali ko će ako ne SDA?

The New York Times objavio je, pozivajući se na dvojicu neimenovanih zvaničnika s Bliskog istoka, da Sjedinjene Američke Države i Izrael pripremaju mogućnost ponovnog napada na Iran, koji bi, prema tim navodima, mogao početi već naredne sedmice. Kako se navodi, riječ je o najopsežnijim vojnim pripremama od uspostavljanja primirja.Isti izvori tvrde da se radi o najširem stepenu vojne spremnosti od stupanja primirja na snagu. Američki ministar odbrane je ove sedmice pred Kongresom naveo da Pentagon ima spremne planove za različite scenarije – od premještanja vojnih kapaciteta i moguće eskalacije sukoba, do smanjenja operacija i povlačenja snaga iz regije.Prema pisanju The New York Timesa, koji se poziva na američke zvaničnike, ukoliko bi Donald Trump odobrio napad, razmatra se opcija intenzivnog bombardovanja iranskih vojnih i infrastrukturnih ciljeva. Druga mogućnost uključuje kopnenu operaciju s ciljem osiguravanja zaliha obogaćenog uranija, za koje se vjeruje da su zatrpane nakon ranijih udara na nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata.Istovremeno, izraelski mediji prenose izjavu visokog izraelskog zvaničnika za Channel 12, koji navodi da se Izrael priprema za mogući skori nastavak sukoba s Iranom. On tvrdi da u Washingtonu smatraju kako pregovori s Teheranom ne donose rezultate, te dodaje da se očekuju ključne odluke američkog predsjednika.Prema njegovim riječima, izraelska strana se priprema za „dane ili sedmice rata“, uz očekivanje odluke Donalda Trumpa, a dodatne informacije mogle bi biti poznate u vrlo kratkom roku. Ovi navodi dolaze nakon nedavnih diplomatskih aktivnosti Donalda Trumpa i sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, za koji se tvrdi da nije donio značajan napredak u vezi s krizom u Hormuškom moreuzu i odnosima s Iranom.U međuvremenu, izraelska vojska je, prema medijskim izvještajima, u stanju pojačane pripravnosti zbog mogućnosti nove eskalacije. Vlada Izraela, kako se navodi, čeka odluku SAD-a o eventualnoj vojnoj kampanji. Prema istim informacijama, ne očekuje se potpuni ratni sukob s ciljem promjene vlasti u Iranu, već ograničeni udari na ključnu vojnu i infrastrukturu, uz moguće specijalne operacije usmjerene na strateške lokacije i materijale.

Isti izvori tvrde da se radi o najširem stepenu vojne spremnosti od stupanja primirja na snagu

The New York Times: SAD bi mogle napasti Iran već sutra

Objavljen je dramatičan snimak prinudnog slijetanja starog hidroaviona iz Drugog svjetskog rata u američkom gradu Phoenixu, kada je letjelica zbog tehničkog kvara morala sletjeti na ulicu usred grada.Na snimku se vidi kako avion leti iznad urbanog područja, a zatim naglo gubi visinu i prisilno slijeće na cestu. Kamera postavljena na krilo zabilježila je cijeli događaj, uključujući i trenutak kada su tri putnika napustila avion bez povreda.Prema informacijama lokalnih medija, incident se dogodio u aprilu ove godine, a lokacija je potvrđena analizom snimka u odnosu na raspored zgrada i ulica. Let je u početku bio normalan, ali je ubrzo došlo do problema u motoru, uz pojavu dima u pilotskoj kabini.

<blockquote class="twitter-tweet">Um vídeo divulgado nesta semana mostra o momento em que um hidroavião da Segunda Guerra Mundial faz um pouso de emergência em uma rua de Phoenix, no Arizona, em abril. As imagens registram a aeronave sobrevoando a cidade enquanto perde altitude, até tocar o solo bruscamente. Em… <a href="https://t.co/Kb9iitdMZi">pic.twitter.com/Kb9iitdMZi</a>&mdash; InfoMoney (@infomoney) <a href="https://twitter.com/infomoney/status/2056051020459876595?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pilot je nakon toga tražio najbliže sigurno mjesto za slijetanje i odlučio se za praznu gradsku ulicu, gdje je uspješno prizemljio avion.Istraga američke agencije za sigurnost saobraćaja pokazala je da je moguće da je kvar nastao zbog odvajanja ispušne cijevi motora. Putnici su kasnije naveli da bi snimak ovog događaja mogao poslužiti kao koristan materijal za obuku pilota.

Pilot je nakon toga tražio najbliže sigurno mjesto za slijetanje i odlučio se za praznu gradsku ulicu, gdje je uspješno prizemljio avion

Hidroavion sletio nasred ulice u Finiksu: Sve zabilježile kamere

Kralj Čarls III je duboko potresen nakon tragičnog incidenta na Royal Windsor Horse Showu u Vindsoru, gdje je jedan vojnik izgubio život usljed teških povreda tokom događaja. U trenutku nesreće kralj i članovi kraljevske porodice nisu bili svjesni ozbiljnosti situacije, a tek naknadno im je potvrđeno da je vojnik preminuo.Na događaju su bili prisutni i Edward, vojvoda od Edinburga, te Sofi, vojvotkinja od Edinburga, a vojniku je odmah ukazana medicinska pomoć nakon nesreće u areni, ali povrede su bile smrtonosne.Bakingemska palača je saopćila da je kralj šokiran i pogođen tragedijom te da će lično kontaktirati porodicu stradalog kako bi izrazio saučešće.Policija Thames Valleyja potvrdila je smrt vojnika, navodeći da je preminuo uprkos brzoj intervenciji medicinskih službi, dok detalji nesreće još nisu u potpunosti poznati.Prema navodima medija bliskih kraljevskoj porodici, kralj teško podnosi događaj i duboko je pogođen tragedijom koja se desila pred njegovim očima.

Bakingemska palača je saopćila da je kralj šokiran i pogođen tragedijom te da će lično kontaktirati porodicu stradalog kako bi izrazio saučešće


Kralj Čarls duboko potresen zbog tragedije koja se desila pred njegovim očima

Republikanski senator Lindzi Grem u nedjelju je pozvao na pojačane vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, ocijenivši da su pregovori s Teheranom zapeli i da ne daju rezultate.– Smatram da nam ovakvo stanje svima šteti. Što je Hormuški tjesnac dulje zatvoren i što duže pokušavamo postići sporazum do kojeg nikad ne dolazi, Iran postaje sve jači – izjavio je Grem.Dodao je da aktuelno iransko vodstvo ne pokazuje promjene u svojim ciljevima te je pozvao predsjednika Donalda Trumpa da nastavi s pritiskom i dodatno oslabi režim.– Ono što je predsjednik Trump učinio bilo je vojno izvanredno, ali ima još meta i postoje načini na koje možemo naštetiti Iranu – poručio je.Njegove izjave dolaze u trenutku zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana, koji još nisu rezultirali sporazumom o okončanju sukoba. U međuvremenu, zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport nafte, dovelo je do rasta globalnih cijena, što se odrazilo i na cijene goriva u SAD-u.– Imam dobru vijest. Cijene goriva past će čim obuzdamo Iran – rekao je Grem.

Cijene goriva past će čim obuzdamo Iran, rekao je

Američki senator: Ovakvo stanje svima šteti, što duže pokušavamo postići sporazum, Iran postaje sve jači

Predsjednik SAD Donald Tramp uputio je nove prijetnje Iranu. Poručio im je na Truth Socialu da "sat otkucava i da bi trebalo da požure, brzo, ili od njih neće ostati ništa".Ranije je objavio fotografiju uz opis: "Bilo je to zatišje pred buru."Izvještaji sugerišu da SAD i Izrael sprovode najintenzivnije pripreme za obnovljene napade na Iran otkako je prošlog mjeseca dogovoren prekid vatre.Tramp i i premijer Izraela Benjamin Netanjahu su ranije obavili telefonski razgovor, a prema navodima jednog izraelskog zvaničnika glavna tema bio je Iran.

Tramp i i premijer Izraela Benjamin Netanjahu su ranije obavili telefonski razgovor, a prema navodima jednog izraelskog zvaničnika glavna tema bio je Iran

Tramp ponovo prijeti Iranu: Sat otkucava, neka požure ili od njih neće ostati ništa

Kuba je nabavila više od 300 vojnih dronova i nedavno razmatra planove njihove moguće upotrebe u napadima na američku bazu u zaljevu Guantanamo, vojna plovila SAD-a, pa čak i na Key West na Floridi, udaljen svega 145 kilometara od Havane. Ovi podaci potiču iz povjerljivih obavještajnih dokumenata u koje je uvid imao <a href="https://www.axios.com/2026/05/17/us-military-drones-cuba">Axios.</a>Prema američkim zvaničnicima, takve informacije dodatno pojačavaju zabrinutost Vašingtona, koji Kubu sve više posmatra kao sigurnosnu prijetnju, posebno zbog razvoja tehnologije bespilotnih letjelica i prisustva iranskih vojnih savjetnika u Havani.- Kada uzmemo u obzir da su takve tehnologije toliko blizu, kao i čitav niz loših aktera od terorističkih skupina i narko-kartela do Iranaca i Rusa, to je zabrinjavajuće - rekao je jedan visoki američki zvaničnik. „Radi se o rastućoj prijetnji.“Kao odgovor, direktor CIA-e Džon Retklif prošle sedmice je posjetio Kubu i upozorio tamošnje vlasti da se ne upuštaju u neprijateljske aktivnosti. Također ih je, prema navodima CIA-e, pozvao da odustanu od totalitarnog sistema kako bi se ukinule američke sankcije.<h2>Neprijateljski planovi</h2>- Direktor Retklif je bio jasan: Kuba više ne može služiti kao platforma s koje naši protivnici provode neprijateljske planove na našoj hemisferi - rekao je zvaničnik. „Zapadna hemisfera ne smije biti igralište naših neprijatelja.“Istovremeno se pojačava politički i pravni pritisak. Američko ministarstvo pravosuđa planira podizanje optužnice protiv Raula Kastra zbog navodne uloge u obaranju aviona humanitarne organizacije „Brothers to the Rescue“ 1996. godine. Očekuju se i nove sankcije protiv Kube.Američki izvori tvrde da Havana od 2023. godine nabavlja jurišne dronove iz Rusije i Irana te ih raspoređuje na strateškim lokacijama širom otoka. Također se navodi da su kubanski zvaničnici nedavno od Rusije tražili dodatnu vojnu opremu, dok obavještajni podaci ukazuju da pokušavaju od Irana naučiti taktike suprotstavljanja SAD-u.<h2>"To je problematično"</h2>Poznato je i da Rusija i Kina na Kubi imaju napredne obavještajne centre za elektronsko praćenje (SIGINT), što dodatno brine američke vlasti.- Dugo nas brine što strani protivnik koristi takvu lokaciju tako blizu naših obala, to je vrlo problematično - izjavio je ministar odbrane Pit Hegset tokom saslušanja u Kongresu.Zabrinutost je dodatno porasla nakon nedavnih sukoba na Bliskom istoku, gdje je Iran intenzivno koristio dronove, nanoseći štetu američkim bazama i ugrožavajući pomorski saobraćaj.Američki zvaničnici procjenjuju i da je do 5.000 kubanskih vojnika učestvovalo na strani Rusije u ratu u Ukrajini, gdje su stekli iskustva u modernom ratovanju dronovima, za što je Kuba navodno dobijala oko 25.000 dolara po vojniku.<h2>Nije ugodno</h2>- Oni su dio Putinovog stroja za mljevenje mesa. Uče o iranskim taktikama. To je nešto za što se moramo pripremiti - rekao je jedan zvaničnik.Iako se Castrov režim smatra oslabljenim i pod snažnim pritiskom sankcija i lošeg upravljanja, SAD i dalje Kubu svrstava među države koje podržavaju terorizam.Uprkos svemu, američki zvaničnici procjenjuju da Kuba trenutno ne predstavlja neposrednu vojnu prijetnju niti aktivno planira napade. Smatra se da se scenariji upotrebe dronova razmatraju kao opcija u slučaju eventualnog sukoba.Kuba, kako navode, nema kapacitete da blokira Floridski tjesnac poput Irana u Hormuškom, niti predstavlja prijetnju kakvu je imala tokom Kubanske raketne krize 1962. godine.- Niko ne brine zbog borbenih aviona s Kube. Nije čak ni sigurno imaju li ijedan koji može letjeti - rekao je američki zvaničnik. „Ali treba imati na umu koliko su blizu – svega 145 kilometara. To nije nimalo ugodna činjenica.“

Prema američkim zvaničnicima, takve informacije dodatno pojačavaju zabrinutost Vašingtona, koji Kubu sve više posmatra kao sigurnosnu prijetnju

Axios: Kuba razmatra napade dronovima na SAD

Papa Lav XIV iznenadio je mnoge kada se u Vatikanu pridružio grupi mladih katoličkih hodočasnika i zajedno s njima izveo viralni pokret rukom poznat kao „Six-seven“, tokom susreta uoči priprema za sakrament potvrde.Oko 1.000 mladih iz Nadbiskupije Genova stiglo je u Rim na hodočašće povezano s ovim važnim vjerskim obredom, a tokom okupljanja potaknuli su papu da se uključi u popularni trend koji je među djecom i tinejdžerima postao široko rasprostranjen.

<blockquote class="twitter-tweet">🚨 Pope Leo XIV has just dropped the first 6 7 of his papacy <a href="https://t.co/ll98sVHX70">pic.twitter.com/ll98sVHX70</a>&mdash; Catholic Arena (@CatholicArena) <a href="https://twitter.com/CatholicArena/status/2055693448485745027?ref_src=twsrc%5Etfw">May 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Snimak ovog susreta na internetu je objavio Don Roberto Fiscer, koji je uz video dodatno pojasnio značenje geste. Istakao je da su željeli pokazati kako papu doživljavaju bliskim sebi, ali i da mu približe način na koji se mladi danas pozdravljaju širom svijeta.Inače, izraz „6-7“ predstavlja viralni internetski sleng koji se prati pokretom ruke gore-dolje, nalik vaganju. Iako nema konkretno značenje, prerastao je u popularan meme među mlađom publikom.Trend se povezuje s pjesmom „Doot Doot (6-7)“ repera Skrilla, koja je dodatno stekla popularnost kroz snimke na društvenim mrežama u kojima se pojavljuje NBA igrač LaMelo Ball, nakon čega se fraza proširila internetom kao općeprihvaćena uzrečica.

Inače, izraz „6-7“ predstavlja viralni internetski sleng koji se prati pokretom ruke gore-dolje, nalik vaganju

Viralni trend "Six-seven" nije zaobišao ni papu: Snimak s mladim hodočasnicima osvojio mreže

Drama u Danskoj ne smiruje se nakon što se muzičar i pisac Frederik Lind Kepen pojavio na nacionalnom javnom servisu „DR“ u majici sa obilježjima povezanima s četničkim pokretom. On tvrdi da iza toga nije stajala politička poruka, dok televizija ne vidi razlog za izvinjenje. Ipak, ubrzo je uslijedilo „istraživanje“ njegove prošlosti, pa su na Instagramu pronađene fotografije na kojima pokazuje tri prsta ispred natpisa "Kosovo je Srbija". Reagovao je i jedan političar albanskog porijekla s Kosova, vrlo oštro, dok su se uključili i stručnjaci za Balkan, tvrdeći da u Srbiji taj znak nema neutralno značenje, već se povezuje s izraženim nacionalizmom.Kepen se, podsjetimo, u emisiji „Deadline“ pojavio u spornoj majici, a danski mediji navode da mu to nije prvi put da koristi „kontroverzne nacionalističke poruke“.Na njegovom Instagramu ranije je objavljena i fotografija na kojoj pozira ispred zida s ćiriličnim natpisom „Kosovo je Srbija“, uz podignuta tri prsta. U međuvremenu je deaktivirao profil, ali se ta fotografija proširila društvenim mrežama.

Među onima koji su reagovali je i danski političar Benjamin Hadža, porijeklom s Balkana.- Iskreno mi je bilo muka kada sam to vidio. Za mene to nije nasumičan znak rukom niti ‘kul’ majica - rekao je on.Dodao je: „Tu simboliku povezujem sa stvarnim ljudima, stvarnim tragedijama i veoma mračnim dijelom novije evropske historije. Zato me frustrira kada se neko ponaša kao da su takvi simboli bezazleni ili bez posljedica. Imaju posljedice i još uvijek izazivaju bol kod mnogih ljudi.“Stručnjak za Balkan Kristijan Aksbo Nilsen tvrdi da znak s tri prsta nema neutralnu upotrebu:Prema riječima eksperta za Balkan Kristijana Aksboa Nilsena, znak sa tri prsta nije nešto što prosječan Srbin koristi svakodnevno.

Skandalozno: Na danskoj televiziji u udarnom terminu se pojavio s majicom "Srpski četnici"

- Ne poznajem nijednog Srbina koji bi taj znak pokazivao neutralno, upravo zbog značenja koje nosi. Nećete doći u Srbiju i vidjeti nasumične ljude koji to koriste. Ako neko pokazuje taj simbol, to vrlo jasno znači podršku srpskom nacionalizmu.Nilsen zbog toga sumnja da Kepen nije znao šta taj simbol znači:- Ako neko pokazuje taj znak ispred takvog natpisa, jasno pokazuje da podržava srpski nacionalizam i ideju da Kosovo treba da bude dio Srbije. Veoma mi je teško da povjerujem da nije znao šta radi.S druge strane, Frederik Lind Kepen odbacuje optužbe i tvrdi da tri prsta simbolizuju Sveto Trojstvo u hrišćanstvu.- Nisam znao da postoji povezanost sa tom simbolikom. Mislio sam da je to samo gest koji se generalno koristi u pravoslavnim zemljama - rekao je on.Negirao je bilo kakvu podršku nacionalističkim ili ekstremističkim grupama i poručio da je riječ o nesporazumu:- Čovjek mora da pokuša da razumije stvari najbolje što može, ali svijet je komplikovan i nekada može da pogriješi. Onda treba da objasni i izvini se kada pogriješi. To sam uradio i jučer i danas - naveo je Kepen.Ipak, Benjamin Hadža ostaje skeptičan:- Jednostavno ne vjerujem u to objašnjenje. Ne možete se predstavljati kao neko ko poznaje region, a onda tvrditi da ste potpuno neupućeni kada stignu kritike - rekao je.

Na Instagramu su pronađene fotografije na kojima pokazuje tri prsta ispred natpisa "Kosovo je Srbija"

Ko je Danac koji se na TV-u pojavio u majici "Srpski četnici": Ranije pozirao s tri prsta, izbrisao Instagram nakon kritika

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izrazila je zabrinutost nakon napada dronom u blizini nuklearne elektrane Barakah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u kojem je izbio požar u okolini postrojenja.IAEA je saopćila da su vlasti UAE potvrdile kako je nivo radijacije u elektrani i dalje u granicama normale te da u incidentu nije bilo povrijeđenih.Direktor agencije Rafael Grosi poručio je da su napadi koji ugrožavaju nuklearnu sigurnost neprihvatljivi i da predstavljaju ozbiljan rizik.Napad se dogodio u blizini nuklearke, a nakon udara izbio je požar, dok detalji o mogućoj šteti na samom postrojenju zasad nisu poznati.

Direktor agencije Rafael Grossi poručio je da su napadi koji ugrožavaju nuklearnu sigurnost neprihvatljivi i da predstavljaju ozbiljan rizik

Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila napad dronom kod nuklearke u UAE

Prema pisanju The New York Timesa, Izrael je u Iraku uspostavio dvije tajne vojne baze u periodu prije svojih sukoba s Iranom. Također, izvještaji Wall Street Journala navode da je jedna od tih baza izgrađena u zapadnoj iračkoj pustinji i korištena u operacijama tokom rata koji je počeo u februaru 2026. godine.Irački zvaničnici tvrde da je još jedna baza postojala i ranije, te da je korištena tokom izraelskog napada na Iran u junu 2025. godine. Ta lokacija je, prema dostupnim informacijama, nastala krajem 2024. godine, ali se više ne koristi.Status druge baze, povezane s operacijama iz 2026. godine, ostaje nepoznat. Postoje navodi da su Sjedinjene Američke Države bile upoznate s postojanjem barem jedne od tih lokacija.Prema navodima, baze su služile za skraćivanje vremena leta izraelskih aviona prema Iranu, kao i kao logistička podrška, uključujući smještaj specijalnih jedinica i timova za potragu i spašavanje.Lokalni beduini su primijetili sumnjive aktivnosti i obavijestili nadležne, nakon čega je iračka vojska odlučila pratiti situaciju uz podršku informacija od SAD-a.U jednom incidentu, beduinski pastir Avad al- Šamari (Awad al-Shammari) navodno je stradao nakon što je naišao na jednu od baza i bio meta napada izraelskog helikoptera, nakon što je prethodno uspio prijaviti lokaciju iračkim vlastima.

Irački zvaničnici tvrde da je još jedna baza postojala i ranije

Prema pisanju The New York Times, Izrael je u Iraku uspostavio dvije tajne vojne baze u periodu prije svojih sukoba s Iranom. Također, izvještaji Wall Street Journala navode da je jedna od tih baza izgrađena u zapadnoj iračkoj pustinji i korištena u operacijama tokom rata koji je počeo u februaru 2026. godine.  Irački zvaničnici tvrde da je još jedna baza postojala i ranije, te da je korištena tokom izraelskog napada na Iran u junu 2025. godine. Ta lokacija je, prema dostupnim informacijama, nastala krajem 2024. godine, ali se više ne koristi.  Status druge baze, povezane s operacijama iz 2026. godine, ostaje nepoznat. Postoje navodi da su Sjedinjene Američke Države bile upoznate s postojanjem barem jedne od tih lokacija.  Prema navodima, baze su služile za skraćivanje vremena leta izraelskih aviona prema Iranu, kao i kao logistička podrška, uključujući smještaj specijalnih jedinica i timova za potragu i spašavanje.  Lokalni beduini su primijetili sumnjive aktivnosti i obavijestili nadležne, nakon čega je iračka vojska odlučila pratiti situaciju uz podršku informacija od SAD-a.  U jednom incidentu, beduinski pastir Awad al-Shammari navodno je stradao nakon što je naišao na jednu od baza i bio meta napada izraelskog helikoptera, nakon što je prethodno uspio prijaviti lokaciju iračkim vlastima.

Izvještaji pokazuju da je Izrael imao tajne baze u Iraku pred operacije protiv Irana

Čelnici Rumunije i Moldavije očigledno gaje snažnu međusobnu političku i ličnu naklonost. Početkom maja moldavska predsjednica Maia Sandu i njen rumunski kolega Nikušor Dan objavili su zajedničku fotografiju na društvenim mrežama na kojoj nasmijani sjede jedan pored drugog u rumunskom vojnom avionu.- Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će se održati sastanak Evropske političke zajednice - napisala je Maia Sandu.Bio je to prvi put da su lideri Moldavije i Rumunije zajedno putovali na međunarodni skup i da su protokolarno dočekani kao zajednički dvojac. Taj potez se u političkim krugovima tumači kao simbolična poruka u kontekstu sve češće rasprave o mogućem ujedinjenju dvije države, piše <a href="https://www.dw.com/hr/ipak-ujedinjenje-moldavije-i-rumunjske/a-77170518">Deutsche Welle</a>.Po prvi put u obje zemlje istovremeno su na vlasti lideri koji otvoreno ili implicitno ne odbacuju ideju približavanja ili ujedinjenja. Raniji moldavski predsjednici bili su protiv takvih ideja, dok je u Rumuniji najistaknutiji zagovornik bio Traian Băsescu, predsjednik od 2004. do 2014. godine.<h2>"Rumunija je spremna"</h2>Aktuelna predsjednica Moldavije Maia Sandu poznata je kao zagovornica evropskog puta i približavanja Rumuniji, ali ranije je izbjegavala direktno izjašnjavanje o ujedinjenju. Posljednjih mjeseci, međutim, u više intervjua sve otvorenije govori o toj mogućnosti.U januaru 2026. izjavila je za BBC da bi lično glasala za ujedinjenje na referendumu, što je izazvalo oštre reakcije dijela opozicije koja je optužila za „izdaju”. Uprkos kritikama, Sandu je i kasnije ponovila slične stavove u razgovoru za Le Monde.Rumunski predsjednik Nicušor Dan otvoreno podržava ideju približavanja i poručuje: "Rumunija je spremna.”On je ujedno prvi rumunski predsjednik koji, prema ocjenama analitičara, ne zauzima patronizirajući odnos prema Moldaviji, nego je tretira kao ravnopravnog partnera, što u Kišinjevu ima pozitivan odjek.Oboje lidera imaju i zajedničku biografsku liniju – borbu protiv korupcije i političkih zloupotreba. Maia Sandu je i državljanka Rumunije, kao i veliki broj građana Moldavije. Tokom rumunskih izbora 2025. javno je podržala Nikušora Dana.<h2>Politička i historijska povezanost</h2>Iako naizgled neobično, situacija u kojoj predsjednica jedne države ima državljanstvo druge i politički je podržava, pokazuje duboku povezanost dvije zemlje – jezičku, kulturnu i istorijsku.U obje države službeni jezik je rumunski. Nekadašnja Kneževina Moldavija podijeljena je 1812. između Ruskog i Osmanskog carstva, a granica je uspostavljena rijekom Prut. Nakon Prvog svjetskog rata dio Moldavije se 1918. godine ujedinio s Rumunijom.Kasnije je 1940. godine, u dogovoru između Staljina i nacističke Njemačke, istočni dio Moldavije ponovo pripojen SSSR-u, čime je nastala Moldavska Sovjetska Republika, koja je nezavisnost stekla 1991. godine.<h2>Otpori i geopolitičke tenzije</h2>Ideja ujedinjenja dugo nije imala široku podršku, a Rusija je od 1991. godine upozoravala na, kako je nazivala, „fašističke planove ujedinjenja”. Te tenzije su bile jedan od faktora koji su doprinijeli i konfliktu u Pridnjestrovlju početkom 1990-ih.Prema istraživanjima iz 2026. godine, oko 42 posto građana Moldavije podržava ujedinjenje, dok 47 posto i dalje preferira očuvanje nezavisnosti. U Rumuniji podrška je znatno veća i iznosi oko 72 posto.Jedan od razloga promjene javnog mnijenja je rat u Ukrajini, koji je dodatno udaljio Moldaviju od Rusije. Više od trećine stanovnika Moldavije ima i rumunsko državljanstvo, dok je Rumunija njen najveći trgovinski partner i ključna podrška u energetskom povezivanju s EU.Savezi pisaca Rumunije i Republike Moldavije početkom maja poručili su u zajedničkoj izjavi: "Vrijeme je da se s deklaracija prijeđe na konkretne korake.” Ipak, potrajat će do ostvarenja tog cilja. U ustavima obje države postoje visoke prepreke za ujedinjenje, a Moldavija se i u tom dokumentu obvezala na vojnu neutralnost. Ali najveća je nepoznanica što bi bilo s Pridnjestrovljem, područjem koje i danas kontroliraju proruski separatisti.<h2>"To je sasvim njihova stvar"</h2>Unatoč svemu, tema ujedinjenja dobiva zamah. Tako su, primjerice, moldavski birači važan čimbenik na izborima u Rumuniji i pridonijeli su pobjedi Nikušora Dana 2025. – protiv krajnje desnog kandidata Georgea Simiona, predsjednika stranke koja se, paradoksalno, zove Savez za ujedinjenje Rumuna. Time Sandu i Dan imaju važnu ulogu u tome da temu ujedinjenja ne prepuste rumunjskoj krajnjoj desnici.U Republici Moldaviji Maja Sandu se zbog zagovaranja ujedinjenja suočila s optužbama za izdaju od proruski orijentiranih stranaka. Postoje i neovisni kritički glasovi koji smatraju da nije primjereno da predsjednica, usred odmaklih pregovora o pristupanju EU‑u, zagovara ujedinjenje s Rumunijom.No visoka predstavnica EU‑a za vanjsku politiku Kaja Kalas u tome ne vidi problem. Na to je pitanje nedavno odgovorila da o eventualnom ujedinjenju mogu odlučiti isključivo građani Republike Moldavije i Rumunije – nitko drugi.

Po prvi put u obje zemlje istovremeno su na vlasti lideri koji otvoreno ili implicitno ne odbacuju ideju približavanja ili ujedinjenja

Ove dvije evropske države mogle bi se spojiti u jednu

Sjedinjene Američke Države postavile su pet ključnih uslova za postizanje sporazuma s Teheranom, a među glavnim zahtjevima je da samo jedno iransko nuklearno postrojenje smije ostati aktivno, navodi iranska poluslužbena agencija Fars.Prema istim navodima, Vašington odbija isplatu bilo kakve odštete Iranu, zahtijeva da Teheran preda 400 kilograma uranija Sjedinjenim Američkim Državama te ne planira deblokirati ni 25 posto zamrznute iranske imovine.Kao dodatni uslov navodi se da svaki prekid vatre na svim ratištima zavisi od ishoda pregovora.S druge strane, Iran kao ključne tačke mogućeg sporazuma ističe okončanje sukoba na svim frontovima, uključujući Liban, ukidanje sankcija i oslobađanje zamrznute imovine. Teheran također traži naknadu za ratnu štetu i "priznavanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom".Napetosti u regiji dodatno su eskalirale nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael u februaru pokrenuli napade na Iran. Teheran je odgovorio udarima na Izrael i američke saveznike u Zaljevu, kao i zatvaranjem Hormuškog moreuza.Primirje je, uz posredovanje Pakistana, stupilo na snagu 8. aprila, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Tramp potom je produžio primirje na neodređeno vrijeme.

Kao dodatni uslov navodi se da svaki prekid vatre na svim ratištima zavisi od ishoda pregovora

SAD postavile pet ključnih uslova za sporazum s Iranom

Požar je izbio u nedjelju na vanjskom električnom generatoru izvan sigurnosnog perimetra nuklearne elektrane Barakah u Abu Dabiju, nakon napada dronom, saopćile su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata.Vlasti navode da nema prijavljenih povrijeđenih te da incident nije utjecao na nivoe radiološke sigurnosti. Nuklearni regulator UAE-a potvrdio je da sigurnost postrojenja nije ugrožena i poručio: "Sve jedinice rade normalno."<h2>Odgovornost za napad</h2>Odgovornost za napad zasad niko nije preuzeo, a vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata u svom saopćenju nisu optužile nijednu stranu. Međunarodna agencija za atomsku energiju sa sjedištem u Beču nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.Ovo je prvi put da je elektrana Barakah, nuklearno postrojenje s četiri reaktora, bila meta u kontekstu regionalnih tenzija povezanih s Iranom. Kompleks se nalazi u zapadnom pustinjskom dijelu Abu Dabija, blizu granice sa Saudijskom Arabijom.Elektrana Barakah, vrijedna 20 milijardi dolara, izgrađena je uz pomoć Južne Koreje, a u rad je puštena 2020. godine. Riječ je o prvoj i jedinoj nuklearnoj elektrani na Arapskom poluotoku.<h2>Sve češće na meti</h2>Nuklearna postrojenja posljednjih godina sve češće postaju mete u ratnim sukobima, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tokom rata s Iranom, Teheran je više puta tvrdio da je napadnuta i nuklearna elektrana Bušer, ali nije bilo direktne štete na reaktoru kojim upravlja Rusija niti radiološkog curenja.Posljednjih sedmica zabilježeno je više napada u području Hormuškog moreuza i zemalja Perzijskog zaljeva. Pregovori Irana i Sjedinjenih Američkih Država su u zastoju, dok krhko primirje prijeti novom eskalacijom na Bliskom istoku i dodatnim produbljivanjem globalne energetske krize.

Pojavio se snimak: Dva američka borbena aviona se sudarila u vazduhu, odjeknula eksplozija

Mamdani podsjetio na Nakbu, pa spomenuo i jednu Bošnjakinju

Izetbegović: Sadašnjih 14 stranaka oko Bećirovića je slabije nego 11 na prošlim izborima, bit će teško, ali ko će ako ne SDA?

The New York Times: SAD bi mogle napasti Iran već sutra

Hidroavion sletio nasred ulice u Finiksu: Sve zabilježile kamere

Kralj Čarls duboko potresen zbog tragedije koja se desila pred njegovim očima

Američki senator: Ovakvo stanje svima šteti, što duže pokušavamo postići sporazum, Iran postaje sve jači

Tramp ponovo prijeti Iranu: Sat otkucava, neka požure ili od njih neće ostati ništa

Axios: Kuba razmatra napade dronovima na SAD

Viralni trend "Six-seven" nije zaobišao ni papu: Snimak s mladim hodočasnicima osvojio mreže

Ko je Danac koji se na TV-u pojavio u majici "Srpski četnici": Ranije pozirao s tri prsta, izbrisao Instagram nakon kritika

Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila napad dronom kod nuklearke u UAE

Izvještaji pokazuju da je Izrael imao tajne baze u Iraku pred operacije protiv Irana

Ove dvije evropske države mogle bi se spojiti u jednu

SAD postavile pet ključnih uslova za sporazum s Iranom

UAE: Napad dronom izazvao požar kod nuklearne elektrane u Abu Dabiju

Globus

Pojavio se snimak: Dva američka borbena aviona se sudarila u vazduhu, odjeknula eksplozija

Mamdani podsjetio na Nakbu, pa spomenuo i jednu Bošnjakinju

Izetbegović: Sadašnjih 14 stranaka oko Bećirovića je slabije nego 11 na prošlim izborima, bit će teško, ali ko će ako ne SDA?

The New York Times: SAD bi mogle napasti Iran već sutra

Hidroavion sletio nasred ulice u Finiksu: Sve zabilježile kamere

Kralj Čarls duboko potresen zbog tragedije koja se desila pred njegovim očima

Američki senator: Ovakvo stanje svima šteti, što duže pokušavamo postići sporazum, Iran postaje sve jači

Tramp ponovo prijeti Iranu: Sat otkucava, neka požure ili od njih neće ostati ništa

Axios: Kuba razmatra napade dronovima na SAD

Viralni trend "Six-seven" nije zaobišao ni papu: Snimak s mladim hodočasnicima osvojio mreže

Ko je Danac koji se na TV-u pojavio u majici "Srpski četnici": Ranije pozirao s tri prsta, izbrisao Instagram nakon kritika

Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila napad dronom kod nuklearke u UAE

Izvještaji pokazuju da je Izrael imao tajne baze u Iraku pred operacije protiv Irana

Ove dvije evropske države mogle bi se spojiti u jednu

SAD postavile pet ključnih uslova za sporazum s Iranom

UAE: Napad dronom izazvao požar kod nuklearne elektrane u Abu Dabiju