Kuba ima apsolutno i legitimno pravo braniti se od vojne agresije Sjedinjene Američke Države, upozorio je danas kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel, poručivši da bi svaki napad na ostrvo doveo do krvoprolića s nesagledivim posljedicama, prenosi Anadolu.„Prijetnje vojnom agresijom protiv Kube od strane najveće svjetske sile dobro su poznate“, napisao je Díaz-Canel na društvenoj mreži X.„Sama prijetnja već predstavlja međunarodni zločin“, dodao je.Díaz-Canel je rekao da Kuba ne predstavlja prijetnju nijednoj državi i da nema agresivne planove prema SAD-u ili bilo kojoj drugoj zemlji.„Kuba, koja već trpi višedimenzionalnu agresiju Sjedinjenih Američkih Država, ima apsolutno i legitimno pravo braniti se od vojnog napada. Međutim, to se logično ili iskreno ne može koristiti kao izgovor za nametanje rata plemenitom kubanskom narodu“, rekao je.<h2>Axios objavio tvrdnje o kubanskim dronovima</h2>Njegove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što je američki portal Axios, pozivajući se na neprovjerene povjerljive procjene američkih obavještajnih službi, objavio da je Kuba navodno nabavila više od 300 vojnih dronova te raspravljala o mogućim planovima njihove upotrebe protiv američkih ciljeva.Među mogućim metama navode se američka pomorska baza u zaljevu Guantanamo, američki ratni brodovi i potencijalno Key West na Floridi.Prema izvještaju, američki zvaničnici ne vjeruju da Kuba predstavlja neposrednu prijetnju, ali tvrde da američke obavještajne informacije pokazuju kako Havana sve češće raspravlja o ratovanju dronovima te da je od Rusija tražila dodatne bespilotne letjelice i vojnu opremu.<h2>Kuba odbacila izvještaj</h2>Kuba je odbacila Axiosov izvještaj i optužila portal za širenje „kontradiktornih dezinformacija“.Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez Parrilla napisao je na mreži X da američka vlada „iz dana u dan gradi lažni slučaj“ kako bi opravdala „nemilosrdni ekonomski rat protiv kubanskog naroda i eventualnu vojnu agresiju“.Kuba se trenutno suočava s redukcijama struje te nestašicama hrane i goriva. Energetska kriza dodatno se produbila nakon što su SAD u januaru srušile Nicolás Maduro s vlasti u Venecuela, koja je bila ključni opskrbljivač Kube, te zaprijetile carinama svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi.

Kuba je odbacila Axiosov izvještaj i optužila portal za širenje „kontradiktornih dezinformacija“

Kubanski predsjednik upozorio Ameriku: "Napad na Kubu doveo bi do krvoprolića"

Velika kolona vozila učestvovala je u prevozu predsjednika Donalda Trampa (Trump) u Pekingu tokom njegovog putovanja na sastanak s kineskim vođom Si Đipingom (Xi Jinping) proše sedmice. U toj koloni bila su dva modificirana kineska SUV vozila s povišenim krovovima. Ta su vozila izazvala poseban interes. Neobični SUV automobili prvi su put uočeni dok se Trampova kolona vozila kretala kroz kineski glavni grad 13. maja. Bili su dio kolone tokom cijele državne posjete američkog predsjednika.Američka tajna služba potvrdila je za The War Zone da nije operater nijednog od vozila. Tajna služba i druge američke vlasti transportiraju veliki broj vozila i druge imovine kako bi podržali svaku predsjedničku posjetu inozemstvu, posebno one vrlo visokog profila poput Trumpovog putovanja na sastanak s kineskim predsjednikom Sijem. Također se koriste resursi State Departmenta i drugih američkih vladinih ureda koji se već nalaze u zemlji ili regiji odredišta. Lokalne sigurnosne snage također pomažu u zaštiti američkih predsjednika tokom posjeta.Svrha prilagođenih krovova na Hongqijevim SUV-ovima nije do kraja poznata. Moguće opcije mogle bi uključivati ​​sistem elektronskog ratovanja, oružje s usmjerenom energijom (sve protiv dronova) ili komunikacijski centar. U svakom slučaju, modificirani Hongqijevi SUV-ovi su definitivno vrlo teški, vozila su vidljivo opterećena na zadnjim osovinama. Jedan SUV je bio na prednjem dijelu kolone, a drugi na zadnjem, piše TWZ.

Moguće opcije mogle bi uključivati ​​sistem elektronskog ratovanja

Misteriozni kineski SUV u koloni američkog predsjednika: O kakvim je vozilima riječ

Iran, čini se, sve otvorenije uključuje civile u obuke rukovanja lakim naoružanjem, u trenutku pojačanih strahova od mogućih američko-izraelskih napada nakon novih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).Posljednjih dana iz Teherana dolaze snimci i fotografije na kojima se vide improvizirani javni punktovi za obuku, gdje se građanima daju osnovne instrukcije o korištenju vatrenog oružja. Takve scene tumače se kao dio priprema za potencijalni kopneni sukob s američkim snagama, iako autentičnost pojedinih snimaka nije nezavisno potvrđena.<h2>Demonstracije rukovanja oružjem</h2>Istovremeno, pažnju javnosti privukli su i sadržaji emitovani na iranskoj državnoj televiziji, u kojima se gledaoce podučava osnovama rukovanja puškom. U jednom od viralnih snimaka, voditelj državnog kanala Ofog, Hosein Hoseini (Hosein Hosseini), tokom prijenosa uživo ispalio je hitac u plafon studija nakon što je dobio demonstraciju rukovanja oružjem od maskiranog pripadnika Islamske revolucionarne garde.

<blockquote class="twitter-tweet">This has happened inside a studio of the state media of Iran’s Islamic regime in Tehran. An officer of the IRGC Ground Force can be seen teaching the audience how to use and fire an AK-47 assault rifle during a live program. Moments later, a real round was fired inside the… <a href="https://t.co/nnhvHOJwOu">pic.twitter.com/nnhvHOJwOu</a>&mdash; Babak Taghvaee - The Crisis Watch (@BabakTaghvaee1) <a href="https://twitter.com/BabakTaghvaee1/status/2055588218007883841?ref_src=twsrc%5Etfw">May 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U drugom snimku koji se proširio društvenim mrežama, voditeljka kanala 3, Mobina Nasiri, obratila se gledateljima držeći automatsku pušku u rukama.- Poslali su mi oružje sa trga Vanak da i ja, kao i svi vi, naučim kako da ga koristim - rekla je.- Ovim prijenosom poručujem da sam spremna da žrtvujem svoj život za svoju zemlju - dodala je.Prema izvještajima Al Jazeere, obuke za civile iz rukovanja lakim oružjem organizuju se i u pojedinim džamijama širom nekoliko gradova, dok iranska državna televizija objavljuje snimke tih aktivnosti, predstavljajući ih kao dio "javne spremnosti za odbranu zemlje". CNN navodi da je kanal Ofogh News sredinom maja emitovao programe obuke gađanja u trajanju od dva dana.<h2>Trampovo upozorenje</h2>Ovakvi programi dolaze u trenutku kada Donald Tramp ponovo upućuje oštra upozorenja Teheranu, poručujući da bi mogao obnoviti vojne akcije ako ne dođe do političkog dogovora.- Za Iran, sat otkucava i bolje im je da se pokrenu, brzo, ili od njih neće ostati ništa - napisao je Tramp na platformi Truth SocialNew York Times je ranije izvijestio i da se američki Pentagon priprema za mogućnost nastavka zračnih udara na Iran, dok Sjedinjene Američke Države i Izrael razmatraju dodatne vojne opcije u slučaju eskalacije.

Pažnju javnosti privukli su i sadržaji emitovani na iranskoj državnoj televiziji, u kojima se gledaoce podučava osnovama rukovanja puškom

Video / Jeziv prizor u prijenosu uživo na iranskoj televiziji: Voditelj izvadio kalašnjikov, napunio ga i zapucao

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruska naftna industrija i energetski sektor pretrpjeli ozbiljne posljedice zbog ukrajinskih dalekometnih napada i međunarodnih sankcija.Prema njegovim riječima, Rusija je bila primorana smanjiti broj aktivnih naftnih bušotina, ali i kapacitete za preradu nafte.- S obzirom na specifičnosti ruske proizvodnje nafte, ovo su značajni gubici jer je ponovno pokretanje bušotina u Rusiji mnogo teže nego u drugim zemljama proizvođačima nafte - rekao je Zelenski.Dodao je da je jedna ruska naftna kompanija, koju nije imenovao, morala zatvoriti oko 400 bušotina, iako se ne radi o najvećem proizvođaču u zemlji.Zelenski tvrdi i da je ruski kapacitet prerade nafte tokom prvih mjeseci ove godine smanjen za najmanje deset posto.- Vidimo da naše ukrajinske dalekometne sankcije zaista djeluju i nastavit ćemo širiti ovu liniju naših aktivnih djelovanja - poručio je.Ukrajinski predsjednik naveo je i da je deficit ruskog federalnog budžeta do maja dostigao gotovo 80 milijardi dolara, dok se brojni regionalni budžeti suočavaju s ozbiljnim finansijskim problemima i mogućim bankrotom.Osim toga, Zelenski je rekao da je Ukrajina dokumentovala pokušaje izvoza žitarica s anektiranog Krima, kao i pokušaje uključivanja američkih kompanija i privlačenja investicija i tehnologije iz zapadnih zemalja u ruske projekte nafte i plina na Arktiku.- Znamo kako to suzbiti - rekao je Zelenski.

Prema njegovim riječima, Rusija je bila primorana smanjiti broj aktivnih naftnih bušotina, ali i kapacitete za preradu nafte

Zelenski: Ukrajinski napadi ozbiljno su pogodili rusku naftnu industriju

Maloljetna djevojčica poginula je tokom vikenda u Bukureštu pod nerazjašnjenim okolnostima nakon pada s 11. sprata jedne zgrade. Tragedija se dogodila oko tri sata iza ponoći, a u trenutku nesreće s njom su bila dvojica maloljetnika.Sigurnosne kamere zabilježile su troje tinejdžera kako oko dva sata ujutro ulaze u soliter u centru Bukurešta. Kako su na zgradi u toku radovi na fasadi, ulazna vrata ostala su otvorena, pa su bez problema ušli u objekat.Nadzorne kamere potom su ih snimile kako liftom odlaze na 11. sprat, nakon čega su otvorili dvostruki prozor u hodniku i izašli na jednu od terasa.Prema informacijama policije, maloljetnici su navodno željeli napraviti selfije jer se s terase pruža pogled na cijeli grad. Istražioci vjeruju da je djevojčica u jednom trenutku pala s velike visine, nakon čega su uspaničeni mladići potrčali prema prizemlju kako bi provjerili daje li znakove života. Međutim, pomoći joj nije bilo.Stanovnik zgrade, koji je čuo snažan udarac i galamu, odmah je obavijestio policiju. Ekipa hitne pomoći po dolasku je mogla samo konstatovati smrt djevojčice. Dvojica maloljetnika odmah su privedena i tokom noći saslušavana u policiji.Ipak, tužilaštvo sumnja da slučaj nije onakav kakvim su ga maloljetnici predstavili istražiocima. Postoji sumnja da djevojčica nije sama izgubila ravnotežu te istražioci pokušavaju utvrditi da li su dječaci imali ulogu u tragediji.Za sada nije poznato da li je među njima došlo do naguravanja ili neoprezne igre koja je završila kobno, ali istražioci ne isključuju ni mogućnost da je riječ o ubistvu.

Postoji sumnja da djevojčica nije sama izgubila ravnotežu te istražioci pokušavaju utvrditi da li su dječaci imali ulogu u tragediji

Djevojčica stradala pod čudnim okolnostima: Pala s 11. sprata zgrade, bila je u društvu dvojice dječaka

Pakistan, koji učestvuje kao posrednik u mirovnim pregovorima, proslijedio je Sjedinjenim Američkim Državama izmijenjeni prijedlog Irana za okončanje rata na Bliskom istoku, objavio je Reuters.Izvor ove agencije upozorio je da prostora za dogovor ima sve manje.Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei (Esmaeil Baghaei) kasnije je potvrdio da su stavovi Teherana preneseni američkoj strani preko Pakistana, ali nije želio otkrivati dodatne detalje.<h2>Primirje na aparatima</h2>Na snazi je primirje nakon šest sedmica sukoba koji je uslijedio poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, ali pregovori pod pokroviteljstvom Pakistana trenutno su u zastoju. Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da je primirje "na aparatima".Pakistanski izvor nije želio govoriti o sadržaju novog prijedloga. Na pitanje da li će biti potrebno dodatno vrijeme za približavanje stavova dvije strane, sagovornik Reutersa rekao je da obje strane konstantno mijenjaju prioritete i ciljeve.Vašington od Teherana traži demontiranje nuklearnog programa i ukidanje praktične blokade Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.S druge strane, Iran insistira na nadoknadi ratne štete, ukidanju američke blokade iranskih luka i obustavi sukoba na svim frontovima, uključujući i Liban.<h2>Trampovo upozorenje</h2>Tramp je tokom vikenda na društvenoj mreži Truth Social upozorio Iran da vrijeme ističe.- Bolje da požure, brzo, ili od njih neće ostati ništa. Vrijeme je ključno - rekao je Tramp.Prema pisanju Axiosa, Tramp bi se u utorak trebao sastati s vodećim savjetnicima za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o mogućnostima nastavka vojne operacije.Jedna od glavnih prepreka u pregovorima ostaje iranski nuklearni program. Sjedinjene Američke Države i druge velike sile žele osigurati da Iran ne razvije nuklearno oružje.Teheran odbacuje optužbe da pokušava napraviti nuklearno oružje, a uz to traži nadoknadu ratne štete, garancije da neće biti novih napada te nastavak izvoza iranske nafte.

Pakistan, koji učestvuje kao posrednik u mirovnim pregovorima, proslijedio je Sjedinjenim Američkim Državama izmijenjeni prijedlog Irana

Ministar vanjskih poslova Irana Esmail Bagei

Iran preko Pakistana poslao novu ponudu Vašingtonu: "Vrijeme za dogovor ističe"

Dvojica pripadnika Vojske Rumunije povrijeđena su danas u eksploziji praćenoj požarom koja se dogodila na poligonu koji pripada Depou 33 tehničkog materijala u sastavu Kopnenih snaga, smještenom na periferiji grada Botošani.<h2>Uništavali municiju</h2>Ministarstvo odbrane Rumunije saopćilo je da su u trenutku eksplozije dvojica vojnika uništavala više signalnih metaka kalibra 26 mm.Prema pisanju lokalnih medija, dvojica vojnika zadobila su teške opekotine na velikim dijelovima tijela i prevezena su u Okružnu bolnicu u Botošanu, nakon što im je na licu mjesta ukazana prva pomoć.Ministarstvo odbrane saopćilo je da se incident dogodio tokom aktivnosti uništavanja municije.<h2>Saopćenje Ministarstva odbrane</h2>- U ponedeljak, 18. maja, u 13.30 časova, izbio je požar na poligonu za uništavanje municije koji pripada Depou 33 tehničkog materijala u sastavu Kopnenih snaga, usljed čega su dvojica vojnika zadobila opekotine. Na lice mjesta izašle su ekipe Vatrogasnog odreda Botošani, odnosno tri vatrogasna vozila, dva vozila hitne pomoći, od kojih jedno mobilna jedinica intenzivne njege, kao i jedno vozilo državne hitne pomoći. Vojnicima je na licu mjesta ukazana prva medicinska pomoć, nakon čega su prevezeni u Okružnu bolnicu. Eksplozija, praćena požarom, dogodila se tokom aktivnosti uništavanja municije (signalni meci kalibra 26 mm). Komandant jedinice naložio je istragu okolnosti pod kojima je došlo do incidenta - saopćilo je Ministarstvo odbrane.Inspektorat za vanredne situacije Botošani naveo je da se požar proširio na površinu od oko 50 kvadratnih metara.- Vatrogasci iz Botošana pozvani su da intervenišu na poligonu za uništavanje municije na periferiji grada, gdje je došlo do eksplozije praćene požarom. Na lice mjesta izašle su ekipe Vatrogasnog odreda Botošani, odnosno tri vatrogasna vozila. Utvrđeno je da se požar prostire na površini od oko 50 kvadratnih metara. Požar je lokalizovan. Intervencija na gašenju je u toku - saopćili su predstavnici vatrogasne službe.<h2>Treći vojnik odbio pomoć</h2>Prema navodima medija, povrijeđeni vojnici imaju 36, odnosno 38 godina, i opekotine na 50% i 80% tijela.&nbsp;Najvjerovatnije će biti poslati u Belgiju, u Brisel, u bolnicu za opekotine, i otputovaće avionom sa aerodroma u Sučavi.Prema pisanju lokalnih medija, postojala je i treća žrtva, ali je ona odbila transport u bolnicu.

Prema pisanju lokalnih medija, postojala je i treća žrtva, ali je ona odbila transport u bolnicu

Vojnicima je na licu mjesta ukazana prva pomoć

Drama na vojnom poligonu: Došlo do eksplozije, dva vojnika zadobila stravične povrede

Odluka Sjedinjenih Američkih Država o otkazivanju planiranog raspoređivanja trupa u Poljsku zatekla je tamošnji vojni i politički vrh potpuno nespremnim, iako se ispostavilo da je obavijest o tome stigla danima ranije. Naime, poruka je ostala nepročitana u elektronskoj pošti načelnika Generalštaba Poljskih oružanih snaga, generala Veslava Kukule (Wiesława Kukułe), zbog čega je veći dio vojske, kao i ministarstvo odbrane, za promjenu planova ključnog saveznika saznao iz medija, piše Politico.<h2>Službena pojašnjenja</h2>Nakon što je vijest objavljena, Pentagon je pokušao umanjiti značaj situacije.&nbsp;- Odluka o povlačenju snaga donesena je nakon sveobuhvatnog, višeslojnog procesa koji je uzeo u obzir stavove ključnih komandanata američke vojske u Evropi i cijelog komandnog lanca. Nije to bila nikakva ishitrena odluka donesena u zadnji čas - izjavio je vršilac dužnosti sekretara za štampu Pentagona Džoel Valdez (Joel Valdez).S poljske strane, potpredsjednik vlade Vladislav Kosinjak-Kamiš (Władysław Kosiniak-Kamysz) u srijedu navečer na društvenim mrežama uvjeravao je javnost da američki potez ne znači smanjenje ukupnog broja američkih vojnika u Poljskoj. Dan kasnije, na konferenciji za medije, potvrdio je da se o odluci Pentagona konsultovao s američkim komandantima u Evropi, koji su ga uvjerili da obustava raspoređivanja ne znači trajno smanjenje američkog vojnog prisustva.<h2>Kako je došlo do propusta</h2>Iako je načelnik Generalštaba, general Kukula, obavijest primio još u ponedjeljak, vijest o otkazivanju rotacije više od 4.000 vojnika iz 2. oklopne brigade borbene grupe 1. konjičke divizije prvi je u srijedu objavio američki medij Army Times. Prema trima izvorima bliskim generalu Kukuli, poruka je poslana početkom sedmice putem klasifikovanog komunikacijskog sistema, ali general je nije proslijedio dalje.- Amerikanci su početkom sedmice obavijestili Generalštab o obustavi rotacije jer je upravo on zadužen za koordinaciju prisustva američkih snaga u Poljskoj - rekao je jedan od izvora.&nbsp;General Kukula se nije pojavio na konferenciji za medije u četvrtak niti je javno komentarisao slučaj.Glasnogovornik Generalštaba, demantovao je te tvrdnje.&nbsp;- U ponedjeljak u Generalštab nije stigla nikakva informacija o obustavi rotacije američkih snaga. Moj komentar na to je: molim vas, promijenite izvore - poručio je.<h2>Organizacijski nered</h2>Izvori upućeni u situaciju tvrde da je američka poruka bila izuzetno štura.&nbsp;- Bila je to kratka poruka od jedne rečenice, poslana neformalno, uobičajenim vojnim kanalima - rekao je jedan od sagovornika iz kruga načelnika štaba.&nbsp;Drugi izvor problem vidi u unutrašnjoj organizaciji.- Ovo što se dogodilo u štabu je klasični organizacijski nered. Zakon o tajnosti podataka nalaže da tajnu korespondenciju smije čitati samo čelnik institucije. Međutim, da bi institucija funkcionisala i da bi se održao kontinuitet, potrebna su rješenja koja to zaobilaze - pojasnio je.- Opšte je poznato da je načelnik štaba često odsutan i vrlo zaposlen. Zato bi trebao ovlastiti druge da čitaju tajnu korespondenciju kako bi se ona pregledala nekoliko puta dnevno, a ne samo onda kada načelnik za to nađe vremena - dodao je isti izvor.<h2>Oficiri bijesni</h2>Tek nakon što su mediji u srijedu objavili vijest, general Kukula obavijestio je komandu da je premještanje trupa obustavljeno. No, među oficirima vlada ogorčenje, a jedan od izvora tvrdi da će se, suprotno službenim uvjeravanjima, američko prisustvo ipak smanjiti.

Prema trima izvorima bliskim generalu Kukuli, poruka je poslana početkom sedmice putem klasifikovanog komunikacijskog sistema

Prvi čovjek odbrane u Poljskoj danima nije pročitao mail koji su uputile Sjedinjene Države

Nekoliko sati prije planiranog odlaska na samit u Kinu, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) organizovao je proširenje delegacije vodećih američkih poslovnih ljudi koji putuju u Peking. Među novim članovima našao se i milijarder te suosnivač kompanije NVIDIA, koji se pridružio grupi najutjecajnijih direktora sa Fortune 500 liste.<h2>Dolazak Nvidijinog suosnivača</h2>U delegaciji su već bili i visoki finansijski i korporativni lideri, uključujući Džej Frejzeri (Jane Fraser) iz Citigroupa i izvršnog direktora Boeinga Kelija Ortberga (Kellyja Ortberga), koji je ranije Trampu simbolično dodijelio nagradu “Prodavač godine” zbog uspjeha u sklapanju velikih prodaja aviona.Dolazak Nvidijinog suosnivača opisan je kao dobrodošlo pojačanje, s obzirom na njegovu ključnu ulogu u razvoju tehnologija koje stoje iza globalnog AI buma. Nakon naknadnog uključivanja, dobio je mjesto u predsjedničkom avionu Air Force One, gdje je putovao zajedno s drugim istaknutim figurama, uključujući i Ilona Maska (Elon Musk).U tekstu se navodi i da je razlog što ranije nije bio dio delegacije jednostavno taj što nije direktno kontaktirao i zatražio uključivanje u putovanje.Dok sjedim prekoputa predsjednika za stolom Resolute u Ovalnom kabinetu i razgovaramo o njegovom predstojećem putovanju, jasno je da su ovakvi aranžmani upravo ona vrsta dogovora koje predsjednik voli sklapati – brzi, neformalni i oni u kojima sebe može proglasiti apsolutnim pobjednikom. Ponosi se svojom sposobnošću da svakoga dobije na telefon i postigne mjerljive rezultate, bilo da razgovara s nekim svjetskim liderom ili s američkom kompanijom kojoj želi pomoći.U širokom razgovoru koji je trajao sat vremena – i pokrio teme od tarifa preko AI data centara do rata u Iranu – predsjednik je iznio širi, "top-down" (od vrha prema dolje) mentalitet pregovaranja koji koristi kako bi pokušao oživjeti američku ekonomiju. (Mala grupa rukovodilaca Fortune Media pridružila nam se u Trampovoj kancelariji; oni nisu učestvovali u intervjuu.)Uz pomoć članova kabineta koji su bliski Wall Streetu, poput ministra trgovine Hovarda Lutnika (Howarda Lutnicka) i ministra finansija Skota Besenta (Scotta Bessenta), Tramp je preokrenuo stare ekonomske norme naglavačke. Predsjednik je postao zagovornik zdrave kombinacije novih izvora prihoda generisanih globalnim tarifama i strateškim vlasničkim investicijama, zajedno s velikim trgovinskim ugovorima osmišljenim da privuku strane investicije nazad u SAD. Trampovi dvostruki ciljevi su: okončanje trgovinskih debalansa za koje tvrdi da su oslabili Ameriku i ublažavanje sve većeg nacionalnog duga.<h2>Stranačke blokade&nbsp;</h2>Prethodni predsjednici i Kongres, zaglavljeni u stranačkim blokadama, nisu uspjeli ostvariti rezultate na ovim frontovima. Trampov odgovor bio je, u suštini, da ili pregazi ili potpuno ignoriše političare i regulatore. To je brzi "one-man show" (predstava jednog čovjeka) koji oduševljava njegove pristalice, dok njegove kritičare nagoni na uzbunu zbog etičnosti i zakonitosti cijelog procesa.- Svaki dan sklopim jedan od onih dogovora koje nijedna normalna osoba ne bi sklopila - kaže Tramp, dok mi priča o mogućem spajanju željeznica u kojem bi želio da vlada ima vlasnički udio. Razmišljajući o udjelima koje je njegova administracija preuzela u kompanijama poput Intela i U.S. Steela, nastavlja: "Neki ljudi zapravo misle da je ovo što radim neamerički. Kažu: "Oduzimaš im kompaniju".&nbsp;Ti kritičari ne vide širu sliku, implicira on; na kraju krajeva, "imamo 38 biliona dolara duga."Gdje će se karte na kraju posložiti kao rezultat cijele ove neortodoksnosti – uključujući dugoročno, geopolitičko preslagivanje saveza i partnerstava koje ona izaziva – još uvijek je pod velikim znakom pitanja. Postoji dovoljno pokazatelja koji sugerišu da ova strategija ima određene zasluge, barem pod vodstvom tako snažnog lidera kao što je Tramp. Američke akcije i korporativni profiti pokazuju iznenađujuću otpornost, dostižući nove rekorde ove godine – uprkos "skretanju" u obliku rata u Iranu koji pokreće inflaciju, kako to predsjednik Tramp voli nazvati. Šira javnost je manje uvjerena: povjerenje potrošača palo je na istorijski minimum u aprilu, a podrška Trampovom upravljanju ekonomijom strmoglavila se u anketama.Međutim, čak i oni koji su optimistični (bulls) moraju se uhvatiti u koštac s nekim pitanjima o budućnosti. Kao što svaki menadžer zna, nijedan stabilan posao ne može se izgraditi na leđima jedne osobe. Dakle, šta će se dogoditi kada "izvršni direktor nacije", koji bukvalno i figurativno preuređuje Bijelu kuću, više ne bude živio tamo?<h2>Linkolov memorijal</h2>Kada je naš razgovor počeo, dogovor o kojem je predsjednik Tramp najviše želio pričati nije bio onaj s Iranom, pa čak ni s kineskim predsjednikom Si Đipingom (Xi Jinpingom). Radilo se o kultnom bazenu (Reflecting Pool) ispred Linkolnovog memorijala, koji je curio i, kako kaže, narušavao izgled inače prelijepog National Malla.- To je katastrofa od samog početka, jer su tamo postavili granitne blokove, a svaki kamen će procuriti - kaže mi, dodajući da je bazen postao skoro kao "kanta za smeće".&nbsp;Plan koji mu je predstavljen za obnovu koštao bi oko 350 miliona dolara i trajao bi četiri godine. Umjesto toga, Tramp kaže da je pronašao rješenje koje će koštati znatno manje. Tretirajući strukturu kao jedan od bazena u svojim odmaralištima – i koristeći izvođača radova koji je radio na jednom od tih bazena – Tramp računa da može zadržati granitnu bazu, ubaciti čvrstu, nepropusnu školjku i voilà: problem riješen.Sada, dok mi Tramp pokazuje desetak fotografija projekta koji je u toku, prešao je na temu koju nijansu školjka treba imati – plavu kao američka zastava? Ili nešto tamniju kako bi se sakrila prljavština?Predsjednik se, naravno, prvo afirmisao u nekretninama, a ideje o imovini stalno iskaču dok razgovaramo. Pitanje o trci u naoružanju vještačkom inteligencijom navodi Trampa da se prisjeti posjete ogromnom data centru s izvršnim direktorom kompanije Meta, Markom Cukerbergom (Zuckerbergom).&nbsp;"Pentagon je uvijek bio najveća zgrada ikada izgrađena čudi se on. "To je kao igračka u poređenju s ovim. Ovo su najveće zgrade koje je iko ikada mogao zamisliti." (Tramp sada Cukerberga naziva "veoma dobrim prijateljem", usput se šaleći: "Kakva razlika u odnosu na moju prvu administraciju", kada se Tramp više puta sukobljavao s Facebookom, a kasnije prijetio da će Cukerberga strpati u zatvor.)Čak i ne rješiva dužnička kriza u zemlji izaziva analogije s nekretninama. Sve veći minus zemlje, napominje predsjednik, zapravo i nije tako strašan ako razmišljate kao magnat za nekretnine: Kolika je ukupna vrijednost Amerike i njenih prirodnih dobara, sugeriše on, poput Velikog kanjona ili čak okeana koji je okružuju? "Ako zapišete vrijednost tih stvari, to su stotine biliona dolara", kaže Tramp, i prema tom mjerilu, "ako zadržite nacionalni dug na 40 biliona dolara, niste uopšte prezaduženi (under-levered)."Kao što je Džef Kolvin (Geoff Colvin) iz Fortunea nedavno napisao, život u nekretninama oblikovao je Trampov stil vođenja i donošenja odluka. Mnogi veliki igrači u nekretninama, uključujući Tramp Organization, kontrolisani su od strane jedne osobe ili jedne porodice; pregovori se vode licem u lice; dogovori se sklapaju brzo. I nakon pet i po godina na funkciji, Tramp se i dalje frustrira kada vlada i kreiranje politike ne funkcionišu na taj način.<h2>Pitanje od 38 biliona dolara</h2>"To me stvarno izluđuje", gunđa predsjednik dok ulazimo u temu nedavne presude Vrhovnog suda da je otprilike polovina prošlogodišnjih tarifa uvedenih na Dan oslobođenja (Liberation Day) bila neustavna.Nije stvar u samoj presudi koja ga ljuti, iako naravno nije sretan zbog nje. Naći će on drugi način da provede tarife, kaže, samo sporije i pod drugim zakonima. Umjesto 600 milijardi dolara godišnje za koje procjenjuje da bi se slile u SAD od njegovih tarifa (cifra koju su neki ekonomisti osporili kao uveliko preuveličanu), Tramp računa da će nova suma biti smanjena skoro upola.Ali ono što ga je posebno iznerviralo jeste činjenica da presuda nije došla s fusnotom koja bi mu omogućila da zadrži sav prihod od tarifa prikupljen prije same presude. "Možete li zamisliti – ljudima koji nas mrze, zemljama koje su nas pljačkale godinama, moram vratiti 149 milijardi dolara." (Istraživanja – od kojih neka Bijela kuća osporava – pokazuju da su većinu tarifa platile ili američke kompanije koje su uvozile robu iz inostranstva, ili potrošači koji su tu robu kupovali; te kompanije sada imaju pravo tražiti povrat novca.)U igri je nešto dublje. Decenijama je predsjednik Tramp podržavao visoke poreze na uvoz, a nedavno je tarife nazvao "najljepšom riječju u rječniku". U svom drugom mandatu, on i Lutnick su zamislili da tarife donesu novi, značajan prihod – čak su plasirali ideju o "Službi za vanjske prihode" (External Revenue Service) – što bi omogućilo da se od Amerikanaca ne traži više teško zarađenog novca svake porezne sezone, niti da se smanjuju naknade iz socijalnog osiguranja ili zdravstvene zaštite (Medicare).Još jedan stub ove strategije prihoda, iako za sada uključuje mnogo manje sume, jeste korporativno vlasništvo (equity). U više navrata tokom protekle dvije godine, Trampova administracija je preuzela udio u nekoj američkoj korporaciji umjesto da ponudi finansijski spas (bailout), poreznu subvenciju ili grant.Trampov i Lutnikov tabor ovo predstavlja kao pametan način da se pomogne američkim kompanijama koje se nađu u teškoj situaciji, dok se istovremeno omogućava potencijalni povrat investicije. Ako bi Ministarstvo finansija moglo ostvariti povrate kakve ostvaruju vrhunski poduzetnički kapitalisti (venture capitalists), to bi se vremenom moglo proširiti i smanjiti američki deficit. Ako kompanija pređe put od bankrota do milijardi, zar ne bi pomoglo Amerikancima da podijele dio tog kolača?Kontraargument (bear case) glasi: Zaista slobodna tržišta – temelj demokratije – zahtijevaju da se vlada ne miješa u korporativno upravljanje. Vlasnički udjeli vlade mogli bi stvoriti veliko iskušenje za neku buduću administraciju da pređe tu granicu. (Pored toga, većina poduzetničkih investicija propadne.)Za Trampa, odluka da umiješa vladu u posrnuli američki biznis očigledno se svodi i na priliku i na sposobnost lidera te kompanije da ga lično pridobije. Školski primjer ove strategije s vlasničkim udjelima je Intel, u kojem je Trump prošlog ljeta ispregovarao udio od 9,9%, vrijedan oko 10 milijardi dolara.Legendarni proizvođač čipova borio se prošle godine s problemima koji su uključivali pad tržišnog udjela i zabrinjavajući teret duga. "(Izvršni direktor Intela, Lip-Bu Tan) došao je da me vidi", prisjeća se Tramp. "Iskoristio mi se, mislio sam da je dobar." Tramp je imao i polugu: značajne savezne grantove za proizvodnju čipova koji su bili rezervisani, ali još uvijek neisporučeni Intelu."Rekao sam: 'Dajte državi 10% vlasništva besplatno u Intelu'", prisjeća se predsjednik. "On je rekao: 'Dogovoreno.' Ja sam rekao: 'Sranje, trebao sam tražiti više'." Grantovi su pretvoreni u vlasnički udio u avgustu.Dok Tramp prepričava priču, jedan od njegovih pomoćnika brzo pritrčava s odštampanim grafikonom performansi Intelovih akcija i spušta mi ga u krilo. U samo osam mjeseci, vladina pozicija u Intelu porasla je i sada vrijedi više od 50 billiona dolara, kaže Tramp. "Dobijam li priznanje za to? Da li iko uopšte zna da sam to uradio?"Kada pitam kakva bi mogla biti izlazna strategija vlade, Tramp ne izgleda zabrinuto. Misli da bi mogao polako prodavati akcije tokom vremena bez obaranja cijene na tržištu, pod uslovom da svoje namjere unaprijed jasno komunicira javnosti.Intel je priča u kojoj se sijeku Trampova strategija vlasničkih udjela i njegova opsesija stranom konkurencijom. "Intel bi trenutno trebao biti najveća kompanija na svijetu", kaže Tramp. "Da sam bio predsjednik kada su sve ove kompanije počele slati svoje čipove iz Kine, uveo bih tarifu koja bi zaštitila Intel." Govoreći o Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC), trenutno dominantnom proizvođaču čipova u svijetu, dodaje: "Intel bi sada imao sav taj posao, a Tajvan ne bi ni postojao."Još jedna američka kompanija koja osjeća efekat Trampovog pregovaranja je Boeing. Aero-kosmički sektor je industrija u kojoj SAD dosljedno bilježe ogroman trgovinski suficit (oko 100 milijardi dolara u 2024. godini), a Boeing je ubjedljivo najveći izvoznik u tom sektoru. U svom naletu trgovinske diplomatije tokom protekle dvije godine, Tramp je često podsticao saveznike da se obavežu na kupovinu više aviona. Lutnick je za All-In podcast izjavio da rukovodioci Boeinga "idu za mnom kao psići" jer Tramp svakom velikom inostranom ugovoru doda 50 do 100 aviona.Tramp veselo priča o tome kako ga je izvršni direktor Boeinga, Ortberg, nazvao "Prodavačem godine", govoreći da je daleko premašio broj prodatih aviona u poređenju s najboljim prodavačem kojeg je sam Boeing ikada zaposlio. Zaista, tri dana nakon što sam se sastao s predsjednikom, Tramp će u Pekingu objaviti da je Kina pristala kupiti 200 Boeingovih aviona.Kada pitam Trampa šta ga motiviše da radi kao "glavni prodavač" za Boeing, on odgovara: "Želim pomoći američkim kompanijama. Nemam ništa od toga osim što želim da kompanije posluju dobro."<h2>Inflacija, rat i granice pregovaranja</h2>Ujutro na dan našeg sastanka, američki Senat je odobrio proceduralno glasanje koje je otvorilo put Kevinu Varšu (Warshu) da bude potvrđen za novog šefa Federalnih rezervi (Fed). Istog dana, Biro za statistiku rada objavio je najnoviji indeks potrošačkih cijena, izvještavajući da je inflacija porasla na 3,8%, u odnosu na 3,3% iz prethodnog mjeseca.Ova dva događaja su podsjetnik i na ono što predsjednik želi kontrolisati, i na ono što ne može.Varš je, naravno, provjeren i nominovan od strane Trampa i dijeli predsjednikovu opštu filozofiju: kamatne stope u Americi trebaju biti niže. Time bi se, tvrdi Tramp, ne samo podstakla ekonomija već bi se uveliko smanjio i glavni trošak u američkom bilansu: oko 3 milijarde dolara dnevno koliko se troši pri trenutnim stopama za servisiranje duga od 38 biliona dolara. (Fed ne kontroliše kamatne stope koje se plaćaju na dugoročni državni dug – mnogi faktori, uključujući zdravlje ekonomije i preovlađujuću inflaciju, utiču na stope koje investitori traže kada kupuju obveznice – ali šef Feda posvećen smanjenju stopa vjerovatno bi mogao pomoći na marginama.)U tipičnom priručniku Feda, naravno, potreba za borbom protiv inflacije i želja za smanjenjem stopa su u suprotnosti. A s rastućim troškovima nafte uslijed rata u Iranu koji podižu inflaciju, predsjednik izgleda pomireno s činjenicom da će možda morati sačekati na nova smanjenja. "Ne možete stvarno gledati brojke dok se rat ne završi", priznaje on.Inflacija, kamatne stope i Iran imaju nešto zajedničko: to su problemi koji se ne mogu lako riješiti ličnim dogovaranjem. Kompleksne sile koje pokreću sukob u Iranu uključuju sve, od globalne trke u naoružanju do kretanja na energetskim tržištima i sedam decenija duge istorije iranske sumnjičavosti prema američkoj hegemoniji. Ali čak i usred rata, Tramp posmatra iransko rukovodstvo kao da su oni više poput nekog tvrdoglavog poslovnog rivala."Oni stalno vrište", kaže o Irancima. "Mogu vam reći jednu stvar – umiru od želje da potpišu [dogovor]. Ali oni naprave dogovor, a onda vam pošalju papir koji nema nikakve veze s dogovorom koji ste napravili. Ja kažem: 'Jeste li vi ljudi ludi?'"<h2>"To se više neće ponoviti"</h2>Uprkos ratu u Iranu i visokim cijenama nafte, američke akcije nižu rekord za rekordom. Kada pitam predsjednika šta misli da stoji iza te otpornosti, on odgovara: "Jednostavno smo jaki."Jedan izvor te snage su kapitalni izdaci velikih tehnoloških kompanija: Amazon, Meta i Alphabet, na primjer, ove godine ulažu preko 100 milijardi dolara uglavnom u troškove povezane s AI infrastrukturom, što podiže tehnološki sektor do nevjerovatnih visina.Većina Amerikanaca nije tako optimistična u vezi s vještačkom inteligencijom kao što su to tržišta. Studije pokazuju da je američka javnost, strahujući od gubitka posla i većih društvenih poremećaja, znatno pesimističnija u pogledu ove tehnologije nego Kina, a neki od predsjednikovih savjetnika za AI, poput poduzetničkog kapitaliste Dejvida Saksa (Davida Sacksa), zabrinuti su da bi taj sentiment mogao uzrokovati da Amerika izgubi trku u AI.Kada pitam predsjednika o toj zabrinutosti, on ne priznaje strah od gubitka posla, već samo kaže da moć AI može ići u oba smjera i da moramo biti oprezni s njom. "Postoji moć za dobro", kaže on. "U medicini, to sam već vidio."Napominje da je dogovor na koji je najponosniji u oblasti AI pomaganje tehnološkim kompanijama poput Mete da shvate kako izgraditi pogone koji mogu napajati njihove računarske potrebe. "Treba im dvostruko više struje nego što imamo upravo sada", kaže on. "Pobjeđujemo Kinu u AI za mnogo, jer sam dozvolio da se ti pogoni izgrade. Ove kompanije sada grade vlastite električne jedinice, uopšte ne koriste mrežu. Inače ne bismo mogli da se takmičimo... Važno je da pobijedimo."Uz svu ovu priču o pobjeđivanju, moram ukazati na očigledno: nijedan od ovih dogovora "Amerika na prvom mjestu" na koje je predsjednik tako ponosan ne čini se mogućim bez njega u centru zbivanja. Na kraju krajeva, može li iko zaista reći 'ne' čovjeku koji je izjavio da je njegova moć ograničena samo njegovim vlastitim moralom? Pitam kako se taj tok sklapanja dogovora može održati kada mu istekne mandat."Ne mogu odgovoriti na to pitanje", kaže Tramp. "Ne znam. Mislim, to se više neće ponoviti."To je odgovor s kojim se nijedan izvršni direktor ne bi mogao izvući – posao izgrađen na jednoj osobi gubi većinu svoje osnovne vrijednosti čim ona ode. Apple, američki inovator koji je postao dominantna globalna uspješna priča, pokazuje vrijednost snažnih planova o nasljeđivanju: da nisu imali izvršne talente poput Džona (Johna) Ternusa na koje se mogu osloniti kada se Tim Kuk (Cook) penzioniše, ili da Stiv Đobs (Steve Jobs) nije imao Kuka, kompanija bi krenula silaznom putanjom.Što me dovodi do mog posljednjeg pitanja: Za koga predsjednik smatra da može najbolje nastaviti njegovo pregovaračko nasljeđe? Don Jr.,Marko (Marco) Rubio, Džej Di Vens (JD Vance)? Nakon što sam postavio pitanje, shvatam da se potpredsjednik tiho ušunjao u stražnji dio sobe i da će čuti Trampov odgovor."Ko god dobije ovaj (posao), biće veoma važan", kaže predsjednik. "I ako dobijete pogrešnu osobu: katastrofa."

Među novim članovima našao se i milijarder te suosnivač kompanije NVIDIA

Haos iza zatvorenih vrata: Trump bijesan na Irance tokom sastanka u Bijeloj kući, otkriveni detalji

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom koji bi se zasnivao na prodaji osiguranja i drugih pomorskih usluga, uz cilj da se istovremeno osigura ekonomska korist i zadrži kontrola nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.Prema navodima iranske novinske agencije, Ministarstvo ekonomije priprema plan koji bi omogućio upravljanje prometom kroz moreuz putem sistema osiguranja, što bi Iranu dalo veću ulogu u nadzoru i regulaciji prolaza brodova.U okviru tog modela, Iran bi mogao vršiti razlikovanje brodova prema zemlji porijekla i vrsti tereta, te bi određene države imale poseban režim tranzita. Navodi se da bi se time postigla „informacijska kontrola“ nad kretanjem plovila kroz ovaj strateški prolaz.<h2>Dva moguća modela upravljanja</h2>Teheran razmatra dva scenarija budućeg upravljanja Hormuškim moreuzom.Prvi model podrazumijeva naplatu tranzitnih taksi i pružanje usluga brodovima, poput navigacijske podrške i peljarenja. Iako bi ovakav sistem bio u skladu s međunarodnim pravom, donio bi, prema procjenama, ograničene prihode i određene političke posljedice.Drugi, ambiciozniji model odnosi se na razvoj širokog sistema pomorskog osiguranja. U tom slučaju Iran bi prodavao police osiguranja koje bi pokrivale različite rizike, uključujući inspekcije, zadržavanja i zapljene brodova, dok bi osiguranje od oružanih sukoba bilo izuzeto.Prema procjenama iranskih izvora, ovaj model bi mogao donijeti višestruko veće prihode, potencijalno i više od deset milijardi dolara godišnje.<h2>Strateški značaj Hormuškog moreuza</h2>Hormuški moreuz ostaje jedan od najvažnijih globalnih pravaca za transport nafte i plina. Zbog toga svaki plan njegovog upravljanja ima široke geopolitičke i ekonomske poslje

Plan uključuje prodaju osiguranja i kontrolu pomorskog prometa kroz strateški prolaz

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom

Čelnici Rumunije i Moldavije očito gaje bliske odnose. Početkom maja moldavska predsjednica Maia Sandu i njen rumunski kolega Nicușor Dan objavili su na svojim Facebook profilima zajedničku fotografiju na kojoj nasmijani sjede jedno pored drugog u rumunskom vojnom avionu.– Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će biti održan sastanak Evropske političke zajednice – napisala je Maia Sandu.Bio je to prvi put da su lideri Republike Moldavije i Rumunije zajedno putovali na međunarodni sastanak te bili protokolarno dočekani kao politički tandem. Taj potez vjerovatno nije bio slučajan, već jasna poruka u kontekstu sve češćih rasprava o mogućem ponovnom ujedinjenju Moldavije i Rumunije, piše Deutsche Welle.Prvi put se dogodilo da su u obje države istovremeno na vlasti lideri koji imaju pozitivan stav prema ujedinjenju. Prethodni moldavski predsjednici uglavnom su se protivili toj ideji, dok je u Rumuniji jedino bivši predsjednik Traian Băsescu, koji je bio na vlasti od 2004. do 2014. godine, otvoreno zagovarao „unionizam“.<h2>„Rumunija je spremna“</h2>Aktuelna predsjednica Moldavije Maia Sandu poznata je kao pristalica ujedinjenja, ali je godinama izbjegavala otvoreno govoriti o toj temi. Tek posljednjih mjeseci u intervjuima za strane medije počela je javno podržavati tu ideju.U januaru 2026. godine izjavila je za BBC da bi lično glasala za ujedinjenje na eventualnom referendumu, što je izazvalo burne reakcije dijela opozicije u Moldaviji, koja je čak tražila njenu ostavku zbog „veleizdaje“. Uprkos tome, krajem aprila ponovo je podržala ideju ujedinjenja u razgovoru za francuski Le Monde.Rumunski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podržava tu mogućnost i poručuje:– Rumunija je spremna.On je ujedno prvi rumunski predsjednik koji prema Moldaviji ne nastupa paternalistički, nego njene građane tretira ravnopravno, što u Moldaviji nailazi na pozitivan prijem.I Maia Sandu i Nicușor Dan ranije su bili aktivisti u borbi protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Sandu, kao i veliki broj Moldavaca, posjeduje i rumunsko državljanstvo. Kao predsjednica podržala je Dana na rumunskim predsjedničkim izborima 2025. godine i glasala za njega.<h2>Igračka velikih sila</h2>Situacija u kojoj predsjednica jedne države istovremeno posjeduje državljanstvo susjedne zemlje, tamo glasa i zagovara mogućnost nestanka vlastite države može djelovati neobično. Ipak, to pokazuje koliko su Moldavija i Rumunija povezane historijski, kulturno i jezički. U obje države službeni jezik je rumunski.Nekadašnja Kneževina Moldavija podijeljena je 1812. godine između Ruskog i Osmanskog Carstva, pri čemu je granica bila rijeka Prut. Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine, politička elita dijela Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučila je da se priključi Rumuniji.Međutim, 1940. godine Staljin je, u dogovoru s nacističkom Njemačkom, ponovo pripojio istočni dio Moldavije Sovjetskom Savezu, formirajući Moldavsku Sovjetsku Republiku zajedno s teritorijom Pridnjestrovlja. Moldavija je stekla nezavisnost 1991. godine, pred raspad Sovjetskog Saveza.Dugo vremena ideja ujedinjenja nije imala značajniju političku podršku ni u Moldaviji ni u Rumuniji. Ipak, Rusija je od 1991. godine upozoravala na navodno „fašističko ujedinjenje“ Moldavije i Rumunije, što je bio jedan od narativa korištenih tokom sukoba u Pridnjestrovlju početkom devedesetih.<h2>Podrška raste</h2>Prema istraživanju iz marta 2026. godine, oko 42 posto građana Moldavije podržava ujedinjenje s Rumunijom, dok se 47 posto tome i dalje protivi. U Rumuniji je podrška znatno veća i iznosi oko 72 posto.Jedan od razloga rasta podrške ujedinjenju jeste ruska invazija na Ukrajinu, koja je posebno u Moldaviji promijenila stavove dijela stanovništva prema Rusiji. Procjenjuje se da više od trećine od ukupno 2,4 miliona stanovnika Moldavije ima i rumunsko državljanstvo. Rumunija je danas glavni trgovinski partner Moldavije i pomogla joj je da smanji energetsku ovisnost o Rusiji.Početkom maja savezi pisaca Rumunije i Moldavije zajednički su poručili:– Vrijeme je da se s deklaracija pređe na konkretne korake.Ipak, put do eventualnog ujedinjenja bio bi veoma složen. Ustavne prepreke postoje u obje države, dok se Moldavija ustavno obavezala na vojnu neutralnost. Dodatni problem predstavlja Pridnjestrovlje, koje i dalje kontrolišu proruski separatisti.<h2>„To je njihova odluka“</h2>Tema ujedinjenja posljednjih godina dobija na značaju. Moldavski birači imali su važnu ulogu na rumunskim izborima 2025. godine, kada su podržali Nicușora Dana protiv krajnje desnog kandidata Georgea Simiona, lidera stranke Savez za ujedinjenje Rumuna. Time su Sandu i Dan spriječili da pitanje ujedinjenja postane monopol krajnje desnice u Rumuniji.U Moldaviji se Maia Sandu zbog svojih stavova suočava s optužbama proruskih stranaka da izdaje državu. Postoje i kritičari koji smatraju da nije primjereno da predsjednica zagovara ujedinjenje dok Moldavija vodi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.Ipak, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas smatra da je riječ isključivo o odluci građana Moldavije i Rumunije.– O eventualnom ujedinjenju mogu odlučiti samo građani Republike Moldavije i Rumunije – i niko drugi – poručila je Kallas.

Prvi put se dogodilo da su u obje države istovremeno na vlasti lideri koji imaju pozitivan stav prema ujedinjenju

Da li će doći do ujedinjenja dvije evropske države?

Organizatori flotile brodova s pomoći za Gazu objavili su u ponedjeljak da su se izraelske snage ukrcale na jedan od njihovih brodova, a da su s drugim brodom u istočnom Sredozemlju izgubili kontakt.&nbsp;Ranije u ponedjeljak izraelsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je na X-u da "neće dopustiti kršenje zakonite pomorske blokade Gaze".Brodovi Globalne flotile Sumud isplovili su u četvrtak treći put, iz južne Turske, nakon što je Izrael u međunarodnim vodama presreo ranije pokušaje dostave pomoći Gazi. Na video prijenosu uživo u ponedjeljak moglo se vidjeti kako se vojni brodovi približavaju brodovima flotile.- Vojni brodovi trenutno presreću našu flotu, a (izraelske) snage ukrcavaju se na naš predvodeći brod, usred bijela dana. Zahtijevamo siguran prolaz za našu legalnu, nenasilnu humanitarnu misiju - objavila je Globalna flotila Sumud na X-u.&nbsp;&nbsp;U svojoj izjavi Izrael je također pozvao "sve sudionike u ovoj provokaciji da promijene smjer i smjesta se vrate".

<blockquote class="twitter-tweet">RED ALERT! Military vessels are currently intercepting our fleet and IOF forces are boarding the first of our boats in broad daylight. We demand safe passage for our legal, non-violent humanitarian mission. Governments must act now to stop these illegal acts or piracy meant to… <a href="https://t.co/4RmPuswZNo">pic.twitter.com/4RmPuswZNo</a>&mdash; Global Sumud Flotilla (@gbsumudflotilla) <a href="https://twitter.com/gbsumudflotilla/status/2056286380373029332?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prethodna flotila napustila je Španiju 12. aprila, no izraelske su snage presrele brodove te skupine.&nbsp;Tada se više od 100 propalestinskih aktivista iskrcalo na Kretu, a još dvoje je pritvoreno u Izraelu.

Izgubljen konatkt s drugim brodom

Video / Izraelske snage upale na brod humanitarne flotile za Gazu

Mađarski predsjednik Tamas Sulyok odbio je pozive novog premijera Petera Magyara da podnese ostavku, poručivši u intervjuu objavljenom danas da za njegov odlazak s funkcije ne postoji nikakav pravni ni ustavni osnov.Magyarova stranka TISZA uvjerljivo je u aprilu porazila Fidesz bivšeg premijera Viktora Orbana, čime je okončana njihova 16-godišnja vladavina. Nova vlast najavila je reforme u oblasti vladavine prava i druge promjene koje su godinama bile predmet sporova između Budimpešte i Evropske unije.Nazivajući izbore „glasom za promjenu režima“, Magyar je pojačao pritisak na Sulyoka, kojeg podržava Fidesz, kao i na druge zvaničnike, tražeći da podnesu ostavke do kraja maja.– Trenutno ne postoji nikakav pravni razlog niti ustavni temelj koji bi opravdao moju ostavku – rekao je Sulyok za Index.hu.<h2>Uloga predsjednika uglavnom ceremonijalna</h2>– Ostajem vjeran svojoj zakletvi i, sve dok obavljanje moje dužnosti nije onemogućeno, namjeravam izvršiti mandat koji sam preuzeo – dodao je.Funkcija predsjednika u Mađarskoj uglavnom je ceremonijalna, ali Sulyok ima mogućnost da zakone vrati parlamentu na ponovno razmatranje ili ih uputi Ustavnom sudu, što bi moglo otežati Magyarove reformske planove.Magyar je ranije pozvao na ostavke Sulyoka i drugih, kako ih je nazvao, „marioneta“ imenovanih tokom Orbanove vladavine. Orbanova politika često je dovodila Mađarsku u sukob s institucijama Evropske unije, zbog čega su Budimpešti bila blokirana određena evropska sredstva.Sulyok je u intervjuu poručio da predsjednik mora predstavljati jedinstvo nacije te odbacio tvrdnje da su izbori predstavljali promjenu režima, a ne samo smjenu vlasti.<h2>Magyarov odgovor</h2>Magyar je najavio da će, ukoliko Sulyok ne podnese ostavku, njegova stranka iskoristiti parlamentarnu većinu za izmjene ustava i drugih zakona kako bi ga prisilili da napusti funkciju.Reagujući na intervju, Magyar je na Facebooku napisao da Mađarskoj treba predsjednik koji nije odan nijednom političkom bloku te ponovio da je aktuelni predsjednik „marioneta propalog sistema“.– Moraš otići! I otići ćeš – poručio je Magyar.

Nazivajući izbore „glasom za promjenu režima“, Magyar je pojačao pritisak na Sulyoka,

Mađar poručio predsjedniku: "Moraš otići. I otići ćeš"

Njemačka je danas, uoči sastanka ministara finansija grupe G7 u Parizu, upozorila na teške ekonomske posljedice koje bi izazvao rat u Iranu i moguća blokada Hormuškog moreuza. Njemački vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil izjavio je uoči puta u Pariz kako je rat "ozbiljna prijetnja globalnoj ekonomiji" koja nanosi ogromnu štetu gospodarskom razvoju.<h2>Okončati trajno sukob</h2>Naglasio je da se mora učiniti sve kako bi se sukob "trajno okončao", stabilizirala regija i osigurali slobodni pomorski putovi. "Pritom je naš put kao Evropljana jasan: prioritet dajemo saradnji, a ne konfrontaciji", rekao je Klingbeil, a prenosi njemačka agencija dpa.<h2>Ekonomske posljedice</h2>Očekuje se da će se učesnici sastanka ministara finansija grupe G7, koji počinje danas, usredotočiti na ekonomski utjecaj sukoba na Bliskom istoku i moguće posljedice za svjetsku trgovinu. Hormuški tjesnac i dalje je jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za trgovinu naftom i plinom.Na razgovorima u Parizu, uz ministre G7, sudjelovat će i ministri financija Brazila, Indije, Južne Koreje i Kenije. Klingbeil je također istaknuo kako trenutačne krize pokazuju koliko je važno da Njemačka i Europa postanu "neovisnije i otpornije", osobito u pogledu sirovina, energenata i opskrbnih lanaca.

Naglasio je da se mora učiniti sve kako bi se sukob "trajno okončao"

Njemačka upozorava na posljedice rata u Iranu i blokade Hormuza

Američki medij Axios objavio je da Kuba raspolaže s najmanje 300 vojnih dronova te da su vođeni razgovori o mogućoj upotrebi tih letjelica protiv američke baze u Guantanamu, vojnih brodova na Karibima, ali i najjužnijeg dijela teritorije SAD-a.Prema informacijama iz izvještaja, Havana od 2023. godine nabavlja borbene dronove iz Irana i Rusije. Američke obavještajne službe vjeruju da su kubanski agenti analizirali iranske metode suprotstavljanja SAD-u tokom prethodnih sukoba.Axios navodi i da su, prema američkim obavještajnim podacima, iranski vojni savjetnici nedavno boravili u Havani.Jedan američki zvaničnik izjavio je da Washington posebno zabrinjava činjenica da se takva vojna oprema nalazi u neposrednoj blizini SAD-a, naročito zbog veza koje Kuba ima s Iranom, Rusijom i drugim državama koje Amerika smatra prijetnjom.U izvještaju se također tvrdi da Rusija i Kina navodno koriste špijunske centre na Kubi za prikupljanje obavještajnih informacija.Američke procjene govore i da se oko 5.000 kubanskih vojnika borilo uz ruske snage u ratu u Ukrajini, a pojedini su po povratku prenijeli iskustva o korištenju dronova i savremenim metodama ratovanja.Kuba se istovremeno suočava s teškom ekonomskom i energetskom krizom. Posljednjih dana zabilježen je djelimičan kolaps elektroenergetske mreže, zbog čega brojni dijelovi ostrva ostaju bez električne energije i po 20 sati dnevno.Kriza je dodatno pogoršana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio sankcijama državama koje isporučuju gorivo Kubi, nakon čega su Venecuela i Meksiko, prema navodima medija, smanjili količine nafte koje šalju toj zemlji.Tramp je ranije poručio da očekuje "kolaps" kubanske vlasti i naglasio da SAD žele političke promjene u toj državi.Direktor CIA-e&nbsp;Džon Retklif (John Ratcliffe) navodno je tokom nedavne posjete Havani prenio poruku da će Washington sarađivati s Kubom samo ukoliko vlasti provedu "fundamentalne promjene".Američki zvaničnici ističu da Kuba danas nema vojnu moć kakvu je imala tokom krize 1962. godine, ali upozoravaju da njena blizina SAD-u i saradnja s Rusijom i Iranom predstavljaju razlog za zabrinutost.

Navodno razmatrani napadi na američke ciljeve

Amerikanci tvrde: Kuba nabavila stotine dronova iz Irana i Rusije

Izraelski list Yedioth Ahronoth objavio je da se izraelska vojska suočava s ozbiljnim nedostatkom ljudstva, dok ratna djelovanja na više frontova sve više iscrpljuju vojne resurse i operativne kapacitete.Prema navodima lista, visoki sigurnosni zvaničnici upozoravaju da je iscrpljenost unutar vojnog sistema dostigla zabrinjavajući nivo, znatno veći nego što se ranije procjenjivalo. U izvještaju se čak spominje mogućnost sistemskog kolapsa, dok su pojedini programi obuke za redovni sastav navodno zaustavljeni, a rezervisti primorani na duža angažovanja kako bi nadomjestili manjak vojnika na terenu.Dodatni problem predstavlja i politička kriza u Knesetu, gdje traju nesuglasice oko produženja obaveznog vojnog roka te izuzeća ultraortodoksnih Haredi Jevreja od služenja vojske. Kako navodi list, politički pregovori su trenutno blokirani, i to u trenutku kada vojska planira da u januaru naredne godine otpusti regrute primljene u julu 2024, nakon isteka postojećeg tridesetomjesečnog vojnog roka.U izvještaju se prenosi i upozorenje sigurnosnih zvaničnika na mogućnost “iznenadnog udara poput srčanog udara”, čije bi posljedice najviše osjetili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava vojske. Prema podacima predstavljenim pred Odborom za vanjske poslove i sigurnost Kneseta, izraelskoj vojsci trenutno nedostaje gotovo 12.000 vojnika, među kojima između 6.000 i 7.000 borbenih pripadnika.List također upozorava da bi, ukoliko se zakon ne izmijeni i vojni rok ne produži na 36 mjeseci, mogao nastati dodatni manjak od oko 2.500 borbenih vojnika. Istovremeno, sigurnosni establišment smatra da je ovo posljednja prilika za povećanje broja regruta kroz zakonske izmjene, dok pritisak na vladu raste zbog kontinuiranih gubitaka na više frontova, posebno na sjeveru zemlje, gdje djelovanje Hezbolah dodatno opterećuje vojsku.

Kubanski predsjednik upozorio Ameriku: "Napad na Kubu doveo bi do krvoprolića"

Misteriozni kineski SUV u koloni američkog predsjednika: O kakvim je vozilima riječ

Video / Jeziv prizor u prijenosu uživo na iranskoj televiziji: Voditelj izvadio kalašnjikov, napunio ga i zapucao

Zelenski: Ukrajinski napadi ozbiljno su pogodili rusku naftnu industriju

Djevojčica stradala pod čudnim okolnostima: Pala s 11. sprata zgrade, bila je u društvu dvojice dječaka

Iran preko Pakistana poslao novu ponudu Vašingtonu: "Vrijeme za dogovor ističe"

Drama na vojnom poligonu: Došlo do eksplozije, dva vojnika zadobila stravične povrede

Prvi čovjek odbrane u Poljskoj danima nije pročitao mail koji su uputile Sjedinjene Države

Haos iza zatvorenih vrata: Trump bijesan na Irance tokom sastanka u Bijeloj kući, otkriveni detalji

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom

Da li će doći do ujedinjenja dvije evropske države?

Video / Izraelske snage upale na brod humanitarne flotile za Gazu

Mađar poručio predsjedniku: "Moraš otići. I otići ćeš"

Njemačka upozorava na posljedice rata u Iranu i blokade Hormuza

Amerikanci tvrde: Kuba nabavila stotine dronova iz Irana i Rusije

Izraelski mediji upozoravaju da je njihova vojska pred kolapsom: Fali oko 12.000 vojnika

Globus

Kubanski predsjednik upozorio Ameriku: "Napad na Kubu doveo bi do krvoprolića"

Misteriozni kineski SUV u koloni američkog predsjednika: O kakvim je vozilima riječ

Video / Jeziv prizor u prijenosu uživo na iranskoj televiziji: Voditelj izvadio kalašnjikov, napunio ga i zapucao

Zelenski: Ukrajinski napadi ozbiljno su pogodili rusku naftnu industriju

Djevojčica stradala pod čudnim okolnostima: Pala s 11. sprata zgrade, bila je u društvu dvojice dječaka

Iran preko Pakistana poslao novu ponudu Vašingtonu: "Vrijeme za dogovor ističe"

Drama na vojnom poligonu: Došlo do eksplozije, dva vojnika zadobila stravične povrede

Prvi čovjek odbrane u Poljskoj danima nije pročitao mail koji su uputile Sjedinjene Države

Haos iza zatvorenih vrata: Trump bijesan na Irance tokom sastanka u Bijeloj kući, otkriveni detalji

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom

Da li će doći do ujedinjenja dvije evropske države?

Video / Izraelske snage upale na brod humanitarne flotile za Gazu

Mađar poručio predsjedniku: "Moraš otići. I otići ćeš"

Njemačka upozorava na posljedice rata u Iranu i blokade Hormuza

Amerikanci tvrde: Kuba nabavila stotine dronova iz Irana i Rusije

Izraelski mediji upozoravaju da je njihova vojska pred kolapsom: Fali oko 12.000 vojnika