Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) ušao je u žestoku raspravu sa senatorima tokom saslušanja o američkom ratu protiv Irana, nakon što je zatražio dodatna sredstva za odbranu.Tokom saslušanja, Hegset je posebno polemisao sa senatorkom Kirsten Džilibrand (Kirsten Gillibrand), koja je izrazila zabrinutost zbog poruka američke administracije o toku rata.– Jednostavno ne znam kojoj verziji rata da vjerujem jer je ili gotov ili nije gotov. Završit će za dvije sedmice ili neće. Ili nemamo rakete ili ih imamo. Ta konfuzija je razlog zbog kojeg su mnogi Njujorčani zbunjeni, pod stresom i smatraju ovaj rat izuzetno nepopularnim jer ne razumiju odluke koje predsjednik donosi – rekla je Džilibrand.Njene riječi izazvale su oštru reakciju američkog ministra odbrane.– Mislim da je vaša karakterizacija ovog nevjerovatnog napora kao neuspjeha nepromišljena i neodgovorna. Time se omalovažava žrtva vojnika koji su tamo i koji se bore u ime američkog naroda kako bi osigurali da Iran nikada ne dobije nuklearno oružje. Sramota vas i drugih koji ovo nazivaju neuspjehom – odgovorio je Hegset.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Pete Hegseth on Iran: We are not fighting stupid wars again. We haven&#39;t been trying to remake Iranian society. <a href="https://t.co/yoaRVRaoja">pic.twitter.com/yoaRVRaoja</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2079671743212356079?ref_src=twsrc%5Etfw">July 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U raspravu se uključio i senator Geri Piters (Gary Peters), koji je kritikovao rukovodstvo Pentagona i tvrdio da problem nije u vojnicima, već u političkim odlukama.– Kada koristim riječ neuspjeh, koristim je za njihove lidere. Vi, gospodine, ste neuspjeh, a ne muškarci i žene koji su na prvoj liniji fronta. Oni rade svoj posao, ali ako nema pobjedničke strategije, oni su u opasnosti. Njihovi lideri su ih iznevjerili – poručio je Piters.On je kritikovao i zahtjeve za dodatnim novcem, navodeći da SAD već ulaže ogromna sredstva u odbranu.– Imate trilione dolara. Tražite još 1,5 biliona dolara. Ovo nije pitanje novca, već pitanje liderstva i razumijevanja šta je potrebno da bi se rat dobio – rekao je senator.Saslušanje je pokazalo duboke podjele među američkim političarima oko vođenja rata protiv Irana, kao i pitanja koliko bi dodatnih sredstava trebalo izdvojiti za vojnu strategiju Vašingtona.

Mislim da je vaša karakterizacija ovog nevjerovatnog napora kao neuspjeha nepromišljena i neodgovorna, kazao je Hegset

Napeta scena u Senatu: Hegset žestoko uzvratio na kritike zbog Irana

Olupina aviona kompanije Pan Am, koji se 1952. godine srušio u more kod Portorika, pronađena je na dnu okeana nakon 74 godine potrage.U nesreći su poginule 52 osobe, dok je 17 putnika preživjelo pad aviona. Letjelica "Clipper Endeavor" kompanije Pan Am poletjela je 11. aprila 1952. godine iz San Huana u Portoriku prema Njujorku, sa 64 putnika i pet članova posade.Nekoliko minuta nakon polijetanja došlo je do otkaza oba desna motora, nakon čega se avion srušio u okean.Iako je letjelica bila opremljena splavovima i prslucima za spasavanje, mnogi putnici nisu uspjeli napustiti avion. Prema podacima Fonda za istoriju Pan Ama, 52 osobe ostale su zarobljene u letjelici koja je potonula.Tačna lokacija olupine godinama je bila nepoznata, iako se znalo približno područje pada.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Wreckage of NYC-bound Pan Am plane finally found 74 years after crash that killed 52 and forever changed air industry <a href="https://t.co/8kOXABImyk">https://t.co/8kOXABImyk</a> <a href="https://t.co/firyPzwGy6">pic.twitter.com/firyPzwGy6</a>&mdash; New York Post (@nypost) <a href="https://x.com/nypost/status/2079618773900791932?ref_src=twsrc%5Etfw">July 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Olupinu je prošlog mjeseca pronašao Fond Air/Sea Heritage u saradnji s ekipom emisije "Expedition Unknown" i kompanijom Deep Sea Vision. Za pronalazak je korišten autonomni podvodni dron koji je avion locirao na dubini od oko 600 metara.Pronađeni avion Douglas DC-4 bio je prepolovljen na dva dijela. Identifikacija je potvrđena zahvaljujući snimcima na kojima se vidi prepoznatljiv znak Pan Ama s krilima, kao i naziv letjelice koji je ostao vidljiv.Istraživači sada zajedno s vlastima Portorika rade na zaštiti mjesta nesreće i pokretanju inicijative za postavljanje spomenika žrtvama tragedije. Discovery Channel najavio je da će detalje pronalaska prikazati u posebnoj epizodi emisije "Expedition Unknown".

Više od sedam decenija nakon velike avionske tragedije pronađena je olupina letjelice koja je nestala u moru kod Portorika

Okean krio stravičnu tajnu 74 godine: Pronađen nestali avion

Sinoć su nakon serije snažnih ukrajinskih napada izbili veliki požari u više gradova na jugu Rusije, dok su na okupiranom Krimu zabilježeni prekidi u isporuci električne energije.&nbsp;Informacije o napadima na logističke centre i elektroenergetsku infrastrukturu objavili su kanali koji prate dešavanja na terenu, prenosi The Kyiv Independent.Prema izvještajima sa Telegrama, ukrajinski dronovi pogodili su dvije trafostanice – jednu u okupiranoj Masandri, a drugu u obližnjoj Jalti. Nakon udara došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom.Proukrajinski kanal "Krimski vjetar" objavio je da je nakon napada izbio požar na trafostanici u Jalti, dok su problemi sa strujom prijavljeni i u Alušti, koja se takođe našla na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Five out of top ten now, with reports of another Wildberries warehouse on fire in Nevinnomysk in southern Russia. <a href="https://t.co/DXqkuaUxmF">https://t.co/DXqkuaUxmF</a> <a href="https://t.co/UtEj8h0SQb">pic.twitter.com/UtEj8h0SQb</a>&mdash; Yaroslav Trofimov (@yarotrof) <a href="https://x.com/yarotrof/status/2079753013015564310?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istovremeno su prijavljeni udari na teritoriji Rusije. U Krasnodaru su, prema dostupnim informacijama, pogođeni skladište internet trgovca Wildberries, parkiralište za kamione i nekoliko stambenih objekata. Ova kompanija često se naziva "ruskim Amazonom".Još jedan logistički centar iste kompanije pogođen je u Nevinomisku u Stavropoljskom kraju, gdje je nakon udara izbio veliki požar. The Kyiv Independent navodi da ove informacije nije mogao nezavisno potvrditi.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">IT&#39;S MARSHMALLOW TIME FELLAS! 🔥 Krasnodar, Russia, Wildberries logistics hub 📍 <a href="https://t.co/fwCmu51kS5">pic.twitter.com/fwCmu51kS5</a>&mdash; Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) <a href="https://x.com/BohuslavskaKate/status/2079751020683366651?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Napadi predstavljaju dio šire ukrajinske strategije usmjerene na logistiku, energetsku i vojnu infrastrukturu duboko unutar Rusije i na okupiranim teritorijama, s ciljem slabljenja ruskih vojnih kapaciteta.U posljednjih nekoliko dana infrastruktura kompanije Wildberries našla se na meti četiri odvojena napada. Ranije su pogođeni objekti u Elektrostalju u Moskovskoj oblasti i Kotovsku u Tambovskoj oblasti, a potom i skladište nafte u Stavropoljskom kraju.Komandant ukrajinskih Snaga za bespilotne sisteme Robert "Mađar" Brovdi izjavio je da su njegove jedinice prethodnih dana pogodile sedam brodova ruske "flote u sjeni", sedam energetskih objekata na Krimu, kao i više drugih vojnih ciljeva.

Ukrajinske snage tokom noći izvele su novi talas napada bespilotnim letjelicama na logističke i energetske objekte, nakon čega su izbili veliki požari

Nova noć žestokih udara: Gore skladišta u Rusiji, Krim u mraku

Novi britanski premijer Endi Burnam (Andy Burnham) u prvim potezima pokušava da spoji pomoć građanima sa porukom investitorima da vlada neće dodatno opteretiti javne finansije.Burnam je za ministra finansija imenovao Džona Hilija (Johna Healeyja), bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg zvaničnika Trezora iz vremena premijera Gordona Brauna (Gordona Browna). Time je, prema ocjenama analitičara, želio da pokaže kako će nova vlada ostati pri obećanju o smanjenju britanskog javnog duga.Već narednog jutra vlada je najavila da će od oktobra, na najmanje šest mjeseci, ukinuti porez na potrošnju električne energije u domaćinstvima. Procjenjuje se da će prosječno domaćinstvo na taj način uštedjeti oko 45 funti godišnje, dok će trošak mjere biti pokriven odustajanjem od plana uvođenja digitalnog identiteta.<h2>Britanska ekonomija</h2>Burnam preuzima zemlju čija je ekonomija od 2009. godine rasla prosječnom stopom manjom od 1,5 odsto godišnje, što je upola sporije nego u 15 godina prije finansijske krize 2008. Istovremeno, državni dug premašio je 95 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok su kamate na dug u fiskalnoj godini zaključno sa aprilom dostigle 111,2 milijarde funti, odnosno 8,3 odsto ukupne državne potrošnje.Dodatni pritisak na budžet predstavlja i obaveza povećanja izdvajanja za odbranu na 3,5 odsto BDP-a do 2035. godine. Prema procjenama Instituta za fiskalne studije, to bi državu koštalo oko 36 milijardi funti godišnje, odnosno oko 500 funti po stanovniku.<h2>Težak početak</h2>Ekonomistkinja Olivija O'Saliven (O’Sullivan) iz Četam Hausa upozorila je da su ograničenja sa kojima se suočava nova vlada duboko strukturna. Bivši ekonomista Goldman Saksa, Džim O'Nil (Jim O’Neill), poručio je da je Britaniji potreban lider spreman na nešto hrabro i drugačije.Burnam za sada nudi opšti plan reindustrijalizacije zemlje, preusmjeravanje investicija iz Londona u druge dijelove Velike Britanije, intenzivniju izgradnju javnih stanova i veću podršku malim i srednjim preduzećima.Ipak, bez bržeg privrednog rasta vlada će teško izbjeći izbor između viših poreza i rezanja popularnih javnih programa poput Nacionalne zdravstvene službe.

Novi britanski premijer ukida porez na potrošnju električne energije, obećava fiskalnu disciplinu i najavljuje reindustrijalizaciju zemlje

Burnam pred teškim izazovom: Kako pokrenuti britansku ekonomiju

Udar groma u utorak navečer na području Osejave iznad Makarske izazvao je požar u borovoj šumi, ali je brzom reakcijom vatrogasaca vatra ugašena i spriječeno je njeno dalje širenje. Stambeni objekti nisu bili ugroženi, potvrđeno je iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Makarska.- Grom je udario u borovu šumu koja se zapalila, na teren su žurno izašli vatrogasci i ugasili vatru - rekli su u DVD-u Makarska.

Dodali su da požar nije dugo trajao te da nije predstavljao opasnost za obližnje stambene objekte.Na području Dalmatinske zagore i srednjedalmatinskih otoka u večernjim satima povremeno su zabilježeni bljeskovi munja i grmljavina praćeni kišom. Prema prvim informacijama vatrogasaca, riječ je o uobičajenoj pojavi koja nije izazvala posljedice niti materijalnu štetu.U Starom Gradu na Hvaru zbog meteocunamija, odnosno naglog porasta nivoa mora, voda se nakratko izlila na rivu. Vatrogasci u Starom Gradu kazali su da intervencija nije bila potrebna jer je ovakvo izlijevanje morske vode na obalu uobičajena pojava na otocima.

Grom je udario u borovu šumu koja se zapalila, na teren su žurno izašli vatrogasci i ugasili vatru, rekli su u DVD-u Makarska

Video / Grom zapalio borovu šumu: Vatrogasci brzom intervencijom spriječili širenje požara

Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) izjavio je u utorak, tokom saslušanja pred senatskim odborom, da najnovija procjena troškova rata s Iranom iznosi 37,5 milijardi dolara.Nova procjena veća je za oko 12 milijardi dolara u odnosu na iznos od 25 milijardi koji je Hegset krajem aprila iznio, neposredno prije nego što je predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) s Iranom dogovorio privremeni prekid vatre.<h2>Hitna vojna potrošnja</h2>Hegset i Trampova administracija sada od američkog Kongresa traže do 70 milijardi dolara hitne vojne potrošnje kako bi pokrili troškove rata te finansirali novo naoružanje i dodatno ljudstvo.Pentagon posebno zahtijeva 46 milijardi dolara za proširenje proizvodnih linija i ubrzanje isporuke tražene municije, uključujući precizne bombe, hipersonične projektile i sisteme za borbu protiv dronova.- Ovo je novi zahtjev zasnovan na novim realnostima svijeta s kojim se suočavamo, uz korak naprijed kako bismo odgovorili tom trenutku - rekao je Hegset.Demokrate u Senatu, uz dio republikanaca, dovele su u pitanje potrebu za dodatnim milijardama mimo redovnog odbrambenog budžeta od 1,5 biliona dolara.Senatorica Peti Marej (Patty Murray), vodeća demokratkinja u Odboru za aproprijacije, poručila je da administracija pokušava predstaviti zahtjev kao hitan, iako ga vidi kao zaobilaženje uobičajene budžetske procedure.S druge strane, ni Hegset nije ostao dužan na prozivke senatora o ratovima koje vodi i u kojima učestvuje američka vojska tokom mandata Donalda Trampa.- Cijenim pobjedu u ratu koliko i bilo ko drugi, ali sjedim pred odborom koji želi razgovarati o pobjedi u ratu koji traje već četiri godine i govori o strateškom porazu sukoba koji traje već četiri mjeseca kako bi se spriječilo da Iran dobije nuklearnu bombu - rekao je Hegset.<h2>Kraj primirja</h2>Hegset je odgovornost za obim zahtjeva prebacio na prethodnu administraciju Džoa Bajdena (Joe Biden) i ustvrdio da vojska mora ubrzano modernizovati svoje kapacitete zbog promjena u načinu ratovanja i sve šire upotrebe jeftinih dronova.Neprijateljstva su obnovljena 8. jula, kada je Tramp proglasio kraj primirja, a prema podacima iranskih vlasti, od tada je u američkim udarima u Iranu poginulo najmanje 50 ljudi.

Ovo je novi zahtjev zasnovan na novim realnostima svijeta s kojim se suočavamo, uz korak naprijed kako bismo odgovorili tom trenutku, rekao je Hegset

Hegset traži još milijarde za rat: Troškovi sukoba s Iranom skočili na 37,5 milijardi dolara

Ruska vanjska obavještajna služba (SVR) saopćila je da su pojedine članice NATO-a zabrinute zbog nuklearnih istraživanja u Njemačkoj.Prema obavještajnim podacima kojima raspolaže SVR, zvaničnici ministarstava "ključne članice NATO-a" izrazili su zabrinutost zbog njemačkih ambicija povezanih s nuklearnim programima, navodi se u saopćenju ruske službe.SVR tvrdi da se zabrinutost odnosi na istraživanja iz oblasti naprednih materijala, fizike udarnih valova te nuklearne i neutronske fizike, u kojima učestvuje oko 30 njemačkih univerziteta.Među ustanovama koje su, prema navodima ruske službe, uključene u ta istraživanja nalaze se Tehnološki institut Karlsrue (Karlsruhe Institute of Technology), Univerzitet Rur u Bohumu (Ruhr University Bochum), Univerzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu (Ludwig Maximilian University of Munich), Tehnički univerzitet Ahen (RWTH Aachen University) i Tehnički univerzitet u Berlinu (Technical University of Berlin).<h2>Praktični eksperimenti</h2>Ruska obavještajna služba tvrdi da se praktični eksperimenti provode na šest istraživačkih reaktora koji djeluju u okviru tih centara.SVR je također naveo da Njemačka provodi koordinisane aktivnosti razvoja visokoenergetskih eksploziva i elektronskih detonacijskih sistema, uz učešće odbrambenih kompanija Rheinmetall, Diehl Stiftung, KNDS Group i Umarex.Prema tvrdnjama SVR-a, materijali i oprema testiraju se na njemačkim vojnim poligonima. Ruska služba navodi da vojni stručnjaci NATO-a procjenjuju kako bi Njemačka mogla proizvesti potrebni fisibilni materijal za jedan do tri mjeseca te razviti funkcionalnu nuklearnu eksplozivnu napravu u roku od godinu, bez provođenja potpunog nuklearnog testa.<h2>Izazvana zabrinutost</h2>SVR tvrdi da su takve procjene izazvale zabrinutost kod pojedinih njemačkih saveznika, posebno zbog planova Berlina da ojača svoje oružane snage pod kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz).Njemačka je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji joj zabranjuje razvoj ili nabavku nuklearnog oružja.Berlin također učestvuje u NATO-ovom programu dijeljenja nuklearnog oružja, prema kojem američko nuklearno oružje ostaje pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država (United States of America).

SVR tvrdi da se zabrinutost odnosi na istraživanja iz oblasti naprednih materijala, fizike udarnih valova te nuklearne i neutronske fizike, u kojima učestvuje oko 30 njemačkih univerziteta

NATO strahuje od njemačkog nuklearnog programa, spomenuti univerziteti i vojne kompanije

Američka centralna komanda (CENTCOM) zvanično je saopćila da su njene snage tačno u 19 sati po istočnoameričkom vremenu (ET), odnosno u 1 sat poslije ponoći po srednjoevropskom vremenu, započele napade na vojne ciljeve u Iranu.

Riječ je o 11. uzastopnoj noći zračnih i raketnih udara. Iz CENTCOM-a navode da su vojne operacije usmjerene na kontinuirano slabljenje i degradaciju iranskih kapaciteta za ugrožavanje komercijalne plovidbe u strateški važnom Hormuškom moreuzu.

Prema informacijama s terena, protivzračna odbrana aktivirana je iznad glavnog grada Teherana, dok su područje Tabriza potresle izuzetno snažne eksplozije.

Osim Teherana i Tabriza, vojni udari i jake detonacije prijavljeni su i u nekoliko drugih gradova i regija, među kojima su Bušehr (Bushehr), Mahšahr (Mahshahr), Behbehan (Behbahan) i Bandar Abas (Bandar Abbas), kao i područja u blizini gradova Čabahar (Chabahar) i Konarak (Konarak).Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran ušli su u drugu sedmicu direktne vojne razmjene napada, bez ikakvog predaha ili pauze na terenu.

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran ušli su u drugu sedmicu direktne vojne razmjene napada, bez ikakvog predaha ili pauze na terenu

CENTCOM pokrenuo novi val udara: Teške eksplozije odjekuju širom Irana

Administracija Donalda Trampa (Donald Trump) planira narednih dana američkom Kongresu dostaviti sporazum sa Saudijskom Arabijom (Saudi Arabia) o dijeljenju nuklearne tehnologije, tvrde dva izvora upoznata sa slučajem.Kako navodi Reuters, riječ je o dokumentu poznatom kao Sporazum 123, koji su potpisali američki ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright) i saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman (Abdulaziz bin Salman).<h2>Preliminarni dogovor</h2>Prema tvrdnjama izvora, sporazum ne sadrži zaštitne mehanizme za koje su Sjedinjene Američke Države (United States of America) ranije tvrdile da bi spriječili korištenje nuklearnog materijala u programima razvoja nuklearnog oružja.Rajt i bin Salman potpisali su preliminarni dogovor prošle godine u Rijadu (Riyadh). Administracija sada planira da sporazum uputi Kongresu na odobrenje, što predstavlja naredni korak ka formalizaciji američko-saudijske saradnje u oblasti nuklearne energije.<h2>Odobrio sporazum</h2>Wall Street Journal objavio je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp formalno odobrio sporazum. List navodi da bi takav aranžman Saudijskoj Arabiji mogao otvoriti put ka obogaćivanju uranija.Prema istom izvještaju, za razliku od svog prethodnika Džoa Bajdena (Joe Biden), Tramp američko-saudijsku nuklearnu saradnju ne uslovljava normalizacijom odnosa kraljevine s Izraelom (Israel).Time se mijenja pristup koji je ranije ovaj oblik saradnje povezivao sa širim diplomatskim dogovorom na Bliskom istoku.

Kako navodi Reuters, riječ je o dokumentu poznatom kao Sporazum 123

Tramp povukao novi potez: Saudijskoj Arabiji otvara vrata nuklearne tehnologije

Američka vojska saopćila je da je i treći vojnik poginuo u iranskom raketnom napadu i napadu dronovima na bazu u Jordanu, a riječ je o naredniku Anđelu S. Rampersadu (Angel S. Rampersad) iz savezne države Njujork (New York).U saopćenju Pentagona navedeno je da je poginuli podoficir Anđelo S. Rampersad imao 28 godina te da je bio iz Ozon Parka (Ozone Park) u saveznoj državi Njujork (New York).Njegov identitet potvrđen je nakon što su ranije objavljena imena još dvoje poginulih američkih vojnika.U ponedjeljak su kao žrtve istog napada identifikovani Tajler Džejms Fihan (Tyler James Feehan), 25-godišnjak iz Ive Biča (Ewa Beach) na Havajima (Hawaii), te Izabela Gonzales (Isabella Gonzales), 19-godišnjakinja iz Keroltona (Carrollton) u saveznoj državi Teksas (Texas). Time je broj poginulih pripadnika američke vojske od početka rata porastao na 18.

Američki obavještajci dali procjenu: Na ovaj način nećemo promijeniti poziciju Teherana

Prema saopćenju Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država (SAD), vojnici su poginuli u iranskim napadima balističkim projektilima i dronovima. To su prvi smrtni slučajevi američkih vojnika izazvani direktnom iranskom vatrom od prvih dana rata.Američki vojnici bili su raspoređeni kao podrška misiji Sjedinjenih Američkih Država protiv ISIL-a. Dodatni detalji o samom napadu i okolnostima pod kojima se dogodio nisu navedeni u objavljenom izvještaju.

Time je broj poginulih pripadnika američke vojske od početka rata porastao na 18

Novi gubici američke vojske: Objavljen identitet trećeg vojnika poginulog u iranskom napadu

Kanada je otkazala planiranu zajedničku ceremoniju sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) povodom otvaranja mosta Gordie Howe između Detroita i Vindzora (Windsor), nakon što je Donald Tramp (Donald Trump) najavio uvođenje carina od 50 posto na većinu kanadske robe.Do promjene je došlo uprkos tome što su američki i kanadski zvaničnici ranije ovog mjeseca postigli dogovor da most bude otvoren nakon zastoja izazvanih nesuglasicama između dvije države.Glasnogovornica kanadskog ministra infrastrukture Gregora Robertsona (Gregor Robertson), Džena Gasabeh (Jenna Ghassabeh), poručila je u saopćenju da bi "u svjetlu trgovinskih mjera kojima su Sjedinjene Američke Države zaprijetile ranije ove sedmice bilo neprimjereno nastaviti sa svečanim događajem između dvije zemlje."Kanada sada planira održati vlastitu ceremoniju u petak, dok zasad nije poznato hoće li i Sjedinjene Američke Države organizovati poseban događaj. Dvojica američkih zvaničnika, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog internih razgovora, i dalje očekuju da će most biti otvoren za saobraćaj 27. jula, ali su manje sigurni nego ranije. Gasabeh je dodala da su i dalje posvećeni otvaranju mosta 27. jula i obilježavanju ove prekretnice među Kanađanima 24. jula.Most dug 2,4 kilometra prelazi rijeku Detroit i povezuje Detroit s Vindzorom u provinciji Ontario. Prvobitna ceremonija presijecanja vrpce bila je zakazana za 12. juni, ali je odgođena zbog "otvorenih pitanja" između dvije države.

Trampov novi udar: Kanadi uveo carine od 50 posto, prijeti novi trgovinski haos

Kanada je finansirala izgradnju mosta prema sporazumu koji joj omogućava povrat uloženih sredstava kroz prihode od putarina, dok je administracija Donalda Trampa tražila izmjene tog aranžmana.Projekat, koji je dogovoren tokom mandata bivšeg guvernera savezne države Mičigen (Michigan) Rika Snajdera (Rick Snyder), gradi se od 2018. godine, a njegova vrijednost iznosi gotovo 4,4 milijarde dolara.Novi spor uslijedio je nakon što je Tramp optužio Kanadu za nepravedan odnos prema američkim automobilima, alkoholu i mliječnim proizvodima, dok je kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) poručio da njegova vlada vjeruje u koristi „slobodne i poštene trgovine” i ostaje spremna na pregovore. Premijer Ontarija Dag Ford (Doug Ford) upozorio je da bi Kanada, ako carine stupe na snagu, trebala odgovoriti istom mjerom.

Most dug 2,4 kilometra prelazi rijeku Detroit i povezuje Detroit s Vindzorom u provinciji Ontario

Kanada otkazala zajedničnu ceremoniju otvaranja mosta

Trampove carine izazvale novi lom: Kanada otkazala zajedničku ceremoniju otvaranja velikog mosta

Odmor u Grčkoj pretvorio se u tragediju za porodicu iz Moldavije nakon što su u teškoj saobraćajnoj nesreći na Halkidikiju poginuli roditelji i njihova beba. Jedina preživjela je sedmogodišnja djevojčica, koja se nalazi u kritičnom stanju i ljekari se bore za njen život.Konstantin Sirbu (35), njegova supruga Lucija i njihove dvije kćerke 15. jula krenuli su prema plaži kada se na putu između Nee Mudanje i Nikitija njihov automobil direktno sudario s kamionom cisternom.Lucija i beba poginule su na mjestu nesreće, dok je Konstantin izvučen iz smrskanog automobila i prevezen u bolnicu u Poligirosu. Uprkos naporima ljekara, nekoliko sati kasnije podlegao je zadobijenim povredama.Njihova sedmogodišnja kćerka zadobila je teške povrede te je helikopterom prebačena u bolnicu u Solunu, gdje se i dalje nalazi u kritičnom stanju. Ona je jedina preživjela članica porodice.

Porodica je porijeklom iz moldavskog grada Strašeni, a putovanje u Grčku planirali su kao prvi porodični odmor nakon rođenja drugog djeteta. Rođaci ih opisuju kao vrijedne, složne i dobre ljude.Nakon tragedije oglasila se gradonačelnica Valentina Kasijan, koja je pozvala građane da pomognu u prikupljanju novca za prijevoz tijela troje stradalih u Moldaviju.– Pozivam sve koji su u mogućnosti i žele pomoći da uplate donacije na račune otvorene uz saglasnost porodice. Svaki cent je važan, kao i svaka riječ podrške i dijeljenje ove poruke u ovim teškim trenucima – poručila je.

Njihova sedmogodišnja kćerka zadobila je teške povrede te je helikopterom prebačena u bolnicu

Ovo su roditelji koji su zajedno s bebom poginuli u jezivoj nesreći, drugom djetetu se bore za život

Braća Endrju i Tristan Tejt suočavaju se s novim, izuzetno teškim optužbama nakon hapšenja na Floridi po potjernici iz Velike Britanije. U sudskim dokumentima, koji su nedavno postali javni, navode se iskazi žrtava o silovanjima, fizičkom zlostavljanju i drugim krivičnim djelima, dok se Endrju Tate tereti i za posjedovanje dječije pornografije.Nakon pojavljivanja pred sudom u Miamiju objavljeni su sudski spisi koji otkrivaju nove detalje istrage britanskih vlasti. Na osnovu iskaza četiri nove žrtve protiv braće Tejt podignuto je ukupno 59 tačaka optužnice.Endrju Tejt suočava se s 42 tačke optužnice. U dokumentima se navodi da ga dvije žene optužuju za brutalne napade koji su se dogodili 2014. i 2015. godine. Jedna od njih tvrdi da ju je u njenom domu davio do gubitka svijesti prije nego što ju je silovao, dok druga navodi da ju je vezao za krevet, onemogućio joj disanje i silovao, strahujući da će je ubiti.Osim optužbi za silovanje, trgovinu ljudima i fizičko nasilje, britanska policija navodi da se protiv Endrjua vodi i 19 tačaka optužnice koje se odnose na posjedovanje nepristojnih fotografija djece i ekstremne pornografije. Njegov brat Tristan Tejt tereti se po 17 tačaka optužnice. Istražitelji tvrde da je između 2012. i 2013. godine više puta silovao ženu s kojom je bio u dugogodišnjoj vezi. Prema navodima iz spisa, davio ju je do besvijesti, tukao kaišem, nanoseći joj teške modrice i otoke, a u jednom slučaju i povredu oka.Tužilaštvo tvrdi da raspolaže opsežnim dokaznim materijalom, uključujući iskaze svjedoka, elektronsku prepisku i fotografije koje, kako navode, potvrđuju optužbe. Braća Tejt, koja imaju američko i britansko državljanstvo, uhapšena su 18. jula na Floridi dok su putovala na bokserski događaj u Majamiju. Prije toga boravila su u Rumuniji, gdje se protiv njih vodi zaseban postupak zbog sumnje na organizovani kriminal i trgovinu ljudima. Nakon ukidanja zabrane putovanja napustili su Rumuniju privatnim avionom.Njihovi advokati odbacuju sve optužbe, tvrdeći da su politički motivisane, te su zatražili od administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da spriječi njihovo izručenje Velikoj Britaniji. O zahtjevu za ekstradiciju odlučivat će američki državni sekretar Marko Rubio, dok su vlasti Floride u međuvremenu pokrenule i vlastitu krivičnu istragu protiv braće Tejt.

Osim optužbi za silovanje, trgovinu ljudima i fizičko nasilje, britanska policija navodi da se protiv Endrjua vodi i 19 tačaka optužnice koje se odnose na posjedovanje nepristojnih fotografija djece i ekstremne pornografije

Cure detalji iz optužnice Endrjuu Tejtu i njegovom bratu: Žrtve davili do besvijesti, silovali i tukli kaišem

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je vrhovnog komandanta vojske te zemlje Oleksandra Sirskog.Njegova smjena dolazi samo nekoliko dana nakon smjene popularnog ministra odbrane Mihaila Fedorova, što je potez koji je izazvao ulične proteste širom zemlje, piše BBC.Prvobitne glasine da je kraj mandata Fedorova povezan sa njegovim sukobom sa Sirskim ubrzo su potvrđene.Fedorov (35) je široko hvaljen zbog energiziranja ministarstva i transformacije oružanih snaga, kao i zbog vođenja kampanje protiv korupcije.Sirskog (60) mnogi u Ukrajini vide kao komandanta sovjetske škole koji nerado sprovodi radikalne promjene u vojsci.Zelenski je saopćio je da je dosadašnjeg komandanta Združenih snaga Oružanih snaga Ukrajine, Mihaila Drapatog (Drapatyi), imenovao za novog glavnokomandujućeg ukrajinske vojske.

Prvobitne glasine da je kraj mandata Fedorova povezan sa njegovim sukobom sa Sirskim ubrzo su potvrđene

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski s novim komandantom Sirskim

Zelenski smijenio vrhovnog komandanta vojske!

Američke obavještajne službe u posljednjoj procjeni navode da aktuelni američki udari na Iran, u sadašnjem obimu, vjerovatno neće promijeniti pregovaračku poziciju Teherana.The Washington Post piše kako je obavještajna zajednica SAD-a uvjerena da sve dok traju uzajamni udari, odnosi Irana i SAD-a će ostati zaglavljeni između mira i rata na neodređeno vrijeme.Nije precizirano razmatra li se mogući učinak drugačijeg obrasca djelovanja američke vojske. Ostalo je tako nejasno da li bi šira ili drugačije vođena operacija mogla utjecati na stav Irana u pregovorima.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) razmatra mogućnosti za pokretanje šireg rata protiv Irana, dok se na Bliski istok raspoređuju dodatni američki borbeni avioni.Međutim, navodi se da bi obim operacije bio ograničen zbog smanjenih zaliha projektila za protivzračnu odbranu i municije dugog dometa.- Nemamo dovoljno projektila da bismo dugoročno i sigurno održavali vojne operacije, a mislim da Bijela kuća toga nije svjesna - rekao je zvaničnik za The Washington Post.Iranski predsjednik Mesud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) izjavio je da je Teheran ponovo u potpunom ratu sa Amerikom i poručio da Vašington (Washington) mora prihvatiti posljedice sukoba.

 Nemamo dovoljno projektila da bismo dugoročno i sigurno održavali vojne operacije, a mislim da Bijela kuća toga nije svjesna - rekao je zvaničnik

Britanski kralj Čarls (Charles) posjetio je Centralnu džamiju u Kembridžu (Cambridge) u Engleskoj, čiju je gradnju podržala Turska, i za koju kažu da je prva ekološka džamija u Evropi.&nbsp;Kralj Čarls se sastao sa povjerenicima, imamima i predstavnicima muslimanske zajednice. Njegova posjeta je značajna u trenutku kada su islamofobija i diskriminacija u porastu, a naglašen je i doprinos muslimanske i turske zajednice Kembridžu, piše TRT.Uz brojne druge zvanice prisustvovao je i turski ambasador u Londonu Osman Koraj Ertaš (Koray Ertaş), te britanski istraživač i autor Abdulhakim Murad, koji je primio islam sa 19 godina.<h2>Inicijativa za vjersku raznolikost</h2>Posjeta je organizovana kao podrška britanskoj inicijativi za vjersku raznolikost, a kralj je obišao različite dijelove džamije i informisao se od zvaničnika. Uručeni su mu i prigodni pokloni. Džamija je ovom prilikom bila i domaćin izložbe "Nauka i tehnologija u islamu", koja predstavlja važna djela i istraživanja kojima je islamska civilizacija doprinijela čovječanstvu u oblasti nauke i tehnologije.Govoreći za agenciju Anadolija nakon posjete, članica upravnog odbora Cambridge Mosque Trusta Zejnep Čoškun Koč (Zeynep Coşkun Koç) izjavila je da posjeta ima historijski značaj, kako za džamiju u Kembridžu, tako i za javnost. - Prvi put je britanski kralj zvanično posjetio džamiju. Ranije je njegova majka, kraljica Elizabeta II, posjetila jednu džamiju 2002. godine, ali nakon toga 20 godina nije bilo takve posjete, a nijedan kralj do sada nikada nije zvanično posjetio džamiju - rekla je.

Ona je istakla da je objekat dobio brojne nagrade i da su u njenom arhitektonskom dizajnu spojeni islamska geometrija i lokalni arhitektonski elementi Kembridža.Navodeći da je podrška Turske bila presudna za osnivanje džamije, Koč je rekla da je turska Fondacija Dijaneta prepoznala vrijednost izgradnje ove džamije i ono što bi ona ovdje značila, te ih podržala.<h2>Erdoan bio pokretačka snaga projekta </h2>Istakla je i da je pokretačka snaga projekta bio turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan)- Naš predsjednik je lično bio uključen u svaki detalj projekta i pomno je pratio izgradnju džamije. Nakon što je izgradnja naše džamije završena, otvorena je 2019. godine uz učešće našeg predsjednika - rekla je ona.Dodala je i da je tokom posjete uručeno pismo koje je predsjednik Erdoan uputio kralju Čarlsu, u kojem je turski lider naveo da posjetu kralja džamiji smatra vrijednom u trenutku kada su islamofobija i rasizam u porastu.- Kralj je bio veoma zadovoljan što je dobio takvo pismo od našeg predsjednika. Naš predsjednik ga je također pozvao u posjetu. To smo mu i prenijeli. Bio je jako zadovoljan i rekao je: "Već sada jako želim posjetiti Tursku" - navela je Koč.

Napeta scena u Senatu: Hegset žestoko uzvratio na kritike zbog Irana

Okean krio stravičnu tajnu 74 godine: Pronađen nestali avion

Nova noć žestokih udara: Gore skladišta u Rusiji, Krim u mraku

Burnam pred teškim izazovom: Kako pokrenuti britansku ekonomiju

Video / Grom zapalio borovu šumu: Vatrogasci brzom intervencijom spriječili širenje požara

Hegset traži još milijarde za rat: Troškovi sukoba s Iranom skočili na 37,5 milijardi dolara

NATO strahuje od njemačkog nuklearnog programa, spomenuti univerziteti i vojne kompanije

CENTCOM pokrenuo novi val udara: Teške eksplozije odjekuju širom Irana

Tramp povukao novi potez: Saudijskoj Arabiji otvara vrata nuklearne tehnologije

Novi gubici američke vojske: Objavljen identitet trećeg vojnika poginulog u iranskom napadu

Trampove carine izazvale novi lom: Kanada otkazala zajedničku ceremoniju otvaranja velikog mosta

Ovo su roditelji koji su zajedno s bebom poginuli u jezivoj nesreći, drugom djetetu se bore za život

Cure detalji iz optužnice Endrjuu Tejtu i njegovom bratu: Žrtve davili do besvijesti, silovali i tukli kaišem

Zelenski smijenio vrhovnog komandanta vojske!

Američki obavještajci dali procjenu: Na ovaj način nećemo promijeniti poziciju Teherana

Video / Kralj Čarls posjetio prvu ekološku džamiju u Evropi, uručeno mu Erdoanovo pismo

Globus

Napeta scena u Senatu: Hegset žestoko uzvratio na kritike zbog Irana

Okean krio stravičnu tajnu 74 godine: Pronađen nestali avion

Nova noć žestokih udara: Gore skladišta u Rusiji, Krim u mraku

Burnam pred teškim izazovom: Kako pokrenuti britansku ekonomiju

Video / Grom zapalio borovu šumu: Vatrogasci brzom intervencijom spriječili širenje požara

Hegset traži još milijarde za rat: Troškovi sukoba s Iranom skočili na 37,5 milijardi dolara

NATO strahuje od njemačkog nuklearnog programa, spomenuti univerziteti i vojne kompanije

CENTCOM pokrenuo novi val udara: Teške eksplozije odjekuju širom Irana

Tramp povukao novi potez: Saudijskoj Arabiji otvara vrata nuklearne tehnologije

Novi gubici američke vojske: Objavljen identitet trećeg vojnika poginulog u iranskom napadu

Trampove carine izazvale novi lom: Kanada otkazala zajedničku ceremoniju otvaranja velikog mosta

Ovo su roditelji koji su zajedno s bebom poginuli u jezivoj nesreći, drugom djetetu se bore za život

Cure detalji iz optužnice Endrjuu Tejtu i njegovom bratu: Žrtve davili do besvijesti, silovali i tukli kaišem

Zelenski smijenio vrhovnog komandanta vojske!

Američki obavještajci dali procjenu: Na ovaj način nećemo promijeniti poziciju Teherana

Video / Kralj Čarls posjetio prvu ekološku džamiju u Evropi, uručeno mu Erdoanovo pismo