Dvojica osumnjičenih za pucnjavu u Islamskom centru u San Dijegu u Sjedinjenim Američkim Državama su mrtva, potvrdio je policijski izvor koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašten da daje dodatne detalje, prenose američki mediji.Vlasti su ranije saopštile da vjeruju da je više osoba pogođeno hicima, ali do sada nisu objavile precizne informacije o svim žrtvama.

Uznemirujući snimak / Masovna pucnjava u džamiji u San Dijegu: Ima mrtvih i ranjenih

Policajac Entoni Karasko (Anthony Carrasco) rekao je da su građani prijavili više pucnjava u džamiji koja se nalazi oko 14 kilometara sjeverno od centra San Dijega. Policija je ranije navela da je situacija “i dalje aktivna, ali pod kontrolom”.Karasko je dodao da u ovom trenutku nema novih informacija.Gradonačelnik San Dijega Tod Gloria (Todd Gloria) izrazio je zahvalnost što su djeca koja su u trenutku napada bila u školi ostala bezbjedna.- Našoj lokalnoj muslimanskoj zajednici poručujem da su moje molitve uz vas - rekao je.Dodao je da želi uvjeriti muslimansku zajednicu da “nijedan resurs neće biti uskraćen” kako bi se osigurala njihova zaštita od nasilja.Gloria je izrazio i “veliku zahvalnost policiji”, navodeći da je riječ o “tragičnoj situaciji”.Porodicama žrtava uputio je saučešće i poručio da će istražitelji “učiniti sve što je potrebno” kako bi se utvrdile okolnosti napada.- Mržnji nema mjesta u gradu San Dijegu - rekao je Gloria.<h2>“Napad tretiramo kao zločin iz mržnje”</h2>Načelnik policije San Dijega Skot Val (Scott Wahl) izjavio je da policija pucnjavu u Islamskom centru tretira kao zločin iz mržnje.- Zbog toga što se incident dogodio u Islamskom centru, ovo tretiramo kao zločin iz mržnje dok se ne dokaže suprotno - rekao je Val.Dodao je da će policija blisko sarađivati s FBI-jem “kako bi se obezbijedili svi resursi potrebni za istragu”.<h2>"Napadači su dvojica tinejdžera”</h2>Policija vjeruje da su dvije osobe pronađene mrtve u blizini džamije osumnjičeni za napad.Njihova tijela pronađena su u vozilu nedaleko od džamije, a riječ je o dvojici tinejdžera, 17- i 19-godišnjaku, rekao je Val.- Okolnosti koje su dovele do ovoga, detalji onoga što se dogodilo i tačno vrijeme događaja biće poznati u narednim danima-&nbsp; rekao je on.Dodao je i da je u 28 godina službe ovo, prema njegovim riječima, “najdinamičniji i najimpresivniji odgovor policije”.Val je potvrdio da je u pucnjavi u Islamskom centru ubijeno pet osoba, uključujući dvojicu osumnjičenih i troje odraslih.Zvaničnik Bijele kuće saopštio je da je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) obaviješten o pucnjavi u Islamskom centru u San Dijegu.

Dvojica osumnjičenih za pucnjavu u Islamskom centru u San Dijegu u Sjedinjenim Američkim Državama su mrtva, potvrdio je policijski izvor

Pucnjava u džamiji u SAD: Petero mrtvih, uključujući i dvojicu napadača

U džamiji u San Dijegu u podnevnim satima po lokalnom vremenu dogodio se oružani napad.Na teren su odmah upućene jake policijske snage koje su blokirale šire područje oko vjerskog objekta. Lokalni mediji navode da ima mrtvih i ranjenih, ali zvanične potvrde o tačnom broju stradalih još nema.

<blockquote class="twitter-tweet">🇺🇸 WARNING: GRAPHIC CONTENT Active shooter at the Islamic Center of San Diego. Police are on scene at the ICSD, the largest mosque in San Diego County, at 7050 Eckstrom Avenue in Clairemont. Is that a police vest the victim&#39;s wearing?? <a href="https://t.co/SAVXAIS7vd">https://t.co/SAVXAIS7vd</a> <a href="https://t.co/vjnFpx6qNq">pic.twitter.com/vjnFpx6qNq</a>&mdash; Mario Nawfal (@MarioNawfal) <a href="https://twitter.com/MarioNawfal/status/2056459770736038269?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Policija je apelovala na građane da izbjegavaju ovaj dio grada dok traje istraga, a o situaciji se oglasio i gradonačelnik San Dijega.Ubrzo nakon intervencije, policija je saopštila da je “prijetnja neutralisana”. Za sada nema konačnih i zvaničnih podataka o broju stradalih.Guverner Kalifornije Gevin Njusom (Gavin Newsom) također se oglasio povodom pucnjave, poručivši:- Zahvalni smo pripadnicima prvih službi koji su izašli na teren i rade na zaštiti zajednice, te pozivamo sve da slijede upute lokalnih vlasti.Islamski centar u San Dijegu, u kojoj se dogodila pucnjava, smatra se najvećom džamijom u okrugu, sa oko 5.000 članova zajednice.List New York Times je naknadno objavio da je u pucnjavi ubijena najmanje jedna osoba, navodeći da je riječ o pripadniku obezbjeđenja u objektu. Prema nezvaničnim informacijama, moguće je da su likvidirana i dva napadača, ali to još nije potvrđeno iz zvaničnih izvora.

Na teren su odmah upućene jake policijske snage koje su blokirale šire područje oko vjerskog objekta

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da su Sjedinjene Američke Države privremeno odgodile vojni napad na Iran koji je bio planiran za utorak, nakon direktnih apela lidera Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.- Zamolili su me emir Katara Tamim bin Hamad Al Tani, saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman Al Saud i predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed bin Zajed Al Nahjan da odgodimo naš planirani vojni napad na Islamsku Republiku Iran, koji je bio zakazan za sutra - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je naveo da je, iz poštovanja prema liderima zemalja Zaljeva, naredio ministru odbrane Pitu Hegsetu, predsjedavajućem Združenog štaba generalu Danijelu Kejnu i američkim vojnim komandantima da privremeno obustave planiranu operaciju.Međutim, dodao je da je najvišim vojnim i odbrambenim zvaničnicima naložio da ostanu u punoj pripravnosti i budu spremni za izvođenje velikog napada na Iran u svakom trenutku, ukoliko ne bude postignut prihvatljiv dogovor.- Za Iran vrijeme istječe i bolje bi im bilo da brzo djeluju, inače od njih neće ništa ostati - zaprijetio je američki predsjednik u nedjelju na Truth Socialu.

Za Iran vrijeme istječe i bolje bi im bilo da brzo djeluju, inače od njih neće ništa ostati, zaprijetio je

Tramp iznenada odgodio napad na Iran: Ovo je glavni razlog

Nekadašnja članica Predstavničkog doma SAD-a, Mardžori Tejlor Grin, upozorila je da bi eventualni ulazak američke vojske u Iran mogao izazvati ozbiljnu političku krizu unutar Sjedinjenih Američkih Država. Njena reakcija uslijedila je nakon što su pregovori između Vašingtona i Teherana zapali u blokadu.Grin, republikanka iz savezne države Džordžija, koja se ranije više puta razilazila s predsjednikom Donaldom Trampom oko ključnih vanjskopolitičkih pitanja, poručila je da bi slanje kopnenih snaga na Bliski istok izazvalo snažan otpor američke javnosti. Istakla je da bi takav potez mogao dovesti do političke pobune.Na društvenoj mreži X, Mardžori Tejlor Grin je napisala:- Ako pošaljete američke vojne trupe u Iran, doći će do političke revolucije u Americi. Mi smo završili. Rekli smo da više nema stranih ratova i to smo mislili. Koalicija će se ujediniti i biti nezaustavljiva. Pobrinut ću se za to.

<blockquote class="twitter-tweet">If you send in U.S. military troops into Iran, there is going to be a political revolution in America. WE. ARE. DONE. We said no more foreign wars and we meant it. The coalition will unite and be unstoppable. I’ll make sure of it. End this war. It’s stupid.&mdash; Former Congresswoman Marjorie Taylor Greene🇺🇸 (@FmrRepMTG) <a href="https://twitter.com/FmrRepMTG/status/2056110918933545301?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodala je i: "Završite ovaj rat. Glup je."<h2>Blokirani pregovori i poruke iz Bijele kuće</h2>Predsjednik Donald Tramp ranije je poručio Teheranu da vrijeme za dogovor ističe, uz tvrdnje da su pregovori zapali u ćorsokak. Na svojoj platformi Truth Social napisao je:- Za Iran, sat otkucava i bolje im je da se pokrenu brzo, ili od njih neće ništa ostati. Vrijeme je najvažnije.Tokom protekle sedmice Tramp je odbacio posljednji iranski diplomatski prijedlog, ocijenivši ga neprihvatljivim za Bijelu kuću. Do zastoja je došlo nakon što je Iran tražio razdvajanje nuklearnih pregovora od šireg mirovnog procesa.<h2>Unutrašnje podjele u američkoj politici</h2>Grin je u ranijim istupima kritikovala aktuelnu politiku prema Bliskom istoku i dovodila u pitanje dalju vojnu uključenost SAD-a. U razgovoru s konzervativnom komentatorkom Megin Keli, rekla je:- Želim da kažem, šta se desilo s čovjekom kojeg sam podržavala, kojeg ste vi podržavali, čovjekom koji je osudio ono što se dogodilo u Iraku, čovjekom koji je rekao 'Nema više stranih ratova', 'Nema više promjene režima'?Dodala je i: "Obećala sam to u kampanji. Džej Di Vens je to obećao. Talsi Gabard je to obećala, svi su to obećali. I prošla je godina, godina, i nalazimo se u još jednom prokletom ratu, i imamo američke trupe koje bivaju ubijene."

Mi smo završili. Rekli smo da više nema stranih ratova i to smo mislili. Koalicija će se ujediniti i biti nezaustavljiva. Pobrinut ću se za to, navodi

Bivša saveznica upozorila Trampa: "Ako pošaljete američke trupe u Iran doći će do političke revolucije u Americi"

Sjedinjene Američke Države i Izrael pripremaju moguće nove vojne operacije protiv Irana već ove sedmice, piše The New York Times, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.Dvojica zvaničnika sa Bliskog istoka navode da dvije zemlje sprovode intenzivne vojne pripreme za potencijalne udare na Iran, što bi, kako se ističe, bilo najveće zaoštravanje od stupanja primirja na snagu.Prema američkim i regionalnim izvorima, Pentagon razmatra nastavak operacije "Epski bijes", koja je ranije obustavljena nakon što je američki predsjednik Donald Tramp proglasio primirje.<h2>Teška odluka</h2>Analitičari upozoravaju da se Vašington suočava s teškom odlukom, jer bi novi zračni udari teško mogli sami natjerati Iran da prihvati američke zahtjeve.Kao jedna od opcija pominje se i specijalna operacija usmjerena na zapljenu iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma, za koji SAD i Izrael tvrde da bi mogao biti korišten za izradu nuklearnog oružja.Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi takva akcija mogla dodatno ugroziti američke vojnike i smanjiti podršku javnosti u Sjedinjenim Američkim Državama za nastavak sukoba.<h2>Trampova prijetnja</h2>The New York Times podsjeća da je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio Iranu novim vojnim udarima ukoliko Teheran ne pristane na američke zahtjeve u vezi s nuklearnim programom.On je na društvenim mrežama poručio Iranu da mora brzo reagovati "ili neće ostati ništa", uz poruku da "vrijeme ističe".Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o nuklearnom programu već sedmicama su u zastoju. Vašington zahtijeva značajno ograničenje iranskog obogaćivanja uranijuma, kao i prekid pokušaja blokade Hormuškog moreuza, ključnog pravca za transport nafte i gasa.

Sjedinjene Američke Države i Izrael pripremaju moguće nove vojne operacije protiv Irana već ove sedmice

SAD i Izrael pripremaju nove vojne napade na Iran već ove sedmice?

Pakistan je rasporedio oko 8.000 vojnika, eskadrilu borbenih aviona i sisteme protuzračne odbrane u Saudijsku Arabiju, u okviru jačanja sigurnosne saradnje i mogućeg odgovora na eskalaciju sukoba s Iranom.<h2>Značajni kapaciteti</h2>Kako navodi Reuters, pozivajući se na tri sigurnosna i dva vladina izvora, riječ je o značajnim borbenim kapacitetima koji bi trebalo da podrže saudijske snage u slučaju novih napada na kraljevinu. Zvanične institucije Pakistana i Saudijske Arabije za sada se nisu oglasile.Prema istim navodima, Pakistan je početkom aprila rasporedio i eskadrilu od oko 16 borbenih aviona, uglavnom tipa JF-17, koje zajednički razvija s Kinom.Sigurnosni izvori navode i da su poslane dvije eskadrile dronova, kao i kineski sistem protuzračne odbrane HQ-9. Operacijom upravlja pakistansko vojno osoblje, dok troškove snosi Saudijska Arabija.Raspoređene snage, prema istim izvorima, imaju i obuku kao dio zadatka u kontekstu mogućeg sukoba s Iranom, a nadovezuju se na ranije prisustvo hiljada pakistanskih vojnika u kraljevini.Jedan vladin izvor upoznat s povjerljivim sporazumom o odbrani tvrdi da on predviđa mogućnost slanja do 80.000 pakistanskih vojnika radi zajedničkog osiguranja granica Saudijske Arabije.<h2>Raspoređivanje brodova</h2>Dio sporazuma, prema sigurnosnim izvorima, uključuje i raspoređivanje pakistanskih ratnih brodova, iako nije potvrđeno da li su oni već stigli u regiju.Reuters podsjeća da je Pakistan i ranije slao vojne avione nakon iranskih napada na saudijsku energetsku infrastrukturu, a kasnije je preuzeo ulogu glavnog posrednika u pregovorima koji su doveli do privremenog primirja između Washingtona i Teherana.

Pakistan je rasporedio oko 8.000 vojnika, eskadrilu borbenih aviona i sisteme protuzračne odbrane u Saudijsku Arabiju

Pakistan rasporedio 8.000 vojnika i borbene avione u Saudijskoj Arabiji

Kuba je optužila Sjedinjene Američke Države da stvaraju “lažni povod” kako bi opravdale moguću vojnu akciju protiv komunističke vlasti u Havani, dok predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) ne isključuje opciju američkih operacija. Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodrigez izjavio je u nedjelju da Vašington priprema izgovor za “eventualnu vojnu agresiju” te da je Kuba spremna na odbranu.Njegova izjava uslijedila je nakon što je portal Axios, pozivajući se na povjerljive obavještajne podatke, objavio da je Kuba navodno nabavila više od 300 vojnih dronova i počela planirati napade na američku bazu Guantanamo, kao i na ključne američke objekte na Floridi. Prema tim navodima, upravo bi ti podaci mogli poslužiti kao osnova za američku vojnu akciju, piše <a href="https://www.newsweek.com/what-could-us-military-action-against-cuba-look-like-11961745">Newsweek</a>.Kubanska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama tvrdi da protivnici kubanske vlade u Vašingtonu “izmišljaju” razloge za oružanu intervenciju, ne osvrćući se direktno na navode o nabavci dronova. Neki analitičari dovode u pitanje trenutak curenja obavještajnih informacija, podsjećajući na planove Pentagona iz ranih 1960-ih koji su predviđali operacije za jačanje podrške invaziji na Kubu. Ti planovi, koji su uključivali i inscenirane napade koji bi se pripisali Havani, nikada nisu odobreni od strane tadašnjeg predsjednika Džona F. Kenedija (John F. Kennedy), a objavljeni su tek decenijama kasnije.<h2>Napetosti rastu</h2>Dodatne tenzije izazvale su informacije da SAD razmatra krivično gonjenje bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra (Raúl Castro) zbog obaranja dva aviona prije 30 godina, što je pojedine stručnjake navelo na zaključak da Vašington pokušava postaviti pravni okvir za moguću intervenciju. Odnosi dvije zemlje su loši decenijama, ali je administracija Donalda Trampa (Donald Trump) od januara dodatno pojačala ekonomski i diplomatski pritisak na Kubu.Sjedinjene Američke Države su Kubi ograničile pristup ključnom uvozu goriva i uvele nove sankcije, dodatno opterećujući već slabu ekonomiju. U Havani su zbog toga restrikcije električne energije produžene na 22 sata dnevno, smeće se gomila na ulicama, zdravstveni sistem je pred kolapsom, a turizam je gotovo potpuno zaustavljen.Zvaničnici iz Trampove administracije Kubu nazivaju “propalom državom”, sugerišući da bi se vlast mogla urušiti i bez vojne intervencije. Iako američki zvaničnici tvrde da ne postoje neposredni planovi za invaziju, sam Tramp je nagovijestio da bi se američke vojne snage, uključujući hiljade vojnika i desetine aviona s nosača aviona, mogle približiti kubanskoj obali i natjerati vlast u Havani na “predaju” nakon završetka operacija na Bliskom istoku. Kuba je te izjave ocijenila kao “jasnu i direktnu prijetnju vojnom agresijom”.Direktor Instituta Džek D. Gordon (Jack D. Gordon) pri Međunarodnom univerzitetu Florida, Brajan Fonseka (Brian Fonseca), izjavio je za Newsweek da Sjedinjene Američke Države ovim šalju poruku kubanskoj vladi, američkoj javnosti i međunarodnoj zajednici. “Oni u najmanju ruku počinju graditi argumente za vojnu intervenciju, čak i ako još nije jasno hoće li Bijela kuća te prijetnje i ostvariti”, rekao je Fonseka.<h2>Da li optužnica protiv Kastra otvara put?</h2>Moguća optužnica protiv Raula Kastra (Raúl Castro) vjerovatno bi se odnosila na obaranje dva civilna aviona 1996. godine, kojima je upravljala antikastrovska grupa izbjeglica. U tom incidentu poginule su četiri osobe.Kubanske vlasti su tvrdile da su avioni bili u kubanskom zračnom prostoru, dok su Sjedinjene Američke Države insistirale da su se nalazili u međunarodnom prostoru. Kasnija istraga avio-vlasti Ujedinjenih nacija zaključila je da su avioni bili izvan jurisdikcije Havane, ali je navela i da je grupa “Braća za spas” ranije kršila kubanski zračni prostor.Uoči najavljene optužnice, koja se očekuje u srijedu, CIA je potvrdila da je direktor agencije Džon Retklif (John Ratcliffe) boravio u Havani na sastanku s visokim kubanskim zvaničnicima. Još nije poznato da li će Kastro biti jedina osoba obuhvaćena optužnicom.<h2>Scenarij sličan Venecueli</h2>Ovakav razvoj događaja podsjeća na američku intervenciju u Venecueli. Prije vojne akcije i hapšenja tadašnjeg lidera Nikolasa Madura (Nicolás Maduro), protiv njega i više visokih zvaničnika podignute su optužnice u SAD-u. Američke snage su ga kasnije prebacile u Njujork radi suđenja za narkoterorizam, nakon što je negirao krivicu.CIA je, prema navodima, imala odobrenje za tajne operacije u Venecueli prije intervencije, a direktor agencije Retklif bio je među prvim zvaničnim posjetama Karakasu nakon promjene vlasti. Analitičar Konor Pfajfer (Connor Pfeiffer) iz Fondacije za odbranu demokratija smatra da bi se sličan model mogao primijeniti i na Kubu.- Vrlo je moguće da se ovaj slijed poteza ponavlja kao priprema terena za eskalaciju na Kubi - rekao je Pajfer.<h2>Razlike u odnosu na Venecuelu</h2>Postoje, međutim, ključne razlike između Kube i Venecuele koje bi uticale na američko planiranje. Za razliku od Karakasa, u Havani ne postoji jedna dominantna politička figura, već mreža državnih struktura. To bi otežalo operaciju hapšenja 94-godišnjeg Kastra ili sadašnjeg predsjednika Migela Dijaz-Kanela (Miguel Díaz-Canel), u poređenju s prikazom hapšenja Madura.Geografski faktor je takođe bitan. Kuba se nalazi samo 145 kilometara od Floride, dok su SAD u slučaju Venecuele morale rasporediti veliki broj brodova i trupa bliže obali.Na Floridi se nalaze ključne američke vojne instalacije, uključujući Južno zapovjedništvo koje nadzire operacije u Latinskoj Americi i Centralno zapovjedništvo zaduženo za Bliski istok. Blizina Kube znači da SAD ne bi morao slati velike pomorske snage, ali bi i dalje bilo potrebno premještanje aviona i osoblja na jug Floride, što za sada nije potvrđeno.<h2>Mogući tok napada i mete</h2>Svaka vojna operacija počinje pojačanim obavještajnim nadzorom kako bi se identifikovale ključne mete. To uključuje sisteme protivzračne odbrane, skladišta municije, raketne sisteme i dronove.Početkom maja CNN je objavio da su SAD pojačale obavještajne aktivnosti u blizini Kube. Prema jednom američkom zvaničniku kojeg citira Axios, Kuba je nedavno pokušala nabaviti dodatne dronove i vojnu opremu iz Rusije.Navodno Kuba godinama nabavlja dronove iz Rusije i Irana, ali njene snage ostaju tehnološki zastarjele u poređenju s modernim vojskama. Većina opreme potiče iz sovjetskog perioda, a protivzračna odbrana ograničena je na kratkodometne sisteme i ručne raketne lansere.Prema Međunarodnom institutu za strateške studije, Kuba ima samo osam operativnih borbenih aviona.Fonseka smatra da bi početni udari SAD-a vjerovatno bili usmjereni na vojne aerodrome. Konor Pajfer dodaje da bi mete mogle uključivati i obavještajne objekte povezane s Kinom i Rusijom.Ruski zvaničnici su ranije najavili ponovno otvaranje bivše baze za elektronsko izviđanje Lourdes blizu Havane, zatvorene 2001. godine, dok su istraživački novinari 2023. izvještavali o prisustvu ruskih obavještajnih stručnjaka na Kubi.<h2>Veći otpor nego u Venecueli</h2>Postoje i navodi da su Kina i Kuba dogovorile izgradnju kineskog obavještajnog postrojenja na otoku radi prikupljanja signala iz američkih vojnih baza.Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) izjavio je da je Vašington zabrinut zbog prisustva stranih obavještajnih sistema tako blizu američke obale.Međutim, Fonseka upozorava da bi napadi na takve objekte mogli izazvati reakciju Kine i Rusije i ugroziti obavještajne interese SAD-a.On dodaje da bi američke snage mogle biti raspoređene i u slučaju pada režima, ali kao humanitarna misija, a ne borbena operacija. Ipak, stručnjak Stiven Vilkinson (Stephen Wilkinson) upozorava da bi eventualna kopnena intervencija mogla naići na otpor stanovništva.- Sjedinjene Američke Države bi morale biti izuzetno oprezne s bilo kakvim slanjem kopnenih trupa - zaključio je Vilkinson.

Kuba je optužila Sjedinjene Američke Države da stvaraju “lažni povod” kako bi opravdale moguću vojnu akciju protiv komunističke vlasti u Havani

Kako bi mogla izgledati američka vojna akcija protiv Kube?

Naoružani muškarac otvorio je vatru na jugu Turske i ubio pet osoba, dok je osam ljudi ranjeno, javljaju lokalni mediji, prenosi BBC.Incident se dogodio u okrugu Tarsus, u provinciji Mersin, a prema navodima lista Hurijet, napadač je prije krvavog pohoda ubio i svoju bivšu suprugu.

<blockquote class="twitter-tweet">🇹🇷 In Turkey, a man opened fire on restaurant visitors. Four people were killed, eight were injured. Today, a 37-year-old man drove up to a restaurant in the city of Mersin in the south of Turkey and opened fire, writes the local publication Mersin Haber. As a result of the… <a href="https://t.co/ZZsE9m9ffK">pic.twitter.com/ZZsE9m9ffK</a>&mdash; RusWar (@ruswar) <a href="https://twitter.com/ruswar/status/2056418519366168760?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pucnjava je, kako se navodi, počela u jednom restoranu, nakon čega je osumnjičeni pobjegao automobilom. Policija je pokrenula opsežnu operaciju uz podršku helikoptera u potrazi za naoružanim napadačem.Turski mediji navode da su u restoranu ubijene dvije osobe, za koje se vjeruje da su vlasnik objekta i jedan zaposlenik.Napadač je potom nastavio kretanje i vatru otvorio i na drugim lokacijama, pri čemu su ubijeni pastir koji je čuvao ovce u blizini i vozač kamiona.Identitet osumnjičenog i motivi napada za sada nisu poznati.

Pucnjava je, kako se navodi, počela u jednom restoranu, nakon čega je osumnjičeni pobjegao automobilom

Uznemirujući snimak / Muškarac ubio bivšu suprugu i još četiri osobe: Među žrtvama pastir i vozač kamiona

Tajni luksuzni stambeni kompleks, za koji se tvrdi da je bio namijenjen užem krugu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog , mogao bi prerasti u jedan od najvećih korupcijskih skandala njegovog mandata, piše Kyiv Independent.Tužilaštvo navodi da je u periodu od četiri godine oprano gotovo devet miliona dolara kroz izgradnju vikend-kompleksa koji se sastoji od četiri luksuzne kuće u blizini Kijeva, svaka površine oko 1.000 kvadratnih metara.<h2>Kome su namijenjene vile?</h2>Prema podacima Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO), kuće su navodno bile namijenjene bivšem potpredsjedniku vlade Oleksiju Černišovu, biznismenu Timuru Mindiču i bivšem šefu predsjedničkog ureda Andriju Jermaku. Sva trojica, zajedno sa još četiri osobe, optuženi su u ovom predmetu.Ista grupa osoba obuhvaćena je i istragom koja se odnosi na navodnu šemu od 100 miliona dolara povezanu s državnim nuklearnim monopolom Energoatom. Prema izvoru iz policije, dio novca iz te afere navodno je korišten za izgradnju luksuznih kuća kod Kijeva, čime se dva slučaja povezuju.Istraga pokazuje da je projekat započeo 2018. godine, kada je Černišov postao suosnivač kompanije Bloom Development. U roku od godinu dana kupljeno je više od četiri hektara zemljišta u Kozinu, a kasnije je parcela dodatno proširena. Prije imenovanja na funkciju, Černišov je svoj udio prenio na suprugu, koja je kasnije formalno izašla iz projekta.Tokom mandata ministra za zajednice i teritorije, od 2020. do 2022. godine, Černišov i saradnici su, prema navodima istrage, potcjenjivali vrijednost zemljišta kako bi pogodovali investitorima u zamjenu za mito.Navodi se i da su dobili “značajne” popuste na stanove u ukupnoj vrijednosti većoj od 14,5 miliona hrivnji (346.000 dolara), dok je država, prema NABU-u, oštećena za oko milijardu hrivnji (24 miliona dolara).Istražitelji tvrde da je paralelno s tim pokrenut i projekat luksuznih vila koji je u fokusu istrage. Ideja je, prema navodima, konkretizovana 2020. godine uz uključivanje Mindiča i kasnije Jermaka.Prema biroovim podacima, projekti su bili označeni kodnim imenima R1, R2, R3 i R4 radi prikrivanja stvarnih vlasnika. Postojala je i peta zajednička rezidencija R0, planirana za spa centar, bazen i teretanu.Cjelokupni kompleks prostirao se na više od osam hektara i mogao je vrijediti preko 6 miliona dolara, dok tužilaštvo navodi da konačna vrijednost još nije precizno utvrđena.Aktivna faza gradnje počela je u maju 2020. godine tokom Černišovljevog mandata ministra, a ubrzana je nakon ruske invazije 2022. godine.- Rekao sam… da polako ponovo počnemo raditi. Trebali bismo nekako nastaviti dalje. Prozori, krov i crijepovi bi uskoro trebali stići… Sve je već bilo naručeno - navodno je Černišov napisao supruzi 29. marta dok su borbe trajale na periferiji Kijeva.NABU je objavio i prepisku koja pokazuje da je Andrij Jermak, povezan s drugom kućom (R2), 16. februara 2022. godine razgovarao s dizajnerom o napretku radova neposredno prije invazije.<h2>Zaustavljanje gradnje</h2>Usred zabrinutosti da bi istraga mogla razotkriti cijeli sistem, Mindič je navodno u julu 2025. godine zaustavio gradnju, ubrzo nakon što je Černišov formalno optužen za korupciju povezanu sa zemljištem.Istog mjeseca administracija Zelenskog pokrenula je mjere koje su, prema kritičarima, narušile nezavisnost antikorupcijskih institucija koje sada vode istragu.Visoki antikorupcijski sud Ukrajine zaplijenio je zemljišne parcele i pet nedovršenih objekata.Prema istražnim organima, finansiranje je dolazilo iz dva glavna izvora. Ljudi povezani s Černišovom osnovali su stambenu zadrugu “Soniachnyi Bereh” (“Sunčana obala”), koja je prikupljala dio sredstava, dok su druga sredstva navodno dolazila preko fiktivnih firmi i farmaceutskog sektora.Oko 10% projekta finansirano je na taj način, dok se većina novca, prema tužilaštvu, slivala iz nelegalnih izvora i isplaćivala u gotovini radnicima na gradilištu.Tužioci tvrde da je 72% sredstava došlo iz kriminalnih aktivnosti. Istražitelji navode da je više od 460 miliona hrivnji (8,9 miliona dolara) povezano s korupcijskom šemom u Energoatomu.<h2>Primanje mita</h2>Prema podacima istrage, visoki zvaničnici Energoatoma su navodno primali mito od 10 do 15% od izvođača radova kako bi zadržali status dobavljača i nesmetano poslovali. Taj novac je kasnije ulagao u luksuzni kompleks.Istražitelji nisu utvrdili kome je bila namijenjena četvrta kuća, označena kao R1.Krajem aprila Ukrajinska pravda objavila je transkripte razgovora između Mindiča i Natalije, osobe povezane s gradnjom.U tim razgovorima se navodi da su fasade “Andrijevog” projekta završene i da ograda razdvaja Mindičevu kuću od “Vovine”, što je nadimak za Volodimira Zelenskog.Mindič je, prema navodima, spomenuo i dolazak Maxa Donetsa, kojeg su novinari identifikovali kao šefa predsjednikovog ličnog obezbjeđenja.Šef NABU-a Semen Krivonos izjavio je 12. maja da Zelenski nije umiješan u pretkrivični postupak, te da predsjednik prema zakonu ima imunitet od krivičnog gonjenja.

Tužilaštvo navodi da je u periodu od četiri godine oprano gotovo devet miliona dolara kroz izgradnju vikend-kompleksa

Velika korupcijska afera trese Zelenskog: Ko je za vrijeme rata gradio luksuzne vile kod Kijeva?

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je mogućnost da preuzme ulogu posrednice u razgovorima Evrope s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, poručivši da je to zadatak aktuelnih šefova država i vlada koji raspolažu političkom moći potrebnom za takve pregovore.Govoreći na forumu WDR Europe u Berlinu, Merkel se osvrnula na pregovore iz 2015. godine koji su bili povezani sa Sporazumima iz Minska, piše PoliticoEurope.- Ne bi mi nikada palo na pamet da zamolim posrednika da u moje ime putuje u Minsk - poručila je.Istakla je da komunikacija s Moskvom ne bi trebala biti prepuštena isključivo američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump).- Nije dovoljno da samo Tramp održava kontakt s Rusijom. Mi Evropljani smo također snaga s kojom treba računati - rekla je Merkel.Dodala je da Evropa ima kapacitet da utiče na pregovore i oblikovanje mogućih rješenja.

Nije dovoljno da samo Tramp održava kontakt s Rusijom. Mi Evropljani smo također snaga s kojom treba računati, poručila je

Merkel odbila posredničku ulogu u razgovorima s Rusijom: “To je posao aktuelnih lidera”

Nakon ubistva Marijane Sučević 1994. godine, Kristijan Aleksić počinio je još nekoliko krivičnih djela te je, u vrijeme izricanja presude na splitskom sudu 2002. godine, već imao dvije uvjetne presude zbog teških krađa. Za ubistvo je dobio još 14 godina te sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja, pišu <a href="https://www.24sata.hr/news/doznajemo-aleksic-osuden-i-za-napad-u-lepoglavi-daskom-je-udario-zatvorenika-i-zarezao-ga-1128560?24sata_ref=frontpage-home&amp;fbclid=Iwb21leAR4H1djbGNrBHgfU2V4dG4DYWVtAjExAHNydGMGYXBwX2lkDDM1MDY4NTUzMTcyOAABHol8fhNTZTu7uwXVmtvRT_ot7ywPHYwGbXJKTQyEk7aqkwPoeACuTm5M6Nos_aem_4-K-5kYSI-WHipX1IcsLLQ">24sata</a>.<h2>Napad u Lepoglavi</h2>Dok je u Lepoglavi izdržavao tu kaznu, 7. augusta 2007. oko 14 sati u TV sali na Odjelu pojačanog nadzora Kaznionice napao je drugog zatvorenika drvenom daskom po glavi, a potom ga tupim preklopnim nožićem nekoliko puta zarezao po vratu i glavi te ga lakše povrijedio.Optužnica ga je teretila za pokušaj nanošenja teških tjelesnih povreda, a izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od jedne godine i četiri mjeseca zatvora. Tadašnji Općinski sud u Ivancu izrekao mu je i sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja.- Ne osjećam se krivim - rekao je tada Aleksić te odmah iznio odbranu. Tvrdio je da ga je oštećeni provocirao fiksirajući ga pogledima i da je pravio neke glupe izraze lica.“To mi je smetalo, ali nisam ništa poduzimao. Međutim, tog dana on mi je opsovao oca, koji je preminuo 2002. Rekao sam mu da prestane, ali on je nastavio. Ja sam tada nožićem na dasci rezao jabuku i samo mi se zamračilo te sam ga daskom udario po glavi. Šta sam učinio s nožićem ne znam”, branio se Aleksić.Vezano uz događaj bio je i disciplinski kažnjen, i to sa šest mjeseci samice. Rekao je i da nikome nije prijavio da ga oštećeni provocira te da se više ne liječi jer mu je mjera psihijatrijskog liječenja istekla.Oštećeni zatvorenik na sudu nije htio svjedočiti. Tek je rekao da je protupravno lišen slobode, zbog čega je tužio Republiku Hrvatsku, no predmet dotad nije riješen.Djelatnik pravosudne policije ispričao je da je kritičnog dana došao na posao kada je jedna grupa zatvorenika s odjela bila u šetnji, a druga u TV sali i sali za stolni tenis. On je bio s grupom koja je bila u šetnji kad je čuo zapomaganje: “Policija, policija!”- Potrčao sam prema sali, otključao vrata i vidio oštećenog koji bio sav u krvi. Primijetio sam jedan rez na vratu i jedan manji na glavi iz kojeg mu je tekla krv. Okrivljeni je stajao pored prozora i ništa nije imao u rukama, s time da je po majici s prednje strane bio krvav. Ja sam vodio oštećenog u ambulantu te mi je tad rekao ko ga je napao, ali ne i zašto - svjedočio je zaposlenik te dodao da su u to vrijeme u TV sali bili samo Aleksić i oštećeni.Drugi pravosudni djelatnik kazao je da je oštećeni strahovito krvario te da je krvi bilo svuda po prostoriji, čak i po zidovima. Pronašli su i krvavi nožić.Oduzeli su mu metalni preklopni nožić dužine tupe oštrice 6 cm, drvenu dasku duljine 23 cm kao i okrvavljenu odjeću, traper hlače i košulju. Vještakinja sudske medicine zaključila je da je oštećeni u napadu mogao dobiti tešku tjelesnu povredu, no ne i iskrvariti na smrt. Zaključila je da je riječ o četiri rezne rane koje je Aleksić nanio sa četiri zamaha.Udarcem daskom po tjemenu moglo je, kako je navedeno, doći do prijeloma kosti glave s oštećenjem mozga.<h2>"Nije našao simptome"</h2>Vještak psihijatar kod Aleksića nije našao simptome duševne bolesti.- Kod njega se radi o trajnom poremećaju osobnosti, što je izvorište slabije adaptibilnosti. Djelo je nastalo nakon dužeg konfliktnog odnosa s oštećenim što je podgrijavalo njegove unutrašnje tenzije i dovelo do reagiranja na grub i opasan način - rekao je vještak i zaključio da je u vrijeme počinjenja Aleksić bio smanjeno ubrojiv zbog čega je predložio izricanje sigurnosne mjere psihijatrijskog liječenja.Za Aleksićevu odbranu o dinamici događaja kojom je želio prikazati da se branio sud kaže da je neuvjerljiva, iskonstruisana te nelogična i smatrali su da je usmjerena na umanjivanje vlastite odgovornosti.Odmjeravajući kaznu sud je cijenio njegovu dotadašnju osuđivanost te mu izrekao godinu dana i četiri mjeseca zatvora kao i psihijatrijsko liječenje.Županijski sud u Splitu je 2012. odlučivao o njegovu zahtjevu za objedinjavanje kazni te mu izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, koliko je maksimalno bilo moguće u to vrijeme.

Nakon ubistva Marijane Sučević 1994. godine, Kristijan Aleksić počinio je još nekoliko krivičnih djela

Aleksić osuđen i za napad u zatvoru, daskom udario zatvorenika i izbo ga: Govorio da ga je provocirao glupim izrazom lica

Odrasla osoba u saveznoj američkoj državi Kolorado preminula je nakon što je potvrđeno da je bila zaražena hantavirusom. Nadležni su istakli da ovaj slučaj nije povezan s nedavnim širenjem virusa na kruzeru u Atlantiku, saopćili su javnozdravstveni zvaničnici.Soj hantavirusa koji je doveo do smrtnog ishoda u Koloradu redovno se pojavljuje u ruralnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država u ovom periodu godine, kada je povećan kontakt ljudi s glodarima. Izvor zaraze još uvijek nije utvrđen i u toku je epidemiološka istraga.Virus se prvenstveno prenosi preko glodara, dok se u vrlo rijetkim slučajevima može prenijeti i s čovjeka na čovjeka nakon dužeg i bliskog kontakta. Inkubacija bolesti može trajati i do šest sedmica.U međuvremenu, luksuzni kruzer MV Hondius, pod zastavom Holandije, pristao je u ponedjeljak u Roterdamu. Brod je prevozio oko 150 putnika i članova posade iz 23 zemlje, kada je 2. maja prijavljen niz slučajeva teških respiratornih oboljenja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).Prema podacima WHO-a, tri osobe su preminule, dok je na brodu potvrđeno osam zaraženih i dva vjerovatna slučaja. Svi putnici su stavljeni u karantin.

Virus se prvenstveno prenosi preko glodara, dok se u vrlo rijetkim slučajevima može prenijeti i s čovjeka na čovjeka

Slučaj nije povezan sa širenjem virusa na kruzeru u Atlantiku

U SAD-u preminula jedna osoba od hantavirusa

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) razmatra izgradnju heliodroma u Bijeloj kući, jer bi novi i snažniji helikopteri "Patriot" mogli oštetiti Južni travnjak, na kojem trenutno slijeću postojeće letjelice, objavio je Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na izvore upoznate s planovima.Predsjednički helikopter koji prevozi američkog predsjednika naziva se "Marine One", a dosad su korišteni helikopteri VH-3D "Sea King", koje će zamijeniti znatno snažniji VH-92A "Patriot".Izduvni gasovi novih helikoptera mogli bi oštetiti travnjak, posebno tokom visokih temperatura ili suhog vremena, dok dodatni problem predstavlja i njihova veća težina pri slijetanju.Helikopter VH-92A "Patriot", koji je godinama planiran kao zamjena za VH-3D "Sea King", predstavljen je na vojnoj paradi 2019. godine, ali do danas nijedan američki predsjednik nije sletio niti poletio s Južnog travnjaka koristeći ovaj model.Bijela kuća se još nije oglasila povodom ovih navoda, a troškovi izgradnje heliodroma još uvijek nisu poznati.Tramp je već ranije pokrenuo opsežne radove na renoviranju Bijele kuće, uključujući rušenje dijela Istočnog krila radi izgradnje nove balske dvorane, kao i izmjene enterijera i vanjskog dijela kompleksa.

Tramp je već ranije pokrenuo opsežne radove na renoviranju Bijele kuće

Tramp poslije balske dvorane ima nove planove za Bijelu kuću

Prema analizi Reutersa rat SAD-a i Izraela s Iranom već je kompanijama širom svijeta donio najmanje 25 milijardi dolara troškova.Analiza, zasnovana na izvještajima firmi iz SAD-a, Evrope i Azije, pokazuje da se kompanije suočavaju s rastom cijena energenata, poremećajima u lancima snabdijevanja i promjenama u poslovnim planovima.<h2>Poseban problem</h2>Poseban problem predstavlja iranska blokada Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, zbog koje je cijena nafte porasla iznad 100 dolara po barelu, što je više od 50 posto u odnosu na period prije sukoba.Reuters navodi da je najmanje 279 kompanija označilo rat kao razlog za mjere poput povećanja cijena, smanjenja proizvodnje i prilagođavanja poslovanja. Dio firmi je obustavio isplatu dividendi i otkup dionica, poslao radnike na prinudni odmor, uveo dodatke na cijenu goriva ili zatražio pomoć vlada.Najveći dio dosadašnjih gubitaka odnosi se na aviokompanije, koje su prijavile gotovo 15 milijardi dolara dodatnih troškova zbog naglog rasta cijena avionskog goriva. Toyota je upozorila na udar od 4,3 milijarde dolara, dok je Procter &amp; Gamble procijenio da bi im profit nakon oporezivanja mogao biti manji za milijardu dolara.<h2>Šire posljedice</h2>Posljedice se šire i na druge sektore, jer su porasli troškovi transporta i sirovina, a pogođene su i zalihe đubriva, helija, aluminija i polietilena.Izvršni direktor kompanije Whirlpool, Mark Bitzer, rekao je analitičarima:- Ovaj nivo pada industrijske aktivnosti sličan je onome što smo vidjeli tokom globalne finansijske krize, pa čak i veći nego u drugim recesijskim periodima."Analitičari upozoravaju da se puni finansijski udar još ne vidi u poslovnim rezultatima kompanija, ali da bi pritisak na profitne marže mogao postati izražen u drugom kvartalu i tokom druge polovine godine. Posebno su pogođene Evropa i Azija, regije koje u velikoj mjeri zavise od uvoza nafte i goriva s Bliskog istoka.

Poseban problem predstavlja iranska blokada Hormuškog moreuza

Rat SAD-a, Izraela i Irana donio 25 milijardi dolara troškova kompanijama širom svijeta

Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom zvanične posjete Pekingu razgovarat će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom o aktuelnim međunarodnim pitanjima u prijateljskom i otvorenom razgovoru uz čaj koji je planiran za 20. maj, saopćio je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.On je naveo da će Putin boraviti u Kini 19. i 20. maja, a da će ključni dio posjete biti susret dvojice lidera u užem formatu.- Na sastanak su pozvane samo četiri osobe sa svake strane. Sva najvažnija pitanja trebalo bi da budu razmotrena na prijateljski i iskren način između dva lidera - rekao je Ušakov.Dodao je da će se Putin uoči posjete kineskoj javnosti obratiti video-porukom, umjesto ranije uobičajenog članka u kineskim medijima.- Ove godine, umjesto članka, snimili smo video-poruku našeg predsjednika građanima Kine, koja će biti distribuirana putem odgovarajućih kanala - kazao je Ušakov.Nakon razgovora, Putin i Si će dati izjave za medije.<h2>Potpisivanje dokumenata</h2>Ušakov je istakao da će tokom posjete biti potpisan niz dokumenata iz oblasti industrije, trgovine, transporta, građevinarstva, obrazovanja, filmske industrije, nuklearne energije i saradnje medijskih agencija.- Pokretačka snaga ekonomske saradnje jeste energetsko partnerstvo. Rusija ostaje pouzdan dobavljač, a Kina odgovoran potrošač energetskih resursa. Isporuke nafte kineskim kupcima porasle su za 35 posto, na 31 milion tona - rekao je Ušakov.On je dodao da je trgovinska razmjena između Rusije i Kine prošle godine dostigla skoro 240 milijardi dolara.- Struktura trgovine se proširila, uključujući i robu visoke dodatne vrijednosti - kazao je Ušakov.<h2>Ruska delegacija</h2>U ruskoj delegaciji nalaze se i potpredsjednici vlade Denis Manturov, Tatjana Golikova, Aleksandar Novak, Jurij Trutnjev i Dmitrij Černišenko, kao i ministri Sergej Lavrov, Oksana Lut, Olga Ljubimova, Andrej Nikitin, Maksim Rešetnjikov, Anton Siluanov, Irek Fajzulin i Valerij Faljkov.U delegaciji su i portparol Kremlja Dmitrij Peskov, guvernerka Centralne banke Elvira Nabiulina, direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov i direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.Podsjećamo, nedavno je u Kini boravio i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp.

Putin će se uoči posjete kineskoj javnosti obratiti video-porukom, umjesto ranije uobičajenog članka u kineskim medijima

Putin sutra stiže kod Si Đinpinga: Otkriveno o čemu će razgovarati predsjednici Rusije i Kine

Kuba ima apsolutno i legitimno pravo braniti se od vojne agresije Sjedinjene Američke Države, upozorio je danas kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel, poručivši da bi svaki napad na ostrvo doveo do krvoprolića s nesagledivim posljedicama, prenosi Anadolu.„Prijetnje vojnom agresijom protiv Kube od strane najveće svjetske sile dobro su poznate“, napisao je Díaz-Canel na društvenoj mreži X.„Sama prijetnja već predstavlja međunarodni zločin“, dodao je.Díaz-Canel je rekao da Kuba ne predstavlja prijetnju nijednoj državi i da nema agresivne planove prema SAD-u ili bilo kojoj drugoj zemlji.„Kuba, koja već trpi višedimenzionalnu agresiju Sjedinjenih Američkih Država, ima apsolutno i legitimno pravo braniti se od vojnog napada. Međutim, to se logično ili iskreno ne može koristiti kao izgovor za nametanje rata plemenitom kubanskom narodu“, rekao je.<h2>Axios objavio tvrdnje o kubanskim dronovima</h2>Njegove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što je američki portal Axios, pozivajući se na neprovjerene povjerljive procjene američkih obavještajnih službi, objavio da je Kuba navodno nabavila više od 300 vojnih dronova te raspravljala o mogućim planovima njihove upotrebe protiv američkih ciljeva.Među mogućim metama navode se američka pomorska baza u zaljevu Guantanamo, američki ratni brodovi i potencijalno Key West na Floridi.Prema izvještaju, američki zvaničnici ne vjeruju da Kuba predstavlja neposrednu prijetnju, ali tvrde da američke obavještajne informacije pokazuju kako Havana sve češće raspravlja o ratovanju dronovima te da je od Rusija tražila dodatne bespilotne letjelice i vojnu opremu.<h2>Kuba odbacila izvještaj</h2>Kuba je odbacila Axiosov izvještaj i optužila portal za širenje „kontradiktornih dezinformacija“.Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez Parrilla napisao je na mreži X da američka vlada „iz dana u dan gradi lažni slučaj“ kako bi opravdala „nemilosrdni ekonomski rat protiv kubanskog naroda i eventualnu vojnu agresiju“.Kuba se trenutno suočava s redukcijama struje te nestašicama hrane i goriva. Energetska kriza dodatno se produbila nakon što su SAD u januaru srušile Nicolás Maduro s vlasti u Venecuela, koja je bila ključni opskrbljivač Kube, te zaprijetile carinama svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi.

Pucnjava u džamiji u SAD: Petero mrtvih, uključujući i dvojicu napadača

Uznemirujući snimak / Masovna pucnjava u džamiji u San Dijegu: Ima mrtvih i ranjenih

Tramp iznenada odgodio napad na Iran: Ovo je glavni razlog

Bivša saveznica upozorila Trampa: "Ako pošaljete američke trupe u Iran doći će do političke revolucije u Americi"

SAD i Izrael pripremaju nove vojne napade na Iran već ove sedmice?

Pakistan rasporedio 8.000 vojnika i borbene avione u Saudijskoj Arabiji

Kako bi mogla izgledati američka vojna akcija protiv Kube?

Uznemirujući snimak / Muškarac ubio bivšu suprugu i još četiri osobe: Među žrtvama pastir i vozač kamiona

Velika korupcijska afera trese Zelenskog: Ko je za vrijeme rata gradio luksuzne vile kod Kijeva?

Merkel odbila posredničku ulogu u razgovorima s Rusijom: “To je posao aktuelnih lidera”

Aleksić osuđen i za napad u zatvoru, daskom udario zatvorenika i izbo ga: Govorio da ga je provocirao glupim izrazom lica

U SAD-u preminula jedna osoba od hantavirusa

Tramp poslije balske dvorane ima nove planove za Bijelu kuću

Rat SAD-a, Izraela i Irana donio 25 milijardi dolara troškova kompanijama širom svijeta

Putin sutra stiže kod Si Đinpinga: Otkriveno o čemu će razgovarati predsjednici Rusije i Kine

Kubanski predsjednik upozorio Ameriku: "Napad na Kubu doveo bi do krvoprolića"

Globus

Pucnjava u džamiji u SAD: Petero mrtvih, uključujući i dvojicu napadača

Uznemirujući snimak / Masovna pucnjava u džamiji u San Dijegu: Ima mrtvih i ranjenih

Tramp iznenada odgodio napad na Iran: Ovo je glavni razlog

Bivša saveznica upozorila Trampa: "Ako pošaljete američke trupe u Iran doći će do političke revolucije u Americi"

SAD i Izrael pripremaju nove vojne napade na Iran već ove sedmice?

Pakistan rasporedio 8.000 vojnika i borbene avione u Saudijskoj Arabiji

Kako bi mogla izgledati američka vojna akcija protiv Kube?

Uznemirujući snimak / Muškarac ubio bivšu suprugu i još četiri osobe: Među žrtvama pastir i vozač kamiona

Velika korupcijska afera trese Zelenskog: Ko je za vrijeme rata gradio luksuzne vile kod Kijeva?

Merkel odbila posredničku ulogu u razgovorima s Rusijom: “To je posao aktuelnih lidera”

Aleksić osuđen i za napad u zatvoru, daskom udario zatvorenika i izbo ga: Govorio da ga je provocirao glupim izrazom lica

U SAD-u preminula jedna osoba od hantavirusa

Tramp poslije balske dvorane ima nove planove za Bijelu kuću

Rat SAD-a, Izraela i Irana donio 25 milijardi dolara troškova kompanijama širom svijeta

Putin sutra stiže kod Si Đinpinga: Otkriveno o čemu će razgovarati predsjednici Rusije i Kine

Kubanski predsjednik upozorio Ameriku: "Napad na Kubu doveo bi do krvoprolića"