Nekoliko ljudi je povrijeđeno nakon sudara dva tramvaja na Erazmus mostu u nizozemskom Roterdamu u srijedu, 22. jula.

<blockquote class="twitter-tweet">Tram rijdt tegen stilstaande tram op Erasmusbrug, Rotterdam. Minstens 15 gewonden. 🥴<a href="https://t.co/BCB3gEMJ26">pic.twitter.com/BCB3gEMJ26</a>&mdash; Lou Lewinsky 2 (@lewinskylou2) <a href="https://x.com/lewinskylou2/status/2079930005811818765?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Službe hitne pomoći, uključujući policiju, vatrogasce i medicinske ekipe, reagovale su na mjesto događaja kako bi pomogle povrijeđenima.Sudar je poremetio saobraćaj na tom području jer su vlasti obezbjeđivale mjesto i pokrenule istragu o uzroku nesreće.

Službe hitne pomoći, uključujući policiju, vatrogasce i medicinske ekipe, reagovale su na mjesto događaja kako bi pomogle povrijeđenima

Video / Nesreća u Roterdamu: Više osoba povrijeđeno u sudaru tramvaja

Kina je u srijedu pozvala Sjedinjene Američke Države da poštuju njene ključne interese i princip “jedne Kine“, uoči očekivane posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Vašingtonu, prenijeli su kineski državni mediji.Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji uputio je taj poziv tokom sastanka s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom u glavnom gradu Filipina Manili.Dvojica zvaničnika sastala su se na marginama sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Asocijacije država jugoistočne Azije (ASEAN), kojom ove godine predsjedavaju Filipini.- Američka strana treba na odgovarajući način upravljati razlikama i uvažiti legitimne zabrinutosti Kine - rekao je Vang Rubiju, prenosi kineska novinska agencija Xinhua.<h2>Planirana posjeta</h2>Očekuje se da bi jedna od tema razgovora mogla biti i planirana posjeta predsjednika Si Đinpinga SAD-u u septembru.Prema saopćenju Pekinga, obje strane ocijenile su da je sastanak kao praktičan, pozitivan i konstruktivan te su se saglasile da će pripremiti narednu fazu bilateralnih kontakata na visokom nivou između Kine i SAD-a.Sastanak Vanga i Rubija održan je nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp optužio Kinu za miješanje u američke izbore, što je Peking odbacio, a osporili su i brojni američki stručnjaci za sigurnost izbora<h2>Sastanak u Pekingu</h2>Tramp je u maju boravio u Kini, kada je Si Đinpingu uputio poziv da ove jeseni posjeti Sjedinjene Države.Vang je istakao da je ova godina važna za kinesko-američke odnose, podsjetivši na sastanak predsjednika Si Đinpinga i Donalda Trampa u Pekingu, koji je, kako je naveo, definisao konstruktivan, strateški i stabilan odnos između dvije zemlje te odredio smjernice za buduću saradnju.- To je važan korak naprijed u nastojanjima dvije velike sile da pronađu put mirnog suživota, što je u skladu s temeljnim interesima oba naroda i očekivanjima međunarodne zajednice - rekao je Vang.Rubio i Vang prvi put su se sastali licem u lice prošle godine u Kuala Lumpuru, također na marginama samita ASEAN-a. Od tada su održali više telefonskih razgovora, a Rubio je u maju pratio predsjednika Trampa tokom njegove državne posjete Kini.

Šefovi diplomatija Kine i SAD-a su razgovarali o pripremama za narednu fazu bilateralnih kontakata na visokom nivou

Kina pozvala SAD da poštuje princip "jedne Kine" uoči očekivane posjete Si Đinpinga Vašingtonu

Bijela kuća i Ured izraelskog premijera vode razgovore o mogućem sastanku američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Ovalnom uredu naredne sedmice, objavio je u srijedu portal “Axios“.Prema navodima ovog medija, mogući sastanak uslijedio bi nakon što Netanjahu prošle sedmice navodno nije uspio osigurati termin za razgovor s Trampom.Izraelski premijer bi, prema istim izvorima, u utorak trebao doputovati u Vašington kako bi prisustvovao sahrani američkog senatora Lindzija Grema.Međutim, sastanak dvojice lidera još nije zvanično dogovoren, rekli su za “Axios“ jedan zvaničnik Bijele kuće i izraelski izvor.Od Trampovog povratka na predsjedničku funkciju Netanjahu je šest puta posjetio Bijelu kuću, više nego bilo koji drugi svjetski lider.Agencija Anadolu je zatražila potvrdu informacije od Bijele kuće, ali nije dobila odgovor.Axios navodi i da su izraelski zvaničnici u Jerusalemu i Vašingtonu odbili komentarisati moguće održavanje sastanka.

“Axios“ navodi da bi izraelski premijer mogao boraviti u Vašingtonu povodom sahrane senatora Lindzija Grema

Bijela kuća i Izrael razmatraju mogući sastanak Trampa i Netanjahua



Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da će Sjedinjene Američke Države odgovoriti napadima na iransku infrastrukturu ukoliko Iran napadne brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz.Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da će, u slučaju da Iran upotrijebi projektile, rakete, dronove ili bilo koje drugo oružje protiv plovila u tom strateški važnom prolazu, SAD bombardovati i uništiti jedan most ili elektranu u Iranu, uključujući objekte u blizini ili unutar Teherana.- Svaki put kada Islamska Republika Iran puca na neki brod u Hormuškom moreuzu, bilo raketom, projektilom, dronom ili bilo kojim drugim sredstvom ili oružjem, Sjedinjene Američke Države bombardovat će i uništiti jedan most ili elektranu, uključujući i one koji se nalaze pored ili u glavnom gradu Teheranu - naveo je Tramp.Ovo nije prvi put da Tramp prijeti napadima na civilnu infrastrukturu Irana. Tokom nedavnog intervjua za Fox News izjavio je da bi SAD mogle uništiti iranske mostove ukoliko Teheran ne pristane na pregovore.Najveću zabrinutost izazvala je njegova ranija izjava u kojoj je zaprijetio potpunim uništenjem iranskih mostova i elektrana, uz upozorenje da bi posljedice mogle biti katastrofalne.Iz Teherana su poručili da bi svaki napad na ključnu infrastrukturu Irana izazvao odgovor, te upozorili da bi mogli uzvratiti napadima na infrastrukturu zemalja u kojima su smještene američke vojne baze.

Iz Teherana su poručili da bi svaki napad na ključnu infrastrukturu Irana izazvao odgovor

Tramp zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brodove SAD će rušiti mostove i elektrane

Rodna kuća nacističkog vođe Adolfa Hitlera u austrijskom gradu Braunau na Inu zvanično je pretvorena u policijsku stanicu, čime je okončana višegodišnja rasprava o budućnosti objekta koji je decenijama predstavljao osjetljivo istorijsko i političko pitanje.Riječ je o nekadašnjoj gostionici iz 17. vijeka u kojoj je Hitler rođen u aprilu 1889. godine. Iako je u toj kući proveo samo nekoliko sedmica prije nego što se njegova porodica preselila na drugu adresu u Braunauu, objekat je godinama privlačio pažnju zbog svoje simbolike.Porodica Hitler napustila je grad kada je Adolf imao tri godine, a u Braunau se nakratko vratio tek 1938. godine, nakon pripajanja Austrije nacističkoj Njemačkoj.<h2>Mračna prošlost</h2>Austrijske vlasti godinama su pokušavale spriječiti da kuća postane mjesto okupljanja neonacista ili destinacija za ekstremno desničarski turizam. Zbog toga je Ministarstvo unutrašnjih poslova decenijama iznajmljivalo objekat od tadašnje vlasnice Gerlinde Pomer, kako bi kontrolisalo njegovu namjenu.Austrijski parlament je 2016. godine usvojio zakon kojim je državi omogućeno preuzimanje vlasništva nad zgradom. Tri godine kasnije vlada je odlučila da objekat pretvori u policijsku stanicu i raspisala arhitektonski konkurs na nivou Evropske unije.<h2>Nova poruka</h2>U obnovu su uloženi milioni eura, a nekadašnja prepoznatljiva žuta fasada značajno je izmijenjena kako bi se smanjila njena povezanost s istorijskom simbolikom.Austrijske vlasti smatraju da će nova namjena poslati jasnu poruku protiv veličanja nacizma i spriječiti da ovo mjesto postane okupljalište ekstremističkih grupa.Umjesto simbola jednog od najmračnijih perioda evropske istorije, zgrada će sada služiti javnoj bezbjednosti i radu policije.

Nekadašnje mjesto rođenja Adolfa Hitlera sada je pretvoreno u policijsku stanicu, što austrijske vlasti vide kao poruku protiv veličanja nacizma

Nekada mjesto nacističke simbolike, danas službena policijska zgrada

Kuvajt je posljednjih dana postao jedna od najizloženijih tačaka šireg sukoba između Irana i Sjedinjenih Država. Iranski napadi na američke baze, aerodrom, naftnu infrastrukturu, elektrane i postrojenja za desalinizaciju vode ponovo su otvorili duboke traume zemlje koja još pamti iračku invaziju iz 1990. godine.U decenijama nakon što su američke i savezničke snage u operaciji “Pustinjska oluja” protjerale vojsku Sadama Huseina iz Kuvajta, rat je za stanovnike male zalivske države postao daleka, iako još prisutna uspomena.<h2>Stari strah</h2>Otkako je Teheran u februaru počeo da napada Kuvajt, stanovnici su se, međutim, navikli na zvuke presretanja balističkih projektila i zujanje dronova, ispričao je za “Fajnenšel tajms” (FT) tridesetogodišnji Jakub, čija porodica živi u blizini američke ambasade u glavnom gradu. On je zbog bezbjednosti predstavljen pseudonimom.- Ljudi su veoma uplašeni - rekao je.&nbsp; -Ovo nije Gaza, Iran niti neka druga ratna zona. Za nas je, međutim, i ovakav život u stalnoj neizvjesnosti nešto potpuno novo -Osjećaj straha je posebno snažan u Kuvajtu, koji i dalje nosi ožiljke iračke invazije iz 1990. godine - iskustva koje ga izdvaja od drugih arapskih država Zaliva, navodi FT.Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana u februaru, blizina Irana i veliki broj američkih vojnika učinili su Kuvajt lakom metom za iranske rakete kratkog dometa. Tu zemlju su, preko sjeverne granice, često napadale i iračke šiitske milicije koje podržava Iran.<h2>Kuvajt drhti</h2>Kuvajt je bio meta gotovo 1.400 raketnih i napada dronovima, prema podacima INSS-a, po čemu je odmah iza Ujedinjenih Arapskih Emirata. Najveći teret obnovljenih udara podnio je nakon što je ovog mjeseca propalo krhko primirje između Vašingtona i Teherana, koje je trajalo nekoliko sedmica.Iran je tokom protekle sedmice više puta saopštio da je gađao američke baze u Kuvajtu. U tim bazama, koje su ostale kao nasljeđe američkih ratova u Iraku, obično je raspoređeno oko 13.500 američkih vojnika, prenose Vijesti.me.

Nakon novih napada i prijetnji, stanovnici jedne od ključnih zemalja Zaljeva suočeni su s rastućim strahom

Kuvajt ponovo u strahu: Zvuci projektila vratili bolna sjećanja na rat

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump)podigao je napetosti izjavom da će SAD "vrlo vjerovatno uskoro" napasti područje u kojem se nalazi podzemni kompleks u kojem su, kako tvrde izraelski obavještajci, Iranci premjestili centrifuge za obogaćivanje uranijuma.Izraelske obavještajne službe procjenjuju da je Iran premjestio hiljade centrifuga za obogaćivanje uranijuma u strogo čuvani podzemni kompleks poznat ispod planine Kolang Gaz La, poznatoj i pod nazivom Pijuk (engl. Pickaxe), čime ih je učinio znatno težom metom za moguće američke ili izraelske napade.Kako ekskluzivno doznaje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), pozivajući se na američke i izraelske dužnosnike, Izrael je o tim saznanjima obavijestio Vašington. Prema procjenama izraelskih obavještajaca, Teheran je premještanje započeo još prošle jeseni, nakon 12-dnevnog rata u junu 2025. godine, kada su SAD i Izrael gađali više iranskih nuklearnih postrojenja.Američki predsjednik Donald Tramp dodatno je podigao napetosti izjavom da će SAD "vrlo vjerovatno uskoro" napasti područje u kojem se nalazi taj kompleks."Vrlo ćemo vjerovatno uskoro pogoditi to područje. I oni tu ne mogu učiniti baš ništa", rekao je Tramp.Teheran je odgovorio da će svaki američki napad na njegova nuklearna postrojenja smatrati širenjem rata na cijelu regiju.<h2>Šta je planina Pijuk?</h2>Jedan od najtajanstvenijih objekata iranskog nuklearnog programa smješten je u središnjem dijelu zemlje, oko kilometar i po južno od poznatog postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, koje je već bilo meta američkih i izraelskih napada.Kompleks se nalazi najmanje 100 metara ispod planine Kolang Gaz La, prema podacima Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost (ISIS).Gradnja objekta započela je 2020. godine, a Iran ga je tada Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) prijavio kao buduće postrojenje za sastavljanje centrifuga potrebnih za proizvodnju nuklearnog goriva.<h2>Satelitski snimci otkrivaju nove detalje</h2>Budući da javno nisu dostupni nacrti kompleksa, stručnjaci njegov razvoj prate analizom satelitskih snimaka.Oni pokazuju da kompleks ima više podzemnih tunela, široki sigurnosni pojas te ulaze ojačane betonom kako bi izdržali moguće zračne napade.Prema dostupnim procjenama, objekt još nije potpuno operativan, ali se građevinski radovi nastavljaju, a posljednjih mjeseci navodno su intenzivirani.Analitičari smatraju da Iran ondje možda proizvodi nove centrifuge, premješta aktivnosti iz oštećenih nuklearnih postrojenja ili čak priprema potpuno novo tajno postrojenje za obogaćivanje uranijuma.Izrael tvrdi da je ondje završio dio iranskog nuklearnog programaIzraelski obavještajni izvori vjeruju da je nakon prošlogodišnjih napada Iran u kompleks Pijuk prebacio dio zaliha visoko obogaćenog uranijuma, ali i napredne centrifuge.<h2>Skriveni kompleks</h2>Tokom 12-dnevnog rata Izrael je gađao ključna nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordovu te likvidirao više naučnika uključenih u razvoj nuklearnog programa.Pred sam kraj sukoba uključile su se i Sjedinjene Američke Države te su snažnim bombama napale ta postrojenja.Tramp je tada tvrdio da su iranske nuklearne sposobnosti "potpuno uništene", no kasnije procjene američkih i međunarodnih obavještajnih službi pokazale su da je dio programa ipak ostao sačuvan, premda ozbiljno oštećen.Ni SAD ni Izrael tokom tih napada nisu gađali kompleks Pijuk.Si-En-En (CNN) ranije je izvijestio da je Iran nakon toga osigurao svoje zalihe gotovo oružanog uranijuma zatrpavanjem tunela i postavljanjem eksplozivnih zamki na ulazima.<h2>Tramp umanjuje izraelske tvrdnje</h2>Na pitanje jesu li napredne centrifuge zaista premještene u Pijuk, Tramp nije potvrdio izraelske navode."Nemamo to potvrđeno", rekao je američki predsjednik.S druge strane, visoki sigurnosni izvor iz Teherana ranije je za Si-En-En odbacio tvrdnje da se u kompleksu odvijaju aktivnosti povezane s obogaćivanjem uranijuma.Iran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode i da služi proizvodnji energije.<h2>Može li kompleks biti uništen?</h2>Stručnjaci nisu saglasni oko toga koliko bi napad na Pijuk bio učinkovit.Analitičarka Andrea Striker smatra da bi SAD trebao onesposobiti kompleks kako bi spriječio Iran da obnovi kapacitete za obogaćivanje uranijuma i eventualni razvoj nuklearnog oružja.Institut za nauku i međunarodnu sigurnost navodi da objekt, uprkos dubokoj lokaciji, ima određene ranjivosti. Za normalan rad potrebni su mu ventilacija, električna energija, rashladni sistemi, snabdijevanje i stalni dolazak osoblja.Ipak, dio stručnjaka upozorava da bi čak i najjače bombe vjerovatno mogle uništiti samo ulaze u tunele, dok bi glavni podzemni kompleks ostao netaknut.Džejms Akton iz Karnegi fondacije smatra da bi eventualni američki napad mogao tek zatrpati pristupne tunele."To nije potez koji mijenja igru", poručio je.

Mogući napad na ovaj strogo čuvani kompleks mogao bi dodatno zaoštriti odnose između Vašingtona i Teherana

Tramp cilja iransku tajnu duboko pod zemljom: Ovaj kompleks krije ono čega se svijet plaši

Dva tramvaja sudarila su se u srijedu na jednom od najpoznatijih mostova u nizozemskom gradu Roterdamu, pri čemu je povrijeđeno najmanje 15 osoba, saopćile su nadležne službe.Erasmusov most, koji prelazi preko rijeke Maas, jedno je od glavnih saobraćajnih čvorišta i simbola ovog lučkog grada.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Developing story - Two trams crash into each other on the Erasmus Bridge in Rotterdam: 18 injured, 2 of them seriously. <a href="https://t.co/Gbpmo9MhMf">https://t.co/Gbpmo9MhMf</a> <a href="https://t.co/TsiJBgrSav">pic.twitter.com/TsiJBgrSav</a>&mdash; Adam Scott (@chefcascottccc) <a href="https://x.com/chefcascottccc/status/2079884708343677245?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema snimcima nadzornih kamera, jedan tramvaj udario je u stražnji dio drugog, nakon čega su dijelovi vozila odletjeli po kolovozu. Oba tramvaja su oštećena.Na mjesto nesreće izašao je veliki broj pripadnika hitnih službi, koji su povrijeđene evakuirali pomoću nosila i invalidskih kolica.Most je zatvoren za sav saobraćaj u oba pravca, dok traje uviđaj i uklanjanje oštećenih vozila.Vlasti Rotterdama prvobitno su objavile da je povrijeđeno 18 osoba, ali je nacionalni emiter NOS kasnije saopćio da je broj povrijeđenih smanjen na 15 lica.

Hitne službe odmah su izašle na teren, a povrijeđeni su evakuisani dok su prolaznici svjedočili potresnim prizorima

Haos u Roterdamu: Dva tramvaja se sudarila, povrijeđeno 15 osoba

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) tokom ove godine prikupila je više od 13 milijardi dolara prihoda od prodaje venecuelanske nafte, ali i dalje nije poznato gdje se taj novac nalazi niti kako se troši, objavio je Financial Times.Prema analizi ovog lista, Sjedinjene Američke Države preuzele su kontrolu nad izvozom venecuelanske nafte nakon što su u januaru zarobile predsjednika Nikolasa Madura (Nicolás Maduro), a vlast prepustile potpredsjednici Delsi Rodrigez (Delcy Rodríguez).Prihodi od nafte čine približno četvrtinu bruto domaćeg proizvoda Venezuele, a ublažavanje američkih sankcija trebalo je otvoriti prostor za snažniji ekonomski oporavak zemlje. Ipak, ekonomisti smatraju da su dosadašnji rezultati skromni, što otvara pitanje da li je sav novac od izvoza nafte zaista završio u venecuelanskoj ekonomiji.Financial Times procijenio je vrijednost prihoda koristeći podatke o isporukama sirove nafte kompanije Klepler (Kpler) i procjene cijena koje objavljuje agencija Argus Media. Prema tim podacima, vrijednost evidentiranih isporuka iznosi oko 11,5 milijardi dolara, dok ukupni prihodi, prema historijskim kretanjima cijena, prelaze 13 milijardi dolara.Venecuelanska vlada pokrenula je internetsku stranicu za praćenje sredstava kojima upravljaju Sjedinjene Države, ali se na njoj zasad nalazi samo jedna evidentirana transakcija – transfer od 300 miliona dolara izvršen u martu.<h2>Različita objašnjenja</h2>Američke vlasti do sada su davale različita tumačenja o sudbini tog novca.U izvršnoj uredbi iz januara navedeno je da sredstva pripadaju venecuelanskoj državi, ali da ih SAD privremeno drži u svojstvu skrbnika. Međutim, predsjednik Donald Tramp kasnije je izjavio da će upravo on kontrolirati prihode te da su Sjedinjene Države "zaradile mnogo novca" zahvaljujući venecuelanskoj nafti.Američko Ministarstvo energetike saopćilo je da će sredstva biti korištena „u korist američkog i venecuelanskog naroda“, dok je Tramp u junu izjavio da je prihod od nafte višestruko nadmašio troškove američke vojne operacije u Venezueli.- Troškove smo vratili 28 puta kroz naftu. Također mnogo zarađujemo - rekao je Tramp.Istovremeno, i republikanski i demokratski članovi američkog Kongresa traže od administracije detaljna objašnjenja o tome gdje se novac nalazi i koje mjere postoje kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.Demokratski kongresmen Hoakin Kastro (Joaquin Castro) ocijenio je da je cijela intervencija u Venezueli od početka bila usmjerena na kontrolu nafte.- Trampova intervencija u Venezueli od početka se odnosila na naftu, moć i korupciju, dok milijarde dolara venecuelanskog prihoda od nafte kontroliše Trumpova administracija bez dovoljne transparentnosti i zaštitnih mehanizama - rekao je Kastro.<h2>Dodatni pritisak&nbsp;</h2>Pitanje upravljanja prihodima od nafte dodatno je dobilo na značaju nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Venezuelu 24. juna.Ujedinjene nacije procjenjuju da će šteta na objektima i infrastrukturi iznositi oko 37 milijardi dolara.Američki zvaničnici navode da je kontrola nad prihodima od nafte služila i kao sredstvo političkog pritiska na Delsi Rodrigez (Delcy Rodríguez), koja danas upravlja državom uz podršku Vašingtona Washingtona.Na saslušanju u Kongresu prošle sedmice američki zvaničnik Majkl Kozak (Michael Kozak) izjavio je:„To je njihov novac, ali oni moraju dobiti našu dozvolu.“Dodao je da se dio sredstava koristi za isplatu plata u javnom sektoru i nabavku opreme za naftnu industriju.Američki State Department saopćio je da su „milijarde dolara već usmjerene u venecuelansku ekonomiju“ te da se provodi finansijski nadzor kako bi sredstva bila iskorištena u korist stanovništva.<h2>Veća transparentnost</h2>Venecuelanski ekonomisti smatraju da bi prihodi od nafte ove godine morali biti znatno veći nego prethodnih godina.Ekonomista Francisko Rodrigez (Francisco Rodríguez) iz Centra za ekonomska i politička istraživanja u Vašingtonu smatra da sporiji rast privrede pokazuje da kompletan prihod nije prebačen venecuelanskoj vladi.Zvanični podaci pokazuju da je ekonomija u prvom tromjesečju porasla svega 2,5 posto, što je najslabiji rezultat u gotovo pet godina.- Venezuela vjerovatno nije rasla brže uprkos većim prihodima od nafte jer SAD nije prebacio vladi cjelokupan povećani prihod - rekao je Rodrigez.Sličan stav iznio je i bivši opozicioni zastupnik i ekonomista Hoze Gerra (José Guerra).- Gdje je novac? Nema transparentnosti i američka vlada nas ne informira - kazao je.Dio sredstava mogao bi biti usmjeren u obnovuNakon razornog zemljotresa, Delsi Rodrigez (Delcy Rodríguez) pokušava osigurati pristup sredstvima koja se nalaze izvan Venezuele, uključujući sredstva Međunarodnog monetarnog fonda i venecuelansko zlato koje se, zbog sudskog spora, nalazi pod kontrolom Banke Engleske.Sjedinjene Države izdvojile su 386 miliona dolara pomoći te poslale stotine vojnika kako bi učestvovali u akcijama spašavanja i obnove.Američki otpravnik poslova u Karakasu Džon Baret (John Barrett) izjavio je da će dio novca prikupljenog od prihoda od nafte biti stavljen na raspolaganje za obnovu zemlje nakon zemljotresa, ali nije precizirao koliki će iznos biti izdvojen.Procijenjenih 13 milijardi dolara odnosi se isključivo na prihode od izvoza nafte i ne uključuje sredstva ostvarena izvozom minerala, kojima, prema navodima američkih zvaničnika, također upravlja administracija SAD-a.

U izvršnoj uredbi iz januara navedeno je da sredstva pripadaju venecuelanskoj državi, ali da ih SAD privremeno drži u svojstvu skrbnika

Milijarde od venecuelanske nafte završile u rukama SAD-a

Više od 13 milijardi dolara pod američkom kontrolom: Venecuela traži odgovore

Najnoviji snimak američke Centralne komande (CENTCOM), koji prikazuje napad na teritoriji Irana, izazvao je veliku pažnju javnosti, ali ne zbog uspjeha operacije, već zbog pitanja šta je zapravo bilo meta udara. Prema analizama vojnih stručnjaka, američki projektil je pogodio objekte koji bi mogli biti samo stari vojni ostaci.Na prvi pogled, cilj prikazan na snimku djelovao je kao vojni objekat. Međutim, nezavisni vojni analitičari i stručnjaci za geolokaciju (OSINT) ubrzo su analizirali snimak i doveli u pitanje značaj pogođene mete.

<blockquote class="twitter-tweet">At 8:15 p.m. ET on July 21, U.S. Central Command (CENTCOM) said it completed its 11th consecutive evening of strikes against Iran. According to CENTCOM, the strikes targeted Iranian military operations centers, maritime capabilities, aircraft hangars, drone storage facilities,…&mdash; AZ Intel (@AZ_Intel_) <a href="https://x.com/AZ_Intel_/status/2079732766342598934?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Od Vijetnama do Irana: Tramp pokušava opravdati rat u Iranu "grafikonom žrtava"

Detaljnom analizom utvrđeno je da se lokacija nalazi u vojnom dijelu aerodroma Bušer (Bushehr) u Iranu.Prema navodima analitičkih profila koji se bave obradom prostornih podataka, među kojima je i "zarGEOINT", pogođeni objekti najvjerovatnije su bile prazne čahure avionskih bombi ili sličan vojni otpad, a ne aktivna vojna infrastruktura.

Tramp ponovo prijeti udarom na tajni iranski kompleks: Podzemno postrojenje kod Natanzа nova meta Vašingtona

Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da satelitski snimci iz ranijih godina pokazuju kako su ti objekti na istom mjestu stajali gotovo nepromijenjeni oko 15 godina.Uporedna analiza snimka udara koji je objavio CENTCOM i satelitskih prikaza pokazala je da se radi o istoj lokaciji.Označeni objekti na snimcima poklapaju se s prepoznatljivim detaljima na terenu, što prema analitičarima ukazuje da je projektil pogodio ostatke koji su godinama bili odloženi na aerodromu.

Uporedna analiza snimka udara koji je objavio CENTCOM i satelitskih prikaza pokazala je da se radi o istoj lokaciji

Američki udar u Iranu izazvao rasprave: Analitičari tvrde da je pogođeno staro željezo

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov i državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio (Marco Rubio) sastat će se sutra na marginama samita zemalja jugoistočne Azije (ASEAN).Obojica diplomata ranije su izrazila spremnost za održavanje susreta, a Lavrov je potvrdio da će razgovarati sa svojim američkim kolegom.Prema riječima ruskog ministra vanjskih poslova, glavna tema razgovora bit će rat u Ukrajini.Nakon što je dolazak Donalda Trampa (Trumpa) na čelo SAD-a doveo do intenziviranja kontakata između Vašingtona (Washingtona) i Moskve, posljednjih mjeseci nije bilo javnih susreta visokih zvaničnika dvije zemlje.U međuvremenu je Tramp podržao usvajanje zakona u američkom Kongresu kojim bi se pooštrile sankcije protiv Rusije, ali je istovremeno pokazao veću podršku Ukrajini, čije je rukovodstvo ranije često javno kritikovao.

Obojica diplomata ranije su izrazila spremnost za održavanje susreta, a Lavrov je potvrdio da će razgovarati sa svojim američkim kolegom

Lavrov i Rubio za istim stolom: Rat u Ukrajini glavna tema razgovora

Profesor holokausta i studija o genocidu na Univerzitetu Braun (Brown)&nbsp; Omer Bartov objavio je u The New York Timesu kolumnu "I'm a Scholar of Genocide. We're Entering a Terrifying New Era" (Ja sam proučavač genocida. Ulazimo u strašnu novu eru) posvećenu genocidu u Gazi.Tekst prenosimo u cjelosti:- Kako završavaju genocidi? U većini slučajeva postoje dvije mogućnosti: ili počinioci ostvare svoj cilj, ili ih vojna sila zaustavi, nakon čega slijedi odgovornost za njihove postupke.Godine 1904. carska njemačka vojska započela je kampanju koja je gotovo istrijebila narode Herero i Nama u tadašnjoj Njemačkoj Jugozapadnoj Africi, današnjoj Namibiji, kroz smrtonosna protjerivanja u pustinju, zatvaranje u logore prisilnog rada i otvorena ubistva. Niko nije intervenisao. Godine 1915. Osmansko Carstvo je ili pobilo ogroman broj Armenaca koje je nastojalo ukloniti iz srca Anadolije ili je izazvalo njihovu smrt prisilnim marševima. Slabi pokušaji da se bivši osmanski državni čelnici pozovu na odgovornost brzo su napušteni. Do danas Turska negira da se radilo o genocidu.<h2>Bartov alarmirao svijet</h2>Nasuprot tome, budući da je nacistički režim poražen u Drugom svjetskom ratu, njegov genocid nad Jevrejima i drugi masovni zločini procesuirani su u Nürnbergu. Drugi genocidi koji su također završili vojnim porazom počinilaca, poput onih u Kambodži 1979., Ruandi 1994. i Bosni 1995. godine, svi su doveli do određenog oblika suočavanja s prošlošću, iako zakašnjelog i nepotpunog. Poricanje onoga što se dogodilo tako je postalo nemoguće.U ranijim slučajevima genocida koji su "uspjeli" zbog nekažnjivosti u tom trenutku ili izostanka kasnije odgovornosti, država počinilac nastavila je imati koristi od svojih zločinačkih djela. Uvođenje i pravno definisanje pojma genocida nakon Drugog svjetskog rata trebalo je spriječiti opstajanje upravo te dinamike nekažnjivosti i koristi.Ono što smo vidjeli u Gazi, gdje je Izrael optužen pred Međunarodnim sudom pravde za počinjenje genocida nakon napada Hamasa 7. oktobra, čini se da nagovještava novu budućnost za ovaj zločin.To je budućnost u kojoj bi druge države ili lideri mogli imati podsticaj da provode genocidne politike, znajući da ne samo da će izbjeći kaznu za ubistva, nego bi od toga mogli čak i imati koristi. To je budućnost u kojoj bi zemlje i međunarodne organizacije koje su bile posvećene sprečavanju i kažnjavanju genocida mogle praktično dati zeleno svjetlo njegovom ponavljanju, upozorava ovaj stručnjak.<h2>Distopijska "Nova Gaza" i Trumpov plan</h2>Situacija na terenu je katastrofalna. Nakon višemjesečnih napada koji su rezultirali sa najmanje 70.000 mrtvih (što sada priznaje i izraelska vojska), blizu 200.000 ranjenih i potpunim uništenjem infrastrukture, oko dva miliona Palestinaca sabijeno je na trećinu teritorije Pojasa Gaze. Izraelska vojska sada kontroliše skoro 70 posto te teritorije.U takvom ambijentu na snagu stupa druga faza takozvanog "Trumpovog plana u 20 tačaka", koja predviđa potpunu demilitarizaciju i rekonstrukciju Gaze pod nadzorom međunarodnog "Odbora za mir". Dugoročno, američka administracija govori o stvaranju višemilijarderske, futurističke "Nove Gaze" i izgradnji velike vojne baze za multinacionalne snage. Ovaj plan neizbježno osuđuje preživjele Palestince na ulogu građevinskih radnika i uslužnog osoblja za bogatu elitu koja će naseljavati njihovu nekadašnju zemlju.Umjesto poziva na odgovornost, brisanje Gaze pretvara se u međunarodnu priliku za investicije. Grupa moćnika iz sektora nekretnina, među kojima su Džared Kušner (Jared Kushner), Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i sam Donald Tramp (Trump), planiraju izgradnju luksuznih stambenih kula i turističkih kompleksa na obali. Palestinci će biti cjenovno istisnuti sa svoje zemlje, zatvoreni u strogo kontrolisane "humanitarne gradove", dok se na preostalim dijelovima teritorije pod izraelskom kontrolom očekuje nicanje novih jevrejskih naselja.

Poricanje onoga što se dogodilo postalo je nemoguće istakao je Bartov

Profesor američkog Univerziteta Braun: Poricanje genocida u Srebrenici je nemoguće

Uvođenje novog sistema ulaska i izlaska u zemlje Šengenskog prostora (EES) donijelo je duža čekanja na pojedinim granicama, jer putnici prilikom prvog ulaska moraju dati biometrijske podatke - otiske prstiju i fotografiju lica.<h2>Evropske destinacije</h2>Ipak, postoje evropske destinacije gdje ovaj sistem ne važi, što ih može učiniti privlačnijim putnicima koji žele izbjeći višesatna čekanja.Među njima je Kipar, članica Evropske unije koja još nije dio Šengena. Ostrvo nudi poznata ljetovališta poput Larnake i Aja Nape, ali i bogatu historiju, plaže i planinske predjele.Irska također nije obuhvaćena EES pravilima. Osim prirodnih ljepota i čuvene rute Divlji atlantski put, posjetiocima nudi gradove poput Dablina, Korka i Galveja.Među zemljama bez EES kontrole je i Albanija, koja posljednjih godina privlači turiste svojim plažama na Jonskom moru, posebno u Ksamili i Himari, ali i planinskim predjelima.Bosna i Hercegovina također ostaje izvan ovog sistema. Osim obale kod Neuma, turisti sve više posjećuju vodopade Kravice, Nacionalni park Una, Mostar i Sarajevo.<h2>Bez dugog čekanja</h2>Bez EES-a su i Sjeverna Makedonija, poznata po Ohridskom jezeru, Crna Gora sa svojom obalom i Durmitorom, Srbija, Moldavija te Ujedinjeno Kraljevstvo.Dok se evropske granice prilagođavaju novim pravilima, ove destinacije mogu ponuditi mirnije putovanje bez dodatnih biometrijskih procedura i dugog čekanja.

Evropske destinacije gdje ovaj sistem ne važi čini ih privlačnijim putnicima koji žele izbjeći višesatna čekanja

Kako izbjeći gužve na granicama: Ove evropske zemlje nisu obuhvaćene EES sistemom

Mlada žena (23) poginula je u neobičnoj nesreći u Japanu nakon što je na nju pao muškarac koji je skočio ili pao sa stambene zgrade visoke 12 spratova. Muškarac je preživio pad, ali je zadobio teške povrede.Hitne službe primile su poziv u nedjelju oko jedan sat iza ponoći iz grada Nagoje (Nagoye), nakon dojave da je muškarac pao i udario ženu koja se nalazila ispod zgrade. Nesreća se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada, nedaleko od stanice podzemne željeznice.Stradala žena radila je kao prodavačica u obližnjoj trgovini.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Man falls from 12-story building in Japan, lands on woman, she dies, he survives <a href="https://t.co/Ywsr9qu7ND">pic.twitter.com/Ywsr9qu7ND</a>&mdash; non aesthetic things (@PicturesFoIder) <a href="https://x.com/PicturesFoIder/status/2079669756324680028?ref_src=twsrc%5Etfw">July 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nakon nesreće prevezena je u bolnicu, ali je nekoliko sati kasnije preminula usljed hemoragijskog šoka, prenosi Mirror.Prema dosadašnjim informacijama, žena je prolazila stazom ispod prozora zgrade kada je na nju pao 29-godišnji muškarac, također zaposlen u trgovini. Još nije utvrđeno s kojeg je sprata pao, ali je poznato da zgrada ima ukupno 12 spratova.Muškarac je zadobio ozbiljne povrede glave i grudnog koša te se nalazi u komi, a ljekari se bore za njegov život.Policiju i hitnu pomoć pozvala je prijateljica stradale žene koja je hodala s njom, a koja u nesreći nije povrijeđena. U pomoć su priskočili i drugi prolaznici nakon što su čuli povike.Japanske vlasti pokrenule su istragu kako bi utvrdile okolnosti nesreće i razjasnile kako je muškarac pao sa zgrade.

Policiju i hitnu pomoć pozvala je prijateljica stradale žene koja je hodala s njom, a koja u nesreći nije povrijeđena

Bizarna tragedija: Muškarac pao sa 12. sprata i usmrtio slučajnu prolaznicu

Direktor Fonda nacionalne energetske sigurnosti Konstantin Simonov izjavio je da je Ukrajini naređeno da ne izvodi napade na rusku lučku infrastrukturu preko koje se izvozi sirova nafta. Prema njegovim riječima, napadi na ruske rafinerije vjerovatno će se nastaviti, dok bi naftne luke mogle ostati izvan dometa ukrajinskih udara.Ključna razlika između ovih objekata ogleda se u njihovoj ulozi. Luke služe za utovar sirove nafte na tankere namijenjene izvozu, dok se u rafinerijama nafta prerađuje u benzin, dizel i druge naftne derivate.Napadi na luke mogli bi dovesti do smanjenja količina ruske nafte na svjetskom tržištu, što bi neminovno uzrokovalo rast globalnih cijena. S druge strane, udari na rafinerije prvenstveno pogađaju domaću proizvodnju goriva u Rusiji.Prema Simonovljevim tvrdnjama, prvobitna ukrajinska strategija bila je usmjerena na masovne napade na ruske naftne luke kako bi se ograničio izvoz sirove nafte, jednog od najznačajnijih izvora prihoda Moskve. Međutim, fokus je kasnije preusmjeren na rafinerijska postrojenja.<h2>Utjecaj krize oko Hormuškog moreuza</h2>Simonov smatra da je do promjene strategije došlo nakon procjena u Evropskoj uniji da bi dodatno smanjenje ruskih isporuka nafte moglo izazvati novi skok cijena energenata, posebno u okolnostima zaoštrene situacije na Bliskom istoku.Kriza nastala zbog blokade Hormuškog moreuza povećala je zabrinutost za globalno snabdijevanje sirovom naftom, zbog čega je, kako tvrdi, Zapadu potrebna ruska nafta kako bi se održala stabilnost tržišta i ublažio rast cijena. Posljedice eventualnog novog poskupljenja najviše bi osjetile evropske države.Zbog toga je, navodi Simonov, Ukrajini ostavljen prostor da nastavi napade na ruske rafinerije, dok su naftne luke koje snabdijevaju svjetsko tržište praktično izuzete od takvih operacija. Takav pristup omogućava nastavak ekonomskog pritiska na Rusiju bez značajnijeg poremećaja globalnog tržišta sirove nafte.Ruski pomorski izvoz nafte u proteklih mjesec dana dostigao je rekordnih 4,2 miliona barela dnevno. Simonov ističe da ovakav obim izvoza do sada nije zabilježen te ga povezuje s neometanim radom baltičkih luka i luke Novorosijsk.Prema njegovoj procjeni, ruske naftne luke nastavit će nesmetano funkcionirati upravo zbog potrebe međunarodnog tržišta za ruskom naftom. Iako kriza oko Hormuškog moreuza neće u potpunosti zaustaviti ekonomski pritisak na Moskvu, više cijene nafte trenutno odgovaraju Rusiji, dok se pritisak nastavlja kroz napade na rafinerijska postrojenja.<h2>Nestašice goriva u Rusiji</h2>Posljedice napada na rafinerije već su vidljive na ruskom tržištu goriva. U brojnim dijelovima Ruske Federacije zabilježene su nestašice benzina i dizela, što je dovelo do stvaranja dugih redova na benzinskim pumpama i rasta cijena goriva.Smanjeni kapacitet prerade primorao je Rusiju da počne uvoziti gorivo iz drugih država, iako istovremeno bilježi rekordne količine izvoza sirove nafte. Među zemljama iz kojih se gorivo uvozi nalazi se i Bjelorusija.Ruske vlasti priznale su da su napadi nanijeli ozbiljnu štetu rafinerijskim postrojenjima, ali poručuju da će problemi u snabdijevanju gorivom biti riješeni u najkraćem mogućem roku.

Ključna razlika između ovih objekata ogleda se u njihovoj ulozi

Otkriveno zašto su ruske luke pošteđene ukrajinskih napada, a rafinerije nisu

Iako ga je sudsko istražno vijeće oslobodilo odgovornosti, Karim Kan (Khan) je suspendovan i protiv njega se vodi disciplinski postupak za koji se tvrdi da je politički motivisan.Karim Kan je tužilac Međunarodnog kaznenog suda koji je 2024. godine zatražio uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua) i njegova ministra obrane Joava Galanta (Yoava Gallanta).&nbsp;<h2>Izgladnjivanje civila</h2>Optužio ih je za namjerno izgladnjivanje civila, namjerno ubistvo i istrebljenje tokom rata u Gazi. Istovremeno je podigao optužnice i protiv trojice čelnika Hamasa, uključujući Ismaila Hanijea (Ismail Haniyeh), Mohameda Deifa (Mohammed Deif) i Jahju Sinvara (Yahya Sinwar), tereteći ih za istrebljenje, silovanja i uzimanje talaca. To je bio prvi put u historiji da je tužilac Međunarodnog krivičnog suda zatražio hapšenje čelnika jedne države koja uživa podršku zapadnih zemalja. Benjaminu Netanjahu i Joavu Galantu optužnice su službeno potvrđene 21. novembra 2024. godine, a Deif je također na popisu potvrđenih naloga za hapšenje.&nbsp;Karim Kan je na tu poziciju došao s reputacijom čovjeka koji je navodno blagonaklon prema Izraelu, no njegovi potezi brzo su ga pretvorili u metu žestokih napada. Već u aprilu 2024. godine suočio se s prijetnjama izraelskih zvaničnika koji su strahovali da će izdati naloge za hapšenje njihovih visokih dužnosnika. Netanjahu (Benjamin Netanyahu) je organizirao hitnu diplomatsku ofanzivu protiv njegovih postupaka, pozivajući lidere slobodnog svijeta da zaustave ono što je nazvao opasnom akcijom. Američki senatori poslali su mu pismo s jasnom porukom da će ga lično targetirati ako nastavi s postupcima protiv Izraela. Uprkos tim pritiscima, Kan (Karim Khan) je ostao pri svom zahtjevu i izdao naloge za hapšenje, čime je izazvao bijes međunarodnih moćnika, posebno američke administracije, prenosi portal <a href="https://www.logicno.com/politika/icc-tuzitelj-karim-khan-je-ipak-bio-zrtva-trumpove-cionisticke-masovne-namjestaljke.html">Logično</a>.&nbsp;Godina 2025. donijela je Kanu nove izazove kada je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) potpisao uredbu o uvođenju ekonomskih sankcija i zabrani putovanja protiv njega, što je bio prvi put da su Sjedinjene Države na taj način kaznile zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda. Dva ključna tužioca koji su radili na istragama protiv Putina i Netanjahua, Brenda Holis (Brenda Hollis) i Endru Kejli (Andrew Cayley), podnijeli su ostavke zbog prijetnji američkim odmazdama. Kan se našao u potpunom okruženju – s jedne strane izraelski i američki pritisci, a s druge unutrašnje sudske intrige i optužbe koje su počele pristizati iz njegovog vlastitog ureda. Njegov položaj postajao je sve nestabilniji, a priče o njegovom neprimjerenom ponašanju počele su izlaziti u javnost.<h2>Optužbe za seksualno uznemiravanje&nbsp;</h2>Optužbe za seksualno uznemiravanje i prisilne seksualne odnose s djelatnicom Međunarodnog krivičnog suda pojavile su se u aprilu 2024. godine, u trenutku kada se pripremao podići optužnice protiv izraelskih čelnika. Prva istraga brzo je obustavljena jer djelatnica nije željela svjedočiti, no Guardian je u oktobru objavio da je Kan pokušao zataškati cijeli slučaj. U novembru 2024. pokrenuta je vanjska istraga, a u maju 2025. djelatnica je u The Wall Street Journalu iznijela detalje o prisilnim seksualnim odnosima. Kan je tada uzeo dobrovoljni dopust do završetka istrage, negirajući sve navode. U augustu 2025. pojavila se i druga žena koja ga je optužila za neprimjereno ponašanje, tvrdeći da ju je kao advokat pozivao u svoj dom, pokušavao ljubiti i dodirivati te nagovarati na spolne odnose.Unutrašnja istraga koju je proveo Ured za interne usluge zaključila je 9. marta 2026. godine da utvrđene činjenice ne potvrđuju Kanovu krivicu, no to nije bio kraj njegovih problema. Već 9. juna 2026. Međunarodni krivični sud suspendovao ga je s dužnosti i proslijedio slučaj Skupštini 125 država članica koje trebaju donijeti konačnu odluku o njegovoj sudbini. Francuski Le Mond (Le Monde) izvijestio je o dubokim podjelama između zapadnih zemalja i država Globalnog juga, pri čemu su afričke članice suda željele prihvatiti zaključke istrage, dok su evropske zemlje tražile strožije sankcije. Sjedinjene Države, iako nisu članice suda, izvršile su snažan pritisak tokom cijelog postupka. Britansko advokatsko udruženje dodatno ga je 19. juna 2026. privremeno suspendovalo iz advokatske profesije.U najnovijem razvoju situacije, bivši visoki zvaničnik Ujedinjenih nacija Ben Svonson (Ben Swanson), nekadašnji pomoćnik generalnog sekretara i zamjenik šefa Ureda za unutrašnji nadzor UN-a, podnio je četiri stručna mišljenja u kojima oštro kritikuje postupanje izvršnog tijela suda. Svonson u svojim analizama tvrdi da je Kan žrtva masovne namještaljke te izražava sumnju da će pravda biti zadovoljena s obzirom na sve što se dogodilo nakon objave izvještaja sudskog vijeća. Posebno ističe da je odluka biroa od 8. juna, kojom je tužilac suspendovan, odstupila od jednoglasnog zaključka tročlanog sudskog vijeća koje je u martu utvrdilo da činjenice iz istrage ne dokazuju prekršaj ili povredu dužnosti. Svonson optužuje biro da provodi aktivistički plan za uklanjanje tužioca pod svaku cijenu, ignorišući obilje protivdokaza i ne uzimajući u obzir mišljenje trojice međunarodnih sudija.Posebno je sporno to što je biro, prema Svonsonovom mišljenju, preoblikovao prirodu optužbe te umjesto seksualnog napada, kako je prvobitno prijavljeno, zaključio da je Kan imao neprimjereni sporazumni uredski odnos s podnositeljicom pritužbe. To je okarakterisano kao nova optužba koja se bitno razlikuje od predmeta istrage i koja nikada nije dokazana. Svonson je kritikovao biro zbog toga što je odlučio zanemariti sudsko vijeće i donijeti vlastitu procjenu vjerodostojnosti, ističući da biro nije postupio s istom pravnom suzdržanošću kao sudije te da je semantičkom gimnastikom iskoristio isti materijal koji je bio na raspolaganju sudijama kako bi omogućio procjenu vjerodostojnosti. Zaključio je da je nalaz biroa nesiguran i da ne bi trebao predstavljati valjanu osnovu za disciplinske mjere te da bi države članice trebale dati presudnu važnost jednoglasnom zaključku vijeća kada se sastanu 24. jula.<h2>Uskraćivanje prava</h2>Skupština država članica, koju čine diplomatski predstavnici 125 država članica suda, trebala bi glasati o Kanovoj sudbini u sjedištu UN-a u Njujorku (New Yorku) u petak, a Nizozemska je već najavila da će podržati njegovo uklanjanje. Palestinske organizacije za ljudska prava upozorile su da je disciplinski proces obilježen uskraćivanjem prava na pravičan postupak i politizacijom koja narušava nezavisnost suda te da je sveden na politički referendum vođen nacionalnim interesima pojedinih država. Bivši visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Žozep Borelj (Josep Borrell) također je optužio Sjedinjene Države i Izrael da su iskoristili optužbe protiv Kana&nbsp; kako bi neutralizirali sud iznutra, ističući da je izvršno tijelo suda promijenilo pravila glasanja s dvostepenog na jednostepeni sistem, čime je snizilo prag za njegovo uklanjanje. Kanova budućnost danas visi o koncu, a njegov slučaj postao je simbol dubokih geopolitičkih podjela koje razdiru međunarodno pravosuđe.

Video / Nesreća u Roterdamu: Više osoba povrijeđeno u sudaru tramvaja

Kina pozvala SAD da poštuje princip "jedne Kine" uoči očekivane posjete Si Đinpinga Vašingtonu

Bijela kuća i Izrael razmatraju mogući sastanak Trampa i Netanjahua

Tramp zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brodove SAD će rušiti mostove i elektrane

Nekada mjesto nacističke simbolike, danas službena policijska zgrada

Kuvajt ponovo u strahu: Zvuci projektila vratili bolna sjećanja na rat

Tramp cilja iransku tajnu duboko pod zemljom: Ovaj kompleks krije ono čega se svijet plaši

Haos u Roterdamu: Dva tramvaja se sudarila, povrijeđeno 15 osoba

Više od 13 milijardi dolara pod američkom kontrolom: Venecuela traži odgovore

Američki udar u Iranu izazvao rasprave: Analitičari tvrde da je pogođeno staro željezo

Lavrov i Rubio za istim stolom: Rat u Ukrajini glavna tema razgovora

Profesor američkog Univerziteta Braun: Poricanje genocida u Srebrenici je nemoguće

Kako izbjeći gužve na granicama: Ove evropske zemlje nisu obuhvaćene EES sistemom

Bizarna tragedija: Muškarac pao sa 12. sprata i usmrtio slučajnu prolaznicu

Otkriveno zašto su ruske luke pošteđene ukrajinskih napada, a rafinerije nisu

Tužilac Karim Kan koji je zatražio hapšenje Netanjahua suspendovan sa dužnosti

Globus

Video / Nesreća u Roterdamu: Više osoba povrijeđeno u sudaru tramvaja

Kina pozvala SAD da poštuje princip "jedne Kine" uoči očekivane posjete Si Đinpinga Vašingtonu

Bijela kuća i Izrael razmatraju mogući sastanak Trampa i Netanjahua

Tramp zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brodove SAD će rušiti mostove i elektrane

Nekada mjesto nacističke simbolike, danas službena policijska zgrada

Kuvajt ponovo u strahu: Zvuci projektila vratili bolna sjećanja na rat

Tramp cilja iransku tajnu duboko pod zemljom: Ovaj kompleks krije ono čega se svijet plaši

Haos u Roterdamu: Dva tramvaja se sudarila, povrijeđeno 15 osoba

Više od 13 milijardi dolara pod američkom kontrolom: Venecuela traži odgovore

Američki udar u Iranu izazvao rasprave: Analitičari tvrde da je pogođeno staro željezo

Lavrov i Rubio za istim stolom: Rat u Ukrajini glavna tema razgovora

Profesor američkog Univerziteta Braun: Poricanje genocida u Srebrenici je nemoguće

Kako izbjeći gužve na granicama: Ove evropske zemlje nisu obuhvaćene EES sistemom

Bizarna tragedija: Muškarac pao sa 12. sprata i usmrtio slučajnu prolaznicu

Otkriveno zašto su ruske luke pošteđene ukrajinskih napada, a rafinerije nisu

Tužilac Karim Kan koji je zatražio hapšenje Netanjahua suspendovan sa dužnosti