Jemenski Huti izveli su napad na dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru, čime je dodatno povećana opasnost od potpune blokade jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Takav razvoj događaja mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata.Vojni portparol Huta Yahya Saree u srijedu je izjavio da su mete napada bili tankeri "Encelia" i "Layla", navodeći da je razlog akcije "kršenje odluke o blokadi koju su izdale oružane snage".<h2>Upotreba dronova</h2>Napadi su izvedeni balističkim i krstarećim raketama, uz upotrebu dronova, a na oba broda izbili su požari. Prema riječima portparola, Huti su također prisilili "gotovo deset brodova da napuste svoje rute i vrate se".Saudijska novinska agencija (SPA), pozivajući se na zvanične izvore iz saudijske Opće uprave za transport, potvrdila je da je tanker "Encelia" pogođen. Istaknuto je da su svi članovi posade na sigurnom, dok se napad ocjenjuje kao teško kršenje međunarodnog prava i konvencija. Saudijske vlasti nisu iznijele više detalja o navodnom napadu na drugi tanker, "Layla".Britanska agencija za pomorsku trgovinu (UKMTO), koja prati plovidbu u tom području, također je potvrdila da je zaprimila izvještaj o napadu.- Kapetan tankera prijavio je udar nepoznatog projektila koji je izazvao požar na brodu, a s kojim se posada trenutno bori - saopćeno je iz UKMTO-a.<h2>"Oko za oko"</h2>Huti, poznati i kao Ansar Allah, 20. jula uveli su pomorsku blokadu Saudijskoj Arabiji. Tome je prethodila jedna od najtežih eskalacija sukoba u Jemenu u posljednje četiri godine, kada je jemenska vlada, uz podršku koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, bombardovala aerodrom u Sani kako bi spriječila slijetanje iranskog aviona.Iz ove grupe poručuju da je pomorski embargo uveden po principu "oko za oko", naglašavajući da narod ima pravo na blokadu odgovoriti blokadom. Huti optužuju saudijsko rukovodstvo za dvanaestogodišnju opsadu i pljačku jemenskih resursa, dok Rijad odbacuje te optužbe i tvrdi da ne provodi nikakvu opsadu nad stanovništvom Jemena.- Konačni cilj pomorske blokade koju provodi Ansar Allah je natjerati Rijad da ukine embargo na luke i aerodrome pod kontrolom Huta. Saudijci misle da ovakvim metodama ekonomskog gušenja mogu izazvati narodni ustanak protiv Huta - rekao je za Al Jazeeru novinar iz Sane Hussain al-Bukhaiti.Napad je izveden u izuzetno osjetljivom trenutku. Zbog američko-izraelskog rata protiv Irana, plovidba kroz Hormuški moreuz je obustavljena, pa je Saudijska Arabija pokušala preusmjeriti transport nafte alternativnim pravcima preko Crvenog mora i moreuza Bab al-Mandeb.<h2>Ozbiljna prijetnja</h2>Međutim, sada je i ta ruta pod ozbiljnom prijetnjom.Stručnjaci podsjećaju da su Huti već demonstrirali svoju moć kada su tokom rata u Gazi uspjeli blokirati pristup Crvenom moru za izraelske luke.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">The Saudi Oil Tanker that Yemen hit is on FIRE Yemeni Armed Forces: We assure the Saudi enemy that large-scale operations are underway. <a href="https://t.co/1vrHsZ9vTd">https://t.co/1vrHsZ9vTd</a> <a href="https://t.co/whDDXcQ6l9">pic.twitter.com/whDDXcQ6l9</a>&mdash; Ryan Rozbiani (@RyanRozbiani) <a href="https://x.com/RyanRozbiani/status/2080072330571649083?ref_src=twsrc%5Etfw">July 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rat je okončan prekidom vatre u oktobru 2025. godine, a posljedica blokade bilo je zatvaranje izraelske luke Eilat (Eilat).Bab al-Mandeb jedan je od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Budući da je Hormuški moreuz zatvoren od kraja februara, eventualna blokada Bab al-Mandeba mogla bi zaustaviti transport čak četvrtine svjetske opskrbe naftom i plinom, što bi moglo imati katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju.

Kapetan tankera prijavio je udar nepoznatog projektila koji je izazvao požar na brodu, a s kojim se posada trenutno bori, saopćeno je iz UKMTO-a

Huti zapalili saudijske tankere, prijeti blokada ključnog pomorskog prolaza i haos na tržištu

Njemačka od 1. augusta uvodi niz novih pravila koja će utjecati na svakodnevni život miliona stanovnika, uključujući veliki broj građana Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da u zemlji živi više od pola miliona ljudi porijeklom iz BiH.Nova pravila odnose se na različite oblasti – od porodičnog života i obrazovanja, preko saobraćaja i željezničkog prevoza, do korištenja solarne energije.<h2>Promjene za domaćinstva i porodice</h2>Za građane koji planiraju ugradnju solarnih panela ili fotonaponskih sistema važno je da će Njemačka od 1. augusta smanjiti otkupne cijene električne energije koja se predaje u mrežu. Smanjenje iznosi jedan posto i odnosi se isključivo na sisteme koji budu pušteni u rad nakon tog datuma.Za već registrovane solarne elektrane uslovi ostaju nepromijenjeni, a garantovane cijene važit će narednih 20 godina. Istovremeno, 2026. godina bit će posljednja u kojoj Njemačka nudi fiksne otkupne cijene za nove privatne solarne sisteme.Početkom školske 2026/2027. godine roditelji djece koja polaze u prvi razred osnovne škole dobit će zakonsko pravo na cjelodnevni boravak za svoju djecu. Škole će boravak organizovati pet radnih dana sedmično, u trajanju do osam sati dnevno, a korištenje neće biti obavezno – porodice same odlučuju.Njemačka planira postepeno proširiti ovo pravo, pa bi do školske 2029/2030. godine bilo dostupno svim učenicima od prvog do četvrtog razreda.<h2>Novosti za vozače i putnike</h2>Vozače u Njemačkoj od 3. do 9. augusta očekuje velika policijska akcija pod nazivom "Speedweek". Tokom sedam dana policija će intenzivnije kontrolisati brzinu na autoputevima, magistralnim cestama, ali i u blizini škola, bolnica i gradilišta. Za razliku od prethodnih godina, ovoga puta neće biti jednog centralnog dana kontrole – policija će nadzor pojačati tokom cijele sedmice.Njemačke željeznice od augusta mijenjaju i pravila programa lojalnosti BahnBonus. Broj bodova potreban za besplatnu kartu bit će smanjen, ali će istovremeno biti uveden novi sistem obračuna prema kojem broj bodova zavisi od termina rezervacije, popunjenosti voza i odabrane relacije. Putnici koji rezervišu ranije i putuju izvan perioda najvećih gužvi moći će ostvariti veće pogodnosti.Početkom augusta bit će otvorena i proširena dionica autoputa A3 u sjevernoj Bavarskoj. Nakon šest godina radova, dionica između Biebelrieda i Fürtha/Erlangena dobila je šest saobraćajnih traka, što bi trebalo doprinijeti smanjenju gužvi i bržem odvijanju saobraćaja, posebno tokom ljetne turističke sezone.

Nova pravila odnose se na različite oblasti

Njemačka uvodi niz novih pravila: Ovo se sprema i za bh. dijasporu

Američke obavještajne službe istražuju da li je Rusija pomogla Iranu u napadima dronovima na objekte Centralne obavještajne agencije (CIA) u zemljama Perzijskog zaljeva. Prema informacijama četiri izvora upoznata s američkim obavještajnim podacima, Moskva je navodno mogla Teheranu dostaviti podatke za gađanje ili naprednu tehnologiju za bespilotne letjelice.Izvori, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja nacionalne sigurnosti, naveli su da američke službe još nisu donijele konačan zaključak o mogućoj ulozi Rusije. Dodatna istraga pokrenuta je zbog preciznosti i efikasnosti napada, ali i ranije poznate ruske tehničke pomoći Iranu.<h2>Interni memorandum</h2>Reuters navodi da su američki zvaničnici ranije potvrdili kako je Rusija Iranu pružala podatke za gađanje i drugu pomoć u napadima na američke ciljeve u području Perzijskog zaljeva. Ipak, istraga o mogućoj ulozi Moskve u napadima na objekte CIA-e do sada nije bila javno objavljena.Prema ranijim izvještajima Reutersa i drugih medija, u martu su pogođena najmanje dva objekta CIA-e. Jedan se nalazio u sklopu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, dok je drugi bio smješten u istočnom Iraku. Dio izvora tvrdi da je pogođeno još nekoliko objekata, ali njihove lokacije nisu otkrivene.Jedan regionalni zvaničnik, koji je imao uvid u interni memorandum zapadne obavještajne službe, rekao je da dokument zaključuje kako je Rusija vjerovatno učestvovala u izboru ciljeva među objektima CIA-e u regiji. Nije navedeno koja je obavještajna služba izradila taj memorandum.<h2>Spominju se unaprijeđeni dronovi Shahed</h2>Dvojica zapadnih zvaničnika iz Perzijskog zaljeva, upoznata s obavještajnim izvještajima, izjavila su da analitičari vjeruju kako su u napadu na Rijad korištene dvije verzije iranskih dronova Shahed koje je unaprijedila Rusija.Prema njihovim navodima, jedan dron probio je slabiji dio vanjske konstrukcije američke ambasade, nakon čega je drugi prošao kroz otvor i eksplodirao. U napadu nije bilo poginulih niti povrijeđenih.Sumnje u moguću rusku pomoć dodatno su pojačane nakon prošlosedmičnog napada na američku zračnu bazu u Jordanu, kada su u iranskom raketnom napadu na vojni objekt poginula trojica američkih vojnika.Sagovornici Reutersa tvrde da je Rusija pomogla Iranu da unaprijedi sposobnosti dronova Shahed za preciznije pogađanje ciljeva. Jedan od izvora naveo je da je Teheranu isporučen satelitski navigacijski sistem Kometa-M za dronove Shahed-136, koji je, prema procjenama stručnjaka, precizniji i otporniji na elektronsko ometanje od sistema koje je Iran ranije razvijao.List The Wall Street Journal još je u martu objavio da je Rusija Iranu isporučila sistem Kometa-M, dok je Kremlj tada odbacio te navode i nazvao ih "lažnim vijestima".<h2>Lokacije objekata CIA-e strogo se čuvaju</h2>Objekti CIA-e u inostranstvu obuhvataju glavne urede Agencije u pojedinim državama, koji se tradicionalno nalaze u američkim ambasadama i poznati su kao stanice CIA-e. Osim toga, Agencija koristi i urede, sigurne kuće, logističke centre i druge lokacije namijenjene obavještajnim i operativnim aktivnostima, čije se lokacije strogo čuvaju.Izvori nisu željeli otkriti tačan broj pogođenih objekata. Jedan je naveo da ih je bilo "više od jednog, ali manje od deset", dok je drugi rekao da je pogođeno nekoliko lokacija.Američki analitičari, prema navodima Reutersovih izvora, istražuju i mogućnost da je Iran u napadu na američku ambasadu koristio ruske podatke za navođenje. Istovremeno, dio stručnjaka upozorava da je moguće da je sama ambasada bila meta, dok je stanica CIA-e pogođena slučajno.Prema riječima izvora, pojedini analitičari smatraju da bi malo koja država osim Rusije imala kapacitete i interes da pribavi tako osjetljive podatke i iskoristi ih protiv Sjedinjenih Američkih Država.Bivši šef jedne stanice CIA-e i nekadašnji operativac Daniel Hoffman izjavio je da ga ne bi iznenadilo da Moskva pomaže Teheranu u napadima na objekte CIA-e, ukazujući na blisko strateško partnerstvo dvije zemlje.Kako je rekao, Rusija i Iran dijele interes da smanje ili potpuno uklone američki utjecaj u područjima koja smatraju svojim zonama utjecaja.

Moskva je navodno mogla Teheranu dostaviti podatke za gađanje ili naprednu tehnologiju za bespilotne letjelice

Iran pogodio objekte CIA-e: Amerikanci istražuju ulogu Rusije


Centralna komanda američkih oružanih snaga (CENTCOM) u srijedu je odbacila tvrdnje Irana o kontroli nad Hormuškim moreuzom, navodeći da taj strateški plovni put ostaje otvoren za međunarodni saobraćaj.- Iran ne kontroliše Hormuški moreuz - saopćio je CENTCOM na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u, ocijenivši nedavne tvrdnje Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) netačnim.Američka komanda navela je da su njihove snage od početka maja pomogle prolazak više od 900 brodova kroz ovaj moreuz.Dodali su da su američke snage preusmjerile devet komercijalnih brodova i onesposobile jedan tokom provođenja pomorske blokade protiv Irana.Sjedinjene Američke Države od prošle sedmice izvode niz napada širom Irana, dok je Teheran uzvratio napadima na objekte i baze za koje tvrdi da ih američka vojska koristi u više zemalja regiona.Razmjena napada nastavljena je uprkos okviru sporazuma koji su SAD i Iran potpisali u junu uz posredovanje Pakistana, s ciljem okončanja rata započetog u februaru i otvaranja puta ka trajnom mirovnom dogovoru.Hormuški moreuz, kroz koji prolazi približno petina svjetske pomorske trgovine naftom, postao je središte rastućih tenzija nakon izbijanja rata između Irana i SAD-a u februaru te kasnijih sporova oko plovidbe tim strateški važnim plovnim putem.

Američka Centralna komanda saopćila da su njihove snage od početka maja pomogle prolazak više od 900 brodova kroz strateški plovni put

SAD odbacile tvrdnje Irana o kontroli nad Hormuškim moreuzom

Predsjednik Donald Tramp u srijedu se našalio na račun moguće nove predsjedničke kandidature, iako Ustav Sjedinjenih Američkih Država ne dozvoljava da neko bude izabran za predsjednika više od dva puta.- Hvala vam svima. Ovo je posebno mjesto i ovdje sam da najavim svoju kandidaturu — samo se šalim - rekao je Tramp, izazvavši smijeh publike tokom događaja u saveznoj državi Georgia.Njegove izjave odnosile su se na predsjedničke izbore 2028. godine, na kojima ne bi imao pravo ponovne kandidature.22. amandman na Ustav SAD-a propisuje da nijedna osoba ne može biti izabrana za predsjednika više od dva puta.Tramp trenutno obavlja svoj drugi predsjednički mandat.

Njegove izjave odnosile su se na predsjedničke izbore 2028. godine, na kojima ne bi imao pravo ponovne kandidature

Tramp se našalio o kandidaturi za predsjedničke izbore 2028.

Sjedinjene Američke Države (SAD) obavijestile su Izrael da u narednim danima planiraju značajno pojačati vojne napade na Iran, a u ovoj fazi operacije prvi put bi mogli biti korišteni i teški bombarderi.Prema navodima izraelskog javnog emitera Kan, glavna meta novih napada trebala bi biti nuklearna lokacija "Pickaxe Mountain" u blizini grada Qoma.Ovakav razvoj događaja uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp proteklih dana u više navrata javno zaprijetio da će navedeno područje biti pogođeno "prilično brzo".Bliska vojna i sigurnosna saradnja između Vašingtona i Jerusalema usmjerena je na pripremu Izraela za mogući odgovor Teherana, koji bi na američke napade mogao uzvratiti velikim raketnim udarima na izraelsku teritoriju.Zbog najnovijih informacija i upozorenja iz SAD-a, izraelske odbrambene snage i sigurnosne službe večeras su podigle nivo pripravnosti na najviši stepen, prenosi Kan.

Izraelske odbrambene snage i sigurnosne službe večeras su podigle nivo pripravnosti na najviši stepen

SAD obavijestile Izrael o novim žestokim udarima na Iran: Prvi put će upotrijebiti i teške bombardere

Ruski predsjednik Vladimir Putin više ne razmatra mogućnost da Ukrajina u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati dio okupiranih teritorija, piše Bloomberg.Kako navodi ovaj medij, pozivajući se na izvore bliske Kremlju, nakon neuspjelog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom na Aljasci došlo je do nagle promjene Putinovog stava. Prema njihovim tvrdnjama, ruski predsjednik zaključio je da razgovori nisu donijeli rezultate kojima se nadao.Izvori navode da Putin od predsjednika SAD-a nije uspio dobiti nikakve ustupke u vezi s Ukrajinom, zbog čega je navodno promijenio pristup i odustao od teritorijalnih "ustupaka" o kojima je ranije bio spreman razgovarati s Vašingtonom i Kijevom.- Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje je odlučan da vojnom silom preuzme potpunu kontrolu nad istočnom ukrajinskom regijom Donjeck, a područja u pograničnim dijelovima Sumske i Harkovske oblasti zadržat će kao tampon-zone - naveli su anonimni izvori iz Kremlja.Prema istim izvorima, Putin je zauzeo tvrđi stav nakon intenziviranja ukrajinskih udara na ciljeve duboko unutar Rusije, uključujući i Moskvu. Tvrdi se da su ti napadi izazvali ozbiljne probleme u snabdijevanju gorivom.Bloomberg navodi i da je dodatni razlog promjene stava činjenica da je Tramp na kraju podržao novi zakon o "razornim sankcijama" protiv Rusije, koji je predložio senator Lindzi Grejem. Tim zakonom predviđene su carine do 100 posto za pet najvećih kupaca ruske nafte i plina.Uprkos tome, Putin, prema navodima izvora, i dalje ne žuri za pregovarački sto.- Rusija je spremna vratiti se pregovorima tek nakon što Putin ostvari cilj preuzimanja Donjecke oblasti - tvrde izvori bliski Kremlju.U međuvremenu, ukrajinske odbrambene snage pripremaju se za različite scenarije na pravcu Černihiv – Kijev.

Izvori navode da Putin od predsjednika SAD-a nije uspio dobiti nikakve ustupke u vezi s Ukrajinom, zbog čega je navodno promijenio pristup

Propali sastanak s Trampom promijenio Putinov stav: Više ne želi razgovarati o povlačenju iz okupiranih dijelova Ukrajine

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da je razgovarao s posebnim izaslanicima Sjedinjenih Američkih Država Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom o intenziviranju diplomatskih napora s ciljem okončanja rata.U objavi na Telegramu, Zelenski je naveo da su razgovori bili usmjereni na načine kako aktivirati diplomatiju i približiti mir, ne precizirajući da li je razgovor održan telefonom ili uživo.- Upravo sam razgovarao s predstavnicima predsjednika Trampa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom. Dobar i važan razgovor o tome kako pojačati diplomatiju i približiti mir - rekao je Zelenski.Ukrajinski predsjednik je naveo da su se strane dogovorile da ostanu u bliskom kontaktu i nastave rad na razmatranim pitanjima, ali nije iznio više detalja.Također je zahvalio Vitkofu i Kušneru na njihovim ličnim naporima u cilju postizanja mira, kao i predsjedniku Trampu i američkom narodu na kontinuiranoj podršci Ukrajini.Ranije u srijedu, Zelenski se u Kijevu sastao s američkim ambasadorom pri NATO-u Metjuom Vitakerom, s kojim je razgovarao o dozvolama za proizvodnju projektila za sisteme protuzračne odbrane Patriot i predloženom bilateralnom sporazumu o proizvodnji dronova.

Naveo je da su se strane dogovorile da ostanu u bliskom kontaktu i nastave rad na razmatranim pitanjima

Zelenski razgovarao s Trampovim izaslanicima o mirovnim naporima


Iran je u srijedu upozorio da će svaki napad na njegovu infrastrukturu izazvati snažan i odlučan odgovor, poručivši da će zemlje koje budu podržavale takve napade također biti smatrane legitimnim metama.Ministar vanjskih poslova Abas Aragči u objavi na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u upozorio je da se iranska odbrambena doktrina zasniva na principu “oko za oko“.- Naša odbrambena doktrina je jasna, oko za oko - napisao je Aragči.- Svaka agresija na Iran, uključujući i našu infrastrukturu, primorat će nas na snažan i odlučan odgovor - poručio je.Dodao je da će oni koji doprinesu takvoj agresiji, bez obzira na vrstu podrške, također biti smatrani legitimnim metama.

Tramp zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brodove SAD će rušiti mostove i elektrane

Ove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio da će Vašington napasti iransku infrastrukturu ukoliko Teheran napadne komercijalne brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz.Tramp je rekao da će SAD gađati iranske mostove ili elektrane kao odgovor na svaki iranski raketni, napad dronom ili drugi napad na komercijalnu plovidbu tim strateški važnim plovnim putem.

Iran odgovorio na Trampove prijetnje: Ako Teheran ne bude mogao prodavati naftu, niko u regiji neće moći



Ranije je predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf upozorio da nijedna zemlja u regiji neće moći prodavati naftu ako to bude onemogućeno Iranu, dodajući da se stanje u Hormuškom moreuzu neće vratiti na ono prije rata i da sigurnost u regiji zavisi od odsustva američkih snaga.Razmjena oštrih poruka odražava rastuće tenzije oko Hormuškog moreuza nakon izbijanja rata između Irana i SAD-a te nastavak sporova o plovidbi i sigurnosnim aranžmanima u tom strateški važnom plovnom putu.

Ministar vanjskih poslova poručio da će države koje podrže takve napade također biti smatrane legitimnim metama

Iran upozorio: "Svaki napad na našu infrastrukturu izazvat će snažan i odlučan odgovor"

Ruska Državna duma usvojila je zakon kojim se većem broju zatvorenika omogućava odlazak na ratište u Ukrajini, u trenutku kada Moskva, prema dostupnim izvještajima, ne uspijeva ispuniti planove za novačenje uprkos sve većim novčanim bonusima.Novi propis sada obuhvata i osuđenike za organizirani kriminal ili odavanje državnih tajni, piše <a href="https://www.kyivpost.com/post/80852">Kyiv Post</a>.<h2>Proširen spisak krivičnih djela</h2>Prema novim pravilima, osobe koje služe kaznu za djela poput trgovine ljudima, krijumčarenja nuklearnog materijala ili nepravilnog rukovanja državnim tajnama sada se mogu prijaviti za vojnu službu.Zauzvrat im se obećava brisanje krivične evidencije. Vlada je prijedlog zakona podnijela 17. jula, a usvojen je u srijedu, 22. jula.Ruski medij RBC objavio je spisak krivičnih djela čiji počinioci sada imaju mogućnost odlaska u rat. Među njima su krijumčarenje gotovine, narkotika, oružja i nuklearnih materijala, razbojništvo u okviru organiziranog kriminala, organiziranje kriminalne grupe, sigurnosni propusti poput ilegalnog ulaska u zaštićene objekte i kršenja sigurnosnih pravila u energetskim postrojenjima, gubitak dokumenata s državnim tajnama, organiziranje ilegalnih migracija te krađa nuklearnih materijala.<h2>Posebne jedinice za osuđenike</h2>Zamjenik ruskog ministra odbrane Viktor Goremikin rekao je zastupnicima da će osuđenici služiti u "posebnim jedinicama" te da će biti odvojeni od profesionalnih vojnika koji nemaju krivični dosje.Goremikin je dodao da će ovaj zakon "povećati broj potencijalnih kandidata za vojnu službu".Ova mjera dolazi nakon što je istraga ruskog portala Verstka iz decembra 2025. godine, provedena na osnovu sudskih spisa, otkrila da su ruski vojnici nakon povratka iz Ukrajine ubili najmanje 551 osobu unutar Rusije.Više od polovine žrtava, njih 163, ubili su bivši zatvorenici pušteni iz zatvora radi učešća u ratu.<h2>Problem s popunjavanjem redova</h2>Ukrajinski obavještajni izvori navode da je zakon donesen jer Rusija ne uspijeva prikupiti dovoljan broj vojnika kako bi nadoknadila gubitke.Ukrajinska vanjska obavještajna služba (SZRU) objavila je 14. jula da Rusija vjerovatno neće ostvariti cilj od 409.000 novaka u 2026. godini.Do jula je potpisano 195.000 ugovora, dok je plan za taj period iznosio 204.500.SZRU također navodi da je Rusija samo u 2026. godini vjerovatno izgubila 196.700 vojnika, od čega se oko 115.300 odnosi na nepovratne gubitke, 80.400 na ranjene i oko 1.000 na zarobljene.Ovi podaci objavljeni su nakon vijesti o padu stope novačenja širom zemlje, dok kasniji izvještaji navode da je Rusija popunila tek četvrtinu planiranog ljudstva za svoje nove Snage bespilotnih sistema.Jedan ukrajinski zvaničnik izjavio je 18. jula da Moskva na jesen planira mobilizirati 500.000 ljudi, što se poklapa s ranijim procjenama jednog ruskog zastupnika da bi taj proces mogao početi nakon izbora za Državnu dumu u septembru.

Ruska Državna duma usvojila je zakon kojim se većem broju zatvorenika omogućava odlazak na ratište u Ukrajini

Rusiji ponestaje vojnika: U rat sada šalje i najteže kriminalce

Italijanske vlasti zaplijenile su više od 770 kilograma kokaina u luci Vado Ligure na sjeverozapadu Italije. Droga je bila skrivena među paletama banana u rashladnom kontejneru koji je stigao iz Ekvadora.

Akciju su proveli pripadnici Guardia di Finanza iz Savone, zajedno s kolegama iz ekonomsko-finansijske policije u Genovi i službenicima italijanske carinske agencije. Riječ je o jednoj od najvećih zapljena droge u toj luci posljednjih godina.<h2>Kokain pronađen među bananama</h2>Prema navodima italijanske finansijske policije, u kontejneru je pronađeno oko 650 paketa s više od 770 kilograma kokaina. Preliminarni testovi pokazali su da je riječ o kokainu visoke čistoće.Droga je bila vješto skrivena među desetinama paleta banana u kontejneru koji je stigao iz jedne od glavnih luka u Ekvadoru.Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedozi objavio je da je zaplijenjeno gotovo 800 kilograma kokaina i zahvalio policiji na provedenoj akciji.<h2>Vrijednost oko 250 miliona eura</h2>Procjenjuje se da bi droga, da je završila na ulici, kriminalnim grupama donijela oko 250 miliona eura.Italijanske vlasti navode da je operacija dio pojačanih kontrola trgovačkih ruta između Južne Amerike i luke Vado Ligure, koja je sve važnije evropsko trgovačko čvorište, ali i moguća meta međunarodnih krijumčara droge.Prema italijanskim medijima, ovo je još jedna velika zapljena u istoj luci u kratkom periodu. U manje od mjesec dana tamo je zaplijenjeno više od tone kokaina.<h2>Na paketima bila zastava Srbije</h2>Na paketima je bila oznaka sa zastavom Srbije, ali italijanske vlasti nisu objavile znači li to povezanost s kriminalnim grupama iz Srbije. Nije objavljeno ni da su u akciji uhapšeni državljani Srbije.Istraga o porijeklu droge i osobama koje stoje iza pošiljke se nastavlja.

Droga je bila skrivena među paletama banana u rashladnom kontejneru koji je stigao iz Ekvadora

U Italiji zaplijenjeno 770 kilograma kokaina: Na paketima bila zastava Srbije



Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamad Bager Galibaf izjavio je u srijedu da se stanje u Hormuškom moreuzu neće vratiti na ono prije rata, upozorivši da nijedna zemlja u regiji neće moći prodavati naftu ukoliko Iranu to bude onemogućeno.U objavi na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u, Galibaf je rekao da je sukob prerastao u situaciju “sve ili ništa“.- U regiji u kojoj mi ne možemo prodavati naftu, niko neće prodavati naftu - upozorio je.Galibaf je također poručio da, ukoliko sigurnost Irana ne bude zagarantirana, nijedna infrastruktura neće ostati sigurna.Dodao je da sigurnost u Hormuškom moreuzu zavisi od odsustva američkih snaga, navodeći da je Iran više puta isticao kako se uslovi u tom strateškom plovnom putu neće vratiti na stanje koje je postojalo prije rata.Ove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će bombardirati iranski most ili elektranu svaki put kada Teheran napadne komercijalni brod u Hormuškom moreuzu.Iran je više puta isticao da će komercijalni pomorski saobraćaj kroz moreuz ostati siguran ukoliko brodovi budu koordinirali kretanje s Teheranom u skladu s novim pomorskim aranžmanima, istovremeno upozoravajući da će nastaviti provoditi kontrolu nad tim plovnim putem u okviru onoga što opisuje kao zaštitu svoje dugoročne sigurnosti.Hormuški moreuz, kroz koji prolazi približno petina svjetske pomorske trgovine naftom, postao je središte napetosti nakon izbijanja rata između Irana i SAD-a u februaru i kasnijih sporova oko plovidbe tim strateški važnim plovnim putem.

Predsjednik iranskog parlamenta poručio da se stanje u Hormuškom moreuzu neće vratiti na predratno i upozorio na važnost sigurnosti infrastrukture

Američki sudija u srijedu je zakazao početak suđenja zarobljenom predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru i njegovoj supruzi Siliji Flores za 1. juni 2027. godine.Američki okružni sudija Alvin Helerstin saopćio je datum tokom trećeg pojavljivanja para pred sudom nakon što su ih američke specijalne snage u januaru zarobile u Karakasu, objavio je “New York Post“.Maduro i Flores posljednji put su se pred sudom pojavili u martu, kada su njihovi advokati zatražili odbacivanje slučaja nakon što su američke sankcije onemogućile Venezueli da plati njihove pravne troškove.Advokati su kasnije povukli zahtjev nakon što je Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC) omogućio paru da koristi venecuelanska sredstva za svoju odbranu.Američke vlasti prebacile su Madura (63) i Flores (69) u SAD nakon vojne operacije u Venezueli u januaru. Suočavaju se s optužbama, uključujući narko-terorizam i trgovinu drogom, pri čemu tužilaštvo tvrdi da su sarađivali s narko-kartelima u prebacivanju hiljada tona kokaina u SAD.- Nisam kriv. Nisam počinio krivično djelo. Ja sam čestit čovjek. I dalje sam predsjednik svoje zemlje - rekao je Maduro tokom prvog izlaska pred sud u januaru.Maduro i Flores od hapšenja se nalaze bez mogućnosti kaucije u pritvorskom centru Metropolitan u Bruklinu.

Maduro i njegova supruga Silija Flores suočavaju se s optužbama za narko-terorizam, trgovinu drogom i oružjem

Suđenje Nikolasu Maduru zakazano za 1. juni 2027. godine u SAD-u

Broj preminulih od epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi premašio je 1.000, saopćile su u srijedu zdravstvene vlasti.Podaci Ministarstva zdravstva Demokratske Republike Kongo pokazuju da je od proglašenja epidemije 15. maja potvrđeno 2.473 slučaja zaraze, uključujući 999 smrtnih slučajeva.Oko 737 pacijenata bilo je u izolaciji ili hospitalizirano do 20. jula, dok se 482 osobe oporavile.Virus je zahvatio pet provincija, uključujući Haut-Uele, Ituri, Sjeverni Kivu, Južni Kivu i Tshopo.U međuvremenu, Uganda je zabilježila 20 potvrđenih slučajeva, uključujući dvije smrti, čime je ukupan broj preminulih u dvije zemlje dostigao 1.001.<h2>Teško pogođena djeca</h2>Epidemija je posebno teško pogodila djecu, saopćila je organizacija Save the Children.Prema podacima vlade koje je u srijedu citirala ova međunarodna humanitarna organizacija, potvrđeno je da je 476 djece zaraženo virusom, dok je više od 189 djece preminulo od početka epidemije.Organizacija je navela da je za djecu koja su već raseljena zbog sukoba u Kongu epidemija stvorila novu krizu, ostavljajući mnoge od njih u strahu, tjeskobi i beznađu.- Djeca u Ituriju nose ogroman emocionalni teret. Mnogi su svjedočili nasilju, izgubili voljene osobe zbog epidemije ebole ili prošli kroz ponovljena raseljavanja - rekao je Babu Rukengeza, koordinator odgovora organizacije Save the Children na epidemiju ebole u Kongu.<h2>Apel za pomoć</h2>Generalni direktor Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (Africa CDC) Žan Kaseja ponovio je u utorak apel afričkim liderima i međunarodnim partnerima da osiguraju najmanje 1,4 milijarde dolara za jačanje odgovora na epidemiju na kontinentu.Obraćajući se na sjednici Skupštine Afričke unije u glavnom gradu Gane, Akri, Kaseja je rekao da je budžet za odgovor na epidemiju ebole povećan u odnosu na početnu procjenu od 518 miliona dolara zbog pogoršanja situacije.Grupa Afričke razvojne banke ove sedmice objavila je da će osigurati grant od 13 miliona dolara za podršku odgovoru na epidemiju i jačanje preventivnih mjera u Demokratskoj Republici Kongo, Južnom Sudanu i Ugandi.

Organizacija Save the Children upozorava da je među preminulima više od 180 djece

Broj žrtava ebole u DR Kongu i Ugandi premašio 1.000

Američki predsjednik Donald Tramp i ministar odbrane Pit Hegset prisustvovali su dostojanstvenom prijenosu posmrtnih ostataka u zračnoj bazi Dover u saveznoj državi Delaware, odajući počast američkim vojnicima koji su posljednjih dana poginuli na Bliskom istoku tokom aktuelnog rata s Iranom.Donald Tramp salutirao je dok su pripadnici vojske iz zrakoplova iznosili četiri kovčega s posmrtnim ostacima prekrivena američkom zastavom. Ovo je bio treći prijenos posmrtnih ostataka kojem je Tramp prisustvovao otkako je u februaru pokrenut rat s Iranom.Poginuli pripadnici američke vojske su:- poručnik Tajler Džejms Fihan (25) s Havaja- vojnikinja Izabela Gonzales (19) iz Teksasa- narednik Anđel Rampersad (28) iz Njujorka- narednik Majkl Emanuel Svinton (30) iz Sjeverne Karoline<h2>Tramp se obratio prije odlaska u Dover</h2>Bijela kuća saopćila je da se predsjednik sastao sa svakom od porodica poginulih vojnika.- Idemo u Dover. Neki od vas idu s nama kako bismo odali počast našim herojima, a oni to zaista jesu, veliki heroji. Rekli su, i svi su to vrlo jasno rekli: 'Ne možemo dopustiti, ne smijemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje' - rekao je Donald Tramp novinarima prije odlaska na događaj.- Zato ćemo im odati počast. I to je jedna od najtežih stvari koje treba učiniti. Za mene je to jedna od najtežih stvari koje predsjednik mora učiniti. Ali mora se učiniti - dodao je.Na pitanje šta bi poručio porodicama poginulih vojnika, Tramp je odgovorio: "Samo ću im reći da ih volimo. Volimo njihovu djecu."<h2>Od 7. jula povrijeđeno 100 američkih vojnika</h2>Tajler Fihan, Izabela Gonzales i Anđel Rampersad poginuli su u petak kada je iranski projektil pogodio njihovu spavaonicu u zračnoj bazi Muvafak Salti u Jordanu. Sve troje služili su u brigadama protuzračne odbrane američke kopnene vojske.

Četvrta žrtva, narednik Majkl Emanuel Svinton (30), poginuo je u nedjelju u odvojenom incidentu u Erbilu u Iraku tokom kontrolirane detonacije napadačkog drona.Pentagon je u ponedjeljak objavio da je od 7. jula povrijeđeno 100 pripadnika američkih oružanih snaga, a njih 96 posto se u međuvremenu vratilo na dužnost.<h2>Uobičajeno prisustvo visokih zvaničnika</h2>Donald Tramp najavio je novinarima da će administracija objaviti rezultate istrage o napadima u Jordanu.Dostojanstveni prijenos posmrtnih ostataka označava postupak vraćanja poginulog američkog vojnika iz inozemnog područja sukoba nazad u Sjedinjene Američke Države.Posmrtni ostaci prevoze se u kovčezima prekrivenim američkom zastavom, a ne u klasičnim lijesovima, te ih nose pripadnici vojske. Uobičajeno je da događaju prisustvuje predsjednik ili drugi visoki zvaničnici administracije.

Ovo je bio treći prijenos posmrtnih ostataka kojem je Tramp prisustvovao otkako je u februaru pokrenut rat s Iranom

Tramp dočekao posmrtne ostatke vojnika: 

Video / Tramp dočekao posmrtne ostatke vojnika: "Jedna od najtežih stvari za predsjednika"


Bugarska je odobrila korištenje zračne baze "Bezmer" za američke avione-cisterne, uprkos ranijem upozorenju Irana da bi takav potez predstavljao saučesništvo u ratnim zločinima.Narodna skupština Bugarske dala je saglasnost da američki avioni-cisterne budu raspoređeni u zračnoj bazi Bezmer. Opozicione stranke bile su protiv te odluke ili su odbile glasati, prenose lokalni mediji.Podsjetimo, zvanični predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmail Baghaei rekao je da Teheran raspoređivanje američkih aviona u bazi Bezmer smatra saučesništvom u agresiji i ratnim zločinima.

Huti zapalili saudijske tankere, prijeti blokada ključnog pomorskog prolaza i haos na tržištu

Njemačka uvodi niz novih pravila: Ovo se sprema i za bh. dijasporu

Iran pogodio objekte CIA-e: Amerikanci istražuju ulogu Rusije

SAD odbacile tvrdnje Irana o kontroli nad Hormuškim moreuzom

Tramp se našalio o kandidaturi za predsjedničke izbore 2028.

SAD obavijestile Izrael o novim žestokim udarima na Iran: Prvi put će upotrijebiti i teške bombardere

Propali sastanak s Trampom promijenio Putinov stav: Više ne želi razgovarati o povlačenju iz okupiranih dijelova Ukrajine

Zelenski razgovarao s Trampovim izaslanicima o mirovnim naporima

Iran upozorio: "Svaki napad na našu infrastrukturu izazvat će snažan i odlučan odgovor"

Rusiji ponestaje vojnika: U rat sada šalje i najteže kriminalce

U Italiji zaplijenjeno 770 kilograma kokaina: Na paketima bila zastava Srbije

Iran odgovorio na Trampove prijetnje: Ako Teheran ne bude mogao prodavati naftu, niko u regiji neće moći

Suđenje Nikolasu Maduru zakazano za 1. juni 2027. godine u SAD-u

Broj žrtava ebole u DR Kongu i Ugandi premašio 1.000

Video / Tramp dočekao posmrtne ostatke vojnika: "Jedna od najtežih stvari za predsjednika"

Prijeti li rat i Balkanu: Ova zemlja oglušila se na zahtjev Irana

Globus

Huti zapalili saudijske tankere, prijeti blokada ključnog pomorskog prolaza i haos na tržištu

Njemačka uvodi niz novih pravila: Ovo se sprema i za bh. dijasporu

Iran pogodio objekte CIA-e: Amerikanci istražuju ulogu Rusije

SAD odbacile tvrdnje Irana o kontroli nad Hormuškim moreuzom

Tramp se našalio o kandidaturi za predsjedničke izbore 2028.

SAD obavijestile Izrael o novim žestokim udarima na Iran: Prvi put će upotrijebiti i teške bombardere

Propali sastanak s Trampom promijenio Putinov stav: Više ne želi razgovarati o povlačenju iz okupiranih dijelova Ukrajine

Zelenski razgovarao s Trampovim izaslanicima o mirovnim naporima

Iran upozorio: "Svaki napad na našu infrastrukturu izazvat će snažan i odlučan odgovor"

Rusiji ponestaje vojnika: U rat sada šalje i najteže kriminalce

U Italiji zaplijenjeno 770 kilograma kokaina: Na paketima bila zastava Srbije

Iran odgovorio na Trampove prijetnje: Ako Teheran ne bude mogao prodavati naftu, niko u regiji neće moći

Suđenje Nikolasu Maduru zakazano za 1. juni 2027. godine u SAD-u

Broj žrtava ebole u DR Kongu i Ugandi premašio 1.000

Video / Tramp dočekao posmrtne ostatke vojnika: "Jedna od najtežih stvari za predsjednika"

Prijeti li rat i Balkanu: Ova zemlja oglušila se na zahtjev Irana