Dok se zdravstveni sistemi u Africi bore s novim talasom ebole, a u svijetu se pojavljuju slučajevi hantavirusa, stručnjaci upozoravaju da je globalna spremnost za epidemije na zabrinjavajuće niskom nivou.Istovremeno širenje dvije opasne zarazne bolesti, uz finansijske i političke probleme u globalnom zdravstvenom sistemu, ponovo otvara pitanje: da li je svijet spreman za novu pandemiju?<h2>Ebola ponovo odnosi živote</h2>Novi talas ebole, uzrokovan sojem Bundibugyo, već je odnio više od 130 života, uz oko 250 sumnjivih slučajeva.Dodatni problem predstavljaju:- slaba sigurnosna situacija u pogođenim regijama,- otežano praćenje kontakata,- nedostatak odobrene vakcine za ovaj soj.Sve to značajno otežava kontrolu širenja bolesti.<h2>Hantavirus se pojavio u više slučajeva</h2>Istovremeno je zabilježeno nekoliko slučajeva hantavirusa, uključujući i smrtne ishode.Analize pokazuju da je riječ o virusu Anda, koji u određenim uslovima može imati potencijal prenosa među ljudima.Pojava slučajeva na različitim lokacijama dodatno pojačava zabrinutost stručnjaka.<h2>Globalni zdravstveni sistem pod pritiskom</h2>Stručnjaci upozoravaju da je jedan od najvećih problema slabljenje međunarodne zdravstvene koordinacije.Svjetska zdravstvena organizacija WHO suočava se s finansijskim poteškoćama nakon smanjenja budžeta i povlačenja ključnih donatora.To je dovelo do:- smanjenja programa nadzora bolesti,- sporijeg reagovanja na epidemije,- slabije globalne pripravnosti.<h2>Povratak problema iz pandemije COVID-19</h2>Iako je pandemija COVID-19 ostavila važne lekcije, stručnjaci upozoravaju da se mnoge od njih nisu primijenile u praksi.Problem dodatno pogoršavaju:- politička neslaganja oko globalnog pandemijskog sporazuma,- dezinformacije i nepovjerenje u nauku,- ekonomska kriza i sukobi u svijetu.Sve to utiče na smanjenje ulaganja u javno zdravstvo.<h2>“Savršena oluja” za nove epidemije</h2>Kombinacija novih epidemija, slabijeg finansiranja i globalne nestabilnosti stvara uslove koje stručnjaci opisuju kao “savršen spoj rizika”.To može značiti:brže širenje zaraza,sporiji odgovor sistema,veću opasnost od regionalnih ili globalnih kriza.<h2>Ključno pitanje: jesmo li spremni?</h2>Uprkos upozorenjima, stručnjaci naglašavaju da je glavno pitanje ostalo isto&nbsp; da li je svijet zaista naučio lekcije iz prethodnih kriza ili se ponovo približava istom scenariju.

Dvostruka epidemija i slabljenje globalnog sistema podižu strah od nove pandemije

Ebola i hantavirus istovremeno: Prijeti li svijetu nova zdravstvena kriza?

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je nakon sastanka s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Pekingu da odnosi Rusije i Kine dostižu nove visine, ističući da dvije zemlje predstavljaju model saradnje velikih sila i zajednički se protive hegemoniji i unilateralizmu. „Upravo sam imao detaljne, prijateljske i plodonosne razgovore s predsjednikom Putinom. Predsjednik Putin već 25. put posjećuje Kinu. To samo po sebi svjedoči o visokom nivou i visokom karakteru kinesko-ruskih odnosa”, rekao je Si Đinping u izjavi za medije, prenosi agencija RIA Novosti<h2>Nove visine</h2>Si Đinping je kazao da odnosi između Kine i Rusije dostižu nove visine.„Naši odnosi dostižu nove visine i s pravom se smatraju modelom odnosa između dvije velike sile”, istakao je Si Đinping.Kineski predsjednik ocijenio je da Rusija i Kina daju značajan doprinos zaštiti međunarodne pravde.„Naše zemlje... čvrsto su vođene duhom međusobnog poštovanja, jednakosti, pravednosti i pravde, i obostrano korisne saradnje, daju značajan doprinos očuvanju međunarodne pravde i izgradnji novog tipa međunarodnih odnosa”, rekao je Si Đinping.Prema njegovim riječima, Rusija i Kina predstavljaju model za odnose između dvije velike sile i moraju biti strateško uporište jedna drugoj.„Dvije strane treba da prate trend modernog doba ka miru, razvoju, saradnji i obostranoj koristi i da teže kvalitetnijem razvoju odnosa između Kine i Rusije... da jačaju visokokvalitetne političke interakcije i da budu strateško uporište jedna za drugu”, kazao je Si Đinping, prenosi Kineska centralna televizija.On je pozvao na jačanje političkog povjerenja između Moskve i Pekinga, kao i na otvaranje novih horizonata u razvoju odnosa između dvije zemlje.Uprkos teškim spoljnim uslovima, trgovinski promet između Rusije i Kine povećan je za 20 odsto od početka godine i premašio je 200 milijardi dolara treću godinu zaredom, kazao je Si Đinping.Dodao je da su se Rusija i Kina godinama pridržavale principa nesvrstavanja i nenapadanja trećih strana.Si Đinping rekao je i da će Rusija i Kina odlučno braniti autoritet Ujedinjenih nacija i da će se suprotstaviti bilo kakvim manifestacijama hegemonije.„Kina i Rusija će odlučno pokazati osjećaj dužnosti kao odgovorne svjetske sile, podržati autoritet UN i međunarodne pravde i suprotstaviti se svim manifestacijama unilateralizma i hegemonije, kao i pokušajima vraćanja istorije unazad”, kazao je Si Đinping.On je upozorio da postoji opasnost od povratka u „svijet džungle” na međunarodnoj sceni.„Ovaj svijet je potpuno nestabilan. Šteta koju izazivaju jednostrane akcije i hegemonija je nevjerovatna. Povratak zakonu džungle prijeti”, rekao je Si Đinping u zajedničkoj izjavi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.<h2>Nastavak međusobne podrške</h2>Si Đinping rekao je i da poricanje rezultata Drugog svjetskog rata i oživljavanje nacističke ideologije predstavlja provokaciju i da je neophodno „suprotstaviti se svim manifestacijama unilateralizma i hegemonije, pokušajima vraćanja istorije unazad, prije svega provokativnim akcijama usmjerenim na poricanje rezultata Drugog svjetskog rata, na vaskrsavanje znakova fašizma i militarizma”.Dodao je da bi Rusija i Kina trebalo da nastave međusobno da se podržavaju po pitanjima koja utiču na njihove osnovne interese.„Važno je... da nastavimo čvrsto da podržavamo pitanja koja utiču na međusobne osnovne interese i brige, i da održavamo bliski strateški dijalog i kontakt”, zaključio je Si Đinping.Putin je juče stigao u zvaničnu posjetu Kini, a danas je sa Si Đinpingom razgovarao u Pekingu, nakon čega je uslijedio sastanak dvije delegacije.

Si Đinping je kazao da odnosi između Kine i Rusije dostižu nove visine

Si Đinping nakon sastanka s Putinom: Oživljavanje nacističke ideologije predstavlja provokaciju

Zemljotres jačine 5,7 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas, 20. maja 2026. godine, područje Turske. Prema dostupnim informacijama, epicentar potresa bio je u regiji Malatije, koja je prije tri godine pretrpjela razoran zemljotres.

<blockquote class="twitter-tweet">🚩📺 <a href="https://twitter.com/hashtag/CANLI?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#CANLI</a> | <a href="https://twitter.com/hashtag/SONDAK%C4%B0KA?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SONDAKİKA</a> | Malatya’da şiddetli deprem <a href="https://twitter.com/cemkucuk55?ref_src=twsrc%5Etfw">@cemkucuk55</a><a href="https://twitter.com/hashtag/Yasaklans%C4%B1n?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Yasaklansın</a> <a href="https://t.co/vygFYWGXbV">https://t.co/vygFYWGXbV</a>&mdash; TGRT HABER (@tgrthabertv) <a href="https://twitter.com/tgrthabertv/status/2056985027859055066?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Koliko je potres bio snažan pokazuju i snimci građana nastali stotinama kilometara od epicentra. Na njima se vide lusteri koji se ljuljaju, kao i predmeti na policama prodavnica koji podrhtavaju usljed zemljotresa.Brojni građani u panici su izašli na ulice, strahujući od novih podrhtavanja tla. Zabrinuti ljudi snimljeni su kako telefoniraju ispred zgrada i provjeravaju ima li vidljivih oštećenja.

<blockquote class="twitter-tweet">Malatya&#39;da 5.6 büyüklüğündeki deprem anı ve sarsıntının etkisi görüntülendi. <a href="https://t.co/1cZwr1bSk3">pic.twitter.com/1cZwr1bSk3</a>&mdash; Pusholder (@pusholder) <a href="https://twitter.com/pusholder/status/2056988092712521822?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Stanovnici Sirije i Libana na platformi EMSC naveli su da se zemljotres osjetio i u njihovim zemljama.– Osjetio se i u Bejrutu – napisali su pojedini građani.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Deprem?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Deprem</a> oluyor Merkezini bilmemekle beraber <a href="https://twitter.com/hashtag/%C5%9Fanl%C4%B1urfa?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#şanlıurfa</a> da sallanıyor <a href="https://t.co/gXUmtY8NUT">pic.twitter.com/gXUmtY8NUT</a>&mdash; Mesut KURT (@1MesutKURT) <a href="https://twitter.com/1MesutKURT/status/2056980130774344047?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za sada nema informacija o povrijeđenima niti o materijalnoj šteti.Podsjetimo, isto područje Turske prije tri godine pogodio je razoran zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru, u kojem su desetine hiljada ljudi izgubile život u Turskoj i Siriji, dok su brojni gradovi bili uništeni.

<blockquote class="twitter-tweet">Kandilli Rasathanesi, Malatya’daki depremin büyüklüğünü 5.6 olarak açıkladı. Büyük korku yaşayan vatandaşlar sokaklara çıktı.<a href="https://twitter.com/hashtag/deprem?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#deprem</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/salland%C4%B1k?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#sallandık</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/malatya?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#malatya</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/battalgazi?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#battalgazi</a> <a href="https://t.co/v3j7aarbex">pic.twitter.com/v3j7aarbex</a>&mdash; Radar (@radardanevar) <a href="https://twitter.com/radardanevar/status/2056981998556651951?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za sada nema informacija o povrijeđenima niti o materijalnoj šteti

Zemljotres jačine 5,7 stepeni pogodio Tursku: Osjetio se i u Libanu i Siriji, ljudi u panici bježali iz zgrada

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u Pekingu s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, svega nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Kini. Tokom dočeka dvojice lidera, desetine djece mahale su ruskim i kineskim zastavama, slično kao tokom Trumpove posjete kada su bile istaknute američke zastave.Kineski državni mediji prenose da je Si tokom uvodnog obraćanja poručio kako bi Kina i Rusija trebale međusobno pomagati u razvoju i jačanju svojih država, dok je Putin istakao da su odnosi Moskve i Pekinga dostigli nivo kakav ranije nije viđen. Dodao je i da ekonomska saradnja između dvije zemlje nastavlja bilježiti pozitivan trend.

<blockquote class="twitter-tweet">🇷🇺🇨🇳 President of Russiq Vladimir Putin and President of China Xi Jinping ahead of bilateral talks 📍 Beijing, May 20, 2026<a href="https://twitter.com/hashtag/RussiaChina?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RussiaChina</a> 📹 © <a href="https://t.co/1iwVtSG6SN">https://t.co/1iwVtSG6SN</a> <a href="https://t.co/PoTkTJCGKH">pic.twitter.com/PoTkTJCGKH</a>&mdash; MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) <a href="https://twitter.com/mfa_russia/status/2056944540833992940?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Rusija ostaje pouzdan dobavljač energije usred tekuće krize na Bliskom istoku - kazao je ruski predsjednik.Putin je također naveo da je trgovinska razmjena između Rusije i Kine u posljednjih 25 godina porasla više od 30 puta.Si je poručio da su odnosi dvije zemlje dostigli sadašnji nivo zahvaljujući kontinuiranom jačanju političkog povjerenja i strateške saradnje između Pekinga i Moskve. Ocijenio je i da je trenutna međunarodna situacija nestabilna i obilježena jednostranom hegemonijom.- Kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i važne svjetske sile, Kina i Rusija trebale bi usvojiti dugoročnu stratešku perspektivu i sarađivati na izgradnji pravednijeg i ravnopravnijeg globalnog sistema upravljanja - naglasio je Si.

<blockquote class="twitter-tweet">Vladimir Putin &amp; Xi Jinping pass by CHEERING children <a href="https://t.co/MgIovDwph4">pic.twitter.com/MgIovDwph4</a>&mdash; RT (@RT_com) <a href="https://twitter.com/RT_com/status/2056939468708331720?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rusija ostaje pouzdan dobavljač energije usred tekuće krize na Bliskom istoku, rekao je Putin

Si najavio pravedniji globalni sistem tokom susreta s Putinom, ruski predsjednik kaže da su odnosi s Kinom na neviđenom nivou

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je zaprijetio Iranu mogućim vojnim napadima, poručivši da bi SAD mogao reagovati ukoliko Teheran ne pristane na ozbiljne ustupke tokom pregovora o smirivanju sukoba na Bliskom istoku. Naveo je da je u posljednjem trenutku odustao od novog vala udara koji bi narušili primirje koje traje od početka prošlog mjeseca.- Bio sam sat vremena udaljen od donošenja odluke - rekao je Tramp, dodajući da bi eventualni novi američki udar mogao uslijediti već "za dva ili tri dana, možda u petak, subotu ili nedjelju".Tramp je ponovio da Vašington neće dozvoliti Iranu razvoj nuklearnog oružja.- Ne možemo im dozvoliti da imaju novo nuklearno oružje - istakao je američki predsjednik.Američki mediji navode da je odluka o odustajanju od novih napada donesena nakon dodatnog mirovnog prijedloga koji je Iran, posredstvom Pakistana, uputio Vašingtonu. Istovremeno, Pakistan pokušava posredovati između dvije strane, dok zemlje Zaljeva, među kojima su Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodno ne podržavaju nastavak sukoba.Od početka primirja 8. aprila održana je samo jedna runda pregovora između Teherana i Washingtona, i to tokom 21-satnog sastanka u Islamabadu, koji nije donio konkretne rezultate.Iran je u međuvremenu nastavio blokirati većinu brodova u Hormuškom moreuzu, a vojni zvaničnici poručuju da neće odustati od kontrole nad tim strateški važnim područjem. Mohammed Akraminia izjavio je da SAD moraju "poštovati iransku naciju i njena legitimna prava".

Tramp je ponovio da Vašington neće dozvoliti Iranu razvoj nuklearnog oružja

Tramp: Bio sam na sat vremena od donošenja odluke o napadu, nije isključeno da se to desi u petak, subotu ili nedjelju

Peking se profilisao u apsolutno središte globalne diplomatije upravo u periodu kada je multilateralizam postao izrazito fragmentiran a diplomatske rute sve nepredvidljivije. Unutar samo nekoliko sedmica sedmice, u Velikoj dvorani naroda u Pekingu su se izredali lideri tri ključne sile, čiji odnosi tresu stabilnost planete.Nakon iranskog šefa diplomatije Abaza Aragčija (Abbas Araghchi) i američkog predsjednika Donalda Trampa, u posjetu kineskom predsjedniku Si Đinpingu (Xi Jinping) je stigao i ruski lider Vladimir Putin. Putinova 25 posjeta Siju je pečat koji potvrđuje da se sve globalne krize, od ekonomskih do ratnih, danas prelamaju preko stola strpljivog, smirenog i autoritativnog Sija. Kina je ulogu ekonomske fabrike svijeta, zamijenila novom, postavši nezaobilazni geopolitički stabilizacijski centar, koji svojom gravitacijom privlači najjače svjetske sile. <h2>Iranski intro za rješavanje sukoba </h2>Posjetom iranskog ministra Aragčija je bila direktan uvod u rješavanje rata u zalivu i otvaranje strateškog prolaza u Ormuskom tjesnacu, prvenstveno za kineske brodove. Kina je tu odigrala ulogu posrednika koji iza kulisa koristi svoj ekonomski utjecaj da stabilizuje energetske tokove. Samo nekoliko dana kasnije, uslijedila je dugoočekivana posjeta Donalda Trumpa. Njegov dolazak u Peking je potvrdio pragmatičnu, ali izrazito takmičarsku prirodu američko-kineskih odnosa. Vašington je napadno tražio kineske ustupke u trgovini i jačanje pritiska na Teheran, izbjegavajući neugodna pitanja o Tajvanu. Kina je demonstrirala ravnopravnost, odbijajući ultimatume i pozicionirajući se kao garant smirenosti i predvidljivosti, naspram američke vanjske politike koja postaje sve izrazitije impulsivna, nasilna i neurotična. Krunu diplomatskog maratona predstavlja dolazak Vladimira Putina, koja nosi znatno veći paket konkretnih ekonomskih, vojnih i energetskih dogovora od one Trampove. Dok SAD i Evropa pokušavaju izolovati Moskvu, Peking slavi decenije strateškog partnerstva s Rusijom, slaveći 30 godina strateškog partnerstva, i 25 godina od potpisivanja Ugovora o dobrosusjedstvu i prijateljskoj saradnji. Time Kina šalje jasnu poruku Washingtonu: ekonomska saradnja sa SAD-om je poželjna, ali strateški savez s Rusijom u izgradnji multipolarnog svijeta ostaje čvrst temelj kineske doktrine. <h2>Vješto balansiranje između američkog kapitala, ruskih resursa i strateške pozicije Zaliva</h2>Ovi događaji crtaju novu mapu moći u kojoj Kina djeluje kao geopolitički pupak svijeta. Dok zapadne institucije gube kapacitet za rješavanje kriza, Peking nudi pragmatične, transakcijske okvire koji privlače i saveznike i suparnike. Sposobnost Kine da u istom mjesecu koordinira s Iranom, pregovara o stabilnosti s Trumpom i produbljuje savez s Putinom, dokaz je zrelosti njene diplomatije. Svijet više ne čeka odluke samo iz Washingtona Moskve ili Brisela. Ključni odgovori na pitanja globalne sigurnosti, energetskih ruta i ekonomske stabilnosti danas se, bez ikakve sumnje, donose u Pekingu.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručuje da će produbljivanje odnosa između Pekinga i Moskve "ubrizgati više stabilnosti i pozitivne energije u svijet", prenosi kineska državna agencija Sinhua (Xinhua). Ovim Kina poručuje da je saradnja dviju zemalja stub globalnog balansa, a ne agresivni blok, kako navode kritičari sa zapada.Kineski mediji Putinovu posjetu tretiraju kao rutinsku, ali visokoprofilnu "razmjenu mišljenja o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima", čime Peking mudro zadržava imidž neutralne tačke spajanja za sve globalne aktere.<h2>Šta Putin i Kremlj očekuju od posjete?</h2>Za razliku od diplomatski opreznog Pekinga, Kremlj je preko portparola Dmitrija Peskova otvoreno poručio da od ove posjete ima "veoma ozbiljna očekivanja". Putinov fokus je duboko pragmatičan i usmjeren na ekonomski opstanak Rusije.Na prvom mjestu su tu energetski megaprojekti, poput ubrzanja pregovora o izgradnji plinovoda "Snaga Sibira 2" (Power of Siberia 2). Rusiji je hitno potrebno da preusmjeri 50 milijardi kubnih metara plina godišnje iz svojih arktičkih polja prema Kini, nakon što je skoro izgubila evropsko tržište.Rusiji je potrebna i zaobilaznica za sankcije i finansije zapadnih sila, pa ne iznenađuje da je ruska delegacija prepuna ministara ekonomije i šefova kompanija. Putin očekuje učvršćivanje platnih sistema u juanima i rubljama kako bi se u potpunosti zaobišao zapadni finansijski sistem (SWIFT) i osigurao nesmetan uvoz kineske tehnologije.Dolaskom u Peking odmah nakon Trumpa, Putin želi lično od Si Đinpinga saznati šta je američki predsjednik nudio ili zahtijevao od Kine. Putin očekuje potvrdu da kinesko-rusko partnerstvo "bez granica" ostaje čvrsto i da Trumpov pragmatizam neće natjerati Peking da distancira Moskvu.

Nakon Irana i SAD-a Rusija dolazi kod Si Đinpinga sa očekivanjima

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Vozač kamiona, 44-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, poginuo je 18. maja navečer u San Bonifaciju, u provinciji Verona, nakon što ga je tokom manevra parkiranja pregazio šleper.Nesreća se dogodila na odmorištu za teretna vozila u blizini naplatne rampe na autoputu A4 Milano–Venecija.Prema prvim informacijama, muškarac se nalazio na tlu dok je drugi kamion izvodio manevar parkiranja. U tom trenutku ga je vozilo zahvatilo i pregazilo, pri čemu je zadobio smrtonosne povrede. Dolaskom hitne pomoći mogla je biti samo konstatovana smrt 44-godišnjaka.<h2>Intervencija hitnih službi i karabinjera</h2>Policija i spasilačke službe alarmirane su oko 21 sat, prema lokalnim izvještajima. Na mjesto događaja stigli su medicinski timovi hitne pomoći (118) i karabinjeri iz San Bonifacija, zajedno s pripadnicima mobilne jedinice. Istraga je fokusirana na mjesto i okolnosti pod kojima je izveden kobni manevar.Lokacija nesreće je, prema prvim informacijama, Via Villanova, u blizini ulaza na autoput i priključka koji vodi prema Stradi Porcilana. Riječ je o području koje često koriste teška teretna vozila, nedaleko od saobraćajnog čvora na pravcu A4.<h2>Istraga o okolnostima nesreće</h2>Za volanom drugog šlepera, prema dosadašnjim saznanjima, bio je vozač iz Hrvatske. Prema jednoj verziji događaja, stradali je pomagao kolegi prilikom parkiranja, ali taj detalj još nije zvanično potvrđen i predmet je istrage.Karabinjeri pokušavaju utvrditi kretanje vozila i položaj 44-godišnjaka u trenutku nesreće. Analizira se i mogućnost takozvanog “mrtvog ugla”, kao i eventualni problemi u komunikaciji između vozača tokom manevra.Istraga se nastavlja kako bi se precizno utvrdile sve okolnosti, odgovornost i tačna dinamika tragedije.

Dolaskom hitne pomoći mogla je biti samo konstatovana smrt 44-godišnjaka

Dolaskom hitne pomoći mogla je biti samo konstatovana smrt

Kamiondžija iz BiH poginuo dok je pomagao kolegi

Uzrok požara u bečkom stambenom naselju, u kojem su dvoje djece (2 i 3 godine) morala biti reanimirana, je baterija ručnog usisivača, potvrđeno je nakon istrage.Požar je izbio u ponedjeljak navečer u 16.48 sati u stanu u ulici Effingergasse u bečkoj četvrti Ottakring. U tom trenutku u stanu su se nalazila tri djeteta iz sedmočlane porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine: 14-godišnja djevojčica brinula se o svojoj mlađoj braći i sestri, kada je iznenada baterija ručnog usisivača planula.Na intervenciju su izašli vatrogasci, hitna pomoć i policija. Spasioci su u stanu pronašli dvoje male djece – dječaka (2) i djevojčicu (3) – u nesvjesnom stanju. Djeca su već bila u kritičnom stanju te su reanimirana u prostoru bez dima, unutar zgrade. Oba djeteta i dalje su u životnoj opasnosti, dok je starija sestra u šoku.Stanarka zgrade Lieselotte K. (59), koja živi u istom naselju Davidhof, svjedočila je dramatičnim scenama. "Kada sam pogledala kroz prozor, vidjela sam kako hitna služba iznosi dvoje djece na nosilima iz zgrade," ispričala je za oe24.- Bilo je užasno, nisu se pomjerala i odmah su ih odvezli u dvije hitne pomoći - dodala je.Isprva je pomislila da se radi o porodičnom incidentu, a tek kasnije je saznala da je u pitanju požar u stambenom kompleksu.Prema prvim informacijama, kod dvoje djece došlo je do srčanog zastoja, najvjerovatnije kao posljedica trovanja dimom. Oboje su hospitalizovani i nalaze se na intenzivnoj njezi.

Prema prvim informacijama, kod dvoje djece došlo je do srčanog zastoja, najvjerovatnije kao posljedica trovanja dimom

Dvoje djece iz BiH se bori za život nakon požara u stanu

Nakon što je iranski vojni glasnogovornik Esmail Bagei izjavio da je Pakistan prenio Amerikancima najnoviji mirovni prijedlog Teherana, američki predsjednik Donald Tramp saopćio je da je odustao od već planiranog velikog napada na Iran.Udari su trebali početi u utorak, ali su odgođeni "usred ozbiljnih pregovora", nakon što su lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zatražili više vremena za pripremu nuklearnog sporazuma. Tramp je više puta prijetio napadima, pa ih potom povlačio u posljednji trenutak.Tri mjeseca nakon početka napada na Iran 28. februara, Tramp se, prema pisanju The New York Timesa, nalazi između dvije suprotstavljene opcije: prisiliti Iran na kapitulaciju ili proglasiti pobjedu i povući se.Rezultat su kontradiktorne izjave o ratu – u jednom trenutku tvrdi da je rat završen, a već u sljedećem da SAD mora “završiti posao”. U jednom navratu dao je i ultimatum uz prijetnju uništenja, da bi ga kasnije povukao prije isteka roka.<h2>Nezadovoljni birači</h2>Čak 64 posto američkih birača smatra da je odluka o napadu na Iran bila pogrešna, dok je većina nezadovoljna i ekonomskim posljedicama sukoba, piše NYT.Pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom moreuzu su u zastoju, navodi The Guardian, dok američki pritisci i blokade ne uspijevaju natjerati Teheran na ustupke uprkos produbljivanju ekonomske krize. Tramp je odbacio više iranskih prijedloga, tražeći veće koncesije oko nuklearnog programa.U ponedjeljak je izjavio da odgađa napad jer su mu zaljevske zemlje obećale dogovor “vrlo prihvatljiv” za SAD, te ponovio da Iran neće imati nuklearno oružje.Iz Teherana poručuju da su fokusirani na dogovor o okončanju rata, ali da još nisu “razgovarali ni o kakvim detaljima u vezi s nuklearnim pitanjima”.<h2>Nema znakova da Teheran popušta</h2>Prema analizi CBS-a, Tramp se suočava s ozbiljnim zastojem jer ni prijetnje ni vojna akcija nisu pomjerile Iran sa njegovih dugogodišnjih stavova.Iran, prema procjenama, ne odustaje od nuklearnog programa niti razvoja balističkih projektila, niti planira prekid podrške saveznicima u Gazi, Iraku, Libanu i Jemenu.- Amerikanci moraju shvatiti da Iran nikada neće prihvatiti prekid rata u zamjenu za nuklearne obaveze - saopćila je agencija Tasnim, pozivajući se na visoki izvor. Iran istovremeno tvrdi da nema namjeru razvijati nuklearno oružje.Iranski predsjednik Masud Pezeškijan priznao je u obraćanju na državnoj televiziji da su napadi teško pogodili zemlju, ali da Iran neće pokleknuti pod pritiskom.Pozvao je na realno predstavljanje situacije u zemlji: “Zavaravajuće informacije, lažne poruke ili prikazivanje stvarnosti u kojoj ‘oni propadaju dok mi napredujemo’ neprihvatljivi su. Istina je da se i mi i drugi suočavamo s izazovima.”Dodao je i: “Nećemo žrtvovati dostojanstvo i čast naše zemlje za udobnost ili praktičnost. Imamo valjane razloge i u potpunosti smo sposobni braniti prava naše nacije silom, uz podršku našeg naroda.”<h2>Rušenje aviona</h2>Prema navodima izvora iz Pentagona za NYT, Teheran je tokom jednomjesečnog prekida vatre učvrstio brojne bombardovane lokacije, premjestio mobilne lansere i pripremio se za mogući nastavak sukoba.Mnogi balistički projektili, navodno, skriveni su u planinskim područjima, dok su američki udari samo zatrpali ulaze. Iranske snage su, prema istim izvorima, detaljno proučile obrasce leta američkih bombardera.Rušenje aviona F-15E i pogodak u F-35, kako se navodi, pokazali su da je Iran unaprijedio svoje sposobnosti. U pet sedmica američko-izraelskih napada ubijeno je više iranskih lidera, ali vojni kapaciteti protivnika ostaju stabilni, ocjenjuje Pentagon.

Tramp se suočava s ozbiljnim zastojem jer ni prijetnje ni vojna akcija nisu pomjerile Iran sa njegovih dugogodišnjih stavova

Tramp se našao u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens oštro je u utorak osudio gnusan napad na džamiju u San Diegu u kojem su ubijene tri osobe.- Ne znam nijednu osobu koja bi rekla bilo šta drugačije od onoga što ću sada reći, a to je da je takva vrsta nasilja u Sjedinjenim Američkim Državama gnusna - rekao je Vens novinarima u Bijeloj kući.- Pozivam svakog Amerikanca da se pomoli za sve koji su bili uključeni i pogođeni ovim događajem. Ne želimo da se to događa u našoj zemlji i neka Bog podari mir dušama ljudi koji su izgubili živote - dodao je.Vens je rekao da on i njegova supruga redovno posjećuju restoran u blizini Islamskog centra San Diego kada borave u tom gradu na jugu Kalifornije. Druga dama Uša Vens je porijeklom odatle, a potpredsjednik je kazao da ju je pitao da li poznaje nekoga ko je mogao biti prisutan tokom napada.- Rekao sam, znaš, da li bi poznavala nekoga ko je bio uključen u ovo? A ona je rekla, apsolutno, poznavala bih neke ljude, ili barem njihove roditelje, koji su možda koristili usluge ovog društvenog centra - rekao je.Tri osobe, uključujući zaštitara, smrtno su stradale u ponedjeljak u centru. Zvaničnici policije saopćili su da su dvojica osumnjičenih tinejdžera preminula od rana koje su sami sebi nanijeli vatrenim oružjem.

Ne želimo da se to događa u našoj zemlji i neka Bog podari mir dušama ljudi koji su izgubili živote, rekao je

Američki potpredsjednik osudio gnusni napad na džamiju u San Diegu

Sjedinjene Američke Države zaplijenile su tanker povezan s Iranom u Indijskom okeanu, objavio je Wall Street Journal, dok Vašington nastavlja vojni i ekonomski pritisak na Teheran uprkos nastavku pregovora.Tanker Skywave stavljen je pod američke sankcije u martu zbog uloge u transportu iranske nafte, a prema navodima izvještaja vjerovatno je prevozio više od milion barela sirove nafte ukrcane na iranskom ostrvu Harg u februaru.Wall Street Journal, pozivajući se na posrednike i podatke kompanije Lloyd's List Intelligence, navodi da je brod djelovao u području poznatom po tajnim transferima nafte s broda na brod.Vijest dolazi u trenutku kada su napetosti na Bliskom istoku i dalje visoke nakon američkih i izraelskih udara na Iran krajem februara.Teheran je uzvratio napadima usmjerenim na Izrael i američke saveznike u Zaljevu, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, kao i zatvaranjem Hormuškog moreuza.Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Tramp kasnije je produžio primirje na neodređeno vrijeme.

Vijest dolazi u trenutku kada su napetosti na Bliskom istoku i dalje visoke nakon američkih i izraelskih udara na Iran krajem februara

SAD zaplijenile iranski tanker u Indijskom okeanu


Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da mu je predsjednik Kine Si Đinping obećao da Kina neće slati bilo kakvo oružje Iranu.Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da je to "prelijepo obećanje", prenosi Sky News.- Vjerujem mu na riječ. Cijenim to - istakao je Tramp.Predsjednik SAD je prošle sedmice boravio u dvodnevnoj državnoj posjeti Pekingu, tokom koje je naveo da su postignuti fantastični trgovinski sporazumi, koji su, kako je rekao, dobri za obje zemlje.

Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da je to "prelijepo obećanje"

Tramp: "Si Đinping mi je obećao da neće slati oružje Iranu"

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens (JD Vance) izjavio je danas da su SAD i Iran ostvarili značajan napredak u pregovorima te da nijedna strana ne želi nastavak vojne eskalacije.- Mislimo da smo ostvarili veliki napredak. Smatramo da Iranci žele postići dogovor - rekao je Vens novinarima na brifingu u Bijeloj kući.<h2>Ključni američki zahtjev</h2>On je naveo da je upravo razgovarao s predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump), koji je ponovo naglasio da je ključni američki stav da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje.Prema njegovim riječima, u slučaju da Iran dođe u posjed nuklearnog oružja, i zemlje Perzijskog zaljeva bi tražile isto, a potom bi se taj trend mogao proširiti i na druge države širom svijeta.- Želimo da broj zemalja koje imaju nuklearno oružje bude mali i zato Iran ne može imati nuklearno oružje - rekao je Vens.SAD, kako je naveo, žele da Teheran sarađuje s Vašingtonom u procesu kojim bi se osiguralo da Iran u budućnosti ne obnovi kapacitete za razvoj nuklearnog oružja.- To je ono što pokušavamo postići u pregovorima - istakao je.<h2>Prijetnja novim udarima</h2>Tramp, prema njegovim riječima, vrši pritisak da se postigne dogovor koji bi mogao uključiti ponovno otvaranje Hormuškog moreuza — ključne rute za globalnu isporuku nafte i robe.On je izrazio nadu da je sporazum o okončanju sukoba blizu, ali je ujedno zaprijetio mogućnošću novih vojnih udara na Iran ukoliko dogovor ne bude postignut.Na pitanje da li bi Rusija mogla preuzeti iranski obogaćeni uranij, Vens je odgovorio:- Trenutno to nije plan Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Iranci to nisu pokrenuli.

Mislimo da smo ostvarili veliki napredak. Smatramo da Iranci žele postići dogovor, rekao je

Vens: "Iran ne smije imati nuklearno oružje, dogovor je blizu"

Španske vlasti uhapsile su sina osnivača modne kompanije "Mango" zbog sumnje da je umiješan u smrt svog oca, milijardera koji je preminuo u decembru 2024. godine.Isak Andik (Isak Andic) poginuo je tokom planinarenja na planini Monserat u Kataloniji. Prema prvobitnoj verziji događaja koju je iznio njegov sin Džonatan Andik (Jonathan Andic), otac se okliznuo na planinarskoj stazi i pao oko 100 metara niz liticu.Istraga je u početku tretirala slučaj kao nesreću na planinarenju, ali su kasnije uočene nelogičnosti u izjavama i dodatni dokazi naveli istražitelje da otvore širu istragu. Džonatan Andik, koji je bio potpredsjednik upravnog odbora kompanije, trebalo bi da bude izveden pred sudiju u Martorelju.<h2>Napeti porodični odnosi</h2>Nekoliko španskih medija navodi da su otac i sin imali loš odnos te da je neposredno prije incidenta došlo do žestoke svađe. Isak Andik je 2014. godine prepustio vođenje kompanije najstarijem sinu, ali se već godinu kasnije vratio i formirao novi menadžment kako bi stabilizovao poslovanje. Taj potez, prema izvorima iz istrage, dodatno je narušio njihov odnos, piše "El Pais".Porodični odnosi dodatno su se pogoršali nakon smrti preduzetnika, kada su supruga i djeca pokrenuli spor oko nasljedstva. Posljednji testament koji je Andik potpisao u julu 2023. godine predviđao je ravnopravnu podjelu imovine među troje djece, uz dodatne iznose i imovinu za određene osobe.<h2>Najbogatiji čovjek Katalonije</h2>Preduzetnik, kojeg je "Forbes" procijenio kao najbogatijeg čovjeka Katalonije sa bogatstvom od 4,5 milijardi dolara, svojoj partnerki ostavio je pet miliona eura, što je ona smatrala nedovoljnim i tražila 70 miliona eura. Nakon pregovora, postignut je načelni dogovor o isplati od oko 30 miliona eura.Isak Andik rođen je 1953. godine u Istanbulu u sefardskoj jevrejskoj porodici. U Kataloniju je došao sa 14 godina, a već sa 17 godina prodavao je odjeću i obuću na uličnim pijacama. Kasnije je otvorio modne radnje i izgradio poslovno carstvo koje je "Mango" pretvorilo u jednog od najvećih igrača španske tekstilne industrije, konkurentnog i brendu "Zara", piše "Euronews".

Nekoliko španskih medija navodi da su otac i sin imali loš odnos te da je neposredno prije incidenta došlo do žestoke svađe

Uhapšen sin osnivača Manga zbog sumnje da je ubio oca milijardera

Stado krava napalo je bračni par u Austriji, nanijevši im teške povrede od kojih je žena preminula, saopštila je policija, prenio je njemački Spiegel.U napadu koji se dogodio u regionu Linc, u Istočnom Tirolu, 67-godišnja žena zadobila je teške povrede i preminula je, dok je njen 65-godišnji suprug teško povrijeđen, navode vlasti.On je uspio pozvati hitnu pomoć, nakon čega su ga spasioci helikopterom prebacili u bolnicu u Insbruku.Portparol policije izjavio je da razlog agresivnog ponašanja životinja još uvijek nije poznat.Prema navodima austrijskog javnog servisa ORF, par je napalo između 30 i 40 krava.Preliminarni nalazi pokazuju da pas koji je bio s bračnim parom nije imao nikakvu ulogu u incidentu.Stručnjaci podsjećaju da krave, posebno one koje štite telad, mogu agresivno reagovati na pse koji im se približe.Vlasti i poljoprivrednici već godinama upozoravaju na potrebu opreza u takvim situacijama.Podsjećamo, u septembru prošle godine 85-godišnji muškarac preminuo je nakon što ga je napalo stado krava dok je šetao sa suprugom i psom u mjestu Ramzau am Dahštajn u Austriji, podsjeća Spiegel.

Portparol policije izjavio je da razlog agresivnog ponašanja životinja još uvijek nije poznat

Stado krava napalo bračni par: Žena preminula od povreda, muž teško povrijeđen

Ruski predsjednik Vladimir Putin započeo je danas dvodnevnu posjetu Kini, gdje će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati o jačanju bilateralnih odnosa i aktuelnim globalnim pitanjima, prenosi agencija dpa.Putina u posjeti prati delegacija ministara, privrednika i visokih zvaničnika, među kojima su guvernerka centralne banke Elvira Nabiulina te rukovodioci velikih energetskih kompanija poput Gazproma i Rosnjefta, saopćio je Kremlj.

<blockquote class="twitter-tweet">🇷🇺🇨🇳 On May 19, President <a href="https://twitter.com/hashtag/Putin?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Putin</a> arrived in Beijing for an official visit to China at the invitation of President Xi Jinping. The visit marks the 25th anniversary of the landmark Russia-China Treaty of Good-Neighbourliness, Friendship &amp; Cooperation.<a href="https://twitter.com/hashtag/RussiaChina?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RussiaChina</a> <a href="https://t.co/gsyApeuvu8">pic.twitter.com/gsyApeuvu8</a>&mdash; MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) <a href="https://twitter.com/mfa_russia/status/2056770372708479481?ref_src=twsrc%5Etfw">May 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu, brojne ruske kompanije sve više se oslanjaju na Kinu kao ključnog trgovinskog partnera. U video poruci prije dolaska u Peking, Putin je izrazio zadovoljstvo povratkom u Kinu, naglašavajući jačanje međuljudskih kontakata nakon uvođenja bezviznog režima između dvije zemlje. Istakao je i da je trgovinska razmjena premašila 200 milijardi dolara.Do posjete dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp završio posjetu Kini. Iako se očekuje da će Si Đinping informisati Putina o tim razgovorima, iz Kremlja poručuju da je posjeta planirana ranije i da nije povezana s Trampovom posjetom.<h2>Rijetka diplomatska situacija</h2>Pekinški "Global Times" navodi da Kina sve više postaje globalno diplomatsko središte, ističući da je od Hladnog rata rijetkost da jedna zemlja u tako kratkom roku ugosti lidere Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.Razgovori Putina i Sija zakazani su za sutra, a fokus će biti na daljem razvoju strateškog partnerstva, kao i na regionalnim i međunarodnim krizama.Prema Kremlju, planirano je potpisivanje zajedničke deklaracije i više bilateralnih sporazuma. Savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov naveo je da bi moglo biti potpisano oko 40 dokumenata iz oblasti industrije, trgovine, transporta i građevinarstva.<h2>Neformalni sastanak</h2>Također je najavljen i neformalni sastanak dvojice lidera, uključujući razgovor uz čaj iza zatvorenih vrata, na kojem bi se moglo govoriti i o sukobima u Ukrajini i Iranu.Kina zvanično tvrdi da je neutralna u ratu u Ukrajini, dok zapadni analitičari smatraju da bi Peking mogao značajno uticati na tok sukoba, posebno kroz kontrolu finansijskih tokova i isporuke tehnologije Rusiji.Energetska saradnja ostaje jedan od ključnih prioriteta, a Moskva će, prema najavama, ponovo pokrenuti

Ebola i hantavirus istovremeno: Prijeti li svijetu nova zdravstvena kriza?

Si Đinping nakon sastanka s Putinom: Oživljavanje nacističke ideologije predstavlja provokaciju

Zemljotres jačine 5,7 stepeni pogodio Tursku: Osjetio se i u Libanu i Siriji, ljudi u panici bježali iz zgrada

Si najavio pravedniji globalni sistem tokom susreta s Putinom, ruski predsjednik kaže da su odnosi s Kinom na neviđenom nivou

Tramp: Bio sam na sat vremena od donošenja odluke o napadu, nije isključeno da se to desi u petak, subotu ili nedjelju

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Kamiondžija iz BiH poginuo dok je pomagao kolegi

Dvoje djece iz BiH se bori za život nakon požara u stanu

Tramp se našao u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona

Američki potpredsjednik osudio gnusni napad na džamiju u San Diegu

SAD zaplijenile iranski tanker u Indijskom okeanu

Tramp: "Si Đinping mi je obećao da neće slati oružje Iranu"

Vens: "Iran ne smije imati nuklearno oružje, dogovor je blizu"

Uhapšen sin osnivača Manga zbog sumnje da je ubio oca milijardera

Stado krava napalo bračni par: Žena preminula od povreda, muž teško povrijeđen

Putin stigao u Peking: Evo o čemu će razgovarati sa Sijem

Globus

Ebola i hantavirus istovremeno: Prijeti li svijetu nova zdravstvena kriza?

Si Đinping nakon sastanka s Putinom: Oživljavanje nacističke ideologije predstavlja provokaciju

Zemljotres jačine 5,7 stepeni pogodio Tursku: Osjetio se i u Libanu i Siriji, ljudi u panici bježali iz zgrada

Si najavio pravedniji globalni sistem tokom susreta s Putinom, ruski predsjednik kaže da su odnosi s Kinom na neviđenom nivou

Tramp: Bio sam na sat vremena od donošenja odluke o napadu, nije isključeno da se to desi u petak, subotu ili nedjelju

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Kamiondžija iz BiH poginuo dok je pomagao kolegi

Dvoje djece iz BiH se bori za život nakon požara u stanu

Tramp se našao u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona

Američki potpredsjednik osudio gnusni napad na džamiju u San Diegu

SAD zaplijenile iranski tanker u Indijskom okeanu

Tramp: "Si Đinping mi je obećao da neće slati oružje Iranu"

Vens: "Iran ne smije imati nuklearno oružje, dogovor je blizu"

Uhapšen sin osnivača Manga zbog sumnje da je ubio oca milijardera

Stado krava napalo bračni par: Žena preminula od povreda, muž teško povrijeđen

Putin stigao u Peking: Evo o čemu će razgovarati sa Sijem