Jedan od najiskusnijih i najuglednijih oficira američke vojske, general Kris Donahju (Chris Donahue), uskoro će napustiti aktivnu službu. Donahju je posljednjih godinu i po dana bio na čelu Komande Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Afriku, koja upravlja vojnim operacijama na ova dva kontinenta.<h2>Velike promjene&nbsp;</h2>Kako je potvrdio drugi američki zvaničnik, Donahju bi naredne sedmice trebao predati dužnost tokom ceremonije zvanične primopredaje komande.Njegov odlazak dolazi u vrijeme kada ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) provodi veliku reorganizaciju vrha američkog Ministarstva odbrane, u okviru koje je smijenjen ili skrajnut veći broj visokih vojnih zvaničnika bez detaljnih javnih obrazloženja. Među njima je i načelnik Generalštaba Kopnene vojske SAD-a, general Rendi Džordž (Randy George).Komanda koju predvodi Donahju također bi, prema navodima američkih zvaničnika, trebala biti preoblikovana – sa sadašnjeg nivoa kojim rukovodi general s četiri zvjezdice na strukturu predviđenu za generala s tri zvjezdice. Ovaj potez dio je šire Hegsetove inicijative za smanjenje broja generala u američkim oružanim snagama.Oficiri s činom generala s četiri zvjezdice mogu obavljati samo dužnosti koje odgovaraju tom rangu, pa u slučaju ukidanja takvih pozicija jedna od rijetkih preostalih opcija jeste odlazak u penziju.Informaciju o očekivanom odlasku generala Donahjua prvi je objavio magazin The Atlantic, dok Pentagon još uvijek nije zvanično potvrdio ovu odluku.<h2>Mogući nasljednik&nbsp;</h2>Kao mogući nasljednik na toj poziciji spominje se general-pukovnik Kevin Admiral (Kevin Admiral), aktuelni komandant Trećeg oklopnog korpusa Kopnene vojske SAD-a.Tokom svoje karijere Donahju je komandovao elitnom jedinicom Delta Force i poznatom 82. zračno-desantnom divizijom, a iza sebe ima više od dvije decenije iskustva iz ratnih operacija. U vojnim krugovima dugo je važio za jednog od najcjenjenijih oficira i potencijalnog budućeg načelnika Generalštaba Kopnene vojske SAD-a.

<blockquote class="twitter-tweet">The commander of U.S. Army Europe and Africa, General Chris Donahue has submitted his retirement papers, according to a number of news outlets, citing people familiar with the matter. Best known for being the “last man” out of Afghanistan during the 2021 Afghanistan pullout that… <a href="https://t.co/U7BvgSiGHK">pic.twitter.com/U7BvgSiGHK</a>&mdash; Global OSINT (@GlobalOSINTHQ) <a href="https://x.com/GlobalOSINTHQ/status/2069595665559109828?ref_src=twsrc%5Etfw">June 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Šira javnost ga je upoznala 2021. godine, kada je postao posljednji američki vojnik koji je napustio Afganistan tokom povlačenja američkih snaga. Tada je fotografisan kako, uz pomoć uređaja za noćno osmatranje, ulazi u transportni avion C-17, dok je obavljao funkciju komandanta 82. zračno-desantne divizije.

Njegov odlazak dolazi u vrijeme kada ministar odbrane Pit Hegset provodi veliku reorganizaciju vrha američkog Ministarstva odbrane

General Donahju podnio ostavku, oficir koji je ispisao historiju povlačenja iz Afganistana

Kris Donahju general koji je posljednji izašao iz Afganistana napušta američku vojsku

Nezavisna istraga Ujedinjenih nacija pokazala je da Izrael nastavlja činiti genocid namjernim ciljanjem palestinske djece u Gazi.Izvještaj Nezavisne međunarodne istražne komisije Ujedinjenih nacija analizirao je kršenja prava palestinske djece od početka rata u Gazi te naveo da je oko 30 posto osoba koje su ubile izraelske snage bilo djece.<h2>Protivljenje optužbama</h2>Prethodni izvještaj komisije iz septembra utvrdio je da je Izrael počinio genocid u Gazi te da su izraelski zvaničnici, uključujući premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu), podsticali takva djela.Izraelska misija u Ženevi odbacila je nalaze komisije, nazvavši ih "klevetničkom farsom". Izrael se snažno protivi optužbama za genocid, dok istovremeno uživa značajnu diplomatsku podršku saveznika, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju.Značajan broj pravnih i stručnjaka za ljudska prava zaključio je da Izrael djeluje s namjerom uništenja Palestinaca. Takve ocjene sadržane su u analizama istražitelja Ujedinjenih nacija, organizacija za ljudska prava poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha, kao i stručnjaka za proučavanje genocida širom svijeta.Genocid, koji je nakon Drugog svjetskog rata i Holokausta definisan kao međunarodni zločin, smatra se najtežim međunarodnim krivičnim djelom. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida definiše ga kao "bilo koje od djela počinjenih s namjerom da se, u cijelosti ili djelimično, uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa".Komisija je u izvještaju objavljenom u utorak navela da su palestinska djeca tokom rata namjerno ciljana i ubijana, uključujući i period nakon što je primirje stupilo na snagu u oktobru 2025. godine.<h2>Kolektivna meta</h2>Prema nalazima istrage, to predstavlja ključni element za utvrđivanje genocidne namjere izraelskih vlasti i sigurnosnih snaga da u cijelosti ili djelimično unište palestinsku grupu u Gazi.- Dokazi pokazuju da su palestinska djeca namjerno bila meta i da su ih ubijale izraelske sigurnosne snage - izjavio je predsjedavajući komisije Srinivasan Muralidhar.Komisija je navela da su izraelske snage nastavile koristiti municiju velike razorne moći i oružje sa širokim područjem djelovanja u gusto naseljenim stambenim zonama, uprkos rastućem broju poginule djece.- To ukazuje da su takvi napadi, u kojima je ubijen tako veliki broj djece, bili namjerni - navodi se u izvještaju. Dodaje se da komisija vjeruje kako su djeca bila kolektivno meta jer su izraelske sigurnosne snage civilno stanovništvo u cjelini smatrale povezanim s Hamasom i drugim naoružanim grupama.Muralidhar je rekao da Izrael, ciljajući djecu, podriva sposobnost palestinskog naroda da opstane i odlučuje o svojoj budućnosti.U izvještaju se također navodi da su uslovi koje je Izrael nametnuo Gazi, uključujući široko rasprostranjene napade, ponovljena raseljavanja te glad izazvanu blokadom pomoći, hrane i lijekova, ozbiljno ugrozili zdravlje i razvoj djece, uzrokujući smrtne slučajeve koji su se mogli spriječiti i trajne traume.Istraga je utvrdila i da su napadi na zdravstvene i reproduktivne ustanove ugrozili preživljavanje novorođenčadi te doveli do povećanog broja spontanih pobačaja. Gotovo sva djeca u Gazi, prema navodima izvještaja, trebaju psihološku pomoć.U odgovoru na izvještaj Izrael je optužio Hamas da sistematski preusmjerava humanitarnu pomoć i gorivo namijenjeno bolnicama. Hamas je odbacio te optužbe, dok je Izrael istovremeno suočen s optužbama da blokira dopremanje pomoći i goriva u Gazu.<h2>Porast nasilja</h2>Izvještaj se nije bavio samo Gazom već i okupiranom Zapadnom obalom, nad kojom Izrael i dalje zadržava kontrolu uprkos odluci Međunarodnog suda pravde da je okupacija nezakonita.Na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalim, komisija je zabilježila nagli porast nasilja izraelskih doseljenika nad palestinskom djecom te dokumentovala dokaze o mučenju, uključujući seksualno i rodno zasnovano nasilje tokom masovnih hapšenja i pritvaranja.Navodi se da su palestinska djeca, posebno dječaci, bila izložena sistemskom zlostavljanju u pritvoru, uključujući prisilno skidanje odjeće, premlaćivanja i uskraćivanje hrane.Komisija je zaključila da takvo postupanje predstavlja zločine protiv čovječnosti u obliku mučenja i drugih nehumanih djela koja uzrokuju tešku patnju ili ozbiljne povrede.

Izraelska misija u Ženevi odbacila je nalaze komisije, nazvavši ih "klevetničkom farsom"

Istraga UN-a pokazala da Izrael nastavlja vršiti genocid nad djecom u Gazi

Dvojica diplomata EU za Politico su potvrdila da je Mađarska odgodila ključni proceduralni korak potreban za napredak kandidatura Ukrajine i Moldavije za članstvo u Evropskoj uniji.Kijev i Kišinjev ostvarili su važan napredak na svom putu prema članstvu kada su zemlje EU jednoglasno odobrile, 15. juna, otvaranje prvog formalnog pregovaračkog poglavlja za obje države. Taj potez godinama je blokirao bivši mađarski premijer Viktor Orban, koji se protivio članstvu Ukrajine u EU.&nbsp;Dvije zemlje sada se nadaju brzom napretku kroz pristupni proces EU, a zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kachka rekao je ranije ovog mjeseca za Politico da Kijev želi otvoriti svih šest pregovaračkih klastera (grupa formalnih poglavlja) do sredine jula.Međutim, taj vremenski okvir sada je doveden u pitanje nakon što se Mađarska u utorak usprotivila slanju pisma Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji, u ime svih 27 država članica, kojim bi bio definisan zajednički stav evropskih prijestolnica. Mađarska je bila jedina država koja se usprotivila tom potezu, za koji je potrebna jednoglasna podrška svih članica, a o pitanju će se ponovo raspravljati naredne sedmice, naveli su diplomati.Ovaj potez u skladu je sa suzdržanim stavom premijera Petera Mađara (Magyar) prema članstvu Ukrajine u EU.Iako Mađar nije bio protiv otvaranja prvog pregovaračkog klastera za Ukrajinu, njegova vlada insistirala je da se iz pisanih zaključaka sastanka lidera EU u Briselu prošle sedmice izbrišu riječi "što je prije moguće" u vezi s članstvom Kijeva u EU, rekao je jedan od diplomata.Obojica diplomata govorila su pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni javno komentarisati zatvorene procedure.Na konferenciji za medije nakon sastanka Evropskog vijeća prošle sedmice, Mađar je dodatno pojasnio svoj stav rekavši: "Ukupno postoji šest klastera i ne mislimo da je dobra ideja otvoriti ih sve odjednom, dijelom zato što se mastilo na prvom još nije ni osušilo, a dijelom zato što bi to poslalo pogrešnu poruku zemljama Zapadnog Balkana, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, koje godinama rade na putu ka članstvu u EU."

Ovaj potez u skladu je sa suzdržanim stavom premijera Petera Mađara

Mađarska blokirala put Ukrajine i Moldavije ka Evropskoj uniji

Dužnosnici Evropske komisije i 15 država članica sastali su se u utorak u Briselu s delegacijom talibana kako bi pokušali ubrzati deportacije afganistanskih migranata u njihovu domovinu. Pojedinosti i lokacija sastanka nisu objavljeni, a susret je izazvao oštre kritike progresivnih zastupnika i organizacija civilnog društva zbog suradnje s autoritarnim režimom koji sistemski krši ljudska prava, piše Euronews.Sastankom, koji je održan izvan službenih prostorija Evropske komisije, supredsjedala je Švedska, jedna od zemalja s najvećom afganistanskom populacijom po stanovniku. Naglašeno je da je susret bio isključivo tehničke prirode jer Evropska unija ne priznaje talibansku vlast koja je preuzela kontrolu nad Afganistanom 2021. godine.<h2>Deportacije kriminalaca&nbsp;</h2>Prema izjavi glasnogovornika Komisije, rasprave su bile usmjerene na povratak afganistanskih migranata bez reguliranog statusa "koji su počinili teška kaznena djela ili predstavljaju sigurnosnu prijetnju". Evropske zemlje često ne mogu vratiti te osobe jer ih afganistanske vlasti odbijaju primiti.- Apsolutno je nužno deportirati te kriminalce, no danas je to nemoguće. Oni odbijaju suradnju i ne žele se vratiti - izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell lokalnim medijima. Objasnio je da samo u Švedskoj oko 200 afganistanskih državljana čeka deportaciju nakon što su osuđeni za teška kaznena djela, poput teškog silovanja i trgovine drogom.Suočen s kritikama, Forssell je ustvrdio da njegova vlada u određenim situacijama mora pregovarati i s diktaturama kako bi "zaštitila švedske interese".<h2>Stopa povratka&nbsp;</h2>Komisija nema objedinjene podatke o tome koliko se afganistanskih državljana u cijeloj Evropi smatra odgovornima za teška kaznena djela ili sigurnosnom prijetnjom. Međutim, u pozivnici talibanima, u koju je Euronews imao uvid, spominje se samo povratak "afganistanskih državljana bez prava na boravak u EU", bez navođenja kaznene komponente. Izvršno tijelo EU nije potvrdilo autentičnost tog dokumenta.Razgovori s talibanima dio su šire strategije EU za povećanje stope povratka neregularnih migranata, koja trenutno iznosi 29 posto i godinama se gotovo ne mijenja. Deportacije su se pokazale posebno teškima u slučaju Afganistanaca, koji su bili među vodećim nacionalnostima kojima su izdani nalozi za povratak 2025. godine.Prema podacima Eurostata, od 14.270 afganistanskih državljana kojima je u prvih devet mjeseci prošle godine naređeno da napuste EU, vraćeno ih je samo 340, što je stopa povratka od samo dva posto.<h2>Dolasci se nastavljaju</h2>Istovremeno se dolasci u Evropu nastavljaju. U prva četiri mjeseca 2026. godine više od 3.300 Afganistanaca neregularno je prešlo granice EU, uglavnom istočnomediteranskom rutom, dok je 2025. godine više od 63.000 afganistanskih državljana zatražilo azil u Uniji, što čini 10 posto ukupnog broja tražitelja.To je tek dio afganistanske dijaspore koja je napustila zemlju nakon talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine. Procjenjuje se da više od 90 posto raseljenih Afganistanaca živi u susjednim zemljama, prvenstveno Iranu i Pakistanu.<h2>Oštre kritike&nbsp;</h2>Otkako su talibani 2021. preuzeli vlast nakon kaotičnog povlačenja američkih snaga, EU ih ne priznaje kao legitimnu vladu, već provodi politiku takozvanog "operativnog angažmana". Taj pristup Evropski parlament i civilno društvo smatraju nedopustivim, upozoravajući da se njime "normaliziraju" odnosi s režimom poznatim po masovnim kršenjima ljudskih prava. Afganistan se nalazi na 140. mjestu od 142 zemlje prema Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde.Kritičari su također postavili pitanje moguće financijske naknade koju bi Brisel mogao ponuditi talibanskoj vladi u zamjenu za prihvaćanje povratka njihovih državljana. Iz Komisije tvrde da dijalog za sada ne uključuje nikakve političke obveze.Zastupnica socijalista u Evropskom parlamentu Cecilia Strada nazvala je jučerašnji sastanak "sramotnim poglavljem za Evropu", rekavši za Euronews da se njime daje legitimitet "režimu koji gazi prava žena i djevojčica te nameće sistem rodnog apartheida". Njezina kolegica iz Zelenih, Saskia Bricmont, izjavila je da je "neprihvatljivo" ugostiti predstavnike režima "koji sistemski tlači žene, guši svaku oporbu i uskraćuje temeljne slobode".U nedavno usvojenoj neobvezujućoj rezoluciji Evropski parlament pozvao je Komisiju da se drži politike nepriznavanja i nenormalizacije odnosa s talibanima te osudio odluku da ih se pozove u Brisel. U skladu s tim, iz novog zakona o migracijama izbačena je odredba koja bi omogućila razgovore o readmisiji s nepriznatim entitetima trećih zemalja.Evropsko vijeće za izbjeglice i prognanike (ECRE) smatra da se Afganistan ne može smatrati sigurnom zemljom za povratak zbog sve goreg stanja ljudskih prava, nedostatka efikasne pravne zaštite i stalne opasnosti od progona.

Pojedinosti i lokacija sastanka nisu objavljeni, a susret je izazvao oštre kritike progresivnih zastupnika i organizacija civilnog društva

Talibani su istakli da su posvećeni dobrim odnosima sa svim državama

EU pozvala talibane na tajni sastanak u Briselu, razgovarali o deportacijama

Na demokratskim kongresnim predizborima gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani i njegovi saveznici ostvarili su važne pobjede, čime su dodatno ojačali poziciju demokratskih socijalista u SAD-u.Bivši kontrolor Njujorka Brad Lander ubjedljivo je pobijedio aktuelnog kongresmena Dana Goldmana u demokratskim predizborima za 10. okrug savezne države Njujork, osvojivši oko dvije trećine glasova. Ubrzo nakon toga proglašena je i pobjeda Claire Valdez u otvorenoj utrci za 7. okrug, gdje se povlači dugogodišnja kongresmenka Nydia Velázquez.Valdez, zastupnica u državnoj skupštini koja se u grad doselila 2015. godine, vodila je kampanju uz zahtjeve da se osigura medicinska zaštita za sve i "javna mogućnost stanovanja". Tvrdila je i da je snažniji glas od rivala Antonija Reynosa kada je riječ o kritikama izraelskog postupanja u ratu protiv Hamasa.Još jedan važan rezultat stigao je u utrci u kojoj je Darializa Avila Chevalier, mlada demokratska socijalistkinja i aktivistkinja iz zajednice, pobijedila Adriana Espaillata, kongresmena s desetogodišnjim stažem i predsjednika Kongresnog hispanskog kluba. Kampanja je u završnici postala oštra, uz međusobne napade zbog odnosa prema radničkoj bazi i stavova o Izraelu.Ovi rezultati smatraju se velikim političkim uspjehom Mamdanija, koji je snažno podržao svoje kandidate u završnici kampanje i predstavio ih kao svoj "tim". Pobjede se tumače kao pokušaj demokratskih socijalista da potvrde dugoročnu snagu pokreta i redefinišu šta danas znači biti progresivac unutar Demokratske stranke.Iako u drugim saveznim državama nije bilo sličnih iznenađenja, republikanci su rezultate u Njujorku odmah predstavili kao znak šireg pomjeranja Demokratske stranke ulijevo. U međuvremenu su u drugim utrkama, uključujući Maryland i Utah, pobijedili kandidati bliži stranačkom establišmentu.

Pobjede se tumače kao pokušaj demokratskih socijalista da potvrde dugoročnu snagu pokreta 

Mamdani sa Landerom koji je osvojio oko dvije trećine glasova

Jačanje pozicija demokrata: Na kongresnim predizborima Mamdanijevi kandidati ostvarili važne pobjede

Američki Senat je u utorak izglasao rezoluciju kojom se od predsjednika Donalda Trampa (Trump) zahtijeva da povuče vojne snage iz sukoba s Iranom. Time je upućen rijedak ukor Trampu i poslata poruka da Kongres ne podržava ratne akcije.Demokrati su u oba doma Kongresa više puta inicirali glasanja s ciljem ograničavanja Trampovih ratnih ovlasti, a u posljednjim sedmicama toj su se inicijativi pridružili i neki republikanci.Rezoluciju su podržali republikanski senatori Rand Paul, Susan Collins, Lisa Murkowski i Bill Cassidy, dok je demokratski senator John Fetterman glasao protiv. Konačan rezultat bio je 50 prema 48, a usvajanju su doprinijeli i izostanci republikanaca Mitcha McConnella i Davea McCormicka, koji su ranije glasali protiv sličnih mjera.Tramp je nakon glasanja na Truth Socialu poručio da je odluka loše tempirana i besmislena. Dodao je i da je Senat usvajanjem rezolucije "pružio pomoć i utjehu neprijatelju". U istoj objavi naveo je: "Četiri republikanska gubitnika glasala su s demokratama, a Iran je pitao moje ljude: 'Šta sve to znači?' Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, ovako ili onako".Predstavnički dom je ovu mjeru usvojio ranije ovog mjeseca, ali pošto je riječ o tzv. istovremenoj rezoluciji, ona ne ide predsjedniku na potpis i nema snagu zakona. Iz Bijele kuće su zbog toga umanjili značaj glasanja, uz tvrdnju da rezolucija "nema nikakav značaj" i da je usvojena zbog "republikanskih izostanaka".Zvaničnik Bijele kuće ustvrdio je i da nema neprijateljstava iz kojih bi američke snage trebalo povući jer su, prema njihovom tumačenju, okončana primirjem 7. aprila. S druge strane, pomoćnik demokrata u Predstavničkom domu, uključen u ovu inicijativu, rekao je za CNN da smatra kako bi mjera bila obavezujuća, dok bi pravni domet tek trebalo razjasniti.Ovo je deseto glasanje u Senatu o mjeri koja se odnosi na ratne ovlasti prema Iranu od početka godine. Demokratski senator Tim Kaine prošle sedmice je rekao da je glasanje i sada potrebno: "Mislim da je ovo dobar trenutak da poručimo: ‘Hej, ako smo zaista u periodu moguće stabilnosti, nemojmo samo dopustiti da se sve ponovo pokrene bez učešća Kongresa u toj odluci'"

Time je poslata poruka da Kongres ne podržava ratne akcije

Rijedak politički ukor Trampu: Senat izglasao povlačenje iz sukoba s Iranom

Pakistanski premijer Šebaz Šarif izjavio je da balistički projektili nisu bili dio memoranduma o razumijevanju koji su, uz posredovanje Pakistana, potpisali Sjedinjene Američke Države i Iran.Šarif je to rekao obraćajući se na sastanku delegacija održanom u okviru posjete iranskog predsjednika Mesuda Pezeškijana Pakistanu.Govoreći o sporazumu između Vašingtona i Teherana, pakistanski premijer naglasio je da pitanje balističkih projektila nije bilo predmet razgovora tokom pregovora.<h2>Nije prihvatljivo</h2>- U Islamabadskom sporazumu nema balističkih projektila. Oni nikada nisu bili na stolu. Nikada nisu bili na dnevnom redu, a iranska strana o tome nikada nije željela razgovarati - rekao je Šarif.Istakao je da u svijetu postoje oni koji pokušavaju sabotirati postignuti sporazum.- Ne žele da se Iranci ponovo uzdignu iz pepela i dostignu vrhunac svoje slave - kazao je.Osvrćući se na pitanje balističkih projektila, Šarif je poručio da ne mogu postojati dvostruki standardi kada je riječ o pravu država da posjeduju takve kapacitete.- Želim jasno naglasiti da, naravno, ne mogu postojati dvostruki standardi. Ne može se reći da neke zemlje mogu posjedovati balističke projektile, a da Iran ne bi smio. Takvo licemjerje ne može se prihvatiti - rekao je pakistanski premijer.<h2>Posrednička uloga</h2>Šarif je također ukazao na ulogu koju su pakistanski zvaničnici imali tokom procesa koji je doveo do potpisivanja memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana.Tom prilikom zahvalio je Kataru, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i Egiptu na podršci koju su pružili Pakistanu tokom tog procesa.- Pakistan će nastaviti svoju posredničku ulogu sve dok se, pod uslovima koji osiguravaju čast i dostojanstvo, ne postigne trajni mir - poručio je Šarif.

Ne može se reći da neke zemlje mogu posjedovati balističke projektile, a da Iran ne bi smio. Takvo licemjerje ne može se prihvatiti, rekao je

Pakistanski premijer: Balistički projektili nisu bili dio sporazuma između SAD i Irana

Generalni sekretar Hezbollaha Naem Qassem izjavio je u utorak da Izrael nema drugu opciju osim da se povuče s libanske teritorije prema unaprijed određenom vremenskom rasporedu.- Povlačenje se mora dogoditi nakon trenutnog primirja prema utvrđenom vremenskom rasporedu. Izrael nema drugu opciju osim da se potpuno povuče sa sve libanske teritorije - naglasio je.Izraelski zvaničnici, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, više puta su izjavili da se vojska neće povući s teritorija okupiranih na jugu Libana, uprkos nedavno potpisanom privremenom sporazumu između Irana i SAD-a, koji poziva na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Libana.Čelnik Hezbollaha rekao je da će se libanska vojska rasporediti isključivo južno od rijeke Litani nakon izraelskog povlačenja.“S libanskom vojskom ćemo sarađivati u najvećoj mogućoj mjeri u okviru međusobne sigurnosti, kao što smo to činili i ranije“, dodao je.Qassemove izjave uslijedile su dok su Izrael i Liban u utorak u Washingtonu održali petu rundu direktnih pregovora. Razgovori slijede nakon četiri prethodne runde između dvije strane koje su počele u aprilu kao dio procesa usmjerenog na okončanje izraelskog rata u Libanu.

Povlačenje se mora dogoditi nakon trenutnog primirja prema utvrđenom vremenskom rasporedu, kazao je

Hezbolah: Izrael nema drugu opciju osim da se povuče s libanske teritorije

&nbsp;Američki Senat je u utorak sa 50 glasova za i 48 protiv usvojio Rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se predsjedniku Donaldu Trumpu nalaže da okonča neprijateljstva prema Iranu, osim ako Kongres ne odobri daljnje vojne akcije.Mjera “H.Con.Res. 86“ usvojena je u skladu s članom 5(c) Rezolucije o ratnim ovlastima iz 1973. godine, nakon što ju je prethodno odobrio Predstavnički dom.Republikanski senatori Bill Cassidy iz Louisiane, Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski s Aljaske i Rand Paul iz Kentuckyja pridružili su se demokratama u podršci rezoluciji.<h2>Otpor ratu</h2>Demokratski senator John Fetterman iz Pennsylvanije glasao je protiv, dok republikanski senatori Mitch McConnell iz Kentuckyja i Dave McCormick iz Pennsylvanije nisu glasali.Praktični učinak ove mjere ostaje neizvjestan, budući da su Washington i Teheran već postigli privremeni mirovni sporazum. Ipak, neobavezujuća rezolucija predstavlja najsnažniji simbolični otpor ratu iz Capitol Hilla do sada, nakon što prethodnih devet glasanja nije uspjelo osigurati prostu većinu potrebnu za usvajanje u Senatu.Glasanje je uslijedilo nakon sedmica sukoba koji su poremetili globalna energetska tržišta i izazvali nagli rast cijena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama.Senatsko glasanje održano je manje od sedam dana nakon što je administracija predsjednika Trumpa objavila da je postignut privremeni dogovor s Iranom s ciljem zaustavljanja neprijateljstava dok se nastavljaju pregovori o sveobuhvatnijem rješenju.Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su vojne operacije protiv Irana 28. februara, što je izazvalo iranske odmazdne napade na američke ciljeve širom Bliskog istoka. Borbe su zaustavljene primirjem postignutim uz posredovanje Pakistana, koje je stupilo na snagu 8. aprila.<h2>Nuklearni programi</h2>Washington i Tel Aviv optužuju Teheran da razvija nuklearne i raketne programe koji predstavljaju prijetnju Izraelu i američkim regionalnim saveznicima. Iran odbacuje te optužbe, insistirajući da su njegove nuklearne aktivnosti isključivo miroljubive prirode i da nisu usmjerene na proizvodnju nuklearnog oružja niti ugrožavanje drugih država.Trump i iranski predsjednik Mesud Pezeškijan 17. juna elektronski su potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem postizanja trajnog mirovnog sporazuma.Dvije strane trenutno vode tehničke pregovore tokom 60-dnevnog primirja nastojeći riješiti sporove u vezi s iranskim nuklearnim programom i obnoviti komercijalni pomorski promet kroz Hormuški moreuz na nivoe koji su postojali prije izbijanja sukoba.

Četiri republikanca pridružila su se demokratama u podršci neobavezujućoj mjeri dok SAD i Iran vode pregovore tokom 60-dnevnog primirja

Američki Senat usvojio Rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se traži okončanje rata u Iranu

Rusija je optužila Sjedinjene Američke Države da nisu ispunile "dogovore" postignute između ruskog predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa (Donald Trump) na samitu održanom prošlog avgusta na Aljasci, što ukazuje na rastuće nezadovoljstvo u Moskvi.U razmaku od samo tri dana, trojica visokih ruskih zvaničnika izjavila su, ne navodeći pojedinosti, da Vašington nije ispunio ono što je bilo dogovoreno.Njihove izjave uslijedile su nakon pojačanih ukrajinskih napada dronovima duboko na ruskoj teritoriji, uključujući dva napada prošle sedmice na moskovsku rafineriju nafte, kao i nakon sastanka grupe G7, na kojem je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao Trampu i drugim zapadnim liderima da Kijev preuzima inicijativu u ratu.Otkako je Tramp prošle godine počeo da pokušava da okonča rat u Ukrajini, povremeno kritikujući Putina, ali češće optužujući Zelenskog da nije spreman da postigne dogovor, Kremlj je više puta izražavao zahvalnost za njegove napore.U prvoj od nekoliko izjava visokih zvaničnika o tom susretu, Putinov savetnik Jurij Ušakov rekao je da je samo jedna strana ostala posvećena postignutim dogovorima.- Dok druga strana, kako sada izgleda, nije bila u potpunosti sposobna da ispuni svoj dio - naglasio je on.Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas je sugerisao da je samit možda bio američki "manevar za kupovinu vremena kako bi se kijevski režim ponovo naoružao".

U razmaku od samo tri dana, trojica visokih ruskih zvaničnika izjavila su da Vašington nije ispunio ono što je bilo dogovoreno

Putin bijesan na Trampa

Zemljotres u Japanu 2011. koji je izazvao cunami i katastrofu reaktora u Fukušimi (Fukushimi) pomaknuo je zemlju na istok za do 6 milimetara, prema novoj studiji čije rezultate prenosi agencija dpa. Istraživači su ispitali kako su valovi potresa izazvali pomicanja duž granica tektonskih ploča.Prema zaključcima koje su naučnici sa Univerziteta u Čikagu (Chicagu) objavili u časopisu Science u junu, pogođeno područje protezalo se na oko 3000 kilometara. To ga čini najvećom zonom rupture ikad zabilježenom nakon jednog događaja.Zemljotres nazvan Tohoku 11. Marta 2011. dogodio se u moru istočno od Japana. Magnitude 9,0 bio je to najjači zemljotres ikad zabilježen u zemlji. Cunami kojeg je izazvao poplavio je više od 500 kvadratnih kilometara na pacifičkoj obali i ostavio više od 20.000 mrtvih ili nestalih.Valovi visoki do 14 metara poplavili su nuklearnu elektranu Fukušima I. Nakon što su sistemi za hlađenje otkazali, došlo je nekoliko slučajeva taljenja jezgre. Ispuštene su velike količine radioaktivnog materijala. Oko 13 minuta nakon glavnog potresa zabilježeni su tzv. transverzalni valovi koji su se reflektirali na granici između Zemljinog plašta i jezgre.Ubrzo nakon toga veliki dijelovi Japana pomaknuli su se nekoliko milimetara prema istoku u odnosu na referentnu tačku u Kini, nedaleko od ruske granice. Istraživači procjenjuju da je najveći zabilježeni pomak iznosio između 5 i 6 milimetara. Prema studiji, to je bilo prvo opažanje takvog događaja.

Valovi visoki do 14 metara poplavili su nuklearnu elektranu Fukušima 

Šokantno otkriće: Tlo Japana se pomjerilo nakon razornog zemljotresa 2011.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia) ponovo je komentarisala sukob s Trampom (Trump) te je rekla kako ne želi dalje učestvovati u raspravama s američkim predsjednikom.Tokom emisije "Il giorno de La Verita", Meloni se osvrnula na konfrontaciju s američkim predsjednikom te je rekla kako je bila šokirana izjavama iz Bijele kuće.- Ne namjeravam nastaviti podsticati ovu konfrontaciju. Vjerujem da se naša bilateralna saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama mora vratiti u normalno stanje. To sam rekla i na sjednici vlade - rekla je Meloni.Ipak, rekla je kako je iznenađena načinom komunikacije koji dolazi iz Bijele kuće.

- Iskreno sam šokirana napadima američkog predsjednika. Pročitala sam razne izvještaje zasnovane na navodnim viralnim videosnimcima ili na izvještajima koji su ovaj napad protumačili kao Trampov pokušaj da skrene pažnju sa napretka pregovora s Iranom. Svakako, front se proširio, nije samo italijanski, uključuje i druge zemlje - poručila je italijanska premijerka.Uprkos svemu, ističe kako ne namjerava mijenjati mišljenje.- Ne mijenjam mišljenje. Vanjska politika će biti ista kao što je bila posljednjih osamdeset godina. Ne mijenjam mišljenje o tome koliko je važno održavati odnos između SAD-a i EU - zaključila je.

Vanjska politika će biti ista kao što je bila posljednjih osamdeset godina

Meloni ponovo govorila o Trampu: "Šokirana sam napadima, ali ne planiram mijenjati mišljenje"

Telegram kanal moskovskoga gradonačelnika Sergeja Sobjanina privremeno je hakiran 21. juna u večernjim satima, nakon čega je na njemu osvanulo više od 500 proukrajinskih poruka. Uz slogane „Moskva će gorjeti” i „Slava Ukrajini”, u objavama se pozivalo na donacije za ukrajinske vojne dronove, objavio je Bild.Meta napada bio je kanal pod nazivom „Sergey Sobyanin. Personal Blog”, koji prati gotovo 40.000 pretplatnika, dok gradonačelnikov veći, službeni kanal s 358.000 pretplatnika nije kompromitovan. Kako navodi nezavisni ruski medij Mediazona, u lažnim objavama dijelile su se poveznice za prikupljanje novca za nabavu bespilotnih letjelica preko ukrajinske zaklade „Spilnota Sternenka”, objavila je Meduza.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">😏 Has Moscow Mayor Sergey Sobyanin betrayed Putin? Hundreds of posts suddenly appeared on one of Sobyanin’s Telegram channels, featuring slogans such as “Glory to Ukraine,” “Moscow will burn,” and calls to donate to the Ukrainian Armed Forces. More than 500 such messages were… <a href="https://t.co/fNjBRSbOdS">pic.twitter.com/fNjBRSbOdS</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://x.com/nexta_tv/status/2068912430000787595?ref_src=twsrc%5Etfw">June 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sobjaninovi tehničari uspjeli su vratiti kontrolu nad kanalom i ukloniti sporne objave petnaestak minuta nakon upada, a do idućeg jutra vraćen je uobičajeni sadržaj. Moskovska gradska uprava zasad nije komentarisala ovaj upad, a još nema potvrđenih podataka o tome ko stoji iza ove kibernetičke operacije.Sergej Sobjanin inače je bliski suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Na čelu Moskve nalazi se od 2010. godine, a prije toga je vodio i predsjedničku administraciju.

Meta napada bio je kanal pod nazivom „Sergey Sobyanin. Personal Blog”, koji prati gotovo 40.000 pretplatnika

Na Telegram kanalu Sergeja Sobjanina osvanule neočekivane poruke: ‘Moskva će gorjeti!‘

Mačak Larry, zvanični „glavni lovac na miševe“ u britanskoj vladi, nadživio je šest premijera Ujedinjenog Kraljevstva i ostaće u Dauning stritu i nakon odlaska premijera Kira Starmera (Keir Rodney Starmer).Na nezvaničnom satiričnom nalogu posvećenom Larriju na mreži X objavljena je šaljiva poruka povodom ostavke premijera, uz napomenu da će tigrasti mačak uskoro živjeti sa svojim sedmim premijerom.- Prihvatio sam ostavku Kira Starmera kao mog glavnog slugu i pozvao Endija Bernama da iznese detalje o tome koliko obroka dnevno će mi davati - navodi se u objavi.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">&quot;I have accepted Keir Starmer&#39;s resignation as my chief servant and have invited Andy Burnham to lay out details for how many meals a day he&#39;ll give me&quot; <a href="https://t.co/7Ix95PMsN7">pic.twitter.com/7Ix95PMsN7</a>&mdash; Larry the Cat (@Number10cat) <a href="https://x.com/Number10cat/status/2069006744970223655?ref_src=twsrc%5Etfw">June 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Devetnaestogodišnji mačak, koji je 2011. godine doveden u sjedište britanske vlade, postaće jedan od rijetkih stalnih stanovnika Dauning strita tokom brojnih političkih promjena u zemlji.Larry je u kabinet premijera stigao tokom mandata Dejvida Kamerona (David William Donald Cameron), nakon što je udomljen iz prihvatilišta zbog svojih sposobnosti u lovu na miševe. Od tada je „ispratio“ Davida Camerona, Theresu May, Borisa Johnsona, Liz Truss, Rishija Sunaka i Keira Starmera, koji je u ponedjeljak podnio ostavku na mjesto premijera.Tokom boravka u Dauning stritu, Larry je postao svojevrsni simbol britanske političke scene. Susreo se sa brojnim svjetskim liderima, uključujući bivšeg predsjednika SAD Baraka Obamu(Barack Obama) i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a poznat je i po „sukobu“ sa mačkom Palmerstonom iz Ministarstva vanjskih poslova, kao i po tome što je otjerao lisicu.Odlazak Starmera znači da će Larry konačno ponovo imati broj 10 samo za sebe, jer je premijer narušio ravnotežu kupovinom mačića po imenu Princ, navode britanski mediji.Larry je prvobitno angažovan zbog problema sa glodarima u istorijskoj zgradi britanske vlade, a uprkos godinama i ranijim spekulacijama o povlačenju, za sada ostaje na svojoj funkciji.

Mačak će uskoro živjeti sa svojim sedmim premijerom

Najdugovječniji stanovnik Dauning strita: Mačak Larry ispratio šest premijera, dočekuje i sedmog

Francuska se suočila s najtoplijim danom zabilježenim otkako su počela mjerenja 1947., pri čemu se prosječna temperatura u zemlji danas popela na 29,8 Celzijusovih stepeni, prema meteorološkoj agenciji Météo-France.Brojkama temeljenima na preliminarnim vrijednostima zabilježenima u 17 sati oboren je raniji rekord od 29,4 Celzijusovih stepeni, postignut 25. jula 2019. i 5. avgusta 2003.Prosječna temperatura u zemlji mjeri se indikatorom ITN, koji svakodnevno prati prosjek dnevnih i noćnih temperatura s 30 meteoroloških stanica u Francuskoj.Prema meteorološkoj agenciji, trenutačni toplotni val obilježen je&nbsp; visokim temperaturama koje se zadržavaju tokom dana, ali i noći.Preliminarna očitanja pokazala su da je u mjestu Pissos na obali Atlantskog oceana danas poslijepodne zabilježeno 44,3 Celzijusovih stepeni, pri čemu su mnogi drugi gradovi također zabilježili temperature iznad 40 stepeni.Francuska se dan ranije već suočila s najtoplijom noći u više desetljeća, pri čemu je prema ITN-u prosječna temperatura dosegla 21,6 Celzijusovih stepeni, što je najveći nivo od 1947., javlja AFP.

Trenutačni toplotni val obilježen je  visokim temperaturama koje se zadržavaju tokom dana, ali i noći

U Francuskoj zabilježen najtopliji dan u historiji

Nacionalni istražni biro mađarske policije pokrenuo je postupak protiv 30-godišnjeg muškarca iz Budimpešte, koji je priznao da je konzumirao dijelove ljudskih tijela.Tokom pretresa njegove kuće, istražitelji su pronašli ljudske ostatke, uključujući nogu, lobanju i dijelove kože, prenose mađarski portali.Istraga je pokrenuta nakon dojave da je portir koji radi u bolnici u Budimpešti sakupljao dijelove ljudskih tijela i na radnom mjestu i u svom domu.Daljom istragom utvrđeno je da je osumnjičeni bio opsjednut anatomijom i patologijom, te da je u slobodno vrijeme sjecirao životinje.Također se navodi da je navodno iskopavao grobove na napuštenim grobljima u Mađarskoj i Slovačkoj kako bi došao do ljudskih ostataka, koje je potom čuvao kao "kolekciju" i pokazivao poznanicima.Tokom pretresa zaplijenjeni su digitalni uređaji, a pronađeni su i preparirano ljudsko lice, kosti, lobanja, dijelovi tijela u koferu, kao i mozak i nadlaktica. Pronađeno je i srce u tegli, čije porijeklo još nije utvrđeno.Osumnjičeni je, prema navodima policije, priznao djelo i izjavio da je osjećao snažnu privlačnost prema ljudskim ostacima, te da je od njih pripremao i konzumirao hranu.Nakon ispitivanja, policija ga je uhapsila, a sud mu je odredio mjere pritvora i nadzora.

Kris Donahju general koji je posljednji izašao iz Afganistana napušta američku vojsku

Istraga UN-a pokazala da Izrael nastavlja vršiti genocid nad djecom u Gazi

Mađarska blokirala put Ukrajine i Moldavije ka Evropskoj uniji

EU pozvala talibane na tajni sastanak u Briselu, razgovarali o deportacijama

Jačanje pozicija demokrata: Na kongresnim predizborima Mamdanijevi kandidati ostvarili važne pobjede

Rijedak politički ukor Trampu: Senat izglasao povlačenje iz sukoba s Iranom

Pakistanski premijer: Balistički projektili nisu bili dio sporazuma između SAD i Irana

Hezbolah: Izrael nema drugu opciju osim da se povuče s libanske teritorije

Američki Senat usvojio Rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se traži okončanje rata u Iranu

Putin bijesan na Trampa

Šokantno otkriće: Tlo Japana se pomjerilo nakon razornog zemljotresa 2011.

Meloni ponovo govorila o Trampu: "Šokirana sam napadima, ali ne planiram mijenjati mišljenje"

Na Telegram kanalu Sergeja Sobjanina osvanule neočekivane poruke: ‘Moskva će gorjeti!‘

Najdugovječniji stanovnik Dauning strita: Mačak Larry ispratio šest premijera, dočekuje i sedmog

U Francuskoj zabilježen najtopliji dan u historiji

Jeziv slučaj u Mađarskoj: Portir u bolnici jeo dijelove ljudskih tijela

Globus

Kris Donahju general koji je posljednji izašao iz Afganistana napušta američku vojsku

Istraga UN-a pokazala da Izrael nastavlja vršiti genocid nad djecom u Gazi

Mađarska blokirala put Ukrajine i Moldavije ka Evropskoj uniji

EU pozvala talibane na tajni sastanak u Briselu, razgovarali o deportacijama

Jačanje pozicija demokrata: Na kongresnim predizborima Mamdanijevi kandidati ostvarili važne pobjede

Rijedak politički ukor Trampu: Senat izglasao povlačenje iz sukoba s Iranom

Pakistanski premijer: Balistički projektili nisu bili dio sporazuma između SAD i Irana

Hezbolah: Izrael nema drugu opciju osim da se povuče s libanske teritorije

Američki Senat usvojio Rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se traži okončanje rata u Iranu

Putin bijesan na Trampa

Šokantno otkriće: Tlo Japana se pomjerilo nakon razornog zemljotresa 2011.

Meloni ponovo govorila o Trampu: "Šokirana sam napadima, ali ne planiram mijenjati mišljenje"

Na Telegram kanalu Sergeja Sobjanina osvanule neočekivane poruke: ‘Moskva će gorjeti!‘

Najdugovječniji stanovnik Dauning strita: Mačak Larry ispratio šest premijera, dočekuje i sedmog

U Francuskoj zabilježen najtopliji dan u historiji

Jeziv slučaj u Mađarskoj: Portir u bolnici jeo dijelove ljudskih tijela