<p>Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet 46.778,84 KM, a u okviru 19 transakcija prometovano je 2.765 vrijednosnih papira.</p><h2>Pad vrijednosti</h2><p> </p><p> </p><p> </p><p>Promet na Kotaciji fokusirao se na segment fondova, gdje je u dvije transakcije sa dionicama ZIF "BIG Investiciona grupa" d.d. Sarajevo ostvaren promet od 180 KM. Prometovano je 250 dionica ovog fonda, po srednjem kursu od 0,72 KM po dionici, što u odnosu na zadnje trgovanje tim dionicama predstavlja pad vrijednosti od 8,86 posto.</p><p>Većina prometa ostvarena je na ST1 subsegmentu Slobodnog tržišta - 45.809,84 KM. ST1 je subsegment Slobodnog tržišta gdje su uvrštene najlikvidnije dionice sa Slobodnog tržišta, čiji emitenti istovremeno redovno izvršavaju svoje obaveze u pogledu izvještavanja.&nbsp;</p><h2>Najveći promet</h2><p>Najveći promet ostvaren je sa dionicama ASA Banke d.d. Sarajevo - 35.460 KM. U okviru šest transakcija protrgovano je 197 dionica, o srednjem kursu od 180 KM, što u odnosu na prethodni dan trgovine ovim emitentom predstavlja porast od 1,12 posto. Raspon između najbolje kupovine i najbolje prodajne cijene (tzv. spread) kod ovog emitenta iznosi 180 - 185 KM. Na kupovnoj strani se po cijeni od 180 potražuje 59 dionica ASA Banke, dok se na prodajnoj nudi 23 dionice po 185 KM po dionici.</p><h2>Indeksi u oscilaciji</h2><p>Značajniji promet ostvaren je i sa dionicama BH Telecoma d.d. Sarajevo - 10.349,94 KM. U okviru osam transakcija prometovano je 740 dionica, po srednjem kursu od 13,99 KM po dionici, što predstavlja pad od 0,45 posto u odnosu na zadnje trgovanje ovim emitentom.</p><p>Na ST2 subsegmentu Slobodnog tržišta trgovano je dionicama UNIS Komerca d.d. Sarajevo. Ostvareno je 789 KM prometa, a u okviru tri transakcije protrgovano je ukupno 1.578 dionica po srednjem kursu od 0,50 KM.</p><p>Indeks investicionih fondova, BIFX, zabilježio je pad vrijednosti od 1,38 posto na 485,77 indeksna poena. SASX-10 je porastao za 0,10 posto na 1.409,64. SASX-FN je izgubio 0,2 posto svoje vrijednosti i trgovinu završio na 32.606,64 indeksna poena.</p>

Promet na Kotaciji fokusirao se na segment fondova

SASE: Najveći promet ostvaren sa dionicama ASA Banke Sarajevo

<p>Samo sa 100 dolara i idejom, jedan korisnik Reddita pretvorio je ChatGPT u malog berzovnog trejdera – i za sada mu ide poprilično dobro.</p><p>U objavi na subredditu r/Dataisbeautiful, korisnik Nathan Smith opisao je svoj projekat kao "šestomjesečni eksperiment u kojem testira kako se jezični model snalazi u odabiru potcijenjenih dionica s malim budžetom".</p><p>Prema grafikonu koji je podijelio, ovaj doslovni eksperiment s AI-jem već pokazuje rezultate. Koristeći GPT-4o, jedan od najnaprednijih modela OpenAI-ja, Smithov portfelj narastao je za 25 posto u prvom mjesecu. Istina, radi se o svega 25 dolara dobiti, jer je početno ulaganje bilo samo 100 dolara – ali prinos je i dalje tu, prenosi Index.hr.</p><p>Poređenja radi, vrijednost indeksa malih kompanija kao što su Russell 2000 i XBI porasla je znatno manje, a S&amp;P 500 u istom periodu narastao je za manje od 3 posto. Ukratko, ChatGPT je u ovom slučaju odabrao pametno.</p><h2>Nije prvi eksperiment ove vrste</h2><p>Ovo nije prvi put da neko testira može li vještačka inteligencija predvidjeti kretanja dionica. Prošlog decembera, stručnjaci sa Univerziteta Duisburg–Essen u Njemačkoj objavili su rad u časopisu Finance Research Letters u kojem su zaključili da OpenAI-jevi modeli mogu prepoznati isplative dionice.</p><p>Ipak, drugi istraživači nisu tako optimistični. Alehandro Lopez-Lira, docent finansija sa Univerziteta Floride, u maju je za Morningstar rekao da se kroz višegodišnje simulacije pokazalo da ChatGPT ipak nije pretjerano dobar u izboru dionica.</p><p>"Rezultati na papiru daleko su optimističniji nego što bi bili u stvarnosti s iole ozbiljnim iznosima", rekao je Lopez-Lira.</p><p>Uz to, tu je i logičan problem: kad bi AI doista bio bolji od prosječnog čovjeka u trgovanju, svi bi počeli koristiti AI – čime bi se tržišna dinamika dramatično promijenila, a dosadašnja pravila više ne bi vrijedila.</p><h2>Eksperiment s prizemnim ambicijama</h2><p>Smit je, prema objašnjenju na svojoj GitHub stranici, odlučio pokrenuti eksperiment nakon što ga je zasula gomila reklama koje su tvrdile da AI može prepoznati potcijenjene dionice i donijeti veliku zaradu.</p><p>"Odmah mi je bilo jasno da me žele nagovoriti da platim neku glupost, pa sam samo zakolutao očima", napisao je. "Onda sam se zapitao – koliko bi to stvarno moglo funkcionisati?"</p><p>Kako se ispostavilo, može funkcionirati – ali ne bez ljudske pomoći.</p><p>Naime, svakoga dana Smit unosi podatke o stanju portfelja i prompta ChatGPT s najnovijim informacijama. Takođe, postavio je stroga "stop-loss" pravila: čim dionica padne ispod određene cijene, ChatGPT je mora odmah prodati.</p><p>Iako je projekat zamišljen kao test može li AI "upravljati novcem bez nadzora", Smit priznaje da svakodnevno ulaže barem nekoliko minuta u prikupljanje i unošenje podataka. Drugim riječima, ljudska ruka još uvijek vodi glavnu riječ.</p><h2>Hoće li AI završiti u plusu?</h2><p>Ipak, ovaj eksperiment otvara zanimljivo pitanje: koliko daleko može dogurati vještačka inteligencija kad joj se da nešto tržišnih podataka, par pravila i malo vremena? Dosadašnji rezultati su ohrabrujući, ali pravi test bit će vidjeti gdje će portfelj završiti do kraja decembra.</p>

Ovo nije prvi put da neko testira može li vještačka inteligencija predvidjeti kretanja dionica

ChatGPT-ju dao 100 dolara da trguje dionicama, objavljeni rezultati

<p>U narednih sedam dana, na snagu će zvanično stupiti carine na robu koja se uvozi u SAD, najavio je predsjednik SAD.</p><p>Među zemljama čija roba će biti carinjena pri izvozu u SAD je i Bosna i Hercegovina, a carina za proizvode iz naše zemlje ostala je 30 posto.</p><p>Prijašnja carina, najavljena u aprilu, a koja je trebala stupiti na snagu sinoć, bila je 35 posto, ali je naknadno smanjena na 30 posto, prema pismu kojeg je Predsjedništvu BiH poslao Donald Tramp (Trump) u julu.</p><p>U zemljama regiona, Srbija je ostala na 35 posto, dok je carina na robu iz Sjeverne Makedonije snižena sa 33 na 15 posto.</p><p>Države poput Kosova, Crne Gore i Albanije, koje se ne nalaze na ovoj listi, dobile su "univerzalnu" carinu od 10 posto.</p><p>Što se tiče Hrvatske i Slovenije, koje su članice Evropske unije, njihova roba će biti carinjena u skladu s dogovorom Brisela i Vašingtona koji je ranije postignut.</p><p>U objavi je još naznačeno da će, između ostalog, na snagu stupiti i "kaznena carina" od 40 posto za sve države koje pokušaju izvozom u mjesto gdje su carinske stope niže zaobići carine koje su njima nametnute.</p><p>Spisak svih carina može se pročitati <a href="https://www.whitehouse.gov/presidential-actions/2025/07/further-modifying-the-reciprocal-tariff-rates/">ovdje</a>.</p>

Za proizvode iz naše zemlje ostala je 30 posto

Carine za robu koja se uvozi u SAD stupaju na snagu za sedam dana: Tramp ponovo mijenjao spisak

<p>&nbsp;Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet 6.539,61 KM. U okviru četiri transakcija prometovano je 537 vrijednosnih papira.</p><h2>Kotacija investicionih fondova</h2><p>Danas je nakon dužeg vremena realizovana transakcija na Kotaciji investicionih fondova. U okviru jedne transakcije prometovano je 68 dionica ZIF "Eurofond-1" d.d. Sarajevo, uz promet od 25,16 KM. Zvanični službeni kurs ovog instrumenta iznosio je 0,37 KM po dionici. Kod tog emitenta nakon današnje trgovine ne postoje nalozi na tržištu za kupovinu ili prodaju.</p><p>Na ST1 subsegmentu Slobodnog tržišta trgovalo se sa dionicama dva emitenta. Sa vrijednosnim papirima BH Telecoma d.d. Sarajevo ostvaren je promet 4.734,85 KM, uz 337 prometovanih dionica u okviru jedne transakcije. Kurs tih dionica ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodni dan trgovine i iznosi 14,05 KM. Nakon današnje trgovine ovim dionicama, raspon između najbolje kupovine i najbolje prodajne cijene (tzv. spread) iznosi 14,05 - 14,50 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.</p><h2>Lagani pad</h2><p>Na ST1 subsegmentu trgovalo se i dionicama Energoinvesta d.d. Sarajevo, sa prometom 229,60 KM i 82 protrgovanih dionica. Zvanični službeni kurs ovih dionica iznosi 2,80 KM, što je u odnosu na prethodni dan trgovine ovim vrijednosnim papirima pad od 0,71 posto. Inače, u zadnjih šest mjeseci cijena ovog instrumenta se kretala između 1,10 KM i 3,27 KM po dionici.</p><p>Na ST2 subsegmentu Slobodnog tržišta nastavljena je trgovina dionicama Rudnika soli Tuzla d.d. Tuzla. Prometovano je 50 dionica, po srednjem kursu od 31 KM po dionici, čime je ostvaren promet 1.550 KM.</p><p>Tri od pet indeksa SASE su na današenjem trgovanju zabilježili lagani pad, dok kod preostala dva nije bilo promjene vrijednosti - BIFX: 492,57, SASX-10: 1.408,29 (-0,02 posto), SASX-30: 2-724,63 (-0,02 posto), SASX-BBI: 14.551,57 (-0,2 posto), SASX-FN: 32.612,03.&nbsp;</p>

Na ST1 subsegmentu Slobodnog tržišta trgovalo se sa dionicama dva emitenta

Na Sarajevskoj berzi promet 6.539,61 KM


<p>Odluka o uvođenju carine od 30% na proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se izvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država predstavlja ozbiljan izazov za sve izvoznike, uključujući i kompanije unutar AS Holdinga, odgovoreno je Feni iz ove kompanije.</p><h2>Otežan plasman</h2><p>Iako je konačna carinska stopa nešto niža od ranije najavljivanih 35%, ovakva mjera će svakako otežati plasman bh. proizvoda na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta i umanjiti njihovu konkurentnost u poređenju s proizvođačima iz zemalja koje uživaju povoljnije trgovinske sporazume.</p><h2>Globalna scena</h2><p>AS Holding već godinama ulaže u širenje izvoza, jačanje kvaliteta i pozicioniranje domaćih brendova na globalnoj sceni, uključujući i tržište SAD-a.</p><p>- Vjerujemo da bi dodatna komunikacija i ekonomski dijalog mogli doprinijeti boljem razumijevanju specifičnosti tržišta Bosne i Hercegovine, kako bi se pronašla rješenja koja neće usporiti dosadašnje pozitivne trgovinske tokove. Kao dugogodišnji izvoznici na tržište SAD-a naših prepoznatljivih brendova kao što su Zlatna džezva, Maza, Tops i ostalo, svjesni smo važnosti stabilnih i predvidivih uslova poslovanja, kažu iz AS Holdinga.</p>

Ovakva mjera će svakako otežati plasman bh. proizvoda na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta

AS Holding: Uvođenje američkih carina ozbiljan izazov za sve izvoznike

<p>Uvoz hrane u BiH rapidno raste, što je pokazatelj pada domaće proizvodnje i sve veće ovisnosti stanovnika ove zemlje o uvozu i cijenama koje diktiraju strani proizvođači. Najviše bole informacije da milijarde maraka izdvajamo na proizvode po kojima smo nekada bili prepoznatljivi i za koje BiH ima sve preduvjete da ih osigura za potrebe svojih građana.</p><h2>Goveđe meso </h2><p>U prvih pola godine više od 316 miliona KM dali smo za približno 42.000 tona mesa, pokazuju podaci koje nam je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Od toga, najviše smo uvozili svježe goveđe meso, koje smo platili blizu 159 miliona maraka. Uvoz svinjskog mesa koštao nas je&nbsp;56,3, a živih goveda 33,5 miliona KM. U prvom polugodištu najviše smo uvozili iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Srbije.</p><p>- Ovo su indikatori stanja domaće proizvodnje. Iako nismo imali popis u poljoprivredi, na bazi veterinarskih registara u 2023. smo, naprimjer, u BiH imali gotovo 427.000 grla goveda, a on je u 2025. pao na 330.000. Proizvodnja goveđeg mesa u posljednjih 10 godina pala je sa&nbsp;23.000 na gotovo 13.000 tona – kazao je za “Avaz” prof. dr. Hamdija Čivić, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji podsjeća da je BiH do rata rapolagala s približno 700.000 grla stoke.</p>

<p>Naglašava da svaka ozbiljna država ulaže u proizvodnju hrane, koja postaje jedan od najvažnijih resursa današnjice. Čivić podsjeća na glad koju smo prošli u ratu, ogromna izdvajanja za hranu iz uvoza, koja bismo mogli usmjeriti u podizanje domaćih kapaciteta i iskorištavanje resursa s kojima raspolažemo.</p><h2>Ruralna područja</h2><p>- Imamo takvo uređenje države koje ne djeluje stimulirajuće na razvoj sela, nepovoljnu demografsku strukturu i napuštena sela, ali 30 godina nakon rata se nije skoro ništa uradilo na povratku i oživljavanju ruralnih područja, gdje bismo mogli proizvoditi značajne količine hrane za vlastite potrebe, pa i za izvoz. Za sve to trebaju odgovorne politike i odgovorni ljudi, koji će prepoznati važnost ovog sektora koji nikada nije bio u gorem i težem položaju – ističe profesor Čivić.</p><p>U prvih pola godine više od 316 miliona KM dali smo za gotovo 42.000 tona mesa</p>

U 2023. godini smo imali 427.000 grla goveda, a u ovoj je pao na 330.000, kaže profesor Čivić

Za četiri godine vrijednost uvoza udvostručena: Meso iz uvoza u prvih pola godina BiH platila više od 316 miliona KM

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) potvrdio je da neće produžiti rok za uvođenje novih trgovinskih carina za zemlje koje do 1. avgusta 2025. godine ne postignu nove sporazume s njegovom administracijom. Među više od 14 zemalja je i Bosna i Hercegovina, kojoj su u zvaničnom pismu najavljene značajne carinske mjere. Kako je ranije najavio&nbsp;Tramp, Bosni i Hercegovini sljeduju carine od 30 posto za izvoz robe u Ameriku.</p><p>Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Igor Živko kaže u izjavi za „Dnevni avaz“ da je s uvođenjem carina od 1. avgusta direktno pogođen sav izvoz iz BiH.</p><p>- To, zapravo, znači da će on za ovu stopu carina biti skuplji za uvoznike u SAD. To je izravno utjecaj na sve izvoznike, a ono što znamo po statistici Vanjskotrgovinske komore BiH jeste da imamo suficit sa SAD. Međutim, SAD nisu naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, no sigurno na mikrorazini, odnosno razini pojedinih sektora možemo trpiti određene gubitke. Zapravo, to će se najviše osjetiti u metalskoj industriji, hemijskoj i odbrani, odnosno namjenskoj industriji u BiH - kaže prof. Živko.</p><p>Upozorava da tome treba pridodati i carine od 15 posto koje Trampova administracija uvodi Evropskoj uniji od 1.avgusta i koje, kako kaže, indirektno utječu na sve privredne sektore koji učestvuju u tom vertikalnom lancu snabdijevanja, odnosno najčešće poslova dorade koje radimo za Evropsku uniju.</p><p>- Time je zapravo pogođena, prije svega, automobilska industrija, pa se to može odnositi na naše kooperante - navodi prof. Živko.</p>

Tome treba pridodati i carine od 15 posto koje Trampova administracija uvodi EU, kaže prof. Živko

Prof. Živko: I direktan i indirektan utjecaj

Prof. dr. Igor Živko za "Avaz": Američke carine od 30 posto definitivno pogađaju BiH

<p>Njemački proizvođač automobila Mercedes-Benz, jedan od simbola industrijske snage i tehnološke izvrsnosti, suočava se sa ozbiljnom krizom. </p><p>Prema posljednjim finansijskim izvještajima, neto dobit kompanije u prvoj polovini 2025. godine pala je za čak 55,8 posto, sa oko 6,1 milijardu eura na skromnih 2,7 milijardi eura.</p><h2>Veliki pritisak</h2><p>Ovaj nagli pad direktno je povezan sa uvoznim carinama, smanjenjem prodaje i povećanim troškovima restrukturiranja, koji zajedno stavljaju veliki pritisak na poslovanje čuvenog proizvođača. </p><p>Ukupni prihod u istom periodu zabilježio je pad od 8,6 posto, sa 72,6 milijardi eura na 66,4 milijarde eura, dok je operativna dobit (EBIT) skoro prepolovljena, sa 7,9 milijardi na 3,6 milijardi eura.</p><h2>Prihod znatno niži</h2><p>Kompanija sada očekuje da će prihod za cijelu 2025. godinu biti znatno niži u odnosu na prethodnu godinu, a operativna profitna marža u segmentu ličnih vozila pala je sa 8,1 na između 4 i 6 posto.</p><p>Posebno su izraženi problemi na kineskom tržištu, gdje je Mercedes već u 2024. godini zabilježio pad neto dobiti od 28 posto, na 10,4 milijarde eura. Pad prihoda u toj godini iznosio je 4,5 posto, a EBIT je smanjen za gotovo trećinu, na 13,6 milijardi eura.</p><p>Kako bi izašao iz ove turbulentne faze, Mercedes-Benz je u februaru pokrenuo obimni plan štednje i restrukturiranja. Cilj je do 2027. godine smanjenje troškova proizvodnje za 10 posto, optimizacija materijalnih troškova i dodatno rezanje fiksnih troškova za još 10 posto.</p><h2>Otpremnine za zaposlene</h2><p>U sklopu dogovora sa sindikatom, planirane su i otpremnine za zaposlene u neproizvodnim sektorima, što direktno znači i otkaze. Ove mjere jasno ukazuju na to da će Mercedes u narednim godinama znatno smanjivati broj zaposlenih kako bi povratio profitabilnost i stabilnost.</p><p>Stručnjaci upozoravaju da se pred automobilskom industrijom nalaze teški izazovi, naročito zbog globalnih ekonomskih turbulencija, trgovinskih tenzija i promjena na tržištu koje zahtijevaju brze i efikasne prilagodbe.</p><p>Mercedes-Benz, nekada nezaustavljivi simbol moći i luksuza, sada mora da pronađe nove puteve ka oporavku, dok zaposleni u kompaniji sa strahom iščekuju šta donose naredni mjeseci.</p>

Njemački automobilaski gigant suočen s velikim izazovima

Šok u Mercedesu: Dramatičan pad dobiti i najava otkaza do 2027. godine

<p>Francuski proizvođač automobila Renault u četvrtak je prijavio neto gubitak od 11,185 milijardi eura (12,81 milijardi dolara) za prvu polovinu godine, u poređenju sa neto prihodom od 1,293 milijarde eura u istom periodu prošle godine.</p><p>Renault je saopštio da je na polugodišnji rezultat uticao jednokratni gubitak od 9,315 milijardi eura na njihovom udjelu u Nissanu.</p><h2>Neto dobit</h2><p>Kompanija je također saopštila da je Nissan negativno doprinio zaradi u prvoj polovini godine sa 2,331 milijardu eura.</p><p>Isključujući uticaj Nissana, Renault je objavio neto dobit od 461 milion eura, što je manje od 1,469 milijardi eura prije godinu dana.</p><h2>Porastao prihod</h2><p>Operativni gubitak iznosio je 8,404 milijarde eura u poređenju sa operativnom dobiti od 1,898 milijardi eura u prvih šest mjeseci 2024. godine.</p><p>Prihod za taj period porastao je za 2,5 posto na 26,64 milijarde eura sa 26,958 milijardi eura u prethodnoj godini, saopštio je proizvođač automobila.</p>

Nissan negativno doprinio zaradi u prvoj polovini godine

Renault bilježi neto gubitak od 11,2 milijarde eura u prvoj polovini 2025.

<p>Kineska industrijska proizvodnja smanjena je u julu više nego što se očekivalo, pokazali su zvanični podaci objavljeni u četvrtak, bilježeći četvrti mjesec zaredom smanjenja, dok se Peking bori da postigne trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama.</p><p>Indeks menadžera nabavke - ključna mjera industrijske proizvodnje - iznosio je 49,3, saopštio je Nacionalni zavod za statistiku (NBS), što je pad u odnosu na 49,7 u junu i značajno ispod granice od 50 bodova koja razdvaja rast od kontrakcije.</p><p>Anketa analitičara Bloomberga predviđala je da će indeks biti isti kao u junu.</p><p>- Poslovna klima u proizvodnom sektoru pala je niže u poređenju s prethodnim mjesecom - rekao je statističar NBS-a Tao Kvinge (Zhao Qinghe).</p><p>Pad je "uslovljen faktorima kao što su tradicionalni period stagnacije u industriji, kao i visokim temperaturama, obilnim kišama i poplavama u nekim područjima", rekao je Tao.</p>

Anketa analitičara Bloomberga predviđala je da će indeks biti isti kao u junu

Kineska industrijska proizvodnja smanjena u julu više nego što se očekivalo

<p>Građanima BiH je sve teže podmiriti osnovne životne potrebe. Da cijene samo rastu, potvrđuje i statistika.</p><p>Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu ove godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su porasle za 0,3 posto, dok je na godišnjem nivou u junu u prosjeku zabilježen rast cijena od 4,6 posto.</p><p>Međutim, na godišnjem nivou u junu, prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka iznosio je 10,8 posto.</p><p>U istom mjesecu, sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH iznosila je 3.180 KM, a taj izračun se temelji na prosječnoj plaći od 1.545 KM i minimalnim životnim troškovima četveročlane porodice s dvoje djece školskog uzrasta.</p><p>Tako prosječna plaća ne pokriva ni polovinu minimalnih troškova života jedne porodice, a teškom ekonomskom situacijom posebno su pogođeni penzioneri i druge ranjive grupe stanovništva.</p>

<p>Prema podacima portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima i kvaliteti života, stanovanju i drugim relevantnim parametrima, mjesečni troškovi četveročlane porodice u BiH iznose gotovo 3.900 KM – i to bez stanarine.</p><p>Da u dogledno vrijeme ne postoje gotovo nikakve naznake značajnijeg povećanja plaća, kao ni smanjenja troškova života, mišljenja je profesor Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Aktuelni ekonomski pokazatelji su, govori, zabrinjavajući i ne ulijevaju optimizam.</p><p>Naglašava da je više razloga za ovo stanje, a prvi i najvažniji je taj što smo u posljednje četiri, pet godina imali visoke inflatorne procese.</p><p>– Cijene su dosegle jedan nivo s kojeg se ne smanjuju i, zaista, mala je vjerovatnoća da će bilo koji od trgovačkih lanaca, distributera i slično smanjiti razinu cijena koju su dosegnuli. I to je najveći problem, jer je naša polazna osnova sa promjenom cijena jako visoka. Znači, nije se dogodio pad cijena nakon velikih inflacija, nego su cijene ostale na istom nivou – iznosi prof. Papac.</p><p>Nadalje, kaže, trenutno, u ljetnoj sezoni imamo blagi porast potražnje uzrokovan našom dijasporom i dijelom turizmom.</p><p>– Činjenica je da naši veletrgovci i distributeri brane visoke razine cijena i koriste priliku visoke potražnje da ostvare dodatne ekstraprofite i pomalo podgrijavaju tu inflaciju. Naravno, zadnji faktor jeste globalna politička i društvena kriza koja pogađa i našu zemlju, i jednostavno ta kriza uvijek ide pod ruku s nekakvim povećanim oprezom i povećanom cijenom određenih proizvoda i usluga, što se počelo prelijevati na cijelu regiju – zaključuje prof. Papac.</p>

Mala je vjerovatnoća da će bilo koji od trgovačkih lanaca, distributera i slično smanjiti razinu cijena koju su dosegnuli – i to je najveći problem

Inflacija ne posustaje, situacija sve nepovoljnija: Nema naznaka za povećanje plaća, niti za smanjenje troškova života

<p>Bosna i Hercegovina, za razliku od većine evropskih i regionalnih država, i dalje ne planira vratiti svoje monetarno zlato u zemlju. Trenutno se 3,5 tone zlata, vrijednog oko 600 miliona maraka, nalazi u trezorima Centralne banke Engleske, a Centralna banka BiH nema namjeru da ga izmjesti.</p><h2>Lakša prodaja</h2><p>I dok Srbija, Rumunija, Njemačka i druge države intenzivno povlače zlato u svoje trezore kao odgovor na globalnu finansijsku i geopolitičku nestabilnost, BiH i dalje smatra da je sigurnije zlato držati van granica. U obrazloženju navode da je takva lokacija "strateško opredjeljenje" jer omogućava lakšu prodaju i konverziju.</p><p>– Zlato koje se nalazi u Londonu je lako utrživo. Premještanjem u BiH, izgubilo bi na likvidnosti, poručuju iz Centralne banke BiH.</p><h2>Taoc globalne politike</h2><p>Međutim, stručnjaci upozoravaju da se zlato u inostranstvu može pretvoriti u taoca globalne politike, kao što je pokazao primjer Venecuele kojoj je 2019. godine odbijen zahtjev da povrati 1,2 milijarde dolara u zlatu iz Londona. Ekonomski analitičar Saša Stevanović upozorava da zlato više nije samo ekonomsko pitanje.</p><p>– Povratak zlata je pitanje suvereniteta. Zemlje širom svijeta shvatile su da fizičko vlasništvo nad zlatom znači sigurnost u nesigurnim vremenima. BiH je među rijetkima koje i dalje ignorišu tu poruku, rekao je Stevanović za "Nezavisne".</p><h2>Najuniverzalniji oblik sigurnosti</h2><p>Dodatni apsurd je i činjenica da je BiH jedina zemlja u Evropi koja oporezuje investiciono zlato PDV-om, čime dodatno obeshrabruje građane da ulažu u najuniverzalniji oblik sigurnosti.</p><p>- Vrijeme je da počnemo razgovarati o monetarnoj nezavisnosti, suverenitetu i zaštiti naših rezervi u nesigurnim vremenima - poručuje Stevanović.</p><p>Dok svi vraćaju zlato – BiH ga i dalje drži tamo gdje ga, možda jednog dana, neće moći ni dotaknuti.</p><p><br></p>

Evropa i region povlače zlatne rezerve iz inostranstva zbog geopolitičkih rizika

BiH čuva zlato u Londonu: Ne želi ga vratiti kući, iako to svi drugi rade

<p>U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 46.499 vozila, među kojima je 5.118 novih, a čak 41.381 polovni automobil. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za automobile iz uvoza do kraja juna izdvojili smo 585.790.138 KM, dok je u istom periodu u državnu kasu uplaćeno 133.282.039 KM uvoznih dažbina.</p><h2>“Nedostižna vozila”</h2><p>Pažnju javnosti, posebno ljubitelja četverotočkaša, najviše zaokuplja lista TOP 10 najskupljih, koju u prvom polugodištu predvodi Porsche-911 GT3 RS vrijedan 436.833 KM. Njegov vlasnik je na ime carina platio 74.285 KM. Slijedi još jedan Porsche-911 GT3 RS kupljen za 434.168 KM, dok su dažbine iznosile 150.005 KM. BMW 740d xDrive Limousine, plaćen 418.625 KM, s dodatnih 107.920 KM državi. U BiH su stigli i BMW X7 M60i xDrive za &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;396.524 KM I 137.018 KM dodatnih obaveza, te BMW X7 xDrive 40d za kojeg je izdvojeno 396.329 KM, plus 136.951 KM na ime obaveza prema državi.</p><p>Mercedes-Benz G-Klasa AMG G63 kupljen je za 392.669 KM, uz 66.769 KM na ime carina, dok su dva Porschea-911 Turbo plaćena 381.638, odnosno 379.026 KM, a u kasu UIO su donijela 64.902, odnosno 130.953 KM. Posljednji na listi, za naše uvjete nedostižnih vozila, jesu Mercedes AMG SL63 s cijenom 367.761 KM i uvoznim obavezama od 62.534 KM, te još jedan Porsche-911 GT3 RS vrijedan 355.042 KM uz dodatnih 60.380 KM plaćenih dažbina. &nbsp;</p><h2>Ukupna vrijednost </h2><p>U istom periodu, za uvoz 100 električnih vozila izdvojeno je 4.916.485, dok je UIO BiH inkasirala 883.335. Najskuplji među električnim vozilima, koje možemo sresti na bh. cestama su Lucid Air Grand Touring od 220.469 KM, te čak četiri Posrche-Taycana 4S, koji su plaćeni 190.024, 177.876, 166.043 i 139.106 KM. Uvezli smo i 1.600 hibridnih vozila, među kojima 844 nova, a njihova ukupna vrijednost je 93.755.609 KM.</p><p>U istom periodu, za uvoz 100 električnih vozila izdvojeno je 4.916.485 KM.</p>

Pažnju javnosti, posebno ljubitelja četverotočkaša, najviše zaokuplja lista TOP 10 najskupljih, koju u prvom polugodištu predvodi Porsche-911 GT3 RS

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

<p>Vlada Federacije BiH objavila je Javni konkurs za izbor i nominiranje za imenovanje četiri člana Nadzornog odbora ispred državnog kapitala u Ceste d.d. Mostar. Kompanija se, kao što je poznato, bavi gradnjom i održavanjem javnih cesta na području FBiH.</p><p>Mandat je četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja u skladu sa zakonom, s tim da članu nadzornog odbora koji je imenovan na pojedinu upražnjenu poziciju u nadzornom odboru mandat traje do isteka mandata članova nadzornog odbora koji su imenovani prilikom imenovanja cijelog nadzornog odbora.</p><p>Prilikom procjene kvalifikacija i iskustava svih kandidata, između ostalog, uzet će se u obzir i sposobnost prepoznavanja, zastupanja i zaštite interesa privrednog društva, sposobnost za savjesno, odlučno, odgovorno i profesionalno obavljanje pozicije, komunikacijske i organizacijske sposobnosti, te rezultati rada ostvareni tokom karijere.</p><p>Konkurs je otvoren 14 dana.</p>

Konkurs je otvoren 14 dana

Biraju se četiri člana Nadzornog odbora Cesta

<p>Vijeće ministara BIH usvojilo je Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, s oznakom usklađenosti s direktivnama EU - EI. Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš kaže da se radi o važnom koraku na usklađivanju s propisima EU i dijelu šireg procesa u okviru Reformske agende i Plana rasta, koji BiH vodi ka jačim ekonomskim vezama i članstvu u EU.</p><p>- U BiH već postoje propisi koji uređuju ovaj sektor, ali ovaj zakon uvodi niz konkretnih promjena i poboljšanja, naročito u pogledu otvaranja tržišta električne energije, povezivanja s EU tržištem i povećanja transparentnosti u snabdjevanju – kaže Harbaš. </p><h2>Formiranje cijena</h2><p>Stvaraju se pretpostavke i za osnivanje berze električne energije u BiH, koja će omogućiti slobodnije formiranje cijena, veću konkurenciju među dobavljačima, a s većom ponudom i povoljnije opcije za građane i privredu. Harbaš pojašnjava da uspostavljanje organiziranog tržišta električnom energijom i berze električne energije u Mostaru otvara mogućnost spajanja tržišta sa susjednim zemljama, što je prvi uvjet za izuzimanje struje od taksi CBAM-a do 2030. godine.</p><p>- Izazovno je sve ovo uspostaviti do 2026. godine. Moglo bi biti dovoljno i da se donese Odluka o spajanju s drugim tržištima, jer je upitno da li BiH može do kraja godine usvojiti Zakon i završiti potrebne aktivnosti. Zato nas vjerovatno očekuje CBAM i na električnu energiju, bar do sredine 2026. godine, pod uvjetom da brzo donosimo odluke. Drugi način je da nam Energetska zajednica i Evropska komisija priznaju napor i oslobode BiH i druge države, a za šta je BiH uputila molbu Evropskoj komisiji za oslobađanje od primjene CBAM-a – dodaje Harbaš.</p><p>Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija.</p><p>- U početku, otvoreno tržište će najviše koristiti (elektro)privredi, ali se očekuje da i domaćinstva dobiju pravo da biraju svog snabdjevača, baš kao što danas možemo birati operatera mobilne mreže. To znači da će građani moći birati povoljnijeg i kvalitetnijeg pružaoca usluge – ističe Harbaš za "Avaz". </p><p>Za građane, ali i privredu, ključno pitanje je hoće li struja poskupjeti. Harbaš podsjeća da je cijena u BiH među najnižima u Evropi i da se, posebno za domaćinstva, u posljednjih 20 godina gotovo nije mijenjala, ne računajući poskupljenja u posljednjih godinu dana.</p><p>- Planom rasta za BiH predviđeno je da bi do kraja 2027. cijena električne energije trebala odražavati troškove proizvodnje, što znači novo poskupljenje struje, jer uglja nema ili se ne kopa na efikasan način. S približavanjem EU tržištu u narednim godinama se očekuje postepeno usklađivanje cijena, što može značiti određena poskupljenja. Ipak, uspostavljanjem tržišta i berze, građanima će biti omogućeno da biraju najpovoljniju ponudu, pa dugoročno ovaj zakon donosi veće mogućnosti izbora, transparentnost i stabilnost, za domaćinstva veću kontrolu nad troškovima, a za privredu novu šansu za konkurentnost i razvoj – kaže Harbaš za "Avaz".</p><h2>Obnovljivi izvori</h2><p>Organizirano tržište i berza trebaju stvoriti pretpostavke za nove investicije u obnovljive izvore, a Harbaš smatra da, s dobrim menadžmentom i stručnjacima koji će voditi decentralizaciju tržišta, možemo imati jeftiniju struju, efikasniju potrošnju energije, bolje upravljanje sistemom i bolju trgovinsku razmjenu. </p><p>- Primjera radi, u Evropi se dese i negativne cijene struje u određenim periodima, zahvaljujući energiji iz obnovljivih izvora. Privreda BiH, posebno energetski intenzivne industrije, već je osjetila nagla povećanja cijena struje u prethodnim godinama, što je imalo domino efekat na cijene proizvoda i usluga. Novi zakon omogućava bolju predvidivost troškova, ali i otvara prostor za uvođenje modernih tehnologija, energijske efikasnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije, zeleni hidrogen, skladištenja energije i slično – kaže Harbaš.</p><p></p>

Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

<p>Raspisan je Javni konkurs za izbor i imenovanje šest izvršnih direktora – članova Uprave Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo.</p><p>U pitanju su pozicije izvršnog direktora Izvršne direkcije za razvoj poslovanja, izvršnog direktora Izvršne direkcije za pravne poslove, upravljanje organizacijom i ljudskim resursima, izvršnog direktora Izvršne direkcije za tehnologiju i razvoj servisa, izvršnog direktora Izvršne direkcije za ekonomsko-finansijske poslove, izvršnog direktora za investicije, izvršnog direktora za informacione tehnologije. </p><p>Pored općih uvjeta, aplikanti će morati zadovoljiti i posebne uvjete za svaku od pozicija.</p>

SASE: Najveći promet ostvaren sa dionicama ASA Banke Sarajevo

ChatGPT-ju dao 100 dolara da trguje dionicama, objavljeni rezultati

Carine za robu koja se uvozi u SAD stupaju na snagu za sedam dana: Tramp ponovo mijenjao spisak

Na Sarajevskoj berzi promet 6.539,61 KM

AS Holding: Uvođenje američkih carina ozbiljan izazov za sve izvoznike

Za četiri godine vrijednost uvoza udvostručena: Meso iz uvoza u prvih pola godina BiH platila više od 316 miliona KM

Prof. dr. Igor Živko za "Avaz": Američke carine od 30 posto definitivno pogađaju BiH

Šok u Mercedesu: Dramatičan pad dobiti i najava otkaza do 2027. godine

Renault bilježi neto gubitak od 11,2 milijarde eura u prvoj polovini 2025.

Kineska industrijska proizvodnja smanjena u julu više nego što se očekivalo

Inflacija ne posustaje, situacija sve nepovoljnija: Nema naznaka za povećanje plaća, niti za smanjenje troškova života

BiH čuva zlato u Londonu: Ne želi ga vratiti kući, iako to svi drugi rade

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Biraju se četiri člana Nadzornog odbora Cesta

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Traži se šest izvršnih direktora BH Telecoma

Biznis

SASE: Najveći promet ostvaren sa dionicama ASA Banke Sarajevo

ChatGPT-ju dao 100 dolara da trguje dionicama, objavljeni rezultati

Carine za robu koja se uvozi u SAD stupaju na snagu za sedam dana: Tramp ponovo mijenjao spisak

Na Sarajevskoj berzi promet 6.539,61 KM

AS Holding: Uvođenje američkih carina ozbiljan izazov za sve izvoznike

Za četiri godine vrijednost uvoza udvostručena: Meso iz uvoza u prvih pola godina BiH platila više od 316 miliona KM

Prof. dr. Igor Živko za "Avaz": Američke carine od 30 posto definitivno pogađaju BiH

Šok u Mercedesu: Dramatičan pad dobiti i najava otkaza do 2027. godine

Renault bilježi neto gubitak od 11,2 milijarde eura u prvoj polovini 2025.

Kineska industrijska proizvodnja smanjena u julu više nego što se očekivalo

Inflacija ne posustaje, situacija sve nepovoljnija: Nema naznaka za povećanje plaća, niti za smanjenje troškova života

BiH čuva zlato u Londonu: Ne želi ga vratiti kući, iako to svi drugi rade

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Biraju se četiri člana Nadzornog odbora Cesta

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Traži se šest izvršnih direktora BH Telecoma