Vedran Lakić, federalni ministar rudarstva, industrije i energetike najavio je pokretanje procesa vanredne revizije u svim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH (FBiH), a odnosit će se na poslovanje kompanija namjenske industrije koje su u većinskom vlasništvu FBiH za period od protekle četiri godine.- Od trenutaka kada smo spašavali firme od stečaja i potpunog gašenja, došli smo do faze novih zapošljavanja, vrijednih ugovora i višestruko povećane dobiti. Većina kompanija danas posluje stabilno, ali nailazimo na prepreke koje se ne mogu otkloniti dok ne pronađemo njihov uzrok. Vanredna revizija je korak koji će nam omogućiti da sagledamo ono što do sada nije bilo vidljivo: nepravilnosti, propuste, pa i moguće zloupotrebe, kako prethodnih uprava, tako i aktuelnih. Niko neće biti pošteđen ni zaštićen - rekao LakićU nekoliko kompanija prijavljeni su gubici uslijed nedogovarajuće politike poslovanja i neusklađenosti narudžbi sa nabavkom radnih sirovina čija je cijena na globalnom tržištu značajno porasla.- Namjenska industrija je strateški sektor. Zaslužuje transparentnost, stabilnost i povjerenje. Ova revizija je korak u tom smjeru - zaključio je.Trenutno je pokrenut proces promjene poslovanja u konjičkoj kompaniji "Igman d.d" u kojoj je zabilježen direktni gubitak od najmanje 12,5 miliona maraka.S druge strane situacija u vogošćanskoj kompaniji "Pretis" je prilično nejasna s obzirom na prikazane gubitke i ranije preuzete avanse za poslove zaključene u ranijem periodu. Sličan problem uočen je u poslovanju kompanije TRZ Hadžići koja iako bilježi rast izvoza i dalje ovisi o podršci federalne vlade i drugih kompanija.Osim navedenih primjera postoje i pozitivni trendovi u sektoru namjenske industrije pri čemu se u prvom redu izdvaja povećanje izvoza novotravničke kompanije BNT-TMBiH ali i konsolidacija sarajevskog "Zraka".

Većina kompanija danas posluje stabilno, ali nailazimo na prepreke koje se ne mogu otkloniti dok ne pronađemo njihov uzrok

Lakić najavio vanrednu reviziju u namjenskoj industriji FBiH: "Niko neće biti pošteđen ni zaštićen"

Sjedinjene Američke Države i Kina postigle su dogovor o odgađanju povećanja carinskih stopa na međusobnu robnu razmjenu za dodatnih 90 dana, objavio je CNN, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće.Ukoliko do ovog dogovora nije došlo, postojala bi ozbiljna opasnost od trgovinske blokade između dvije najveće svjetske ekonomije. Prema ranijim planovima, carine SAD-a na kineske proizvode trebale su porasti s 30 na čak 64 posto, dok visina potencijalnih kineskih carina na američku robu još nije bila jasno definisana. Trenutno Kina primjenjuje carinsku stopu od 10 posto na uvoz iz SAD-a.Odluka o odgađanju uslijedila je nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) uvela tzv. „recipročne“ carine za brojne zemlje širom svijeta. Ovakve mjere predstavljaju najznačajnije protekcionističke poteze još od vremena Velike depresije – velike ekonomske krize iz prve polovine 20. stoljeća.Prema navodima CNN-a, planirane carine na kinesku robu mogle bi dodatno potaknuti rast cijena u SAD-u, odnosno ubrzati inflaciju.

Prema ranijim planovima, carine SAD-a na kineske proizvode trebale su porasti s 30 na čak 64 posto

SAD i Kina prolongirale međusobni rast carina za još 90 dana

Norveški investicioni fond, vrijedan čak dvije milijarde dolara i ujedno najveći na svijetu, objavio je danas da prekida saradnju sa svim upraviteljima svojih ulaganja u Izraelu te da će prodati dio svoje imovine u toj zemlji.Ova odluka uslijedila je nakon hitne interne revizije sprovedene prošle sedmice, koju je pokrenulo otkriće medija da je Fond stekao udio u izraelskoj kompaniji za mlazne motore, koja sarađuje s izraelskom vojskom.Fondom upravlja Centralna banka Norveške, a prema podacima zaključno s 30. junom, imao je udjele u 61 izraelskoj kompaniji. U posljednjih nekoliko dana, fond se povukao iz 11 njih.- Mjere koje smo preduzeli rezultat su vanrednih okolnosti. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze je izuzetno ozbiljna. Ulagali smo u kompanije koje posluju u zemlji pogođenoj ratom, a situacija na Zapadnoj obali i u Gazi dodatno se pogoršala. Zbog toga ćemo biti još oprezniji u budućnosti - izjavio je izvršni direktor Fonda Nikolai Tangen (Nicolai).U saopćenju se navodi i da Fond već duže vrijeme prati rad kompanija uključenih u ratove i sukobe, posebno vodeći računa o upravljanju rizicima i poštivanju ljudskih prava u tim sredinama. Fond trenutno ima udjele u oko 8.700 kompanija širom svijeta.Podsjetimo, prije dva mjeseca Fond je donio odluku da prekine veze s pojedinim firmama koje posluju s Izraelom, iako je norveški Parlament kasnije odbacio prijedlog da se potpuno povuku iz svih kompanija koje posluju na teritoriji okupirane Palestine, prenosi Al Jazeera.

U saopćenju se navodi i da Fond već duže vrijeme prati rad kompanija uključenih u ratove i sukobe

Najveći investicioni fond na svijetu se povlači iz izraelskih kompanija

Institucije u RS dobile su zahtjev da pripreme informaciju i popune upitnik o mogućnostima zaobilaženja evropskih sankcija za potrebe ruskih investitora, izvozu robe alternativnim rutama, plaćanju u kriptovalutama i dostupnosti banaka van EU platnog prometa, ekskluzivno saznaje portal <a href="https://capital.ba/rusi-istrazuju-u-srpskoj-mogucnost-zaobilazenja-sankcija-i-placanje-u-kriptovalutama/">CAPITAL</a>.Prema dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid, a koji je stigao sa službene email adrese iz Agencije za informaciono komunikacione tehnologije RS, radi se u upitniku “za mapiranje resursa i procjenu potreba saradnje sa Nižnjenovgorodskom oblasti u Ruskoj Federaciji u oblasti informaciono komunikacionih tehnologija“.Dakle, radi se o zahtjevu ruskih privrednika u oblasti informaciono komunikacionih tehnologija koji žele da izbjegnu evropske sankcije i preko RS, odnosno BiH, plasiraju svoje proizvode na druga tržišta, koristeći alternativne rute, zaobiđu carine, uplate preko domaćih banaka, uz korištenje domaćih privrednih kapaciteta, zatim kriptovaluta i drugih “opcija” koje bi mogle da zaobiđu EU kontrole i sankcije.<h2>Postoje li "ne-EU finansijski kanali" i carine</h2>Već na početku upitnika, traži se definisanje mehanizama zaobilaženja sankcija, odnosno postavlja pitanje kakve pravne strukture nudi RS za registraciju ruskih IKT kompanija, te da li postoje posredničke rute za izvoz u Evropsku uniju, na primjer, preko Srbije i Turske.Ruske investitore iz ove oblasti otvoreno zanima i da li RS garantuje pravnu zaštitu od sekundarnih sankcija EU i da li između Rusije i BiH ili RS postoje potpisani ugovori o zaštiti investicija. Među problematičnijim pitanjima navodi se i ono da li su dostupni “ne-EU finansijski kanali, poput kineskih i arapskih banaka“, kao i da li Srpska prihvata kriptovalute za investicione transakcije i da li postoji mogućnost carinjenja nezavisan od EU.

- Da li RS ima sporazume o slobodnoj trgovini sa sa zemljama van EU sankcionog kruga poput Kine, Egipta i Indije, koje bezbjedne rute se predlažu za distribuciju u EU (na primjer preko Srbije i Mađarske). Da li postoji e-sistem carinjenja nezavisan od EU platformi - navodi se u upitniku i traže „garancije RS u slučaju da izvoz blokira EU“, te se raspituju o postojanju rezervnih tržišta, azijskog ili BRIKS-a za hitnu diverzifikaciju.U ovom dokumentu traže se i razne druge specifikacije, tipične za interesovanja investitora, počevši od ispunjenosti tehničkih standarda, pokrivenosti optičkom mrežom, brzine interneta i sagledavanja postojeće infrastrukture, opremljenosti privrednih i laboratorijskih kapaciteta do mogućnosti saradnje, razmjene kadrova i edukacije.

Ruske investitore zanima i prosječno vrijeme za registraciju patenata za strane kompanije, te da li postoji ubrzani postupak za IKT inovacije.<h2>"Igranje vatrom"</h2>Posebno pitanje odnosi se na to da li se priznaju ruske softverske licence u RS.U odjeljku koji se odnosi na logističke i finansijske mehanizme, kod transakcionih ruta traži se da se navede spisak banaka u RS koje nude “sankciono-otporne” platne kanale, te da li postoji podrška za kritovalute u poslovanju, na primjer stablecoini. Za tranzit robe pitali su da li postoje alternativne rute za izvoz u Afriku, opet preko Srbije i Turske.Ovaj upitnik, potencijalno otvara ozbiljan rizik od reakcije Evropske unije, budući da sadrži pitanja koja se mogu tumačiti kao aktivno traženje načina zaobilaženja zvaničnih sankcija prema Rusiji.Takve aktivnosti bi, ako se protumače kao institucionalna podrška kršenju sankcija, mogle dovesti do velikih političkih i ekonomskih posljedica, uključujući mogućnost uvođenja mjera protiv RS ili BiH, te usporavanje evropskog puta, smatraju stručnjaci sa kojima smo razgovarali.Analitičarka Tanja Topić kaže da se ovo može slobodno označiti kao “igranje vatrom”.- Aktivnosti na iznalaženju “alternativnih puteva u zaobilaženju sankcija” ukazuju na dvije stvari, bolje reći problema. Jedan je taj što se u ovim okolnostima cijeli prostor izlaže riziku, zemlja koja tobože ide ka Evropskoj uniji, ne primjenjuje i ne slijedi evropsku politiku sankcija - kaže Topić.Kaže da ovdje vrijedi navesti da ni sama EU nije bila konzistentna u dosljednoj primjeni sankcija, pa je tako predsjednik RS Milorad Dodik bez problema i posljedica putovao u Moskvu, u jeku pojačanih sankcija EU prema Rusiji.<h2>Nesposobne birokrate</h2>- Drugim problemom se otvara Pandorina kutija, pitanje slobodne trgovine rješava se na nivou države, nikako entiteta, a sistemi carinjenja nezavisno od EU platforme ne postoje, znači li to ulazak u crvenu zonu ozbiljnih zaobilaženja zakona i u čijem interesu - pita Topić.Ekonomista Zoran Pavlović kaže da slanje ovog upitnika vidi kao krajnju neprofesionalnost i neodgovornost prema poslu koji pojedinci koji sastavljaju ovakve dokumente imaju.- Ekonomski posmatrano, upitnik daje informaciju o nesposobnosti, neznanju i primitivnosti autora. Takva pitanja i takve vrste aktivnosti, čak i da ih želi sprovesti, ne radi država - kaže Pavlović.Ako je taj upitnik institucijama proslijedio neko iz državnih organa proslijedio, smatra Pavlović, taj bi morao za to i da odgovara.- Takve upitnike, vezane za izbjegavanje sankcija i saradnju sa zemljama koje su pod sankcijama, u normalnoj zemlji niko ne bi pravio, niti mogu da se time bave kompanije koje su na granici legalnog poslovanja ili se čak bave nelegalnim poslovima - kaže Pavlović.Bolje bi bilo, kaže Pavlović, da mi kaznimo tog odgovornog koji je sastavio ovaj upitnik, nego da nam to naredi EU. Sa ekonomske strane, kaže Pavlović, ako se neko tim poslom i bavi, a država o tome ne zna ništa, to je onda kriminal kojim se trebaju baviti institucije i kazniti ih.<h2>IKT tvrdi: Nismo nadležni</h2>U Agenciji za IKT odbacuju bilo kakvu vezu sa ovim upitnikom i tvrde da to i nije njihova nadležnost, iako je upitnik proslijeđen brojnim institucijama upravo sa njihove službene adrese, a u što se uvjerio i portal CAPITAL.- Ništa u vašim pitanjima ne spada u nadležnost agencije, tako da nikada nije ni postupala po navedenom. Iz vašeg upita je vidljivo da se neko u ime agencije predstavljao da vrši navedene aktivnosti - rekli su u Agenciji za IKT.Istakli su da smatraju da ovo šteti ugledu Agencije za IKT i Vladi RS u sprovedenim naporima pristupanju inicijativama, programima i instrumentima EU.- Agencija za IKT RS u ovom trenutku organizuje rad 10 operativnih sektorskih savjeta koji uključuju akademiju i institucije za pristup navedenim inicijativama, programima i instrumentima EU - naglasili su iz IKT RS.<h2>Efekti dugogodišnje saradnje</h2>Inače, 2018. godine, Republika Srpska je započela saradnju sa Nižnjenovgorodskom oblasti u Ruskoj Federaciji, što je dovelo do niza posjeta predstavnika Vlade RS, posebno iz Ministarstva energetike i rudarstva, ali i uzvratnih.

Vlasti su se od tada do danas više puta pohvalile da su realizovale mnogo aktivnosti u raznIm sferama života, te da Vlada Srpske prioritetni pravac djelovanja i ogroman potencijal vidi u saradnji sa Rusijom, koji smo prepoznali i počeli koristiti.Prije tri godine, delegacija Investiciono-razvojne banke RS (IRBRS) predstavila je investicioni profil entiteta potencijalnim ruskim investitorima. Više od 20 kompanija iz oblasti zainteresovalo se za ulaganja u sektore poput energetike, drvne industrije, metalne obrade, prehrambene industrije i IT sektora.

Ruske investitore iz ove oblasti otvoreno zanima i da li RS garantuje pravnu zaštitu od sekundarnih sankcija EU

Rusi istražuju u RS mogućnost zaobilaženja sankcija i plaćanje u kriptovalutama

U Gračanici posluje veliki broj uspješnih i poznatih kompanija, a BiznisInfo.ba donosi pregled najvećih, prema ukupnim prihodima u 2024. godini.Sudeći prema objavljenim podacima, najveća firma u Gračanici je Motorex, ujedno prva i jedina čiji su prihodi prošle godine premašili iznos od sto miliona KM. Ova kompanija se bavi prodajom autodijelova. Godinu ranije prihodi firme su bili 86,7 miliona KM.Motorex je i najprofitabilnija kompanija u Gračanici sa dobiti od 23,1 milion KM u prošloj godini. Ovo je jedina kompanija s profitom od preko deset miliona maraka. Također upošljava najviše radnika – 530. Druga po veličini je firma Zeka-comerc koja ima mrežu baucentara širom BiH i koja također zapošljava preko 500 radnika.Slijedi firma Trgovir koja je lider u proizvodnji armatura, mreža, hidroizolacijskih materijala i ekološkog peleta. Na četvrtom mjestu je kompanija Berry Superfos Balkan, članica velike svjetske grupacije i jedna je od vodećih firmi u regiji za proizvodnju plastične ambalaže.Tu je još jedna poznata kompanija – Širbegović inženjering, za proizvodnju betonskih konstrukcija i gradnju objekata.

Među najuspješnijima je i firma Edo Slad koja je među vodećim proizvođačima u Bosni i Hercegovini u kategoriji torti, kolača i tradicionalnih bh. poslastica.Na sedmom mjestu je firma Nasko, multisektorska kompanija sa poslovima u trgovini, ugostiteljstvu (restoran i bazeni), transportu, a posjeduje i benzinske pumpe, stanicu za tehnički pregled vozila…Firma Suman poznata je po proizvodnji i prodaji tendi i suncobrana, dok je firma Roading registrovana za građevinarstvo, proizvodnju i usluge. Listu deset najvećih kompanija u Gračanici zatvara preduzeće za preradu plastike – Variplast.U grafici pogledajte cijelu listu 20 najvećih kompanija u Gračanici prema ukupnim prihodima u prošloj godini.

Ovo je jedina kompanija s profitom od preko deset miliona maraka

Gračanica dobila prvu kompaniju sa prihodima od 100+ miliona KM: Evo koja je to firma 

Tešanjska firma Farex objavila je ponudu za preuzimanje poznate firme Hercegovina auto koja se bavi prodajom automobila marke Škoda.Kako piše BiznisInfo.ba, kompanija Hercegovina auto je prošle godine imala ukupne prihode od preko 15 miliona KM i dobit od preko pola miliona maraka.<h2>Manjinski vlasnik</h2>Farex je trenutno manjinski vlasnik sa 49,8 posto udjela, a ponuda se odnosi na preostalih nešto više od polovine dionica. Ponuđena cijena po jednoj dionici iznosi 22 KM, što predstavlja 176 posto od nominalne vrijednosti dionice.Prema izračunu BiznisInfo.ba, ako bi svi dioničari prihvatili ponudu, Farex bi morao platiti oko 7,27 miliona KM dionice na koje se ponuda odnosni kako bi postao stopostotni vlasnik kompanije Hercegovina auto.<h2>Veleprodajni lanac</h2>Kompanija Farex d.o.o. Tešanj prošle godine je imala prihode od oko 70 miliona maraka. Vlasnik Farexa je poznati poduzetnik Fahrudin Kadušić.Farex d.o.o. je veleprodajni lanac s nekoliko moderno organiziranih prodajnih mjesta prilagođenih potrebama nabave i kupovine profesionalnih kupaca, najvećim dijelom trgovina i ugostiteljskih objekata, koji u Farexu obavljaju opskrbljivanje za potrebe vlastitog poslovanja, stoji u opisu kompanije.

Farex je trenutno manjinski vlasnik sa 49,8 posto udjela, a ponuda se odnosi na preostalih nešto više od polovine dionica

Tešanjski biznismen krenuo u preuzimanje poznate hercegovačke kompanije

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 10.952,15 KM, kroz osam transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 1,57 posto i iznosi 834,70 poena.Na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka u iznosu 9.450 KM, po prosječnoj cijeni 1,05 KM po akciji, objavila je Banjalučka berza.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za 1,57 posto i iznosi 834,70 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 10.952,15 KM

Kompanija iz sastava Bingo grupacije bila je najbolji ponuđač s cijenom od nešto ispod milion KMKompanija Tuzla-remont Tuzla kupila je Robnu kuću Elma u Tuzli sa pripadajućim dvorištem, piše BiznisInfo.ba.Cijela nekretnina plaćena je 921.848 KM.Prodaja je obavljena nakon provedene procedure javnog nadmetanja spomenute nekretnine, a Tuzla-remont je dao najbolju ponudu. Inače, kompanija Tuzla-remont je u vlasništvu grupacije Bingo.Robna kuća Elma koja se nalazi na adresi Trg Stara tržnica, Grad Tuzla, u užem dijelu centra Grada Tuzle. Riječ je o kući i zgradi površine 545 metara kvadratnih, te neuplanjenom objektu – dvorištu površine 145 kvadrata.Navedene nekretnine su bile u vlasništvu firmi “Domaćinstvo d.o.o. Tuzla” i “Industrija mesa TIM d.o.o. Tuzla”, obje u stečaju.

Navedene nekretnine su bile u vlasništvu firmi “Domaćinstvo d.o.o. Tuzla” i “Industrija mesa TIM d.o.o. Tuzla”

Nova akvizicija najveće bh. firme: Bingo kupio poznati objekat

Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona na kraju jula u evidenciji nezaposlenih imala je 47.333 osobe, od čega su 29.861 žene - potvrdili su Feni iz Uredu direktora JU SZZDK-a.Na kraju juna u evidenciji nezaposlenih bilo je 46.869 osoba, dok je zadnjeg dana maja posao u tom kantonu tražilo 46.275 osoba.Ljeto je period u kojem se na biroe prijavljuju svršeni srednjoškolci koji nemaju namjeru studirati pa je na kraju juna u evidenciji nezaposlenih bilo 594 osoba više nego u maju, a na kraju jula 464 osobe više nego na kraju juna.Na kraju prošle godine u evidenciji nezaposlenih u tom kantonu bilo je 46.476 osoba.Najviše nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (VSS) je pravnika - 325 (244 žene). Slijede ekonomisti 320 (252), Mašinski inžinjeri 143 (72) profesor razredne nastave 93 (91) i profesor engleskog jezika 93 (75).Sa višom stručnom spremom u potrazi za poslom najviše je ekonomista - 50 (40), zatim pravnika 22 (17), učitelja predškolske djece 16 (16), građevinskih inžinjera 8 (6) i mašinskih inžinjera 8 (4). Sa srednjom stručnom spremom (SSS) u evidenciji nezaposlenih najviše je ekonomskih tehničara - 2.211 (1.886 žena), zatim maturanata gimnazije 1.563 (1.217), mašinskih tehničara 864 (411), medicinskih sestara 825 (698) i tekstilnih tehničara 528 (483).Sa KV i VKV zvanjima najviše je nezaposlenih prodavača/trgovaca – 2.741 (2.468), zatim frizera 2.021 (1.953), kuhara 938 (782), bravara 878 (29) i automehaničara 749 (4). Biro rada Zenica na kraju juna bilježio je 15.770 (10.029 žene) nezaposlenih. Visoko je u evidenciji nezaposlenih na kraju jula imao 5.635 (3.461), Zavidovići 5.114 (3.091), Tešanj 5.201 (3.052), Kakanj 4.947 (3.391), Žepče 3.546 (2.247), Maglaj 3.010 (2.024), Breza 1.336 (931), Olovo 1.117 (658), Vareš 589 (358), Doboj Jug 576 (353) i Usora 492 (266) osobe.

Na kraju juna u evidenciji nezaposlenih bilo je 46.869 osoba, dok je zadnjeg dana maja posao u tom kantonu tražilo 46.275 osoba

Na kraju jula bilo 47.333 nezaposlenih, od toga 29.861 žena

Holms je kao studentica na Stanfordu osmislila ideju testiranja krvi uz pomoć samo nekoliko kapi, bez igala i vađenja krvi. Ubrzo nakon toga osnovala je kompaniju Theranos i prikupila stotine miliona dolara investicija. U jednom trenutku, kompanija je bila procijenjena na čak devet milijardi dolara, a Elizabet je nosila crne rolke, citirala Stiva Džobsa (Steve Jobs) i postala uzor novoj generaciji preduzetnica.&nbsp;<h2>Otkrivena prevara</h2>Međutim, sve se srušilo kada je otkriveno da tehnologija zapravo ne funkcioniše. Sud ju je 2022. godine proglasio krivom za prevaru, a 2023. je počela izdržavati zatvorsku kaznu.&nbsp;

<h2>Zvali su je "Stiv Džobs u suknji"&nbsp;&nbsp;</h2>Nekada je bila zvijezda Silicijumske doline, najmlađa "self-made" milijarderka i lice sa naslovnica "Forbesa". Danas Elizabet Holms (41) dane provodi iza rešetaka u federalnom ženskom zatvoru u Teksasu, osuđena na 11 godina zatvora zbog prevare investitora svoje kompanije "Theranos". Njen dan počinje u šest ujutro, radi u zatvorskoj kantini i pomaže drugim zatvorenicama da napišu životopis ili se pripreme za život nakon izlaska iz zatvora.&nbsp;<h2>Zatvorska rutina</h2>Svakodnevno vježba, trči, vesla i diže tegove. Kaže da joj najteže pada to što ne može svakodnevno biti uz svoju djecu, trogodišnjeg sina i dvogodišnju kćerku, koje viđa samo vikendom. Ipak, ni u zatvoru ne odustaje od svojih ideja, piše nove patente i sanja da jednog dana ponovo pomogne ljudima, kako kroz tehnologiju, tako i kroz reformu pravosudnog sistema.

Nekada je bila zvijezda Silicijumske doline, najmlađa self-made milijarderka i lice sa naslovnica "Forbesa"

Holms u zatvoru: Pad žene koja je prevarila investitore i javnost

Uprkos izdvajanjima stotina miliona maraka za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH, sela ostaju prazna, a obradive površine sve više zarastaju u korov.Potvrđuju to i podaci Zavoda za statistiku FBiH, prema kojima je u sezoni 2024/2025. godine ukupno obrađeno 177.006 hektara zemljišta, što je za 3.9 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o godini u kojoj je Vlada FBiH, kroz program novčanih podrški u poljoprivredi, izdvojila 175 miliona maraka.<h2>Žito i povrće </h2>Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čije su površine smanjene za 5,6 posto, ali poljoprivrednici smanjuju i površine pod povrćem za 4,7 posto i stočno-krmno bilje za 1,4 posto. Jedini blagi rast bilježi industrijsko bilje, i to za svega 0,6 posto. Dok stotinama miliona KM plaćamo žito i povrće iz uvoza, u FBiH manje sijemo pšenicu za 1,7, krompira za&nbsp;4,8, paradajz za 4,3, kukuruz za 10,5 posto…&nbsp;- Omladina ode vani, a poljoprivredna proizvodnja je spala na nas starce koji imamo od 50 do 80 godina. Skup je repromaterijal, gorivo, đubrivo i obrada zemlje, a nema zagarantovane cijene nizašta od strane države. U isto vrijeme nemamo na nivou države Ministarstvo poljoprivrede, nema ko da uradi strategiju, pa se sve rješava od danas do sutra – kaže Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika TK.

<h2>Jedan hektar</h2>Trenutni način raspodjele podsticaja u poljoprivredi očigledno ne daje očekivane rezultate, a zbog nepostojanja državne institucije, bh. poljoprivrednici uskraćeni su i za sredstva iz evropskih fondova.- Vjerujte, ove godine sjetva jednog hektara kukuruza koštala je više od 2.400 KM. Sa sjemenom i obradom. A prinosu su izdali. Nakon svega dobijemo 500-600 KM podsticaja po jednom hektaru i nikako ne možemo da se uklopimo – pojašnjava Hasanović.<h2>Manje poljoprivrednika</h2>Bez mjera zaštite domaće proizvodnje hrane i sa slobodnim tržištem, uz posljedice klimatskih promjena i nepogode koje svake godine uzimaju danak, sve je manje poljoprivrednika koji mogu izdržati neravnopravnu borbu.

Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čije su površine smanjene za 5,6 posto, ali poljoprivrednici smanjuju i površine pod povrćem za 4,7 posto 

Poljoprivrednici sastavljaju kraj s krajem

Uprkos desetinama miliona izdvajanja iz budžeta: Sve manje zasijanih površina u BiH

Kompanija Meggle planira gradnju regionalnog centra u Bihaću u vrijednosti oko 80 miliona konvertibilnih maraka, a to je rečeno tokom posjete gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića kompaniji. U razgovoru s direktoricom Jadrankom Penavom i njenim saradnicima, otvorene su brojne teme važne za razvoj ove kompanije, ali i za lokalnu ekonomiju u cjelini, prenosi Jabuka TV. <h2>Nove investicije&nbsp;</h2>Gradnja regionalnog centra, kako je istaknuto, direktni je pokazatelj da je grad Bihać sredina otvorena i pogodna za nove investicije.Osim toga, razgovaralo se nabavljanju novih mašina, radnoj snazi, te mogućnostima proširenja proizvodnje, odnosno o planu proizvodnje maslaca u Bihaću, što će, osim jačanja asortimana, dodatno pozicionirati Bihać kao prepoznatljiv centar mliječnih proizvoda, prenosi Biznisinfo.ba.<h2>Geografska oznaka porijekla</h2>Kao jedna od važnih ideja za budućnost, razmatrala se mogućnost razvoja novih proizvoda s geografskom oznakom porijekla, čime bi se dodatno ojačao brend Bihaća na domaćem i međunarodnom tržištu.

Kako je istaknuto, ovakvi proizvodi ne samo da nose kvalitetu i autentičnost, već Bihać stavljaju na mapu gradova čije ime postaje sinonim za vrhunske prehrambene brendove.Gradonačelnik je ovu priliku iskoristio i da obiđe proizvodne pogone mljekare.- Meggle je jedan od simbola naše privrede i drago mi je vidjeti da razmišljaju ambiciozno i dugoročno. Grad Bihać će, u okvirima mogućnosti, nastaviti pružati podršku ovakvim projektima jer svaki novi pogon, svaka nova linija proizvodnje, znači i nova radna mjesta, jaču ekonomiju i bolju budućnost za naš grad - istaknuo je gradonačelnik Sedić.

Grad Bihać će, u okvirima mogućnosti, nastaviti pružati podršku ovakvim projektima, kaže Sedić

Meggle planira investiciju od čak 80 miliona KM u BiH

Međunarodna agencija S&amp;P Global Ratings zadržala je kreditni rejting BiH na 'B+', sa stabilnim izgledima. Radi se, ipak, o niskom kreditnom rejtingu kojim je naglašena spekulativna kreditna sposobnost i visok kreditni rizik BiH.<h2>Usporen rast</h2>Prema analitičarima S&amp;P-a, konsolidirana fiskalna pozicija vlade u BiH i procjene da će budžetski deficiti iznositi ispod 1 posto BDP-a, što bi do 2028. trebalo rezultirati stabilizacijom duga na 21 posto BDP-a, daju snagu rejtinga BiH. S druge strane, ekonomski rast je usporen zbog slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, pa će BDP rasti tek za 2,5 posto ove godine. S&amp;P bi mogao sniziti kreditni rejting BiH, ako dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika, koji bi ugrozili osnovno funkcioniranje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove, naveli su iz S&amp;P.- Mi smo na jednoj granici između prava na kreditiranje do zabrane kreditiranja. I sama država s Dejtonskim sporazumom je u jednom neodlučnom stanju, pa se pomaci ne mogu ni očekivati dok se izvana ne vidi da smo politički stabilni i da smo jedinstvena zemlja. Bez toga nema pomicanja kreditnog rejtinga na plus – kaže magistar međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa i bivši direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.Kao nešto što nam ide u prilog, Kutle vidi stabilnost ekonomije povezane s profitabilnim bankarskim sektorom, ali neodgovorni politički akteri državu i njene građane drže na trenutnom nivou.<h2>Jeftini depoziti</h2>- Da smo u višem kreditnom rejtingu, imali bismo stabilniju situaciju. Teoretski, građani i sve razine vlasti bi mogle doći do jeftinijih, dugoročnih sredstava, banke bi mogle povlačiti novac iz jeftinijih izvora. S tim da bi u našoj situaciji, s obzirom na to da imaju jeftine depozite, banke kredite mogle davati po nižim kamatnim stopama. Međutim, kao i svaka firma, gledaju sebe. Dakle, u normalnoj državi to bi se osjetilo, a u našoj, osim psihološke sigurnosti, teško da bismo nešto osjetili na novčaniku – pojašnjava Kutle.<h2>Nije realno da bude lošije</h2>Komentirajući upozorenje da bi, u slučaju eskalacije političke situacije moglo doći do snižavanja kreditnog rejtinga BiH, Kutle smatra da do toga neće doći.- Teško je vjerovati da će do toga doći, jer prije će akteri ove situacije – Dodik, Čović i ostali, otići, nego što se to prelomi. Nije realno da bude lošije, jer narod nije lud, samo je pitanje kad će se trenutne aktere natjerati da siđu sa scene – ističe Berislav Kutle.

I sama država s Dejtonskim sporazumom je u jednom neodlučnom stanju, pa se pomaci ne mogu ni očekivati, kaže Kutle

Kutle: Nema pomicanja kreditnog rejtinga na plus

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

Predsjednik Amerike Donald Tramp (Trump) pozvao je na hitnu ostavku novog izvršnog direktora Intela, Lip-Bu Tana, rekavši da je "vrlo uznemiren" nakon što su se pojavile nove informacije o njegovim vezama s kineskim firmama i izazvala sumnje u budućnost američke proizvodnje čipova.-	Ne postoji drugo rješenje za ovaj problem - napisao je Tramp u objavi na svojoj platformi Truth Social.To je srušilo dionice Intela za skoro pet posto, a ovaj potez dolazi dan nakon što je američki republikanski senator Tom Koton (Cotton) poslao pismo predsjedniku Intelovog odbora s pitanjima o Tanovim vezama s kineskim firmama i nedavnom krivičnom slučaju u koji je uključena njegova bivša firma Cadence Design (CDNS.O).U aprilu je Reuters izvijestio da je Tan investirao u stotine kineskih kompanija, od kojih su neke povezane s kineskom vojskom.Izvršni direktor Intela investirao je najmanje 200 miliona dolara u stotine kineskih firmi za naprednu proizvodnju i čipove između marta 2012. i decembra 2024. godine, otkrio je Reuters.

Ne postoji drugo rješenje za ovaj problem, napisao je Tramp u objavi na svojoj platformi Truth Social

Zbog povezanosti s kineskim kompanijama: Tramp zatražio ostavku direktora Intela 

Metalska industrija BiH u prvom polugodištu ostvarila je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 9,7 milijardi KM, od čega se na sektor ruda i metala odnosi 3,8 milijardi KM, a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 milijardi KM.Izvoz ruda, metala i proizvoda iznosio je 1,7 milijardi KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM, dok je uvoz dostigao dvije milijarde KM i povećan je za 121,8 miliona KM. Povećanje je, prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), najviše rezultat većeg uvoza aluminija i njegovih proizvoda.Sektor mašina, aparata i uređaja ostvario je izvoz od 2,2 milijarde KM, uz rast od 112 miliona KM. Elektroindustrija čini najveći dio izvoza (1,5 milijardi KM), dok je uvoz iznosio 3,7 milijardi KM, od čega je 2,2 milijarde KM elektroindustrija.Pozitivan trend bilježi i automobilska industrija sa izvozom od 380,9 miliona KM, što je povećanje od 49 miliona KM.Namjenska industrija u prvom polugodištu ostvarila je izvoz više od 311 miliona KM, što je rast od 31 posto u odnosu na isti period prošle godine, a povezuje se s globalnim geopolitičkim nestabilnostima.

Izvoz ruda, metala i proizvoda iznosio je 1,7 milijardi KM

Metalska industrija BiH: Razmjena 9,7 milijardi KM, rast izvoza u svim sektorima

ASA Banka je na Sarajevskoj berzi (SASE) objavila namjeru preuzimanja domaće kompanije za finansijske usluge Bamcarda.U upućenoj namjeri su istakli da su vlasnici 44.047 redovnih dionica, što je 99,47 posto od ukupnog broja emitovanih dionica. U okviru tri transakcije prometovano je 30.755 dionica ovog emitenta, po cijeni od 177 KM po dionici, ukupne vrijednosti 5,44 miliona KM.Donedavno je luksemburška kompanija za finansijske usluge Qenta Technologies bila većinski vlasnik Bamcarda i to od 2021. godine. Osnovni kapital kompanije Bamcard iznosi 2,43 miliona KM i raspoređen je na 44.281 redovnu dionicu.Bamcard je osnovan 1999. kao zajednički projekat svih banaka na bh. tržištu i izrastao je u ključnog aktera domaćeg finansijskog tržišta. Od samog početka fokusiran je na razvoj i unapređenje digitalnih platnih rješenja, sa ciljem modernizacije načina plaćanja i jačanja sigurnosti transakcija.

Luksemburška kompanija za finansijske usluge Qenta Technologies je bila većinski vlasnik Bamcarda od 2021. 

ASA Banka kontinuirano ulaže u razvoj svojih zaposlenika

Lakić najavio vanrednu reviziju u namjenskoj industriji FBiH: "Niko neće biti pošteđen ni zaštićen"

SAD i Kina prolongirale međusobni rast carina za još 90 dana

Najveći investicioni fond na svijetu se povlači iz izraelskih kompanija

Rusi istražuju u RS mogućnost zaobilaženja sankcija i plaćanje u kriptovalutama

Gračanica dobila prvu kompaniju sa prihodima od 100+ miliona KM: Evo koja je to firma

Tešanjski biznismen krenuo u preuzimanje poznate hercegovačke kompanije

Na Banjalučkoj berzi promet 10.952,15 KM

Nova akvizicija najveće bh. firme: Bingo kupio poznati objekat

Na kraju jula bilo 47.333 nezaposlenih, od toga 29.861 žena

Holms u zatvoru: Pad žene koja je prevarila investitore i javnost

Uprkos desetinama miliona izdvajanja iz budžeta: Sve manje zasijanih površina u BiH

Meggle planira investiciju od čak 80 miliona KM u BiH

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

Zbog povezanosti s kineskim kompanijama: Tramp zatražio ostavku direktora Intela

Metalska industrija BiH: Razmjena 9,7 milijardi KM, rast izvoza u svim sektorima

Domaću kompaniju za finansijske usluge "Bamcard" će preuzeti ASA Banka

Biznis

Lakić najavio vanrednu reviziju u namjenskoj industriji FBiH: "Niko neće biti pošteđen ni zaštićen"

SAD i Kina prolongirale međusobni rast carina za još 90 dana

Najveći investicioni fond na svijetu se povlači iz izraelskih kompanija

Rusi istražuju u RS mogućnost zaobilaženja sankcija i plaćanje u kriptovalutama

Gračanica dobila prvu kompaniju sa prihodima od 100+ miliona KM: Evo koja je to firma

Tešanjski biznismen krenuo u preuzimanje poznate hercegovačke kompanije

Na Banjalučkoj berzi promet 10.952,15 KM

Nova akvizicija najveće bh. firme: Bingo kupio poznati objekat

Na kraju jula bilo 47.333 nezaposlenih, od toga 29.861 žena

Holms u zatvoru: Pad žene koja je prevarila investitore i javnost

Uprkos desetinama miliona izdvajanja iz budžeta: Sve manje zasijanih površina u BiH

Meggle planira investiciju od čak 80 miliona KM u BiH

Ekonomski stručnjak Berislav Kutle o kreditnom rejtingu BiH: Na granici smo zabrane kreditiranja, nema pomaka bez političke stabilnosti

Zbog povezanosti s kineskim kompanijama: Tramp zatražio ostavku direktora Intela

Metalska industrija BiH: Razmjena 9,7 milijardi KM, rast izvoza u svim sektorima

Domaću kompaniju za finansijske usluge "Bamcard" će preuzeti ASA Banka