Iako izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz naše zemlje tokom prvih sedam mjeseci ove godine prednjači nad uvozom, s finansijskog aspekta stvarnost je drugačija. Tako je iz BiH, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, mlijeka i mliječnih proizvoda izvezeno u ukupnoj količini od 42.070.452,87 kilograma i u vrijednosti od 85.167.181.32 KM.S druge strane, u BiH je uvezeno 28.750.684 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, čija je vrijednost 147.965.633,73 KM. U cijeloj toj uvozno-izvoznoj priči, količina i cijene su na strani BiH, kada je riječ o samom nekoncentrisanom mlijeku te pavlaci. BiH je tih proizvoda za sedam mjeseci izvezla u količini od 30.009.002,95, a čija je vrijednost gotovo 46 miliona KM.<h2>Najviše maslaca</h2>S druge strane, u našu zemlju je nekoncentrisanog i bez dodatog šećera mlijeka i pavlake stiglo u količini od 9.752.929,02 kilograma i u vrijednosti od 31.8 milion KM. Također, BiH je više izvezla, nego što je uvezla mlaćenice, kiselog mlijeka, jogurta, kefira i slično, i to u količini od 10.861.274,72 kilograma i u vrijednosti od 23,5 miliona KM. Uvoz tih proizvoda bio je u količini od 7.219.460,92 kilograma, a u vrijednosti od 18,8 miliona KM.Međutim, sedmomjesečni podaci pokazuju da je maslac dominantan uvozni mliječni proizvod kojeg je u tom periodu u našu zemlju stiglo 946.951,14 kilograma u vrijednosti od 12,6 miliona KM. BiH je, pak, izvezla maslaca u količini od 365.223,53 kilograma, čija je vrijednost 5,3 miliona.Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona i vlasnik farme s više od 40 grla goveda smatra da će se u ovoj godini proizvodnja maslaca u našoj zemlji poboljšati te da će uvoz tog proizvoda biti smanjen.<h2>Osnovni uslov</h2>

- Činjenica je da se mlijeko dosta izvozi, ali isto tako mogli bismo ga više prerađivati. Proizvodnja mlijeka je iz godine u godinu sve bolja i mislim da će ova godina u tom dijelu biti rekordna. Naši proizvodi su vrlo kvalitetni, a kvalitet je osnovni uslov za izvoz i prodaju na inostranom tržištu. Radilo se dosta na podizanju standarda, ulagalo se prilično u proizvodnju mlijeka i mislim da smo na dobrom putu da se stanje u ovom sektoru poboljša. Naravno, različite kantonalne podsticajne politike i podijeljene nadležnosti između kantona i entiteta i dalje su jedan od problema - kaže Bulut za „Avaz“.Količinski i cjenovno značajne su razlike kada je riječ o izvozu i uvozu sira i skute. Dok je tih proizvoda BiH izvezla u količini od 752.526,37 kilograma i u vrijednosti od 10 miliona KM, sira i skute je u našu zemlju stiglo u količini od 7.895.199,88 kilograma, što je plaćeno 77,2 miliona KM.<h2>Ukupna proizvodnja</h2>Inače, u BiH je tokom prošle godine ukupno proizvedeno 601,7 miliona litara sirovog mlijeka od čega gotovo 581,87 miliona litara sirovog kravljeg mlijeka, 11,94 miliona litara ovčijeg mlijeka i kozijeg 7,91 milion litara. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u odnosu na proizvodnju iz prethodne godine bila je veća za pet posto.

U BiH stiglo maslaca u količini od 946.951,14 kilograma i u vrijednosti od 12,6 miliona KM. Mlijeko bismo više mogli prerađivati, kaže Bulut

U BiH je uvezeno 28.750.684 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda

Podaci UIO BiH tokom sedam mjeseci pokazali: Izvoz mlijeka iz BiH prednjači nad uvozom

Deveti salon žilavke, koji je organiziran od strane trebinjske vinarije "Podrumi Vukoje 1982" u njihovoj vinskoj galeriji, ove godine okupio je oko 50 izlagača autohtonog vina žilavka iz istočne i zapadne Hercegovine, kao i proizvođača maslina i posebnih hercegovačkih delicija.<h2>Međunarodna manifestacija</h2>Direktor "Podruma Vukoje 1982" Radovan Vukoje izrazio je ponos što je u posljednjih devet godina ova manifestacija prerasla u međunarodnu, okupivši vinare čitave Vinske ceste Hercegovine i proizvođače autohtonih jela koja idu rame uz rame sa razvojem vinogradarstva i vinarstva, navodi se u saopštenju organizatora.Manifestaciju je otvorio Rod Smit (Rod Smith), predsjednik Instituta Master of Wine.-Iako mi je žao što ne govorim vaš jezik, znam da sve nas ipak spaja jedan poseban jezik, a to je jezik vina koji svi mi ovdje dobro znamo, tako da, iako je ovo moja prva posjeta ovoj manifestaciji, to nije i moj prvi boravak u Hercegovini koja je postojbina dobrih vina, istaknuo je Smit, ocjenjujući iznimnim Salon žilavke i ideju Vukoje da osmisli ovaj događaj.<h2>Kvalitet vina</h2>Vukoja je rekao kako nam možda neke druge stvari i ne idu najbolje, ali enogastronomija i kvalitet vina, kao i uljarstva od maslina, pokazuju da svoju zemlju možemo predstavljati na dostojan način.-Pokazujući svoje kvalitete u našoj jedinstvenoj sorti žilavka, koja je znak raspoznavanja Hercegovine i ono što nas najbolje prezentira vani. Hvala svim izlagačima, a posebno Zdravku Marinkoviću, potpredsjedniku Vanjskotrgovinske komore BiH, i Goranu Račiću, predsjedniku Privredne komore RS, rekao je Vukoje.

Manifestaciju je otvorio Rod Smit

Deveti salon žilavke ponovo okupio najbolje vinare i donio sjajne ukuse Hercegovine

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine - Grupacija poslodavaca za djelatnost cestovnog prometa FBiH i Samostalni sindikat saobraćaja i veza u BiH danas su potpisali Kolektivni ugovor o izmjenama i dopuni Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti cestovnog prometa za teritoriju FBiH.<h2>Povećana satnica</h2>Tim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora povećana je najniža satnica sa 3,52 KM na 5,70 KM.Kolektivni ugovor su potpisali predsjednik pregovaračkog tima UPFBiH/Grupacija poslodavaca za djelatnost cestovnog prometa Nedžad Siočić i predsjednik Samostalnog sindikata saobraćaja i veza u BiH Benaris Dedić.Ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a primjena počinje 1. septembra 2025., s rokom važenja od jedne godine.<h2>Kontinuiran dijalog</h2>Zaključivanje tog ugovora rezultat je kontinuiranog i konstruktivnog socijalnog dijaloga između poslodavaca u FBiH i predstavnika granskih sindikata u realnom sektoru u FBiH kojim se pokazuje spremnost obje strane da zajedničkim djelovanjem unaprijede uslove rada i doprinesu stabilnosti i razvoju cestovnog prometa.Potpisivanjem tog ugovora, Udruženje poslodavaca u FBiH i Savez samostalnih sindikata BiH putem svojih granskih organizacija, potpisali su i treći od ukupno sedam kolektivnih ugovora koliko je bilo potpisano prošle godine.&nbsp;Usaglašen je i Kolektivni ugovor za oblast tekstila, kože i obuće te predstoje razgovori s ciljem pregovora u vezi kolektivnih ugovora za oblast hemije i nemetala, građevine i trgovine, saopćeno je iz UPFBiH.

Usaglašen je i Kolektivni ugovor za oblast tekstila, kože i obuće

Najniža satnica u oblasti cestovnog prometa FBiH povećana sa 3,52 KM na 5,70 KM

Ponovnim otvaranjem baze i stacioniranjem dva aviona u Tuzli, Wizz Air će unaprijediti povezanost ovog grada omogućavajući uspostavu devet novih linija. Od decembra 2025. godine putnici će moći letjeti iz Tuzle za Keln, Hamburg, Mastriht i Malme. Od marta 2026. godine u ponudi će biti još pet novih ruta – za Berlin, Frankfurt, Geteborg Landveter, Larnaku i Pariz.Wizz Air sada nudi 17 ruta ka devet zemalja iz Bosne i Hercegovine, uključujući i nedavno ponovo uspostavljenu liniju Tuzla–Beč od juna, letove iz Tuzle i Banje Luke za Bazel i Dortmund, dok su iz Sarajeva dostupne linije za London Luton i Rim.Tuzla – KelnPonedjeljak, Srijeda, PetakOd Aprila: Ponedjeljak, Srijeda, Petak40.99 KM12 Decembar 2025Tuzla – HamburgČetvrtak, NedjeljaOd Aprila: Ponedjeljak, Srijeda, Petak50.99 KM14 Decembar 2025Tuzla – MastrihtPonedjeljak, Srijeda, Petak40.99 KM12 Decembar 2025Tuzla – MalmeUtorak, SubotaOd Aprila: Utorak, Četvrtak, Subota, Nedjelja40.99 KM13 Decembar 2025Tuzla – Berlin BrandenburgPonedjeljak, Srijeda, Petak40.99 KM30 Mart 2026Tuzla – Frankfurt HanUtorak, Četvrtak, Subota50.99 KM31 Mart 2026Tuzla – GeteborgSrijeda, Nedjelja46.99 KM29 Mart 2026Tuzla – LarnakaUtorak, Subota40.99 KM31 Mart 2026Tuzla – Paris BeavoaUtorak, Četvrtak, Subota40.99 KM31 Mart 2026

 Od decembra 2025. godine putnici će moći letjeti iz Tuzle za Keln, Hamburg, Mastriht i Malme

Ovo su cijene karata na novim linijama Wizz Aira iz Tuzle

Radovi na izgradnji dionice autoputa Poprikuše – Nemila privode se kraju i, prema planu, trebali bi biti gotovi do oktobra ove godine. Riječ je o zahtjevnom i infrastrukturno kompleksnom projektu dužine 5,5 kilometara, koji uključuje mostove, viadukte, petlju i odmorište Golubinja, kao i najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini.Kako je pojasnila šefica izgradnje Jasmina Mihajlović, na dionici se izvode radovi na mostu Golubinja 1, Viaduktu Golubinja 1, petlji i odmorištu Golubinja, te mostu Željeznica. Posebno značajan segment je tunel Bosna, ranije poznat kao Golubinja, dug 3,6 kilometara, koji će put između Sarajeva i sjevera zemlje učiniti bržim i sigurnijim, omogućavajući izbjegavanje vožnje kroz kanjon i obilaska brda.

Od ukupne dužine dionice, čak 4,6 kilometara otpada na objekte, što svjedoči o kompleksnosti gradnje. Izvođač radova suočio se s velikim izazovima u iskopu tunela, jer je geološka podloga bila znatno složenija od očekivanog. U pitanju je fenomen “block-in-matrix”, do sada neviđen na ovim prostorima, gdje se unutar tla nalaze veliki i mali blokovi, što je povećalo troškove i zahtjeve gradnje.Očekuje se da će radovi na dionici biti završeni do kraja avgusta ili početka septembra, a konačno okončanje svih faza predviđa se do oktobra ove godine. Time će najveći dio autoputa 5C od Zenice prema Doboju već naredne godine biti u funkciji, značajno približavajući realizaciju najvažnijeg saobraćajnog koridora u BiH.

Radovi na dionici bit će završeni do kraja avgusta ili početka septembra, a okončanje svih faza predviđa se do oktobra ove godine

Snimak dionice koja će skratiti put prema sjeveru: Tunel Bosna otkrio tajnu geologije koju BiH dosad nije vidjela 

Mađarska aviokompanija Wizz Air vraća se na tuzlanski aerodrom i ponovo otvara svoju bazu koja je zatvorena prije dvije godine.&nbsp;Prvi avion Airbus A321neo bit će stacioniran 12. decembra ove godine, dok drugi stiže u martu 2026. godine, rečeno je danas na svečanoj konferenciji za medije na Međunarodnom aerodromu Tuzla.<h2>Značajan iskorak</h2>Direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Dževad Halilčević, premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i generalni direktor Wizz Aira Hungary Roland Tischner istakli su da povratak baze znači značajan iskorak za aerodrom, privredu i putnike.- Povećanje saradnje s Wizz Airom rezultat je dugogodišnje opredijeljenosti za razvoj ključne infrastrukture. Ovo je nova prilika za privredu i otvaranje radnih mjesta - kazao je direktor Halilčević.Premijer Halilagić podsjetio je da je Aerodrom prošao kroz izazovan period tokom pandemije i privremenog zatvaranja baze, ali da su ulaganja Vlade Tuzlanskog kantona i kadrovske promjene stvorile uslove za novi početak.<h2>Planovi kompanije</h2>Generalni direktor Wizz Aira Hungary Roland Tischner otkrio je i planove kompanije.- Drago nam je da se vraćamo u Tuzlu. Stacionirat ćemo dva nova aviona Airbus A321neo, koji su najmoderniji uskotrupni avioni na tržištu, energetski efikasni i sa znatno manjim emisijama buke i CO₂. Očekujemo da ćemo iz Bosne i Hercegovine prevesti dodatnih 500.000 putnika, a Tuzla će biti središte naše operacije u zemlji.Od 12. decembra Wizz Air pokreće četiri linije – za Keln, Hamburg, Mastriht i Malme – dok od marta slijede dodatne destinacije, uključujući Berlin, Pariz i Larnaku na Kipru. Karte su već dostupne po cijenama od 20 do 28 eura po letu.Wizz Air trenutno posjeduje 241 avion, a prosječna starost flote je svega 4,5 godine, što je među najmlađima u Evropi. Kompanija planira proširenje flote na više od 500 aviona do 2030. godine i nastavlja ulagati u poboljšanje odnosa s putnicima, fleksibilnije tarife i održive tehnologije.<h2>Dva moderna aviona</h2>Otvaranjem baze u Tuzli Wizz Air postaje najveća aviokompanija u Bosni i Hercegovini, s devet linija iz Tuzle i ukupno 17 linija iz Bosne i Hercegovine. - Prije dvije godine morao sam lično doći ovdje i donijeti tešku vijest o zatvaranju baze. To je bio jedan od najtežih trenutaka za naš tim. Danas je potpuno drugačije, vraćamo se jači nego ikad. Tuzla je bila i ostaje važan dio naše mreže - poručio je Tischner. Tischner je naglasio da će u Tuzli stacionirati dva aviona Airbus A321neo, najmodernije uskotrupne avione sa 239 mjesta, 20 posto manjom potrošnjom goriva i 50 posto nižom emisijom buke.- To znači ne samo veći broj putnika, već i manji utjecaj na okolinu. Samo u Bosni i Hercegovini očekujemo dodatnih 500.000 putnika, a Tuzla će biti naše glavno operativno središte - kazao je.Uz stacioniranje dva moderna aviona i otvaranje devet novih linija, Tuzlanski kanton dobija ne samo bolju povezanost sa Evropom nego i novu priliku za razvoj turizma, privrede i zapošljavanja. Obraćanja čelnika aerodroma, kantonalne vlade i Wizz Aira pokazuju da je povratak rezultat strateških ulaganja i upornosti, a ne puke slučajnosti. Ako planovi kompanije budu realizovani, Tuzla bi mogla postati glavno avijacijsko čvorište Bosne i Hercegovine i dugoročno zadržati stabilan rast broja putnika.

Značajan iskorak za aerodrom, privredu i putnike

Wizz Air vraća bazu u Tuzlu: Dva aviona, devet linija i 500.000 novih putnika

Banke u Federaciji BiH su u prvoj polovini ove godine ostvarile neto dobit u iznosu 306,8 miliona KM.To je manje za 29,2 miliona KM ili za 8,7 posto nego u prvom polugodištu 2024. kada je dobit banaka iznosila oko 336 miliona KM.Polugodišnji neto kamatni prihodi 13 banka iznosili su 444,3 miliona KM i za 0,3 posto su veći nego u prvom polugodištu 2024. kada su iznosili 442,8 miliona KM.Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, povećani su i neto prihodi banaka od naknada i provizija na 215,6 miliona sa 204,5 miliona KM iz juna prošle godine, odnosno za 5,4 posto.Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Federaciji BiH na kraju prvog polugodišta ove godine iznosila je 32 milijarde i 848,6 miliona KM, a ukupan kapital 4 milijarde i 317,6 miliona KM.

Polugodišnji neto kamatni prihodi 13 banka iznosili su 444,3 miliona KM

Dobit banaka iz FBiH smanjena za 8,7 posto

U zemljama Evropske unije lani su, prema podacima Eurostata, proizvedene 3,3 milijarde litara sladoleda, što predstavlja povećanje od dva posto u odnosu na 2023. godinu.Vodeći proizvođač sladoleda u EU je Njemačka u kojoj je zabilježena proizvodnja od 607 miliona litara u 2024. godini. Nakon Njemačke slijedi Francuska koja je proizvela 501 milion litara, a potom Italija s 492 miliona litara. Lista glavnih proizvođača uključivala je i Španiju, čija je proizvodnja 378 miliona litara te Poljsku od 298 miliona litara.<h2>Porast proizvodnje </h2>U poređenju s 2023. godinom, među ovih pet zemalja EU samo je Poljska zabilježila porast proizvodnje od 29 posto. U protekloj godini, zemlje EU su izvezle 265,3 miliona kilograma sladoleda u zemlje izvan EU, a uvezle 69,3 miliona kg.Kao i prethodnih godina, Francuska je bila najveći izvoznik sladoleda u EU, sa 55,9 miliona kg sladoleda u 2024. godini u zemlje izvan EU. Nakon Francuske slijede Italija s izvezenih 42,6 miliona kg sladoleda, zatim Nizozemska koja je izvezla 31,9 miliona kg, Njemačka s 28,2 miliona te Belgija s 27 miliona kg.Kada je riječ o našoj zemlji, prema podacima koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za prvih šest mjeseci ove godine smo uvezli sladoleda u količini od 4.661.110,29 kilograma koje smo platili 30,7 miliona KM. U poređenju s istim periodom prošle godine, uvezena su 295.799,54 kilograma sladoleda više.<h2>Uvoz iz Poljske </h2>Najviše sladoleda u našu zemlju je stiglo iz susjedstva. Iz Hrvatske smo uvezli 1.976.534,51 kg sladoleda u vrijednosti od 10,3 miliona KM, a iz Srbije 1.829.649,18 kg što je koštalo 11,3 miliona. Potom slijedi uvoz iz Poljske u količini od 224.365,84 kg u iznosu od 2,4 miliona, a na četvrtom mjestu je Italija iz koje je u BiH stiglo sladoleda u količini od 193.901,64, što je koštalo 1,6 miliona KM.<h2>Izvoz iz BiH</h2>S druge strane, iz BiH je tokom prvih pola godine izvezeno 543.266,95 kg sladoleda u vrijednosti od tri miliona KM. Najviše sladoleda, također, izvezeno je u susjedne zemlje. U Srbiju je izvezeno 306.888,27 kg u vrijednosti od 1,5 milion KM, a u Hrvatsku 145.212,72 i u iznosu od 969.732,38 KM.

U poređenju s istim periodom prošle godine, uvezena su 295.799,54 kilograma sladoleda više

BiH za pola godine uvezla sladoleda u vrijednosti od 30,7 miliona KM

U Federaciji Bosne i Hercegovine raste broj vozača koji cestarinu, te kupovinu i dopunu ACC TAG uređaja, plaćaju bankovnim karticama.&nbsp;Prema podacima JP Autoceste FBiH, u 2024. godini udio kartičnog plaćanja na naplatnim mjestima iznosio je 15,28 posto, što je povećanje od 21,06 posto u odnosu na 2023. godinu, kada je taj udio bio 13,87 posto.Iz Autocesta FBiH za Fenu su kazali da prihodi od kartičnog plaćanja rastu prosječnom godišnjom stopom od 28,36 posto u posljednje tri godine, dok broj kartičnih transakcija raste prosječno 37,93 posto godišnje. Takvi podaci, kažu, pokazuju sve veću prihvaćenost ove opcije, iako gotovina i dalje ostaje dominantan način naplate cestarine u Federaciji BiH.<h2>Pet naplatnih staza</h2>- Trenutno je u funkciji pet naplatnih staza tipa “Only card”, namijenjenih isključivo plaćanju karticama, bez posredovanja blagajnika. Ove staze su uvedene kako bi se ubrzao prolazak kroz naplatna mjesta i rasteretile standardne trake. Do sada nije bilo većih tehničkih ni organizacijskih problema, a u slučaju odbijanja transakcije od banke, naplata se obavlja gotovinom. Prosječno vrijeme obrade plaćanja, bilo gotovinom, karticom ili putem ACC TAG uređaja, iznosi oko šest sekundi, što znači da kartično plaćanje ne skraćuje značajno vrijeme prolaska, ali korisnicima pruža veću fleksibilnost i praktičnost – ističu iz Autocesta FBiH.Dodaju da su napravili sistem koji podržava sve oblike beskontaktnog plaćanja, uključujući Apple Pay, Google Pay i druge NFC tehnologije, a plan je da se kartično plaćanje postepeno uvede na što više naplatnih mjesta.Generalni sekretar Udruženja banaka BiH Edis Ražanica ocjenjuje da je kartično plaćanje na naplatnim mjestima “korak u pravom smjeru” i dio šire digitalizacije finansijskog sistema u BiH. Naglašava da je kod naplate cestarine, zbog velikog protoka vozila, posebno važno da transakcije budu brze i sigurne, što zahtijeva online rad terminala i autorizaciju u realnom vremenu.<h2>Stalna dostupnost&nbsp;</h2>- Za ovakav sistem neophodna je stalna dostupnost interneta putem Wi-Fi mreže, kablovske veze ili GSM signala, kao i stalni nadzor naplatnih uređaja od obučenog tehničkog osoblja. Dobavljač terminala mora imati servisne centre raspoređene tako da mogu brzo intervenirati, osigurati dovoljan broj zamjenskih uređaja i dijelova, te zadovoljiti posebne sigurnosne standarde kako bi se zaštitili podaci korisnika - izjavio je Ražanica za Fenu.Napomenuo je da je dodatna pogodnost za vozače što na terminalima koji podržavaju beskontaktno plaćanje mogu koristiti Apple Pay i Google Pay.Iako sistem kartičnog plaćanja, prema informacijama Autocesta FBiH, za sada dobro funkcionira, struka ocjenjuje da je sistem naplate cestarine u Federaciji BiH još uvijek dominantno oslonjen na gotovinu.Profesor na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Adnan Omerhodžić, kao jedan od nedostataka, ističe što kartično plaćanje nije dostupno na svim naplatnim mjestima.Prema njegovim riječima, ono povećava transparentnost, poboljšava funkcionalnost sistema i smanjuje rizik od gužvi, iako se u praksi još uvijek suočava s nekoliko izazova.- Ovi izazovi uključuju osiguranje stabilne i pouzdane mrežne infrastrukture, kompatibilnost i integraciju s postojećim sistemom, te postizanje visokih standarda kibernetičke sigurnosti. Operativni problem može biti i relativno nizak nivo korištenja bankovnih kartica među vozačima, posebno na dionicama s većim udjelom lokalnog prometa – pojašnjava profesor.Omerhodžić podsjeća da mnoge europske zemlje već godinama koriste napredne sisteme naplate - u Sloveniji i Austriji to su vinjete koje pokrivaju određeni vremenski period, dok u Portugalu tag uređaji povezani s bankovnim računom omogućavaju prolazak bez zaustavljanja i zadržavanja na naplatnim rampama.<h2>Razvijenost sistema</h2>Mogućnost plaćanja cestarine bankovnim karticama u Federaciji BiH uvedena je 2021. godine, a sistem je razvijen u saradnji JP Autoceste FBiH i bankarskog sektora. Sistem “Only card” je uveden 2025. godine na pet naplatnih staza - Svilaj, Ljubuški, Zenica jug i Tarčin.Iz Autocesta dodaju da je posljednjih godina fokus na digitalizaciji procesa naplate, povećanju broja “Only card” staza, širenju opcija beskontaktnog pl

Dobavljač terminala mora imati servisne centre raspoređene tako da mogu brzo intervenirati, kaže Ražanica 

Raste udio kartičnog plaćanja cestarine u FBiH, u planu širenje sistema

Bosna i Hercegovina svrstala se među europske zemlje s najdinamičnijim oporavkom avioprometa, navodi se u izvještaju ACI Europe - Međunarodnog vijeća aerodroma Europe.<h2>Rast broja putnika</h2>U prvom polugodištu 2025. zabilježen je rast broja putnika od 31,1 posto u odnosu na isti period 2024. Prema tvrdnjama stručanjaka, ove pozitivne rezultate bi paralelno trebalo pratiti osnivanje nacionalne aviokompanije. Takav strateški korak ključan bi bio za stabilizaciju povezanosti, smanjenje ovisnosti o stranim prijevoznicima i dalji razvoj tržišta.Prema odjeljku koji se odnosi na BiH, ACI Europe u izvještaju ističe da je domaće tržište poraslo 31,1 posto u 2025., u odnosu na 4,5 posto u europskoj mreži i 5,6 posto za zemlje izvan EU. U poređenju sa susjedima (Hrvatska +7,5 posto, Srbija +5,1 posto, Crna Gora +6,9 posto), BiH je ostvarila rast iznad europskog prosjeka.<h2>Dugoročna ulaganja</h2>Posebno se izdvaja Aerodrom Sarajevo koji je, prema istim navodima, odgovoran za veliki dio rasta i danas je 107,1 posto u odnosu na 2019. godinu. ACI naglašava i makroefekte - europski aerodromi katalitički doprinose ekonomiji.BiH je označena kao tržište u nastajanju - sklonost letenju je 0, što znači mnogo prostora da sustigne ostatak Evrope. Za održivi rast ACI preporučuje dugoročna ulaganja u kapacitet i efikasnost, fokus na održivost i povezivost te regulatorni okvir koji omogućava aerodromima da nadoknade troškove kroz razumno formirane naknade.Međunarodni aerodrom Sarajevo navodi da je u ljetnoj sezoni 2025. prisutan 31 avioprijevoznik na 38 destinacija, a u prvom polugodištu prevezena su 947.744 putnika.- Pored 'legacy' prijevoznika (povezanost s Istanbulom, Bečom, Frankfurtom, Cirihom), ključan je LCC segment: Ryanair, Wizz Air, Norwegian, SunExpress, Eurowings, A-jet, Flynas, Flydubai, Flyadeal, Jazeera Airways, Pegasus – ukupno 26 niskobudžetnih ruta prema gradovima kao što su London, Pariz, Rim, Oslo, Kopenhagen, Bruxelles, Štokholm, Bergamo, Girona, Geteborg, Memmingen, Düsseldorf, Köln, Stuttgart, Dubai, Rijad, Jedda i drugi. Aerodrom bilježi odličnu popunjenost, a nove linije su otvorile značajna međunarodna tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Španije i Italije. Infrastruktura prati rast te je tako završena dogradnja i modernizacija Terminala B (kapacitet do 2 miliona putnika godišnje), proširena je platforma, moderniziran Duty Free, a daljnja unapređenja planiraju se u skladu s Master planom 2018–2028 - navode za Fenu iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.<h2>Povećanje broja destinacija</h2>U poslovnom planu za sljedeće tri godine, kako ističu, cilj je povećati broj destinacija i dovesti nove kompanije, s posebnim fokusom na dosad neuslužena tržišta (npr. Nizozemska) – uz nastavak saradnje s turističkim institucijama na strateškim rutama.Alen Šćuric, stručnjak za civilno vazduhoplovstvo, u razgovoru za Fenu, širi sliku na europski kontekst.- Ponovo smo počeli rasti i anulirali kompletan efekat COVID-19. To je rast od 5 do 10 posto. No, niz država u Europi to još nije uspjelo - kaže, ukazujući na utjecaj zelenih agendi i enormnih taksi.- U Njemačkoj su povećali takse za čak 180 posto, što je rezultiralo povlačenjem dijela flota i preusmjeravanjem aviona na druga tržišta. Nasuprot tome, Mađarska je bitno smanjila taksu da bi motivirala zračni promet, dok se za Francusku bilježi očekivano smanjenje broja putnika od 13 posto. Posljedica su brze rotacije flota kod LCC-a: avioni napuštaju skuplja tržišta i sele se tamo gdje su uvjeti povoljniji,. između ostalog i u našu regiju - izjavio je Šćuric.<h2>Tri noseća stuba porasta</h2>Za BiH Šćuric naglašava da je tržište bilo daleko od svojih potencijala, ali da se sada to ubrzano mijenja. Kao glavnog generatora rasta ističe Aerodrom Sarajevo, uz napomenu da je Mostar u porastu i da je Banja Luka na razini rekordne 2023. godine, s procjenom da bi iduće mogla preći 500.000 putnika. Sarajevo, kaže, ozbiljno razmišlja o povećanju terminala i piste, zbog potencijalnih dolazaka širokotrupaca i smanjenja utjecaja magle,što bi dodatno poduprlo rast.Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel ističe tri noseća stuba porasta na ovom aerodromu: bazni avion kompanije SkyAltz sa šest ruta, liniju Eurowings za Stuttgart, s više 90 posto popunjenosti, te cjelogodišnje veze sa Zagrebom i Beogradom.- Zbog kompliciranog položaja zračne luke Mostar ne možemo konkurirati klasičnim low-cost prevoznicima, izuzev Eurowingsa - kaže Đuzel, ali dodaje da su upravo ove kompanije te koje donose broj putnika i agresivno povećanje.- Prioritet narednog ciklusa je Skandinavija, jer imamo mnogo upita iz dijaspore i otklanjanje problema s Istanbulom. Cilj je uspostava te veze iduće godine. Mostar je druga zračna luka u državi s europskim certifikatom, ali je već na maksimalnom kapacitetu trenutne infrastrukture. Projektnu dokumentaciju za proširenje smo završili, a finansiranje ćemo tražiti od svih nivoa vlasti i kroz kreditne linije - naglašava Đuzel.Struktura potražnje u Tuzli oslanja se na dijasporu u zapadnoj Europi, pojašnjavaju iz ovog aeodroma udaljenog oko 13 kilometara od Tuzle.<h2>Globalni disbalans</h2>Direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević, podsjeća da je u jesen 2023. došlo do globalnog disbalansa ponude i potražnje.- Veliki broj aviona europskih kompanija je bio na redovnom servisu pa je dostupnost flota bila ograničena. Od početka ove godine tržište se očigledno oporavlja, raste broj destinacija i frekvencija i očekujemo nastavak normalizacije, a snažan impuls dale su dvije linije za Istanbul. Pegasus i AnadoluJet su otvorili naše tržište. Putnici imaju priliku za turističke posjete i tranzit, a građani Turske dolaze ovdje i to je dvosmjerna komunikacija - kaže Halilčević, dodajući da se nova destinacija za Beč od juna dobro puni.Profesor sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Edvin Šimić ocjenjuje da je snažan rast nakon pandemije sasvim prirodan.- Zračni saobraćaj je vrlo osjetljiv na vanredne poremećaje, a potražnja se brzo vraća, potaknuta i modelima poput low-costa. U BiH se dinamika oslanja na strane aviokompanije (Wizz Air, Ryanair) i lokalne subvencij, posebno u Sarajevu i Tuzli, ali je strukturni izazov što „oš nemamo domaćeg nacionalnog prevoznika. To bi trebao biti fokus i prioritet - navodi profesor.Po njegovim riječima, drugi veliki izazov za aviosaobraćaj u BiH je kadar, jer se, kako kaže, vrlo malo ulaže u razvoj domaćih kadrova te zato mnogi traže posao u inozemstvu.- Infrastrukturno, Sarajevo je blizu limita kapaciteta i ima problem zimskih operacija zbog magle u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, što dovodi do otkazivanja u novembru i decembru, upravo kad Europa raste tokom praznika. Uz to, upravljanje aerodromima je fragmentirano, je postoje različiti nivoi vlasti nad aerodromima u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, što otežava jedinstveno planiranje i investiranje - pojašnjava.<h2>Konfuzna godina</h2>Predsjednik Udruženja turističkih radnika BiH Senad Halilović opisuje 2025. kao konfuznu godinu u kontekstu turizma.- Priliv stranih gostiju je značajan, ali ispod očekivanja, uz moguće razloge u političkim kretanjima i viznim procedurama. Istovremeno, aduti BiH ostaju snažni - izvanredan geografski položaj, historija, kultura, hrana, prirodne ljepote i konkurentne cijene. Po cijenama smo pristupačni u odnosu na druge destinacije. Na Balkanu nam u tom pogledu konkuriraju uglavnom Albanija i Sjeverna Makedonija - kaže Halilović.<h2>Ulaganje u infrastrukturu</h2>Slika tržišta u avioindustriji iz izvještaja ACI Europe je konzistentna - potražnja postoji i raste, ali je fleksibilna. Flote i linije brzo se sele tamo gdje su niže takse, stabilniji uvjeti i ekonomija. Za BiH to znači nekoliko zadatataka, prvenstveno ulaganje u infrastrukturu. Aerodrom Sarajevo je privremeno rasterećen jer Terminal B može primiti do dva miliona putnika, ali zimske operacije i pista ostaju strateški prioritet. Mostar je na limitu kapaciteta i sprema investicij, dok se u Tuzli se traži nekoliko stabilnijih prevoznika. Po riječima stručnjaka, potrebno je također sistemsko ulaganje u kadrovska rješenja, obrazovanje i zadržavanje stručnjaka, te jasnije i usklađenije upravljanje aerodromima.Jedan od prioriteta bi, kako navode sagovornici, trebao biti i osnivanje nacionalne aviokompanije, kao instrument stabilizacije povezanosti, posebno unutar zemlje. Kako su za Fenu kazali iz Međunarodnog vijeća aerodroma Europe, uz takav okvir i efekte povezanosti, BiH može zadržati mjesto među najbrže rastućim tržištima u Europi i pretočiti trenutni rezultate u trajne, što bi dovelo do održive avio-povezanosti i šireg ekonomskog dobitka.

Posebno se izdvaja Aerodrom Sarajevo koji je, prema istim navodima, odgovoran za veliki dio rasta i danas je 107,1 posto u odnosu na 2019. godinu

BiH u vrhu Europe po rastu avioprometa, prioritet osnivanje nacionalne kompanije

U prvih sedam mjeseci ove godine za kupovinu plementih metala iz uvoza – zlata, srebra, platine, draguljarskih predmeta i nakita, izdvojili smo 35.008.935 KM.&nbsp;Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, 19,41 milion KM smo platili proizvode iz kategorije - draguljarski predmeti i njihovi dijelovi od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, 13,47 miliona smo dali za otpatke i lomljevinu od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, dok smo na zlato potrošili 1,46 miliona maraka.<h2>Eventualna zarada</h2>Plemeniti metali, nakit i dragulji, dio su svakog slavlja i tradicionalno se poklanjaju u različitim prilikama.&nbsp;Međutim, u periodu u kojem stanovnici ove zemlje nemaju mnogo načina da sačuvaju vrijednost ušteđevine koju posjeduju, a koju konstantno nagriza inflacija, pitali smo stručnjake je li kupovina plemenitih metala pametan izbor investiranja.

- Nakit nije dobar instrument štednje. U cijenu nakita ulaze PDV od 17 posto, izrada i maloprodajna marža, pa se pri preprodaji uglavnom dobija tek otkupna vrijednost metala po težini, često značajno niža od kupovne. Eventualna zarada bi se mogla ostvariti preprodajom na sekundarnom tržištu, ali to je u praksi rijetko isplativo i vrlo neizvjesno, jer zavisi od trenutne potražnje, spremnosti kupaca i opšteg kretanja cijena zlata. Nakit ima, prije svega, estetsku i emotivnu ulogu, a investicijsko zlato – poluge ili kovani novac visoke čistoće, standard je u svijetu za čuvanje vrijednosti novca – kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Ljiljan Veselinović.Cijene nakita su nepouzdane i zavise i od estetike i kvaliteta obrade, dok su cijene zlata i plemenitih metala u čistom obliku precizno određene na svjetskom nivou i puno ih je lakše i kupiti i prodati, pojašnjava ekonomski stručnjak Igor Gavran.<h2>Izrada nakita</h2>Osim toga, upozorava da je gomilanje nakita u stanovima jako riskantno u vremenima opće nesigurnosti i rasprostranjenog kriminala. Dok ulaganje u investicijsko zlato u obliku poluga ili zlatnika, namijenjenom ulaganju i štednji, a ne ličnoj upotrebi ili izradi nakita, postaje najpouzdaniji način čuvanja kapitala, građani BiH su za takvu mogućnost uskraćeni. Kompanija iz Hrvatske kupcima iz BiH ga isporučuje u Zagrebu, Splitu, Osijeku ili gradovima koji graniče s BiH.

- Zlato ne isporučujemo u BiH zbog nesređenog stanja na bh. tržištu, te zbog izrazito visokih poreza i carina kojima je opterećeno investicijsko zlato u BiH, za razliku od zemalja EU, gdje taj porez iznosi nula posto – navodi se u pojašnjenju na web-stranici ove kompanije – kaže Gavran.<h2>Više kamatne stope</h2>- Ključni razlog zašto se ova oblast kod nas ne uredi i zašto se ne potakne investiranje u plemenite metale je interes banaka. Banke bi onda morale ponuditi više kamatne stope na štednju kao alternativu. Sadašnje stope su im bezobrazno niske i uz inflaciju faktički negativne. Mislim da je svakome jasno da banke više diktiraju propise kojima se regulira njihovo poslovanje nego obratno, s obzirom na to kakav im se ekstra profit dozvoljava i kakvo lihvarsko ponašanje s enormnim naknadama za usluge, kamatnim stopama na kredite iznad realnog nivoa i sramotno niskim kamatama na štednju – naglašava Gavran.

Nakit nije dobar instrument štednje

Uvoz nas koštao 35 miliona KM: Građani BiH jedini u regionu bez mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato

&nbsp;Prema zvaničnoj statistici Federalnog ministarstva finansija,&nbsp; može se vidjeti kako je broj zaposlenih u trgovini u novembru prošle godine iznosio 62.449, dok je u martu ove godine broj smanjen na 60.513, što predstavlja gubitak blizu 2.000 radnih mjesta otkako je uvedena neradna nedjelja.&nbsp;&nbsp;Iako su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da će upravo to biti jedna od posljedica zabrane rada, resorni ministar trgovine Amir Hasičević, Vlada FBiH i većina parlamentaraca oglušili su se o ova upozorenja.

Posebno glasni u zagovaranju zabrane rada nedjeljom bili su iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine na čelu s predsjednicom Mersihom Beširović.Beširović je uvjeravala da će ova mjera imati isključivo pozitivne efekte te da neće dovesti do pada prometa ili otpuštanje.&nbsp;Tako je u januaru ove godine Beširović izjavljivala&nbsp; Sindikat nije zabilježio otpuštanja radnika u sektoru trgovine od kada je uvedena neradna nedjelja, te je ocijenila kao špekulacije pojedinaca navode koji su se pojavili u medijima da je više od hiljadu radnika u trgovini otpušteno od kada je uvedena neradna nedjelja. Sada je pak, vjerovatno suočena s nepobitnim podacima o otpuštanju radnika u trgovini odlučila promijeniti ploču. Tako je u jednom od posljednjih medijskih istupa Beširović izjavila da je vrlo nepravedno isključivo isticati broj radnika kao pokazatelj nekog procvata ili kraha u trgovini, iako je, kako kaže, Sindikatu svako radno mjesto bitno.&nbsp;- Već ranije sam rekla da ova mjera nikada nije imala za cilj otvaranje novih radnih mjesta. Od starta smo govorili da ona nije idealna mjera niti je nešto što će se desiti bez određene cijene, ali je benefit koji je donijela daleko veći od eventualne štete i koja je u ovom kontekstu zanemarljiva - kazala je Beširović.

Možda bi gospođa Beširović trebala otići do preko 2.000 radnika i radnica koji su od početka ove mjere završili na ulici, pa njima i njihovim porodicama objasniti da je gubitak njihovih plata i egzistencije — “zanemarljiva šteta”.

 Već ranije sam rekla da ova mjera nikada nije imala za cilj otvaranje novih radnih mjesta - tvrdi Beširović

Predsjednica sindikata trgovine o 2.000 koji su ostali bez posla: "Ta eventualna šteta je zanemarljiva"

U Goraždu je u 73. godini preminuo istaknuti dugogodišnji privrednik Hasan Tafro.Rođen je 18.12. 1952. godine u Goraždu. Osnovnu i Srednju mašinsku tehničku školu završio je u rodnom gradu. Diplomirao je i magistrirao na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i kao stipendista odmah po završetku studija počeo raditi u tadašnjoj Pobjedi. Nekoliko mjeseci prije rata postao je generalni direktor UNIS Pobjede.Aktivno je učestovovao u odbrani BiH, za što je odlikovan priznanjem Srebrni štit. Za sveukupan privredni i društveno-politički angažman dobitnik je i drugih priznanja i plaketa.Doprinos unapređenju proizvodnje u namjenskoj industriji davao je donedavno i kao izvršni direktor u kompaniji namjenske industrije Ginex u Goraždu. Bio je i vakif IZ u BiH.Dženaza Hasanu Tafri i ukop biće obavljeni sutra u 18.00 sati na gradskom mezarju Kolijevke.

Aktivno je učestovovao u odbrani BiH

Preminuo istaknuti goraždanski privrednik Hasan Tafro

Kompanija Dundee Precious Metals (DPM) zvanično je preuzela kontroli nad rudnikom srebra u Varešu, a Adriatik Metals promijenio je naziv u DPM Metals Inc.&nbsp;Odluka o preuzimanju i promjeni imena donesena je 13. avgusta 2025. godine na glasanju dioničara, koji su velikom većinom podržali plan restrukturiranja.<h2>Snažna podrška</h2>Prema podacima, čak 89,3% dioničara Adriatika izjasnilo se u korist preuzimanja, dok je DPM dobio 99,7% podrške za izdavanje novih dionica potrebnih za akviziciju.&nbsp;Rezultati glasanja potvrđuju snažnu podršku dioničara ovoj strateškoj inicijativi, posebno kada je riječ o Operaciji srebra u Varešu, jednom od najperspektivnijih rudarskih projekata u regiji.Laura Tajler, generalna i izvršna direktorica Adriatika, istakla je da su ponosni što su rudnik doveli iz faze izgradnje do komercijalne proizvodnje.&nbsp;- Riječ je o kapacitetu svjetske klase sa visokokvalitetnim ležištem i velikim potencijalom za dalja istraživanja. Uz podršku dioničara, spremni smo doprinijeti transformaciji evropskog rudarskog sektora - rekla je Tajler.<h2>Globalne ambicije</h2>David Rae, predsjednik i izvršni direktor DPM-a, poručio je da preuzimanje Adriatik Metalsa predstavlja prekretnicu za evropsku rudarsku industriju.&nbsp;- Stvaramo snažnu regionalnu kompaniju sa jasnim globalnim ambicijama. Posvećeni smo razvoju lokalnih zajednica, otvaranju novih radnih mjesta i ulaganjima u infrastrukturu - naglasio je Rae.Konačni završetak transakcije očekuje se nakon odobrenja Visokog suda pravde Engleske i Velsa, čije je ročište zakazano za 29. avgust, kao i ispunjenja preostalih regulatornih i formalnih uslova.

Odluka o preuzimanju i promjeni imena donesena je 13. avgusta 2025. godine

Velike investicije: Kanadska kompanija preuzela rudnik u Varešu

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za juli 2025. iznosi 3.202,70 KM.<h2>Prosječna plata</h2>Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za maj 2025. iznosila je 1.590 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku), dok minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH iznosi 1.000 KM.Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 49,64 posto, a minimalnom platom 31,22 posto.<h2>Potrošačka korpa</h2>Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.Samu potrošačku korpu čine: prehrana - 45,35 posto, stanovanje i komunalne usluge - 14,41 posto, higijena i održavanje zdravlja - 9,65 posto, obrazovanje i kultura - 8,12 posto, odjeća i obuća - 11,24 posto, prijevoz - 4,99 posto, te održavanje domaćinstva - 6,25 posto.U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 10 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz SSSBiH.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala

Sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 3.202,70 KM

Bitcoin je jutros zabilježio novi rekord na otvaranju azijskih berzi, dok ulagači očekuju moguće smanjenje kamatnih stopa od strane američkog Feda.Nova rekordna cijena prve svjetske kriptovalute iznosila je jutros 123.973 dolara. Slabiji dolar i veća spremnost na rizik podigli su vrijednost kriptovaluta dan prije važnih američko-ruskih razgovora, koji već danima drže globalna tržišta u napetosti.Na tokijskoj berzi zabilježen je značajan obim trgovanja, dok pad dolara i rast cijene zlata navode ulagače da traže sigurnija utočišta uoči septembarskih odluka Federalnih rezervi. Ključni faktori u narednim danima biće američki ekonomski podaci i eventualni signali da bi Fed mogao ranije početi s olakšavanjem monetarne politike.Istovremeno, cijena zlata nastavlja rasti, dok su azijske akcije nakratko zaustavile rast poslije višenedjeljnog uzleta, što ukazuje na djelimičnu realizaciju profita, iako raspoloženje za preuzimanje rizika ostaje pozitivno.Cijene nafte su stabilne, a volatilnost na tržištima je mirna pred vikend u kojem se očekuju geopolitički potresi. Ipak, jači američki podaci od očekivanih ili stroži ton Feda mogli bi izazvati korekciju i na tržištu bitcoina i rizičnih akcija. Za sada, pad dolara, niži realni prinosi i generalno “risk-on” raspoloženje diktiraju tempo jutarnje trgovine u Aziji.

Podaci UIO BiH tokom sedam mjeseci pokazali: Izvoz mlijeka iz BiH prednjači nad uvozom

Deveti salon žilavke ponovo okupio najbolje vinare i donio sjajne ukuse Hercegovine

Najniža satnica u oblasti cestovnog prometa FBiH povećana sa 3,52 KM na 5,70 KM

Ovo su cijene karata na novim linijama Wizz Aira iz Tuzle

Snimak dionice koja će skratiti put prema sjeveru: Tunel Bosna otkrio tajnu geologije koju BiH dosad nije vidjela

Wizz Air vraća bazu u Tuzlu: Dva aviona, devet linija i 500.000 novih putnika

Dobit banaka iz FBiH smanjena za 8,7 posto

BiH za pola godine uvezla sladoleda u vrijednosti od 30,7 miliona KM

Raste udio kartičnog plaćanja cestarine u FBiH, u planu širenje sistema

BiH u vrhu Europe po rastu avioprometa, prioritet osnivanje nacionalne kompanije

Uvoz nas koštao 35 miliona KM: Građani BiH jedini u regionu bez mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato

Predsjednica sindikata trgovine o 2.000 koji su ostali bez posla: "Ta eventualna šteta je zanemarljiva"

Preminuo istaknuti goraždanski privrednik Hasan Tafro

Velike investicije: Kanadska kompanija preuzela rudnik u Varešu

Sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 3.202,70 KM

Bitcoin dostigao historijski maksimum, geopolitičke tenzije podižu cijene

Biznis

Podaci UIO BiH tokom sedam mjeseci pokazali: Izvoz mlijeka iz BiH prednjači nad uvozom

Deveti salon žilavke ponovo okupio najbolje vinare i donio sjajne ukuse Hercegovine

Najniža satnica u oblasti cestovnog prometa FBiH povećana sa 3,52 KM na 5,70 KM

Ovo su cijene karata na novim linijama Wizz Aira iz Tuzle

Snimak dionice koja će skratiti put prema sjeveru: Tunel Bosna otkrio tajnu geologije koju BiH dosad nije vidjela

Wizz Air vraća bazu u Tuzlu: Dva aviona, devet linija i 500.000 novih putnika

Dobit banaka iz FBiH smanjena za 8,7 posto

BiH za pola godine uvezla sladoleda u vrijednosti od 30,7 miliona KM

Raste udio kartičnog plaćanja cestarine u FBiH, u planu širenje sistema

BiH u vrhu Europe po rastu avioprometa, prioritet osnivanje nacionalne kompanije

Uvoz nas koštao 35 miliona KM: Građani BiH jedini u regionu bez mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato

Predsjednica sindikata trgovine o 2.000 koji su ostali bez posla: "Ta eventualna šteta je zanemarljiva"

Preminuo istaknuti goraždanski privrednik Hasan Tafro

Velike investicije: Kanadska kompanija preuzela rudnik u Varešu

Sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 3.202,70 KM

Bitcoin dostigao historijski maksimum, geopolitičke tenzije podižu cijene