Na Sarajevskoj berzi danas je zabilježen ukupan promet od 98.606,05 KM, ostvaren kroz trgovinu sa 1.450 dionica u okviru 16 transakcija. Cjelokupno trgovanje odvijalo se na Slobodnom tržištu.Najveći dio prometa, čak 81.184 KM, ostvarila je ASA BANKA DD SARAJEVO koja i dalje pokazuje stabilnost po obimu trgovanja, iako je zabilježen blagi pad cijene od 0,41 posto, na 195,62 KM. Emitent JP ELEKTROPRIVREDA BiH DD SARAJEVO ostvario je promet od 7.706,40 KM, uz jedini današnji rast cijene od 0,58 posto, na 10,40 KM.Na Slobodnom tržištu - ST2, trgovalo se dionicama NLB BANKA DD SARAJEVO u iznosu 7.500 KM, po nepromijenjenoj cijeni od 500 KM, dok su na ST3 tržištu dionice PRETIS DD VOGOŠĆA imale promet od 954 KM, uz najveći pad dana od 9,71 posto, na 53 KM.Indeksi su dan završili u blagom padu: BIFX bez promjene, SASX-10 -0,07 posto, SASX-30 -0,35 posto, SASX-BBI -0,97 posto, dok je SASX-FN pao za 1,23 posto, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Indeksi su dan završili u blagom padu

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 98.606,05 KM

Javno preduzeće Ceste Federacije BiH potpisalo je danas ugovore o izvođenju radova i nadzoru na izgradnji dijela XII Transverzale u Sarajevu, na potezu od Stupske petlje do Međunarodnog aerodroma. Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Kantonu Sarajevo, koji će znatno poboljšati saobraćaj i povezati zapadni dio grada s aerodromskim kompleksom.<h2>Stvoreni uslovi za početak radova</h2>Projekat se realizuje u saradnji s općinama Novi Grad, Novo Sarajevo i Ilidža, budući da trasa Transverzale prolazi kroz njihove teritorije. Nakon što je Općina Novi Grad 27. decembra 2023. izdala urbanističku saglasnost za dio trase od P61 do P80, uspješno je okončan postupak eksproprijacije, čime su stvoreni uslovi za izdavanje građevinske dozvole i početak radova.Vrijednost ugovorenih radova iznosi 6.418.831,43 KM, a izvođač je konzorcij firmi Euro-Asfalt d.o.o. i Demus d.o.o. Sarajevo.Nadzor nad radovima obavljat će RADIS d.o.o. Istočno Sarajevo, MIDES d.o.o. Banja Luka i PROJECT BIRO UTIBER d.o.o. Novi Sad. Vrijednost ugovora za nadzor iznosi 69.733,56 KM.Rok za završetak radova je devet mjeseci od početka izvođenja.Potpisivanju ugovora prisustvovali su v.d. direktora JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić, v.d. izvršnog direktora za ekonomsko-pravne poslove Luka Raguž, predsjednik Nadzornog odbora JP Ceste FBiH Nermin Bojčić, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta, načelnici općina Novi Grad i Ilidža Semir Efendić i Nermin Muzur, te predstavnici izvođača, nadzora i investitora.<h2>Bolja povezanost u KS</h2>Radovi obuhvataju izgradnju četverotračne ceste dužine 380 metara s obostranim pješačkim stazama i razdjelnim pojasom, dvotračne kružne raskrsnice, servisnih saobraćajnica prema objektu „Bingo“ (dužine 380 m) i Aleji Bosne Srebrene (dužine 140 m), mosta preko rijeke Dobrinje s regulacijom korita, te izmještanje instalacija.Za preostale dionice XII Transverzale na području općine Ilidža već su izdane urbanističke saglasnosti. U toku je proces eksproprijacije, nakon čega će uslijediti pribavljanje građevinske dozvole i nastavak radova tokom naredne godine.Direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić istakao je da preduzeće nastavlja s realizacijom projekata koji doprinose boljoj povezanosti i razvoju putne infrastrukture u Kantonu Sarajevo i cijeloj Federaciji BiH.

Projekat se realizuje u saradnji s općinama Novi Grad, Novo Sarajevo i Ilidža, budući da trasa Transverzale prolazi kroz njihove teritorije

Potpisani ugovori za izgradnju nove ceste

Potpisani ugovori za izgradnju nove ceste od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević najavio je nakon sastanka s proizvođačima peleta u Sarajevu da će Vlada FBiH razmatrati odluku o ograničenju cijene peleta na 480 KM plus PDV. Odluka bi, dodao je, mogla biti usvojena već u petak na telefonskoj sjednici Vlade.-	To je promptna mjera kojom želimo zaštititi potrošače. Dugoročno, radit ćemo na poboljšanju transparentnosti tržišta peleta kako bi se spriječile špekulativne radnje koje izazivaju pometnju - kazao je Hasičević.Najavio je uvođenje obrasca o promjeni cijena koji će biti dostupan na web stranici Federalnog ministarstva trgovine. Istakao je da će proizvođači biti obavezni dostavljati obrazac pri svakoj promjeni cijene od 1. decembra, kada je planiran novi sastanak radi evaluacije mjera.Ministar je istakao da je dogovoreno osnivanje asocijacije proizvođača peleta u BiH, kako bi se tržištem upravljalo sistemski, a ne ad hoc.-	Pozivam potrošače da ne stvaraju paniku. Prema informacijama proizvođača, zaliha će biti dovoljno, a cijena će biti zaključana. Neće se ponavljati mjere iz 2020. godine koje su zabranjivale izvoz i koje su, prema riječima proizvođača, bile katastrofalne za sektor – rekao je Hasičević.Naglasio je da industrija peleta zapošljava više od 15.000 ljudi te da je važno očuvati njenu održivost. Dodao je da su inspekcije na terenu i da će trgovci koji su pokušali ostvariti ekstra profit špekulativnim radnjama biti strogo kažnjeni.-	Utvrdili smo da je paniku na tržištu izazvalo nekoliko neodgovornih trgovaca. Naš cilj je osigurati snabdijevanje, zaštitu potrošača i održavanje konkurentnosti – zaključio je ministar Hasičević.Direktor Instituta za bioenergiju i predstavnik proizvođača peleta Goran Ivanović ocijenio je sastanak s ministrom kao izuzetno konstruktivan.-	Željeli smo predstaviti stvarnu situaciju na tržištu, uključujući kalkulacije cijena peleta. Istakli smo da su proizvođači najodgovorniji u lancu proizvodnje i distribucije. Sve narudžbe primljene tokom ljeta isporučuju se po istim cijenama i nema govora o cijenama od 700 ili 800 KM - rekao je Ivanović.Dodao je da će proizvođači, ako bude potrebno, pojačati kapacitete i snabdijevanje sirovinom.-	Naš stav je da želimo smiriti situaciju i pozvati potrošače na strpljenje. Bit će dovoljno peleta i trenutno nema problema u ispunjavanju obaveza - poručio je Ivanović.

Pozivam potrošače da ne stvaraju paniku, poručio je Hasičević 

Federalno ministarstvo trgovine najavilo ograničenje cijene peleta, inspekcije na terenu 

Svjetska ekonomija porast će ove godine za 3,2 posto, stoji u jesenskim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). To je za 0,2 postotna boda viša prognoza nego u julu. Slična ekonomska aktivnost od 3,1 posto očekuje se i u idućoj godini. Ocjena je MMF-a da bi utjecaj američkih carina na svjetsku ekonomiju ove godine ipak mogao biti manji nego što se očekivalo.<h2>Visoki dohodak </h2>Kuda ide globalna ekonomija i gdje je BiH u toj priči, pitali smo uglednog ekonomskog stručnjaka, prof. Vjekoslava Domljana.- Dugoročna stopa BiH je 2,6 posto i ne može se dignuti na šest ili sedam posto, koliko je potrebno BiH da bi smanjila jaz u odnosu na zemlje visokog dohotka i sama postala zemlja visokog dohotka. Primjera radi, Češka je 2019. prestigla Japan po veličini dohotka po stanovniku, Slovenija 2021., Poljska 2024. godine. Dakle, vidi se kako bivše tranzicijske zemlje snažno napreduju i dostižu status zemlje visokog dohotka i članica kluba bogatih zemalja kao što je OECD. BiH nikako da uhvati korak i spada u skupinu evropskih zemalja koje nisu zemlje visokog dohotka i koje, uopće, nemaju strategiju kako se podići na veću stopu rasta i osigurati bolji život za svoje građane - ocjenjuje prof. Domljan za „Dnevni avaz“.Naglašava da globalna ekonomija usporava zbog više razloga, a prije svega, kaže, radi se o geostrateškim tenzijama, između ostalih, izazvanih i carinama koje su uvele SAD, kao i reakcijom drugih zemalja na to.<h2>Usporeniji rast </h2>- Dakle, dolazi do sužavanja ili, čak, kidanja globalnih lanaca vrijednosti što se održava normalno na ekonomski rast svijeta. Zbog toga se predviđa i nešto usporeniji rast. Međutim, razvijene zemlje su i dalje oko dva posto rasta, što je njihova trenutna stopa, ali se problem posebno odražava na nedovoljno razvijene zemlje i na sve zemlje u smislu porasta zaduženosti, neodmjerenog, nepromišljenog zaduživanja država, a posebice u zemljama u razvoju. Globalno gledano, ukupni dugovi su dostigli 109 posto globalnog BDP-a - govori prof. Domljan te napominje da se to odražava i na BiH u kojoj rastu budžetski deficiti.Što se tiče MMF-a, njihovi su recepti za BiH, kako kaže, da i dalje vode razboritu fiskalnu politiku, da čuvaju nezavisnost Centralne banke BiH, dok se termin produktivnost spominje samo na jednom mjestu.<h2>Strukturne reforme</h2>- Ključna stvar za BiH su strukturne reforme utemeljene na inovacijama i obukama, dakle na povećanju produktivnosti. Jer, ako ima išta teže za jednu zemlju, to je koncipirati politiku kad joj drastično opada stanovništvo. U takvoj situaciji s jedne strane, a s druge zbog nepovjerenja građana u političare i institucije vrlo je teško koncipirati politiku, a nama je potrebna temeljita reforma usmjerena na rast produktivnosti – podvlači prof. Domljan.

Naša zemlja u skupini onih koje nemaju strategiju kako se podići na veću stopu rasta i osigurati bolji život za svoje građane

Prof. Vjekoslav Domljan o tome kuda ide globalna ekonomija, ali i BiH: Nikako da uhvatimo korak!

Obrtnici u Federaciji Bosne i Hercegovine već godinama se suočavaju s problemom koji ugrožava njihov opstanak – nemaju pravo na naknadu tokom bolovanja ili privremene nesposobnosti za rad. Ova situacija mnoge primorava da, u slučaju bolesti, privremeno ili trajno zatvore svoje obrte.Kako bi se pronašlo sistemsko rješenje za ovaj dugogodišnji problem, na inicijativu ministra privrede Tuzlanskog kantona Edina Durakovića održan je sastanak kojem su prisustvovali predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković i predstavnici Obrtničke komore TK.- Vlasnici obrta nemaju pravo na bolovanje ni do 42 dana, a ni duže od toga. Imamo pravo, ali nam to pravo niko ne finansira. Vi ste vlasnik obrta, radite, razbolite se i morate na bolovanje. Ne možete plaćati doprinose jer nemate primanja, a morate ih plaćati. Niko vam to ne refundira. To dovodi do gašenja obrta - kazala je potpredsjednica Skupštine Obrtničke komore TK Adisa Mešanović.Predstavnici obrtnika poručili su da je sadašnji pravni okvir neodrživ i da ih stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na zaposlene u drugim sektorima. Smatraju da bi se problem mogao riješiti izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o radu Federacije BiH, kako bi i obrtnici imali pravo na naknadu tokom privremene spriječenosti za rad – bilo zbog bolesti ili povrede.Inicijativa ima za cilj da se problem konačno riješi na federalnom nivou i obrtnicima omogući osnovna socijalna sigurnost. Učesnici sastanka saglasni su da bi ovakve izmjene doprinijele očuvanju malih biznisa, spriječile gašenje obrta i potaknule razvoj preduzetništva, posebno u manjim sredinama.Prema riječima ministra Durakovića, riječ je o jednom od najvećih izazova za male privrednike.- Mi ćemo kao Ministarstvo privrede u Vladi TK iskoristiti priliku da otvorimo i druga tekuća pitanja, ali osnovna tema razgovora jeste naknada za privrednu spriječenost, odnosno za bolovanje. Mala privreda nosi na svojim plećima veliki dio razvoja TK, odnosno privrede - rekao je Duraković.Podsjetimo, s istim zahtjevom obrtnici su se nedavno obratili i predsjedavajućem Miokoviću tokom Gradačačkog sajma privrede, upozoravajući na svakodnevne poteškoće zbog izostanka bilo kakve zaštite u slučaju bolesti.Obrtnici širom Federacije sada očekuju da se ova inicijativa pretoči u konkretne prijedloge zakonskih izmjena, uz nadu da će institucije napokon prepoznati značaj malih biznisa kao temelja domaće ekonomije.

Poručili su da je sadašnji pravni okvir neodrživ i da ih stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na zaposlene u drugim sektorima

Obrtnici u FBiH bez prava na naknadu za bolovanje, mnogi primorani gasiti biznise

Vijeće EU donijelo je odluku prema kojoj su usvojili pregovaračku poziciju o nacrtu uredbe s ciljem postepenog potpunog ukidanja ruskog prirodnog gasa.Evropska unija usvojila je ključni dio plana REPowerEU, koji ima za cilj da okonča energetsku zavisnost od Rusije, nakon što je Moskva godinama koristila isporuke gasa kao politički pritisak i time izazivala poremećaje na tržištu.<h2>Jasan signal</h2>Prema novoj uredbi, uvoz ruskog gasa – bilo cjevovodom ili u obliku LNG-a – bit će potpuno zabranjen od 1. januara 2028. godine. Time EU šalje jasan signal da želi postati energetski nezavisna i sigurnija. Danski ministar za energiju Lars Aagard naglasio je da Evropa, iako je već značajno smanjila uvoz ruskih energenata, još nije potpuno samostalna, ali da je ovaj dogovor veliki korak naprijed.Fazna zabrana uvoza počinje 1. januara 2026. godine, uz prijelazni period za postojeće ugovore: kratkoročni će važiti do juna 2026, a dugoročni najduže do početka 2028. godine.Uvedeni su i posebni propisi o carinskim procedurama i dokumentaciji – za ruski gas potrebna su dodatna odobrenja i dokazivanje porijekla najmanje mjesec dana prije ulaska u EU, dok je za neruski gas taj rok pet dana. Kod mješovitih isporuka LNG-a mora se tačno utvrditi udio ruskog i neruskog gasa, pri čemu je samo neruski dopušten za prodaju na tržištu Unije.<h2>Nacionalni plan</h2>Svaka članica EU morat će izraditi nacionalni plan diverzifikacije izvora snabdijevanja gasom, osim ako dokaže da više ne uvozi rusku energiju. Uredba također uvodi mehanizme za praćenje i razmjenu informacija između nacionalnih tijela, Evropske komisije i regulatorne agencije ACER, kako bi se spriječio ulazak ruskog gasa kroz posredne rute.Zabrana se može privremeno suspendovati jedino u slučaju ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju.Ova odluka uslijedila je nakon što su lideri EU još 2022. u Versajskoj deklaraciji odlučili da postepeno ukinu zavisnost od ruskih fosilnih goriva. Od tada je uvoz ruske nafte sveden na manje od 3% ukupnog uvoza, ali ruski gas i dalje čini oko 13%, što vrijedi oko 15 milijardi eura godišnje. Novi plan ima za cilj da tu zavisnost potpuno ukine do 2028. godine.

Fazna zabrana uvoza počinje 1. januara 2026. godine

Evropska unija donijela odluku: Od 2028. godine potpuna zabrana uvoza i transporta ruskog plina

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku. Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plaća morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije, piše <a href="https://www.bhrt.ba/minimalac-u-bih-najni%C5%BEi-u-regionu-uprkos-pove%C4%87anjima">BHRT.</a>Prosječna plaća u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plaće uticao je i rast minimalnih plaća u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 900 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM.Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plaće u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plaća od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.- Plaću od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu plaću ne može ni da sanja - navodi Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom plaćom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plaće moraju rasti i da bi prosječna plaća morala iznositi barem 2.000 maraka.Iako je svima jasno da su povećanja plaća neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.- Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru - kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom plaćom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde.

Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plaća od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa

Minimalac u BiH najniži u regionu, uprkos povećanjima: Crne prognoze ekonomskih stručnjaka

Turistička zajednica Kantona Sarajevo sa turističkim agencijama Zoom Travel, Elegance Tours, Shams Travel Bosnia and Herzegovina i Holiday Bosnia učestvovala je na ovogodišnjem svjetskom turističkom sajmu - ITB Asia koji je važan za turističko tržište Bosne i Hercegovine jer otvara vrata jednom od najbrže rastućih i najperspektivnijih tržišta, azijsko-pacifičkom regionu.<h2>Azijsko tržište</h2>- Iskoristili smo priliku za povezivanje sa ključnim tour-operatorima i buyerima iz Azije, što otvara mogućnosti za dolazak većeg broja turista iz zemalja poput Kine, Južne Koreje, Malezije, Singapura, Indonezije, Indije i Japana - navodi se u saopćenju Visit Sarajevo.Ocjenjuje se važnim učešće na ITB Asia za pozicioniranje BiH kao atraktivne evropske destinacije, posebno za halal turizam, prirodni i kulturni turizam, što su segmenti koji su izuzetno traženi kod azijskih turista.<h2>Turistička promocija&nbsp;</h2>Ovo je, ističe se, bila prilika za jačanje brenda Visit Sarajevo i ostalih destinacija iz BiH na globalnoj sceni kroz networking, B2B sastanke i zajedničke promotivne nastupe. Praćenje najnovijih trendova u turizmu – uključujući tehnologiju, održivi razvoj i digitalni marketing, vrlo je značajno za unapređenje domaće turističke ponude.ITB Asia je platforma na kojoj BiH može da pokaže svoju autentičnost, raznolikost i gostoprimstvo pred globalnom publikom koja traži “neotkrivene” evropske destinacije. Na ovogodišnjem sajmu ITB Asia održanom u Singapuru, učestvovalo je više od 1.000 izlagača, sa više od 18.500 učesnika iz sektora MICE, Leisure i korporativnog turizma. Događaju je prisustvovalo oko 1.400 kupaca, a održano je više od 45.000 poslovnih sastanaka.

ITB Asia je platforma na kojoj BiH može da pokaže svoju autentičnost, raznolikost i gostoprimstvo pred globalnom publikom 

Visit Sarajevo - Uspješna promocija turizma na sajmu ITB Asia u Singapuru

Projekt ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH”, koji uključuje i projekt EU4DigitalSME, sufinansira Evropska unija i ima cilj stvoriti povoljno okruženje za mala i srednja preduzeća, kako bi uspješno provodila digitalizaciju i inovacijske transformacije. Osigurava bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama, što će dovesti do boljeg učinka preduzeća, start-up kompanija i kompanija srednje tržišne vrijednosti, kako bi postale konkurentnije.&nbsp;<h2>6,1 miliona eura </h2>EU4DigitalSME, s projektom Evropske banke za obnovu i razvoj ”Go Digital in Bosnia and Herzegovina”, dio je programa EU4SMEs za digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća. Vrijedan je 6,1 milion eura, od čega EU izdvaja 5, a Njemačka 1,1 milion eura.- Projekt će podržati razvoj povoljnijeg okvira djelovanja za inovativne poslovne modele i ojačati kapacitete BiH za saradnju na naprednim tehnološkim rješenjima u okviru zajedničkih regionalnih i projekata EU u skladu s najboljom praksom EU, kroz hubove za digitalne inovacije. Pored podrške namijenjene uspostavljanju i jačanju hubova, kao budućih ponuđača usluga za mala i srednja preduzeća, projekt će u svrhu sveobuhvatnog unapređenja tzv. ekosistema za inovacije i digitalizaciju, djelovati u još dvije oblasti - na unapređenju političkog okvira koji bi malim i srednjim preduzećima ponudio okruženje u kojem je moguće primjenjivati koncepte digitalne transformacije, te ojačavanju njihovih kapaciteta kako bi mogli primjenjivati digitalnu tehnologiju – navedeno je u obrazloženju.Do kraja projekta očekuje se uspostavljanje pet inovativnih usluga za preduzeća, koje su pružili osnovani hubovi za digitalne inovacije, a koje bi trebalo koristiti 90 malih i srednjih preduzeća. U njima se očekuje primjena sedam inovativnih aktivnosti kroz istraživanje, razvoj i inovacije, te uspostava pet međunarodnih partnerstava za saradnju na istraživanju, razvoju i inovacijama.<h2>Prvi most</h2>- Projekti poput EU4DigitalSME su zaista važni, jer stvaraju prostor da se napravi taj “prvi most” između domaćih kompanija i inovativnih digitalnih rješenja. Malim i srednjim preduzećima je teško da sami testiraju skupa rješenja, ali kroz ovakve projekte mogu probati nove tehnologije i razumjeti kako im mogu pomoći da povećaju produktivnost, unaprijede kvalitet ili uđu na nova tržišta – kaže AI ekspert i docent na Univerzitetu primijenjenih nauka (Hochschule fur Technik) u Štutgartu Senad Redžić.Ipak, ovakvi projekti su vremenski ograničeni, pa Redžić upozorava da, ako domaće vlasti ne prepoznaju strateški značaj i ne preuzmu ulogu glavnog pokretača, postoji rizik da se sve svede na važan, ali kratkotrajan val aktivnosti.- Digitalna transformacija nije “jednokratni projekt” nego proces koji zahtijeva stalna ulaganja, kontinuirano obrazovanje i izgradnju kadrova.&nbsp;EU projekti su katalizator, ali nisu zamjena za domaću viziju. Njihova uloga je da otvore vrata i pokažu put. Pravi iskorak se dešava tek kada vlasti, univerziteti i kompanije počnu zajednički ulagati, od osnovnog obrazovanja u digitalnim vještinama do konkretnih podsticaja za kompanije koje uvode napredne tehnologije. Bez toga, rizikujemo da i dalje ostanemo na periferiji evropskih lanaca vrijednosti – ističe Redžić.<h2>Situacija nije bezizlazna</h2>Naglašava da se globalna industrija mijenja brže nego ikada, uvode se AI modeli za kontrolu kvaliteta, pametni senzori za održavanje, digitalni blizanci za simulaciju proizvodnih procesa, te da, ako bh. proizvođači ostanu na nivou Excel tabela i ručnog unosa podataka, nećemo biti konkurentni.- Konkurentnost danas znači brzinu reakcije, fleksibilnost i kvalitet zasnovan na podacima. Kasnimo, ali situacija nije bezizlazna. Nekada je i nepostojanje razvijenog sistema zapravo prednost. Njemačka i druge razvijene zemlje danas se također bore s digitalizacijom, jer imaju velike, kompleksne sisteme koje je teško mijenjati i prilagoditi. Kod nas, u mnogim sektorima praktično krećemo ispočetka, a to nam daje mogućnost da preskočimo pojedine faze i odmah usvojimo savremena rješenja. Za takav iskorak potrebna je jasna vizija i volja - od vlasti da stvori okvir i podsticaje, univerziteta da obrazuju kadrove i od kompanija da investiraju u digitalnu transformaciju – kaže Redžić.

Za digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća 6,1 milion eura, od čega EU izdvaja 5, a Njemačka 1,1 milion eura

Senad Redžić: Projekti poput EU4DigitalSME su zaista važni

Projekt EU4DigitalSME namijenjen digitalnim inovacijama i ulaganjima: Projekti EU važni, ali za ključni iskorak potrebna volja domaćih vlasti  

Proizvođač automobila Ford povlači više od 290.000 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama.Vozila povlači zbog problema sa sistemom kamere za vožnju unazad. Razlog za to je to što sistem zadnje kamere u vozilima američke kompanije možda neće pravilno prikazivati slike u određenim uslovima osvetljenja.To bi moglo da poveća rizik od sudara, prenio je AP. Opoziv obuhvata određena vozila modela F-250 SD, F-350 SD i F-450 SD.Proizvedena su između 2020. i 2022. godine. Proizvođač automobila je saopštio da je od 20. septembra bio upoznat sa 10 prijava. Prva prijava je zabilježena 20. januara 2022. godine.Ford nema informacije o bilo kakvim prijavama o nesrećama ili povredama u vezi sa ovim stanjem. Dileri proizvođača automobila besplatno će ažurirati softver modula za obradu slika pogođenih vozila.Očekuje se da će privremena pisma biti poslata vlasnicima vozila 20. oktobra. Dodatna će im biti poslata kada konačno rješenje bude dostupno, što se očekuje u martu 2026. godine

Opoziv obuhvata određena vozila modela F-250 SD, F-350 SD i F-450 SD

Ford nema informacije o bilo kakvim prijavama o nesrećama

Ford povlači više od 290.000 vozila

Danas je svečano otvorena novoizgrađena prometnica Zavala (Općina Ravno) do granice s Republikom Hrvatskom nedaleko od Slanog i Dubrovnika.<h2>Investicijski potencijal</h2>- Ovo je cesta koja nas otvara prema Jadranu i mijenja budućnost naše općine - poručio je načelnik općine Ravno Andrija Šimunović.Šimunović je naglasio da nova cesta ne povezuje Ravno samo s Jadranom, nego i s dolinom Neretve i Mostarom, što će dodatno ojačati investicijski potencijal cijelog područja.

- U postupku je priprema za potpisivanje ugovora za cestu od Ravnog do Hutova, kojom se spajamo na cestovni pravac Neum -Stolac, koju također financira Republika Hrvatska. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja je u cijelosti financirala cestu koju danas otvaramo, uz sufinanciranje Županije za dio troškova izvlaštenja - rekao je načelnik Ravnog.Otvaranju nove ceste su prisustvovali potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u okviru zajedničkih razvojnih inicijativa koje BiH i Hrvatska vode s ciljem daljnjeg infrastrukturnog povezivanja i privrednog napretka.<h2>Stigao i Čović</h2>Također u Ravno su stigli i lider HDZ-a Dragan Čović, zastupnica u Predstavničkom domu PS BiH Darijana Filipović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, gradonačelnik Mostara Mario Kordić te direktor JP HT Eronet d.o.o. Goran Kraljević.Hrvatski ministri Butković i Bačić zajednički su istaknuli značaj otvaranja novoizgrađene prometnice Zavala - Granica Republike Hrvatske, naglašavajući kako je riječ o strateškom projektu koji doprinosi boljoj prometnoj povezanosti, dostupnosti ključnih regija u BiH te dugoročnom razvoju lokalnih zajednica.Nakon završetka radova, preostaje da svoj dio ceste napravi hrvatska strana, a kada to bude gotovo, od Ravnoga do Slanoga putovat će se manje od 20 minuta.Ovu cestu gotovo u cijelom iznosu je financirala hrvatska vlada, dok je bosanskohercegovačka strana riješila pitanja zemljišta i dokumentacije. Hrvatska vlada za cestu je izdvojila 7,3 miliona eura.

Šimunović je naglasio da nova cesta ne povezuje Ravno samo s Jadranom, nego i s dolinom Neretve i Mostarom

Otvorena novoizgrađena cesta od Ravnog do hrvatske granice

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske (AZTN) u četvrtak je izvijestila da je odobrila koncentraciju kojom osječka kompanija Žito stječe 51 posto vlasništva u Mesnoj industriji Ravlić, također sa sjedištem u Osijeku.Obje firme prisutne su na više tržišta – od proizvodnje ratarskih kultura, mesa i mesnih prerađevina, do trgovine na veliko i malo mesom, mesnim prerađevinama, žitaricama i uljaricama, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/bosanac-zvanicno-preuzima-jednu-od-najvecih-mesnih-industrija-u-hrvatskoj/">Biznis.info</a>.Osnivač Žito grupe je Marko Pipunić, rođen u Bosni i Hercegovini, tačnije u Modriči. U BiH je živio do početka rata, gdje je i započeo svoj poslovni put. Danas ga smatraju jednim od najmoćnijih poduzetnika u Hrvatskoj.Koncentracijom se očekuju pozitivni učinci, poput očuvanja dijela domaće proizvodnje i stvaranja mogućnosti za njeno povećanje na korist potrošača. Spajanje bi moglo rezultirati i sinergijskim efektima – kroz povoljnije uslove nabavke energenata i sirovina te poboljšanje efikasnosti poslovanja.Još u junu Žito je najavilo da će postati većinski vlasnik Mesne industrije Ravlić, jedne od najvećih mesnih industrija u zemlji, s vlastitom proizvodnjom, transportom i mrežom mesnica koja obuhvata više od 30 poslovnica širom Hrvatske.MI Ravlić svoje proizvode u veleprodaji plasira i u većinu trgovačkih lanaca. Vrijednost transakcije nije objavljena.<h2>Veliko povećanje kapaciteta</h2>Svinjogojstvo je jedna od najvažnijih djelatnosti Žito grupe, koja upravlja deset usko specijaliziranih farmi i godišnje uzgaja oko 175.000 tovljenika, čime je drugi najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj.Prema riječima Mate Božića, člana Uprave Žita zaduženog za poljoprivredu, novim investicijskim ciklusom planiraju povećati svinjogojske kapacitete za dodatnih 90.000 grla.Poslovanje Žito grupe danas obuhvata četiri ključne djelatnosti:ratarstvo,stočarstvo,industriju,trgovinu.U 2024. godini Grupa je zakoračila i u turistički sektor, otvaranjem hotela Materra u Čepinu pokraj Osijeka.Grupa upravlja s ukupno 17.800 hektara obradivih površina, što je čini jednim od najvećih obrađivača zemljišta u Hrvatskoj. Zajedno s 3.000 kooperanata, obrađuje dodatnih 60.000 hektara. Na domaćem tržištu Žito je najveći proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja.<h2>O Mesnoj industriji Ravlić</h2>Priča o Ravliću započela je 1960. godine. Prva mesnica otvorena je 1993. na osječkoj tržnici, a tri godine kasnije izgrađena je klaonica u Petrijevcima. Izgradnja upravne zgrade i modernog pogona za preradu mesa završena je 2000. godine, dok je nova klaonica podignuta 2008.U posljednje tri godine Ravlić je dodatno proširio kapacitete – izgrađena je farma tovne junadi s kapacitetom od 1.000 grla godišnje te novi pogon za preradu mesa površine 3.500 kvadratnih metara. Današnji kapaciteti iznose oko 20 tona dnevne proizvodnje mesa i mesnih prerađevina.

Vrijednost transakcije nije objavljena

Bosanac zvanično preuzima jednu od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj

Cijena zlata u četvrtak je prvi put premašila granicu od 4.300 dolara (3.680 eura), dosegnuvši 4.320 dolara (3.700 eura) po unci, čime je nastavljen niz rekorda na svjetskom tržištu plemenitih metala, javlja Anadolu.Rast cijene zlata od 2,7 posto zabilježen je usred očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama te sve većih zabrinutosti zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. Na godišnjem nivou, zlato je ostvarilo rast od 58 posto.Paralelno s tim, cijena srebra je porasla za 2,26 posto, dostigavši 54,20 dolara (46,37 eura) po unci, što također predstavlja historijski visok nivo. Tokom proteklih 12 mjeseci srebro je poskupjelo za oko 67 posto.Prema analitičarima, rast cijena zlata i srebra potiču kombinovani faktori – očekivanja novih monetarnih olakšica američke centralne banke (FED), globalne geopolitičke tenzije i povećana kupovina zlata od strane centralnih banaka za jačanje deviznih rezervi.

Nastavljen niz rekorda na svjetskom tržištu plemenitih metala

Zlato prvi put iznad 4.300 dolara po unci

&nbsp;Izvršni direktor Vijeća stranih investitora (FIC) BiH Nedim Makarević rekao je Feni da njemačka industrijska kriza sve snažnije pogađa privredu Bosne i Hercegovine, te da slabljenje potražnje, pad narudžbi i redefinisanje poslovnih odnosa s njemačkim partnerima zahtijevaju hitnu reakciju domaćih izvoznika i kreatora ekonomskih politika.Makarević je u svojoj analizi, govoreći o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama njemačke krize na bh. privredu, istakao da se industrijski pad u Njemačkoj, posebno u autoindustriji, direktno reflektuje na bh. dobavljače.-Slabija industrijska tražnja u Njemačkoj (posebno autoindustrija i mašinstvo) smanjuje narudžbe našim dobavljačima komponenti, metala, električnih kablova, namještaja i drvnih finala. Njemački industrijski output je u septembru-novembru bilježio osjetne padove, što se direktno prelijeva na dobavljačke lance u BiH – naveo je Makarević.Izvozno okruženje je, prema njegovim riječima, nepovoljno - Njemačka je dvaput zaredom bila u padu BDP-a, a zvanične projekcije rasta za 2025. spuštene su na ~0,2–0,3 posto. To znači slabu uvoznu potražnju i veću cjenovnu presiju prema bh. dobavljačima. Uz to, Njemačka se suočava s visokim troškovima energije, slabim investicijama i pritiscima na produktivnost.Drvna industrija BiH zabilježila je pad izvoza od oko 15 posto prema Njemačkoj, dok su automobilske komponente i elektro-kablovski sklopovi pogođeni smanjenjem proizvodnje u njemačkoj autoindustriji.-Mašinstvo i oprema, građevinski materijali, slabija građevinska aktivnost u Njemačkoj i pad potrošnje za namještaj i uređenje doma utiču na naše izvoznike – dodao je Makarević. Njemačke firme, kako je dodao, ne otkazuju ugovore, ali ih redefinišu – kraći rokovi, češće revizije cijena i pomjeranje planiranih narudžbi.- Pojedini kupci prelaze na „dual-sourcing“ i diversifikuju dobavljače unutar CEE regiona, što je šansa, ali i konkurencijski pritisak za BiH – smatra Makarević. Bh. proizvodi su cjenovno konkurentni, ali to više nije dovoljno. Makarević napominje da su potrebni certifikati, dizajn, logistika i serije po mjeri.- U sektorima s padom potražnje (namještaj, građevinski elementi) prednost imaju proizvođači s višom dodanom vrijednošću (dizajn, serije po mjeri, „just-in-time“ logistika). Njemački pad u namjenskom drvnom/namještaj segmentu naglašava potrebu prelaska s poluproizvoda na brendirane finale – naglasio je Makarević. FIC, prema njegovim riječima, već radi na širenju izvoza prema CEFTA regionu, EFTA zemljama i nišnim EU tržištima. Također, selektivno se širi izvoz prema GCC, UK i SAD u segmentima gdje imamo komparativnu prednost (metal/elektro podsistemi, IT usluge, medicinski potrošni materijal, pametni namještaj).Makarević je u svojoj analizi naveo sektore koje BiH mora strateški razvijati – metalske/elektro i napredne komponente za više industrija, IT, agro-preradu, zelenu energiju i opremu, farmaceutsko-pakirnu i ambalažnu industriju, te turizam i nearshoring usluge.Govoreći o tome kako kriza u Njemačkoj utiče na doznake i potrošnju u BiH, Makarević je rekao da bi u slučaju „daljnjeg hlađenja njemačkog tržišta rada“, doznake iz dijaspore mogle pasti do 15 posto, što bi direktno uticalo na potrošnju u BiH.- Ipak, polazna osnova je visoka: prilivi su u 2024. i dalje bili više od 2,3 milijarde američkih dolara (WB metodologija), pa i u blažem padu ostaju značajni za potrošnju i servisiranje kredita domaćinstava – dodao je Makarević. Makarević je u zaključku naveo pet preporuka FIC-a za bh. privredu - širiti izvoz na više tržišta (uz podršku brendiranju i certificiranju), prodavati proizvode s većom vrijednošću, ulagati u rad, tehnologiju i efikasnost, iskoristiti prilike u zelenoj tranziciji, te povezati dijasporu s domaćim investicijama.Njemačka je jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine i značajna pokretačka snaga cijele Evropske unije, pa se kriza u toj zemlji odražava i na druge zemlje EU i šire.

Drvna industrija BiH zabilježila je pad izvoza od oko 15 posto prema Njemačkoj

Makarević upozorava: Slabljenje njemačke industrije direktno pogađa bh. dobavljače

Tokom prethodnih dana, globalno tržište kriptovaluta suočilo se sa značajnim oscilacijama koje su uticale na korisnike, institucije i cijelu industriju. Posljedice makroekonomskog pada bile su bolne za ovu mladu industriju, odražavajući se ne samo na cijene imovine, već i na povjerenje korisnika.Binance je bio suočen i s izazovima i dodatnim pritiscima, kako iz same industrije, tako i izvan nje. Kao vodeća platforma u kripto sektoru, Binance očekuje određeni nivo nadzora – opravdan ili ne. Ipak, korisnici su uvijek na prvom mjestu. Oni su osnova svega što radimo, jer bez njihove podrške ne bi bilo ni Binance.Dok kompanija nastavlja s provedbom ranije najavljenog plana kompenzacija, inicirana je i dodatna mjera podrške korisnicima i industriji kroz inicijativu nazvanu „Together Initiative“, u vrijednosti od 400 miliona dolara.<h2>300 miliona dolara u USDC za pogođene korisnike</h2>Binance će raspodijeliti između 4.000 i 6.000 USDC po korisniku, u ukupnom iznosu od 300 miliona USDC, korisnicima koji ispunjavaju sljedeće kriterije:•	pretrpjeli su prinudnu likvidaciju pozicija na Futures i Margin trgovanju u periodu od 10. do 11. oktobra 2025. godine (UTC),•	iznos ukupnog gubitka iznosi najmanje 50 dolara,•	gubitak predstavlja najmanje 30% ukupne neto imovine korisnika prema stanju na dan 9. oktobar 2025. (UTC),•	korisnici koji su već primili kompenzaciju nisu podobni za ovu mjeru.Iznos koji će korisnici dobiti će biti utvrđen na osnovu procjene visine gubitka, procenta gubitka i drugih relevantnih faktora. Binance planira početi distribuciju sredstava u roku od 24 sata, i završiti u roku od 96 sati na Spot naloge korisnika.<h2>100 miliona dolara za institucionalnu podršku</h2>Za ekosistemske i institucionalne korisnike koji su teško pogođeni tržišnim fluktuacijama, Binance formira fond u iznosu od 100 miliona dolara kroz zajmove sa niskom kamatnom stopom, kako bi im omogućio ponovni početak trgovanja i stabilizaciju poslovanja. Cilj ovog fonda je olakšati pritiske likvidnosti, ubrzati oporavak učesnika ekosistema i osigurati stabilno funkcionisanje partnerskih organizacija. Institucionalni i VIP korisnici mogu podnijeti zahtjev putem svojih menadžera naloga, uz brzu obradu i strogu povjerljivost.<h2>Zajedno kroz izazove</h2>U ovom zahtjevnom periodu za cijelu industriju, Binance je svjestan da će svaka odluka izazvati različite reakcije. Iako kompanija ne preuzima pravnu odgovornost za korisničke gubitke, ovim potezom želi da doprinese obnovi povjerenja u tržište. Odluka da se sredstva ulože direktno u korisnike odražava uvjerenje Binance-a u dugoročni razvoj kripto industrije i vrijednosti kojima se kompanija vodi – fokus na korisnika.Kao i u svim ranijim izazovnim fazama kroz koje je kripto sektor prolazio, Binance vjeruje da će i ovaj put industrija zajednički prevazići teškoće. Kompanija ostaje posvećena dugoročnom razvoju tržišta i podsjeća zajednicu da je tržište kriptovaluta po prirodi nestabilno, te da ulaganja nose rizik. Preporučuje se racionalno investiranje, pažljivo upravljanje pozicijama i odgovorno donošenje odluka.

Globalna inicijativa Binance-a za podršku korisnicima i obnovu stabilnosti kripto tržišta

Binance pokreće „Together Initiative“ vrijedan 400 miliona dolara - plan za oporavak industrije i obnovu povjerenja

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović i guverner Banca d'Italia (Centralna banka Italije), gospodin Fabio Panetta potpisali su u Washingtonu Pismo namjere za TIPS Clone Project (TARGET Instant Payment Settlement), čime je potvrđena posvećenost Bosne i Hercegovine modernizaciji domaćeg platnog sistema i njegovom uključivanju u savremenu evropsku infrastrukturu instant plaćanja.Ovaj projekat predstavlja jedan od ključnih koraka u procesu digitalne transformacije finansijskog sistema naše zemlje i njegovog približavanja evropskim standardima.Potpisivanjem Pisma namjere za TIPS Clone Project potvrđuje se strateška opredijeljenost CBBiH ka modernizaciji platnog sistema i punoj integraciji u evropski finansijski prostor. Ovaj projekat omogućiće građanima i privredi brža, sigurnija i efikasnija plaćanja, uz direktnu vezu sa evropskom infrastrukturom u realnom vremenu.TIPS Clone Project se realizuje u bliskoj saradnji sa Evropskom centralnom bankom (ECB) i Evropskim sistemom centralnih banaka (ESCB), a njegova implementacija predstavlja značajan korak u jačanju finansijske stabilnosti, povećanju konkurentnosti bankarskog sektora i unapređenju digitalnih servisa za korisnike u Bosni i Hercegovini. Banka Italije isporučuje sistem instant plaćanja, zasnovan na replici TIPS usluge, što je evropska platforma za izmirenje plaćanja u realnom vremenu, koju je osmislila, kreirala i kojom upravlja Banka Italije u ime Eurosistema. TIPS je infrastruktura Evropske centralne banke (ECB) koja omogućava izvršenje plaćanja u realnom vremenu – 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini, pri čemu sredstva postaju odmah dostupna korisniku.Implementacijom TIPS Clone rješenja, Bosna i Hercegovina će uspostaviti nacionalnu platformu koja je u potpunosti interoperabilna sa evropskim TIPS sistemom, čime se otvara mogućnost integracije Bosne i Hercegovine u jedinstveno SEPA tržište plaćanja (Single Euro Payments Area).Osim guvernerke Selimović, Pismo namjere sa Guvernerom Banke Italije potpisali su i čelnici centralnih/narodnih banaka regiona, što predstavlja važan korak na putu ka integraciji zemalja Zapadnog Balkana u finansijski sistem Evropske unije.

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 98.606,05 KM

Potpisani ugovori za izgradnju nove ceste od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo

Federalno ministarstvo trgovine najavilo ograničenje cijene peleta, inspekcije na terenu

Prof. Vjekoslav Domljan o tome kuda ide globalna ekonomija, ali i BiH: Nikako da uhvatimo korak!

Obrtnici u FBiH bez prava na naknadu za bolovanje, mnogi primorani gasiti biznise

Evropska unija donijela odluku: Od 2028. godine potpuna zabrana uvoza i transporta ruskog plina

Minimalac u BiH najniži u regionu, uprkos povećanjima: Crne prognoze ekonomskih stručnjaka

Visit Sarajevo - Uspješna promocija turizma na sajmu ITB Asia u Singapuru

Projekt EU4DigitalSME namijenjen digitalnim inovacijama i ulaganjima: Projekti EU važni, ali za ključni iskorak potrebna volja domaćih vlasti

Ford povlači više od 290.000 vozila

Otvorena novoizgrađena cesta od Ravnog do hrvatske granice

Bosanac zvanično preuzima jednu od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj

Zlato prvi put iznad 4.300 dolara po unci

Makarević upozorava: Slabljenje njemačke industrije direktno pogađa bh. dobavljače

Binance pokreće „Together Initiative“ vrijedan 400 miliona dolara - plan za oporavak industrije i obnovu povjerenja

Jačanje finansijske integracije - CBBiH potpisala Pismo namjere za TIPS Clone projekat

Biznis

Na Sarajevskoj berzi ukupan promet 98.606,05 KM

Potpisani ugovori za izgradnju nove ceste od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo

Federalno ministarstvo trgovine najavilo ograničenje cijene peleta, inspekcije na terenu

Prof. Vjekoslav Domljan o tome kuda ide globalna ekonomija, ali i BiH: Nikako da uhvatimo korak!

Obrtnici u FBiH bez prava na naknadu za bolovanje, mnogi primorani gasiti biznise

Evropska unija donijela odluku: Od 2028. godine potpuna zabrana uvoza i transporta ruskog plina

Minimalac u BiH najniži u regionu, uprkos povećanjima: Crne prognoze ekonomskih stručnjaka

Visit Sarajevo - Uspješna promocija turizma na sajmu ITB Asia u Singapuru

Projekt EU4DigitalSME namijenjen digitalnim inovacijama i ulaganjima: Projekti EU važni, ali za ključni iskorak potrebna volja domaćih vlasti

Ford povlači više od 290.000 vozila

Otvorena novoizgrađena cesta od Ravnog do hrvatske granice

Bosanac zvanično preuzima jednu od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj

Zlato prvi put iznad 4.300 dolara po unci

Makarević upozorava: Slabljenje njemačke industrije direktno pogađa bh. dobavljače

Binance pokreće „Together Initiative“ vrijedan 400 miliona dolara - plan za oporavak industrije i obnovu povjerenja

Jačanje finansijske integracije - CBBiH potpisala Pismo namjere za TIPS Clone projekat