Evropska unija od početka 2026. godine dobiće novu članicu eurozone. Bugarska će od 1. januara zvanično uvesti euro, čime će njena nacionalna valuta&nbsp; bugarski lev otići u historiju nakon više od jednog vijeka upotrebe.Ovom odlukom Bugarska postaje 21. zemlja koja koristi euro, a vlasti u Sofiji poručuju da je riječ o jednom od najvažnijih ekonomskih i političkih koraka u modernoj historiji zemlje.<h2>Evropska komisija dala zeleno svjetlo</h2>Evropska komisija i Evropska centralna banka potvrdile su da je Bugarska ispunila ključne ekonomske kriterije za ulazak u eurozonu, uključujući kontrolu inflacije, stabilnost javnih finansija i učešće u mehanizmu deviznih kurseva ERM II.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će uvođenje eura Bugarskoj donijeti: Veću trgovinsku razmjenu, više stranih investicija, stabilnije cijene, rast životnog standarda.&nbsp;Prema njenim riječima, euro će dodatno učvrstiti evropski put Bugarske i njenu ekonomsku stabilnost.<h2>Pitanje evropskog jedinstva&nbsp;</h2>Tokom posjete Sofiji, evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis istakao je da uvođenje eura dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku.– U vremenu rata u Ukrajini, rastućih globalnih tenzija i ekonomske neizvjesnosti, evropsko jedinstvo postaje važnije nego ikad – rekao je Dombrovskis.Dodao je da su mnoge evropske zemlje, uključujući Bugarsku, same po sebi premale da bi imale globalni uticaj, ali da kroz dublju integraciju u EU dobijaju ekonomsku i političku snagu.<h2>Građani podijeljeni</h2>Iako vlasti najavljuju brojne prednosti, javnost u Bugarskoj ostaje podijeljena. Prema istraživanju Ministarstva finansija:51% građana podržava uvođenje eura45% je protivStrahovi se uglavnom odnose na mogući rast cijena, gubitak monetarnog suvereniteta i dodatni pritisak na životni standard.Ekonomista Petar Ganev iz Instituta za tržišnu ekonomiju u Sofiji smatra da podjele oko eura odražavaju dublje političke i društvene razlike.– Bugarska je duboko polarizovana. Ovo pitanje je samo još jedan od pokazatelja koliko je društvo podijeljeno – rekao je Ganev.<h2>Šta znači uvođenje eura za Bugarsku?</h2>Uvođenjem eura Bugarska ulazi u jezgro evropske ekonomije dobija lakši pristup kapitalu i investicijama eliminiše valutni rizik jača povjerenje investitora.&nbsp;Istovremeno, zemlja gubi mogućnost samostalne monetarne politike, ali vlasti tvrde da su prednosti daleko veće od rizika.<h2>Još jedna valuta odlazi u historiju</h2>Bugarski lev, koji je u opticaju još od 1881. godine, tako će se pridružiti nizu evropskih valuta koje su nestale uvođenjem eura – poput njemačke marke, francuskog franka, italijanske lire i drugih.Od 1. januara 2026. Bugarska će zvanično postati 21. članica eurozone, čime se nastavlja širenje zajedničke evropske valute.

U vremenu rata u Ukrajini, rastućih globalnih tenzija i ekonomske neizvjesnosti, evropsko jedinstvo postaje važnije nego ikad – rekao je Dombrovskis

Bugarska će od 1. januara zvanično uvesti euro

Najniža cijena novih stanova u Banjoj Luci iznosi oko 3.500 KM po kvadratnom metru i ti stanovi su udaljeni pet - šest kilometara od centralnog područja, odnosno nalaze se u trećoj i četvrtoj građevinskoj zoni. Cijene stanove u prvoj i drugoj građevinskoj zoni su od 3.900 KM po kvadratu pa naviše.Iako je stalna gužva i postoji veliki problem za parking, stanovi u centru koji su napravljeni prije desetak godina se prodaju po cijeni od 4.500 - 4.700 po kvadratu. Cijena ne pada, iako su to tzv. betonska naselja, bez adekvatnog sadržaja za život. Jedina prednost je lokacija.Tako se stan od 69 kvadrata, izgrađen prije 15 godina u naselju koji se nalazi blizu administrativnog sjedišta RS, prodaje za 310.500 KM, odnosno 4.500 KM po kvadratnom metru.Stan od ukupno 50 kvadrata u stambenoj zgradi napravljenoj prije desetak godina u naselju koje se nalazi u drugoj građevinskoj zoni, košta 222.740 KM. U cijenu je uračunato i parking mjesto u garaži. Cijena parking mjesta otprilike košta oko 20.000 KM, što znači da kvadrat ovog stana košta oko 4.300 KM.U tek napravljenoj stambenoj zgradi, u naselju koje se nalazi pet kilometara od centralne zone, stanovi se mogu kupiti po cijeni od 3.500 KM po kvadratu. Riječ je o zgradi napravljenoj tik uz magistralni put.U Banjoj Luci je trenutno otvoreno više od 100 gradilišta stambenih zgrada i oko 90 odsto njih se gradi u postojećim naseljima, koristeći postojeću infrastrukturu.

Stanovi u KS: Promjene na tržištu nekretnina se ne očekuju

Nekretnine dosežu vrtoglave iznose: Cijena kvadrata stana i 9.000 KM

Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, u tri kvartala ove godine, odnosno od početka godine do kraja devetog mjeseca, prodato je ukupno 654 novih završenih stanova. Prosječna cijena po kvadratu iznosi 3.763 KM, dok je prosječna cijena prodatih novih stanova samo u trećem kvartalu 3.911 KM.- Ima i dalje mladih bračnih parova koji traže stanove i oni kupuju nekretnine na kredit. Ostali kupci su uglavnom naši ljudi iz dijaspore i oni kojima je kupovina stanova investicija, odnosno biznis. Oni kupuju gotovinom - kaže Vladimir N., agent za nekretnine u Banjoj Luci.Inače, cijene nekretnina u Banjoj Luci naglo su porasle nakon početka ratnih dešavanja u Ukrajini i usljed globalne inflacije. Do tada je kvadrat stana u novogradnji koštao od 2.500-2.800 KM. Od septembra 2021. godine cijene su "skočile" najmanje za 1.000 KM po kvdaratu. Pad cijena građevinskog materijala u međuvremenu se nije odrazio na cijenu stanova.&nbsp;

Ima i dalje mladih bračnih parova koji traže stanove i oni kupuju nekretnine na kredit, kaže Vladimir N.

Najjeftiniji stanovi u Banjoj Luci koštaju 3.500 KM po kvadratu

Cijene nafte porasle su za oko dva posto u ponedjeljak, nakon što su investitori procjenjivali napredak u razgovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o mogućem okončanju rata, istovremeno uzimajući u obzir rizike od poremećaja u globalnom snabdijevanju, posebno na Bliskom istoku.Terminski ugovori za naftu Brent porasli su za 1,22 dolara, odnosno dva posto, na 61,86 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate porasla za 1,22 dolara, ili oko 2,2 posto, na 57,96 dolara. Oba referentna pokazatelja pala su za više od dva posto u petak, javlja Reuters.- Energetska tržišta su porasla jer su geopolitička dešavanja pružila podršku cijenama sirove nafte, pri čemu je Brent blago ojačao usljed obnovljenih tenzija na Bliskom istoku i promjenjivih mirovnih pregovora o Ukrajini - rekao je analitičar IG-a Axel Rudolph, dodajući da bi slaba likvidnost mogla pojačati volatilnost na početku naredne godine.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da je postignut značajan napredak u razgovorima s američkim kolegom Donaldom Trumpom te da je dogovoreno da se američki i ukrajinski timovi sastanu sljedeće sedmice kako bi finalizirali pitanja usmjerena na okončanje rata u Ukrajini.

Energetska tržišta su porasla jer su geopolitička dešavanja pružila podršku cijenama sirove nafte, pri čemu je Brent blago ojačao usljed obnovljenih tenzija na Bliskom istoku i promjenjivih mirovnih pregovora o Ukrajini - rekao je analitičar IG-a Axel Rudolph

Cijene nafte porasle nakon pregovora o Ukrajini i strahova od poremećaja snabdijevanja


Najveći investitor svih vremena Varen Bafet (Warren Buffett),&nbsp; zaključno s 31. decembrom odlazi u penziju u 95. godini, nakon što je posljednjih 90 godina posvetio poslovnom svijetu.&nbsp;<h2>Lična vizija&nbsp;</h2>Sa 95 godina, prepustio je vodstvo Berkšire Havaja Gregu Abelu. Iza sebe ostavlja mnoštvo sljedbenika, bogatstvo vrijedno više milijardi dolara i vrlo ličnu viziju finansijskih tržišta.Kada je imao šest godina, na porodičnom odmoru u Iowi, kupio je paket od šest Coca-Cole za 25 centi, otišao ih prodavati turistima za pet centi po komadu i na kraju je dobio 30. Prije toga, sa pet godina, prodavao je žvakaće gume od vrata do vrata, koje je testirao u djedovoj prodavnici, ali je otkrio da će bezalkoholna pića biti isplativija.Odrastao tokom Velike depresije, gutao je informacije s berze poput stripova, a sa 11 godina kupio je svoju prvu dionicu. Danas je stekao bogatstvo od 150 milijardi dolara, a Berkshire Hathaway, njegov konglomerat, vrijedi više od trilion dolara. Među tom imovinom je, naravno, značajan udio u Coca-Coli.- Investicijsko carstvo Varena Bafeta raslo je i koegzistiralo pod vladama svih vrsta i era, od Isenhovera (Eisenhowera) do Trampa, od Kenedija (Kennedyja) do Obame. Kroz uspone i padove. Opsjednut analizom, filantrop, harizmatičan i sarkastičan, s urođenom sposobnošću komunikacije, Buffett je ušao u panteon velikih gurua američke ekonomije - piše španski El Pais.Godišnji sastanci dioničara u njegovom rodnom gradu Omahi, sjedištu kompanije, svojevrsni su Woodstock za kapitalizam.- Održavani prvog vikenda u maju, privlačili su poznate ličnosti poput Bil Gejtsa (Billa Gatesa), Bil Muraja (Billa Murraya), Arnolda Švarcenegera (Arnolda Schwarzeneggera) i Hilari Klinton (Hillary Clinton), koja se pojavila i prošle godine. Do 2023. godine, Buffett se pojavljivao zajedno sa svojom desnom rukom, Charliejem Mungerom, koji je preminuo u novembru te godine u 99. godini. Na tim maratonskim sesijama, dvojica starih rokera berze filozofirala su o ekonomiji i samom životu. Kada je na posljednjem godišnjem sastanku u maju najavio svoje povlačenje kako bi kasnije ove godine predao uzde potpredsjedniku Gregu Abelu, Bufet je dobio ovacije publike. Šest decenija je zasluživao njihovo povjerenje, gradio titana, nudio im savjete i govorio neke teške istine. Ali prije svega, zaradio im je mnogo novca. Neko ko je 1965. godine uložio 100 dolara u Berkshire Hathaway sada ima skoro tri miliona dolara - pojašnjava se u analizi.

Berkshire Hathaway je prvobitno bila tekstilna kompanija koja je zbog globalizacije zapala u ozbiljnu krizu.<h2>Superbogati pojedinac&nbsp;</h2>- Buffett ju je kupio 1962. godine i izgradio visoko diverzificirani konglomerat s udjelima u željezničkom sektoru (Burlington Northern), privatnom zrakoplovstvu, nekretninama, energetici, obući, odjeći, igračkama i konditorskim proizvodima. Među najpoznatijim brendovima su Duracell, Fruit of the Loom i osiguravajuća kompanija Geico, između ostalih. Tome treba dodati i investicije u grupe kao što su Coca-Cola, Apple, American Express, Meta i Chevron. Buffettova roba dostupna je za kupovinu na svim vrstama platformi. Njegova godišnja pisma investitorima su referentna tačka, a citiran je do besvijesti na univerzitetima i u knjigama - navodi se.Ono što se mnogi pitaju jeste - kako čovjek koji nije izmislio fordizam, električni automobil ili gigantsku online trgovinu poput Amazona, već koji se u suštini posvetio zarađivanju novca od novca, postaje mit?- Veličina njegove figure, njegov utjecaj na popularnu kulturu i njegov utjecaj na to kako gledamo na poslovni svijet mogu se razumjeti kroz njegovu javnu personu i njegov disciplinirani pristup snalaženju na tržištu. Tri kontradikcije okružuju fenomen Buffetta - smatra se velikim simbolom američke ekonomske moći, ali je unutar nje bio buntovnik; žestoki je kritičar mana kapitalizma, ali ga je oblikovao kao niko drugi - njegov veliki nadimak je Prorok iz Omahe, ali on poriče proroke - piše ovaj španski list.Bufet je jedan od rijetkih američkih superbogatih pojedinaca koji se zalagao za pravednije i veće poreze za svoje vršnjake i pokušavao mobilizirati druge, zajedno s Gatesima.- Tokom predsjedništva Barak Obame (Baracka Obame), predložio je ono što će u Bijeloj kući postati formalno poznato kao 'Buffettovo pravilo' - da nijedno domaćinstvo koje zarađuje više od milion dolara ne bi trebalo plaćati niži postotak poreza nego što to obično čine porodice srednje klase. U svom rodnom gradu održava relativno štedljiv način života: još uvijek živi u istoj kući koju je kupio 1950-ih i, navodno, do nedavno je vozio svoj Cadillac na posao ili po narudžbu iz McDonald'sa. Veliki luksuz tradicionalnog milionera po kojem je poznat je privatni avion koji je nazvao "Neodbranjivi", iako ga je kasnije preimenovao u 'Nezamjenjivi'"- ističe se.<h2>Postepeno doniranje</h2>Godine 2006. odlučio je postepeno donirati veći dio svog bogatstva svojim fondacijama i oduvijek je bio kritičan prema ekscesima Wall Streeta, koji je čak nazvao "kazinom", upozoravajući na hedge fondove i investicijske bankare.- To je kao kada vam berber kaže da vam treba šišanje. Oni ne zarađuju novac osim ako ljudi nešto ne rade i ne uzmu dionicu. Međutim, zarađuju mnogo više novca kada se ljudi kockaju nego kada ljudi investiraju - govorio je ranije.

Iza sebe ostavlja mnoštvo sljedbenika, bogatstvo vrijedno više milijardi dolara i vrlo ličnu viziju finansijskih tržišta

Najveći investitor svih vremena odlazi u penziju: Iza sebe ostavlja mnoštvo sljedbenika

Iako je životni standard većine građana više nego skroman, ima i onih koji nisu štedjeli kada je riječ o kupovini luksuznih vozila što pokazuje i podatak da su za samo deset skupocjenih automobila, koji su ove godine uvezeni u BiH, vlasnici izdvojili gotovo 3,5 miliona maraka.Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je za ta vozila izdvojeno približno isto novca kao i prethodne godine.Najviše novca, tačnije 436.833 KM otišlo je na trkački njemački četvorotočkaš "Porsche 911 GT3 RS" poznat po atmosferskom motoru i brzim performansama.U društvu luksuznog "Porschea" nalazi se i "Mercedes g klasa" vrijedan skoro 400.000 maraka. U top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH, osim navedenih, nalazi se još pet "Porschea" i dva "Mercedesa", od kojih je svaki koštao više od 350.000 maraka. Na listi najluksuznijih vozila našao se i italijanski "lamborgini urus 636" vrijedan skoro 335.000 KM.<h2>Uvozne dadžbine</h2>Prilikom uvoza ovih automobila plaćene su uvozne dadžbine u ukupnom iznosu od 578.879 KM.Sociolog Vedran Francuz smatra da građani imaju sve veću potrebu da posjeduju skupu imovinu koja danas sve manje predstavlja ekonomsko, a sve više društveno i simboličko pitanje.- Imovina više ne služi primarno da zadovolji stvarne potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći, pripadnosti ili društvenu vrijednost pojedinca - naveo je Francuz za <a href="https://www.glassrpske.com/lat/ekonomija/finansije/na-deset-auta-spiskano-35-miliona-km/613815">"Glas Srpske"</a>.Istakao je da u savremenim, ali i postkonfliktnim društvima poput našeg, materijalni status često postaje zamjena za osjećaj bezbjednosti i sigurnosti.- Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesnija, ljudi sigurnost traže u onome što je vidljivo kao što su kuća, stan, automobil, zemlja. Imovina tako postaje svojevrstan štit od straha i neizvjesnosti - pojasnio je Francuz.On dodaje da je jedan od ključnih motiva i društveno poređenje.- Ljudi sve češće kupuju ne zato što im je nešto neophodno, već zato što to ima neko drugi, kako ne bi bili doživljeni kao manje vrijedni - kazao je Francuz i dodao da je automobil danas postao potvrda identiteta.Predsjednica Udruženja potrošača "ToPeer" iz Doboja Snežana Šešlija istakla je za "Glas" da visoka cijena vozila često ne prati i kvalitet pa su se i oni najbogatiji u prethodnim godinama "opekli" prilikom kupovine.- Zbog toga je danas primjetna veća opreznost, a dio građana jednostavno više ne želi da ulaže u kupovinu novih vozila, već se zadovoljava onim što već ima, iako kupovna moć nije drastično opala - kazala je Šešlija.Kada je riječ o jazu između potrošnje na luksuzna vozila i životnog standarda građana, ističe da njihove analize i razgovori sa potrošačima pokazuju sasvim suprotnu sliku od zvaničnih podataka.Dodala je da je očigledno da se radi o različitim oblicima snalaženja, kao što su kreditna zaduženja i nestandardni načini finansiranja.- To dugoročno nije održivo i sigurno će doći na naplatu - istakla je Šešlija.<h2>Kina i SAD</h2>Najviše vozila od januara do novembra ove godine stiglo je iz Kine, njih 610, od tog broja 542 su nova vozila i 68 polovnih. Ukupna vrijednost ovih automobila iznosila je oko 13,27 miliona KM. Dažbinama od kupovine ovih vozila budžet je napunjen sa oko 4, 46 miliona KM.Druga država iz koje je stiglo najviše vozila su SAD odakle je za 11 mjeseci stiglo 592 auta, od kojih pet novih, a 587 polovna.

Prilikom uvoza ovih automobila plaćene su uvozne dadžbine u ukupnom iznosu od 578.879 KM

Na deset automobila u BiH potrošeno 3,5 miliona KM: Najskuplji je luksuzni Porsche

Transportna udruženja sa Zapadnog Balkana upalila su alarm: Nova pravila Šengena mogla bi od aprila u potpunosti zaustaviti teretni saobraćaj sa Evropskom unijom. Branša se nalazi na ivici ambisa.<h2>Šengenske granice pred kolapsom</h2>Ukoliko se do 10. aprila ne pronađe rješenje za nove uslove ulaska u EU, teretni saobraćaj između Zapadnog Balkana i Unije mogao bi biti obustavljen. Udruženja prevoznika iz Srbije i Bosne i Hercegovine upozoravaju na predstojeći slom lanaca snabdijevanja, piše austrijski Kosmo.Već mjesecima udruženja očajnički pokušavaju uvjeriti evropske vlasti da su nove šengenske regulative neprovodive za profesionalne vozače iz trećih zemalja. Strahuju da bi vozači i njihova roba ubuduće mogli biti masovno odbijani na granicama.- Godinama se obraćamo Evropskoj komisiji, a posebno intenzivno tokom protekle godine - objašnjava Neđo Mandić, predsjednik Udruženja za međunarodni transport. „Sva naša pisma upozorenja šaljemo i domaćim vlastima kako bi bili informisani o našim naporima i kako bismo dobili njihovu podršku.“ Nedavno upozorenje potpisano u Bijeljini proslijeđeno je Evropskoj komisiji, ambasadorima svih zemalja Šengena u Beogradu i Sarajevu, kao i nadležnim institucijama u obje države.<h2>Pravila koja ugrožavaju egzistenciju</h2>Suština problema leži u tome što, prema novim odredbama, vozačima kamiona efektivno preostaje samo devet do deset radnih dana – što je premalo za ekonomski isplativo poslovanje, kako za same vozače, tako i za transportna preduzeća.- Ako se do 10. aprila ništa ne promijeni, 99,9 posto vozača iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije više neće moći da ulazi u EU - upozorava Mandić. „To znači potpuni zastoj svih kamiona, prekid lanaca snabdijevanja i, na kraju, kolaps koji niko ne želi.“Mandić ističe da je osnovna ideja Šengenskog sporazuma – borba protiv ilegalnih migracija i rada na crno – sasvim opravdana. Problem je u izjednačavanju profesionalnih vozača sa običnim putnicima:- Vozač kamiona nije migrant, nije turista i ne radi na crno. Riječ je o zaposlenim licima sa svim potrebnim dokumentima – za sebe, vozilo i robu koju prevoze – koji svaki put ulaze legalno.Posljedice bi mogle biti dramatične: „Za vozače je ovo katastrofa. Da bi osigurali egzistenciju, mnogi će napustiti domaće firme i zaposliti se u slovenačkim, njemačkim, hrvatskim ili drugim kompanijama iz EU, gdje mogu normalno raditi.“ Prevoznici sa Zapadnog Balkana tada bi se suočili sa propašću – imali bi kamione i infrastrukturu, ali ne i vozače.<h2>Prijetnja blokadama</h2>Istovremeno, prevoznici iz EU teško da će slati svoja vozila u Srbiju i BiH ako budu morali pristati na višednevna čekanja na granicama. „U proteklih deset dana na graničnom prelazu Batrovci čekalo se i do tri dana“, napominje Mandić. „Ako vam trebaju tri dana za ulazak i još tri za izlazak – kako uopšte možete raditi, zarađivati i preživjeti?“Transportni sektor je već tri mjeseca pod ogromnim pritiskom. Ukoliko do 15. januara ne bude pozitivnih signala koji ukazuju na rješenje prije kritičnog 10. aprila, udruženja smatraju da su blokade neizbježne. „Ne bismo zaustavili sav saobraćaj – niko ne želi ometati putnički saobraćaj“, pojasnio je Mandić. „Blokirali bismo samo terminale za teretni saobraćaj na graničnim prelazima, jer se borimo za opstanak naših preduzeća. A to je moguće samo ako zadržimo naše vozače i spriječimo njihov odlazak u druge zemlje", prenose <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Nova-sengenska-pravila-Balkanu-prijeti-potpuni-slom-lanaca-snabdijevanja/944372">Nezavisne novine.</a>

Već mjesecima udruženja očajnički pokušavaju uvjeriti evropske vlasti da su nove šengenske regulative neprovodive za profesionalne vozače iz trećih zemalja

Nova šengenska pravila: Balkanu prijeti potpuni slom lanaca snabdijevanja

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema drugim valutama prošle sedmice pala, ponajviše prema japanskom jenu, pa je dolar na putu gubitka u ovoj godini za više od 9 posto.Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 0,7 posto, na 98,05 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,5 posto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 dolara.&nbsp;Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 0,8 posto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena. Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenirati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.Dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka iduće godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.Kako je u ovoj godini Fed smanjio kamate u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od 9 posto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.godine.&nbsp;

Američka valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 0,8 posto. 

Dolar na putu da ove godine izgubi više od 9 posto vrijednosti

Na narednoj sjednici pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH trebao bi se naći novi, izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zapošljavanju stranaca FBiH. - Ukoliko Zakon dobije podršku u oba doma Parlamenta, njegova primjena bi trebalo da unaprijedi prava stranaca u smislu njihovog zapošljavanja u Federaciji BiH, te bi doprinio i prevazilaženju problema s kojima se trenutno suočava dio poslodavci u FBiH u kontekstu nedostatka odgovarajuće radne snage – potvrdila je u razgovoru za Fenu direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.Uz Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, koje je predlagač Zakona, Zavod kao i kantonalne službe za zapošljavanje aktivno su učestvovale u izradi novih izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca FBiH - jednog od propisa kojim se uređuju uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva u Federaciji BiH. To uključuje izdavanje radnih dozvola, izuzetke od obaveze izdavanja dozvole, vođenje evidencija te druga pitanja od značaja za zakonito zapošljavanje stranaca.<h2>Uvjeti boravka&nbsp;</h2>Ovaj zakon primjenjivao bi se u uskoj povezanosti sa Zakonom o strancima Bosne i Hercegovine, kojim su propisani uvjeti ulaska, boravka i kretanja stranaca u BiH.- U tom kontekstu, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje imaju određenu operativnu ulogu u provedbi zakona, i to u dijelu koji se odnosi na izdavanje radnih dozvola – kaže Lončar.Pojasnila je da „strani državljanin ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak, osim u slučajevima kada je zakonom izričito drugačije propisano, niti može obavljati druge poslove ili raditi kod drugog poslodavca osim onog za kojeg je radna dozvola izdana“. Privremeni boravak po osnovu rada odobrava se na period važenja radne dozvole, uz dodatnih 30 dana, ali najduže do jedne godine.Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca dodatno su precizirani pojedini pojmovi te se utvrđuju precizni rokovi za podnošenje zahtjeva i izdavanje radnih dozvola.Odredba da radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u formi rješenja izdaje nadležna kantonalna služba za zapošljavanje, dopunjuje se novim stavom u kojem se precizira da je rok za izdavanje tog rješenja 30 dana od podnošenja zahtjeva.- Time bi se trebao smanjiti prostor za neujednačenu praksu te doprinijeti efikasnijem i predvidivijem postupanju nadležnih institucija – tvrdi Lončar.<h2>Lakše angažovanje radne snage</h2>Pored toga, primjenom jedne od dopune Zakona predviđeno je da se poslodavcima omogući lakše angažovanje potrebne radne snage, posebno u deficitarnim sektorima.- Dakle, novina je i članak 15.a, kojim se uvodi odluka o deficitarnim zanimanjima za teritorij Federacije BiH. Odluka će se donositi na temelju procjene stanja i potreba na tržištu rada za svaki kanton, uzimajući u obzir broj i strukturu nezaposlenih osoba, potrebe pojedinih gospodarskih djelatnosti, provedbu strateških i investicijskih projekata, kao i druge okolnosti važne za ekonomski rast i održivi razvoj – kazala je Lončar.Dodaje da Zakon definiše da se za zanimanja koja buduzapošljavanje stranaca utvrđena kao deficitarna neće provoditi obaveza provjere evidencije nezaposlenih osoba prilikom izdavanja radne dozvole strancu, čime bi se pojednostavio i ubrzao postupak zapošljavanja stranih radnika u onim sektorima gdje na domaćem tržištu rada objektivno ne postoji raspoloživa radna snaga.

Delić: Zapošljavanje stranaca nije nikakva prijetnja, već stvarnost

Podsjećanja radi, u prošloj godini najviše radnih dozvola izdato je u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ostalim uslužnim djelatnostima, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, te trgovini i popravku motornih vozila i motocikla i to državljanima Turske – 785. Slijede radnici iz Nepala, sa 758 dobijenih radnih dozvola, te iz Srbije (693), Indije (660) i Bangladeša (485).Ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u 2025. godinu iznosi 7.229 radnih dozvola i povećana je u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 6.073. Od ukupnog broja na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) se odnosi 4.490, Republiku Srpsku (RS) 2.000 i Brčko distrikt BiH 739 radnih dozvola.

Ukoliko Zakon dobije podršku u oba doma Parlamenta, njegova primjena bi trebalo da unaprijedi prava stranaca u smislu njihovog zapošljavanja u Federaciji BiH, navela je Lončar

FBiH dobija novi zakon o zapošljavanju stranaca – cilj ublažiti nedostatak radne snage

Regionalno istraživanje koje su zajednički realizirali beogradski sedmični časopis Nedjeljnik, dnevni list Oslobođenje, slovenski poslovni list Finance (Finance) s portalom Finance Manager, hrvatski ekonomski list Lider te sjevernomakedonski ekonomski portal Kapital, pokazuje da je stotinu najbogatijih poslovnih ljudi u regiji tokom protekle godine povećalo ukupno bogatstvo za približno dvije milijarde eura, piše Press.Rast bogatstva regionalnih biznismena prati svjetske trendove. Kako navodi američki poslovni magazin Forbes (Forbes), u istom vremenskom periodu ukupna imovina 3.028 najbogatijih poduzetnika, investitora i nasljednika na globalnom nivou porasla je za čak dva biliona dolara. “Još jedna godina, još jedan set rekorda za klasu milionera i milijardera”, piše Miša Brkić iz Nedeljnika, koji je predvodio ovo istraživanje.Posmatrano u odnosu na zbirni bruto domaći proizvod regije, poslovni ljudi iz Hrvatske drže 39 posto ukupnog bogatstva, dok udio Srbije iznosi 38 posto. Slijedi Bosna i Hercegovina s 12 posto, Sjeverna Makedonija sa sedam posto, dok na Crnu Goru otpada preostalih četiri posto. Brkić naglašava da većina velikih kompanija u regiji i dalje bilježi rast uprkos ekonomskoj krizi. “I ova Lista 100 najbogatijih potvrđuje tezu da su velike kompanije anticiklične i da rastu u krizi”, navodi on.<h2>Srbija i Hrvatska na vrhu liste</h2>Ovogodišnja Lista 100 najbogatijih pokazuje da najviše poslovnih ljudi dolazi iz Srbije – ukupno 48. Nakon dvije godine u kojima su dominirali hrvatski biznismeni, na sam vrh liste ponovo se vratio tandem iz Srbije. Najbogatiji čovjek u regiji ponovo je vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković, dok se na drugom mjestu nalazi porodica Kostić, vlasnici MK grupe.Među deset najimućnijih poslovnih ljudi nalazi se četvero iz Srbije i šest iz Hrvatske. Ukupna vrijednost imovine srbijanske četvorke procijenjena je na 9,8 milijardi eura, dok bogatstvo šestorice hrvatskih biznismena iznosi oko 10,9 milijardi eura. Prvi koji prekida ovu ravnotežu je Senad Džambić iz Bosne i Hercegovine, koji zauzima 21. poziciju na listi.<h2>Tradicionalni sektori i bh. poslovni ljudi</h2>Na Listi 100 i dalje prevladavaju tradicionalne privredne grane – trgovina i distribucija, poljoprivreda, građevinarstvo i nekretnine, kao i industrija igara na sreću.

Bh. poduzetnica Farah Karabeg na prestižnoj Forbesovoj listi: Nalazi se među 30 najuspješnijih mladih lidera

Kada je riječ o poslovnim ljudima iz Bosne i Hercegovine, odmah iza Senada Džambića, čije se poslovno carstvo predvođeno kompanijom Bingo procjenjuje na 1.046.220.360 eura, nalaze se Svjetlan Stanić iz kompanije Stanić Beverages BiH na 35. mjestu te Petar Ćorluka, vlasnik Violete, na 36. poziciji.Među novim imenima iz Bosne i Hercegovine na Listi 100 su Milenko Bašić iz kompanije Lager, koji je zauzeo 72. mjesto, kao i Gordan Pavlović iz Pavgorda na 93. poziciji. Na listi se nalaze i već prepoznatljiva imena regionalne poslovne scene, poput porodica Hastor, Kožul, Risović, Bogdan, Gudelj i Grbešić, te Hameda Ramića, Izudina Ahmetlića i Drage Malinovića.Kako zaključuje Brkić, i ovu Listu 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regiji sastavili su stručnjaci dviju uglednih konsultantskih kuća koje posluju na Njujorškoj berzi, prenosi Press.U nastavku donosimo kompletnu listu 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regiji.

Ukupna vrijednost imovine srbijanske četvorke procijenjena je na 9,8 milijardi eura

Objavljena lista top 100 najbogatijih ljudi u regiji

Objavljena lista top 100 najbogatijih ljudi u regiji: Evo ko "predstavlja" BiH

Meso u mesnicama, trgovinama i na pijacama nikada nije bilo skuplje. Tako kilogram junetine bez kosti sada košta 25 KM, a lani je ta cijena iznosila oko 20 KM, dok se prije dvije godine to meso moglo pronaći po cijeni od 14 KM.Mljeveno meso se prije godinu moglo kupiti i za 9 KM po kilogramu, a sada je i više od 20 KM. <h2>Ni blizu potreba</h2>Pileći file po kilogramu je prije pola godine koštao 12 KM, a trenutna cijena tog mesa je 15 KM. Posebno skupa je janjetina, koja se može rijetko i pronaći i čija se cijena kreće od 25 do 30 KM po kilogramu. Također, sve je skuplje suho ili dimljeno meso, čija se cijena kreće i do 50 KM po kilogramu, pa i više u zavisnosti od vrste mesa i trupa mesa od kojeg se spravljaju ti proizvodi. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut kaže kako su cijene mesa takve zbog niza faktora. Prije svega, naglašava, naša proizvodnja je uništena.

- Uvoz mesa je deset puta veći od izvoza. Samo lani je uvoz mesa iznosio više od 600 miliona KM. Federacija BiH jeste podigla proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava naše potrebe. Sve dok ne podignemo domaću proizvodnju situacija će biti takva, jer, nažalost, meso se većinom uvozi iz Evropske unije gdje je došlo do poskupljenja - kaže Bulut za „Dnevni avaz“.Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman naglašava da je u zemljama Evropske unije došlo do pada proizvodnje mesa za 30 posto, što se, kaže, odrazilo i na prostor BiH.- Došlo je i do poskupljenja mesa u Evropi, a zbog pada proizvodnje manje ga ima i u prodaji i automatski se to prelilo na BiH, a i potražnja, naravno, diktira cijenu svakog proizvoda - govori Kahriman za „Avaz“.<h2>Silna borba</h2>Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa, a Kahriman ističe da se domaća proizvodnja guši na sve načine.

- Nijedno ministarstvo ne želi da prihvati kao činjenicu to da smo kao Udruženje, takoreći, potrošili zube posljednjih 10 godina pričajući da moramo raditi na sistemskom povećanju proizvodnje. Nažalost, za to nema sluha, a uprkos silnoj borbi i trudu naših farmera, mnogi gube volju da održe proizvodnju - podvlači Kahriman.<h2>Zašto je proizvodnja manja</h2>Bulut ukazuje na to da se u Federaciji BiH do 2021. godine proizvodilo približno 20.000 tovnih junadi, a prošle godine, ta brojka je, kaže, pala na 3.000.- Mislim da ćemo ove godine dostići broj od gotovo 10.000, ali to, zaista, nije ni blizu potreba. Nažalost, enorman je uvoz, a to što imamo uslove za ekstra proizvodnju teško da išta znači kada vlasti ništa konkretno nisu uradile o tom pitanju - objašnjava Bulut.Nijedno ministarstvo ne želi da prihvati da već 10 godina upozoravamo kako se mora raditi na sistemskom povećanju proizvodnje&nbsp;

Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa

Cijene mesa bez kočnica

Ilon Mask, najbogatija osoba na svijetu čije je bogatstvo premašilo 700 milijardi dolara nakon odobrenja platnog paketa u Tesli prošlog petka, u 2024. godini raspodijelio je 474 miliona dolara u humanitarne svrhe.Međutim, kao i 2023. godine, najveći dio donacija završio je kod organizacija koje Mask sam kontroliše, pokazuju podaci iz poreske prijave Fondacije Mask, objavljene u ponedjeljak. Fondacija i dalje ne ispunjava zakonski minimum – obavezu da godišnje raspodijeli najmanje pet posto svojih sredstava, koliko zahtijeva američka Poreska uprava (IRS), piše <a href="https://forbes.vijesti.me/bogatstvo/mask-je-u-2024-donirao-474-miliona-dolara-uglavnom-fondacijama-koje-sam-kontrolise/">Forbes</a>.Najveći pojedinačni primalac sredstava bila je organizacija The Foundation, neprofitna fondacija koju je Mask osnovao 2021. godine radi izgradnje i upravljanja školom s fokusom na STEM oblasti, a dugoročno i univerzitetom u Ostinu, Teksas. Prema poreskim dokumentima, Mask je više nego udvostručio iznos u odnosu na prethodnu godinu, doniravši 370 miliona dolara "za podršku radu škole i obrazovnim programima".Mask je prvu neprofitnu školu otvorio 2014. godine u Hotornu, Kalifornija. Pod nazivom Ad Astra, što znači "ka zvijezdama", škola je bila namijenjena njegovoj djeci i djeci zaposlenih u SpaceX-u. Model te škole poslužio je kao osnova za novu Ad Astra školu blizu SpaceX-ovog pogona u Bastropu, Teksas, s naglaskom na STEM oblasti i Montessori principima. Međutim, nedavna dokumenta Texas Health and Human Services pokazuju da škola trenutno funkcioniše kao "licencirani program za brigu o djeci" za svega desetoro učenika. Mask od 2023. nije javno davao nove informacije o planovima za univerzitet.Druga po veličini donacija, u iznosu od 35 miliona dolara, ušla je u tzv. donor-advised fund pri organizaciji Fidelity Charitable, što omogućava odlaganje sredstava za buduće donacije bez obaveze da se isplate. Predstavnik Maskove fondacije nije odgovorio na upit Forbesa o statusu tih sredstava.Treća najveća donacija, preko sedam miliona dolara, upućena je zdravstvenom sistemu Baylor Scott &amp; White Healthcare, najvećoj neprofitnoj mreži u Teksasu. Mask je dodijelio i niz manjih donacija drugim neprofitnim organizacijama, uglavnom u oblasti zdravstva, obrazovanja i pomoći nakon prirodnih katastrofa. Među njima su i Muzej Holokausta u Los Anđelesu i Evropsko jevrejsko udruženje.Ukupno, Fondacija Mask je od 2010. godine donirala preko 1,1 milijardu dolara, dok i dalje raspolaže imovinom vrijednom 14,7 milijardi dolara, većinom u akcijama Tesle.<h2>Deset najvećih primalaca donacija</h2>The FoundationIznos: 370 miliona dolara (tri odvojene donacije)Namjena: Finansiranje škola sa fokusom na STEM oblasti.Fidelity CharitableIznos: 35 miliona dolara (dvije odvojene donacije)Namjena: Finansiranje neobjavljenih humanitarnih organizacija.Baylor Scott &amp; White HealthcareIznos: 7,1 milion dolaraNamjena: Podrška jednom od najvećih neprofitnih zdravstvenih sistema u SAD.X Prize FoundationIznos: 5,4 miliona dolaraNamjena: Finansiranje nagrade za inovacije u tehnologijama uklanjanja ugljenika.Windward SchoolIznos: 5 miliona dolaraNamjena: Finansiranje pripremne škole u Los Anđelesu koju je Maskov sin završio 2024. godine.The Seton FundIznos: 5 miliona dolaraNamjena: Podrška zdravstvenim inicijativama u povezanim medicinskim centrima u Teksasu.Austin Habitat for HumanityIznos: 5 miliona dolaraNamjena: Finansiranje pristupačnog stanovanja i razvoja zajednice u Ostinu, Teksas.Digital Harbor FoundationIznos: 3,2 miliona dolaraNamjena: Podrška STEM obrazovanju i digitalnoj pismenosti mladih u Baltimoru i širom SAD.Univerzitet Teksasa u OstinuIznos: 3,2 miliona dolaraNamjena: Podrška radu univerziteta i obrazovnim programima.The St. Bernard ProjectIznos: 2,4 miliona dolaraNamjena: Finansiranje pomoći nakon prirodnih katastrofa u okviru nacionalne neprofitne organizacije sa sjedištem u Nju Orleansu.

Najveći pojedinačni primalac sredstava bila je organizacija The Foundation, neprofitna fondacija koju je Mask osnovao 2021.

Mask je u 2024. donirao 474 miliona dolara, uglavnom fondacijama koje sam kontroliše

Vlada Republike Srpske utvrdila je najnižu platu u Republici Srpskoj za 2026. godinu u bruto iznosu od 1.476 KM, odnosno u neto iznosu od 1.000 KM.Najniža plata za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno srednje obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđena je u bruto iznosu od 1.558 KM, odnosno u neto od 1.050 KM.

Kraljević otkrio koliko bi mogla rasti minimalna plaća

Bruto iznos najniže plate za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine je 1.672 KM, odnosno neto iznos od 1.100 KM, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.Najniža plata za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno više obrazovanje utvrđena je u bruto iznosu od 2.081 KM, odnosno u neto iznosu od 1.350 KM.Najniža plata za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno visoko obrazovanje utvrđuje se u bruto iznosu od 2.245 KM, odnosno u neto iznosu od 1.450 KM. Podsjećamo, u Federaciji BiH Savez samostalnih sindikata je također tražio uvođenje diferencirane minimalne plaće u skladu sa stepenom obrazovanja, no njihovim zahtjevima se nije udovoljilo. Minimalna plaća u FBiH u 2026. godini bi trebala iznositi 1.027 KM.

Najniža plata za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno više obrazovanje utvrđena je u bruto iznosu od 2.081 KM, odnosno u neto iznosu od 1.350 KM

Minimalna plata u RS za osobe s fakultetskom diplomom u narednoj godini 1.450 KM

Srebro je u petak prvi put probilo granicu od 75 dolara, dok su zlato i platina također porasli na historijske maksimume, jer investitori, usljed očekivanja nižih kamatnih stopa u SAD-u i geopolitičkih nestabilnosti, sve više ulažu u ove metale.Cijena zlata porasla je za 0,8 posto na 4.516,50 dolara po unci, nakon što je ranije dostigla rekordnih 4.530,60 dolara, dok su američki fjučersi na zlato za isporuku u februaru ojačali jedan posto na 4.547,70 dolara.- Izgledi za niže kamatne stope u SAD-u i dalje jačaju potražnju za zlatom i srebrom, podižući oba metala na nove rekordne nivoe. Niska likvidnost pojačava nestabilnost kod svih plemenitih metala - izjavio je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo, javlja Reuters.

Zlato traženije nego ikad, ovo se nije dogodilo u posljednjih 46 godina

Zlato je na putu da ostvari najjači godišnji rast još od 1979. godine, uz podršku popuštanja monetarne politike američkog Fed-a, kupovine centralnih banaka, priliva u ETF fondove i trajnih trendova dedolarizacije.Tržišta trenutno uračunavaju dva smanjenja kamatnih stopa naredne godine, na osnovu očekivanja blažeg stava Fed-a, što drži imovinu bez prinosa, poput zlata, dobro podržanom.Cijena srebra skočila je četiri posto na 74,82 dolara po unci, nakon što je dotakla historijski maksimum od 75,14 dolara, produživši snažan rast u kojem su cijene od početka godine porasle za 158 posto, podstaknute deficitima u snabdijevanju, njegovim statusom kritičnog minerala u SAD-u i snažnom industrijskom potražnjom.

Cijena zlata porasla je za 0,8 posto na 4.516,50 dolara po unci, nakon što je ranije dostigla rekordnih 4.530,60 dolara

Rekordan rast zlata i srebra usljed očekivanja nižih kamata u SAD-u

Bosanskohercegovačka poduzetnica Farah Karabeg (suosnivačica i COO startupa Reno) našla se na prestižnoj <a href="https://www.forbesmiddleeast.com/lists/30-under-30-2025/farah-karabeg/">Forbesovoj listi</a> mladih liderica Middle East 30 Under 30 za 2025. godinu, koja ističe žene koje oblikuju budućnost inovacija u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.Reno je "fintech–proptech" platforma sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja nudi model „Renoviraj sada, plati kasnije“. Platforma omogućava klijentima da renovacije finansiraju kroz fleksibilne planove otplate na tri, šest ili 12 mjeseci, povezujući ih s provjerenom mrežom izvođača i dizajnera, čime pojednostavljuje proces od planiranja do finansiranja.Od osnivanja 2024. godine, Reno je realizovao više od 120 projekata ukupne vrijednosti pet miliona dolara, s prosječnim projektom od oko 40.000 dolara. Platforma trenutno okuplja 131 izvođača i dizajnera, uključujući renomirana imena iz industrije interijera.Uspjeh kompanije dodatno je podržan sedmocifrenom investicijom kroz kombinaciju kapitala i duga, uz podršku fondova i akceleratora kao što su Sanabil 500, Hub71 i Plus VC.Forbes je prepoznao doprinos Farah Karabeg kao primjer nove generacije liderica koje spajaju tehnologiju, finansije i stvarne potrebe tržišta, potvrđujući rastuću ulogu žena iz regije u globalnoj startup i inovacijskoj zajednici.

Platforma trenutno okuplja 131 izvođača i dizajnera, uključujući renomirana imena iz industrije interijera

Futures ugovori na zlato kojima se trguje u Njujorku (New York) porasli su ove godine za gotovo 71 posto, na putu prema najboljem godišnjem dobitku u posljednjih 46 godina.Posljednji put kada je zlato imalo tako snažnu godinu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio je Džimi Karter (Jimmy Carter), dok se kriza odvijala na Bliskom istoku, inflacija je rasla, a Sjedinjene Države bile su usred energetske krize.Danas tarife iskrivljuju međunarodnu trgovinu, traje rat Rusije protiv Ukrajine, odnosi između Izraela i Irana su zaoštreni, a SAD oduzima tankere s naftom uz obalu Venecuele (Venezuela). U ovakvim vremenima neizvjesnosti, investitori traže sigurnu luku u zlatu.Zlato se smatra otpornom investicijom jer investitori očekuju da će zadržati vrijednost u slučaju krize, inflacije ili pada vrijednosti valuta.- Neizvjesnost ostaje ključna značajka globalnog gospodarstva - rekao je Džo Kavatoni (Joe Cavatoni), viši tržišni strateg u Svjetskom vijeću za zlato.&nbsp;- U ovom okruženju, zlato je postalo sve privlačnije kao strateški diverzifikator i izvor stabilnosti.“Za neke investitore mana zlata je što ne donosi prihod kao obveznice. Međutim, kada Federalne rezerve smanje kamatne stope, kao što su to činile posljednjih nekoliko mjeseci, prinosi obveznica obično padaju, čime zlato postaje atraktivnije.Na početku ove godine, futuresi zlata trgovali su se oko 2640 dolara po unci. U ponedjeljak je žuti metal prešao rekordnih 4500 dolara po unci. Analitičari JPMorgan Chasea očekuju da bi cijene mogle premašiti 5000 dolara po unci u 2026. godini.Rast zlata od 71 posto u ovoj godini znatno je nadmašio S&amp;P 500, koji je porastao za samo 18 posto. Za usporedbu, u 2024. godini futuresi zlata porasli su za 27 posto, dok je S&amp;P rastao za 24 posto.Očekivanja o mogućim smanjenjima kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi u 2026. podupiru rast cijene zlata. Slabiji američki dolar dodatno doprinosi rastu jer zlato postaje pristupačnije za međunarodne investitore.

Zlato po prvi put nadmašilo nivo od 4.400 dolara po unci

Zlatari i vlasnici zlatnog nakita imaju koristi od viših cijena. Potražnju ne pokreću samo Amerikanci koji kupuju zlatne poluge, već i zemlje koje zlato kupuju u tonama.

Zlato prvi put iznad 4.300 dolara po unci

Rast cijena zlata dodatno je podstaknut kupovinom središnjih banaka, predvođenih Kinom. Jedan od glavnih razloga povećanja zaliha zlata u Kini je smanjenje ovisnosti o američkoj imovini, uključujući državne obveznice i dolar, prema Ulfu Lindahlu, izvršnom direktoru Currency Research Associatesa.Pomak u potražnji postao je izražen nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Zapadne vlade zamrznule su rusku imovinu denominiranu u dolarima, što je potaknulo Rusiju i Kinu da traže načine za smanjenje izloženosti američkim političkim odlukama, dodaje Lindahl.- Trenutni val kupovine zlata od strane središnjih banaka je drugačiji upravo zato što je ukorijenjen u geopolitici - rekao je Ole Hansen, voditelj strategije roba u Saxo banci.

Uvoz nas koštao 35 miliona KM: Građani BiH jedini u regionu bez mogućnosti ulaganja u investicijsko zlato

- Zamrzavanje državnih rezervi i šira fragmentacija globalnog finansijskog sistema stvorili su strukturni element potražnje za zlatom koji će vjerovatno trajati godinama.“Prema Svjetskom vijeću za zlato, središnje banke širom svijeta akumulirale su više od 1000 tona zlata svake od posljednje tri godine, u usporedbi s prosjekom od 400–500 tona godišnje tokom prethodnih decenija.

Trenutni val kupovine zlata od strane središnjih banaka je drugačiji upravo zato što je ukorijenjen u geopolitici, rekao je Ole Hansen

Najveća evropska niskotarifna aviokompanija Ryanair i ove godine je, u skladu sa svojom dugogodišnjom božićnom tradicijom, privremeno obustavila sve letove.Zbog toga su svi Ryanairovi avioni, bez obzira na to da li se radi o Boeing ili Airbus modelima, prizemljeni najmanje 24 sata, a u pojedinim slučajevima i duže.Tokom cijelog 25. decembra, u periodu od 24 sata, nijedan avion ove kompanije nije mogao biti viđen ni na nebu, niti na specijaliziranim internetskim stranicama koje prate civilni zračni saobraćaj.- Od više od tri hiljade dnevnih letova u prosjeku do nula na Božić. Posljednji je poletio na Badnje veče, pokrivajući rutu između Kerryja i Dublina, dva grada u istoj zemlji, a sljedeći koji će poletjeti nakon današnjeg poremećaja bit će u 6:00 ujutro 26. decembra iz bugarske prijestolnice Sofije za Bergamo - navedeno je.Navodi se da je razlog to što je Irska katolička zemlja, a Božić se duboko osjećat, pa je generalni direktor O'Leri dao slobodan dan svima, od pilota do stjuardesa i drugog osoblja.- Svima, bez izuzetka. U ova 24 sata, Ryanair gubi čak 500.000 putnika, značajan broj, ali koji, čini se, ne opterećuje značajno budžet kompanije - upravo suprotno - novodi Il Giornale.Prema pojedinim istraživanjima, kada se uzmu u obzir povećani operativni troškovi na Božić – prije svega prekovremeni sati koje bi trebalo platiti zaposlenima – kao i znatno manja potražnja jer se većina putnika odlučuje da ne putuje tog dana, Ryanair zapravo može ostvariti korist od obustave letova, uz daleko manji ekonomski gubitak nego što se na prvi pogled čini.Ovakva praksa nije specifična samo za irsku aviokompaniju. I drugi irski prijevoznik, Air Lingus, kao i britanski niskotarifni prevoznik Jet2.com, primjenjuju sličan model. Njihovi direktni konkurenti, Wizz Air i EasyJet, ipak zadržavaju letove i tokom Božića, iako u znatno smanjenom obimu, te nastavljaju saobraćati širom Evrope i svijeta.

Bugarska će od 1. januara zvanično uvesti euro

Najjeftiniji stanovi u Banjoj Luci koštaju 3.500 KM po kvadratu

Cijene nafte porasle nakon pregovora o Ukrajini i strahova od poremećaja snabdijevanja

Najveći investitor svih vremena odlazi u penziju: Iza sebe ostavlja mnoštvo sljedbenika

Na deset automobila u BiH potrošeno 3,5 miliona KM: Najskuplji je luksuzni Porsche

Nova šengenska pravila: Balkanu prijeti potpuni slom lanaca snabdijevanja

Dolar na putu da ove godine izgubi više od 9 posto vrijednosti

FBiH dobija novi zakon o zapošljavanju stranaca – cilj ublažiti nedostatak radne snage

Objavljena lista top 100 najbogatijih ljudi u regiji: Evo ko "predstavlja" BiH

Cijene mesa bez kočnica

Mask je u 2024. donirao 474 miliona dolara, uglavnom fondacijama koje sam kontroliše

Minimalna plata u RS za osobe s fakultetskom diplomom u narednoj godini 1.450 KM

Rekordan rast zlata i srebra usljed očekivanja nižih kamata u SAD-u

Bh. poduzetnica Farah Karabeg na prestižnoj Forbesovoj listi: Nalazi se među 30 najuspješnijih mladih lidera

Zlato traženije nego ikad, ovo se nije dogodilo u posljednjih 46 godina

Niti jedan let Ryanaira u svijetu danas nije poletio: Ovo je razlog

Biznis

Bugarska će od 1. januara zvanično uvesti euro

Najjeftiniji stanovi u Banjoj Luci koštaju 3.500 KM po kvadratu

Cijene nafte porasle nakon pregovora o Ukrajini i strahova od poremećaja snabdijevanja

Najveći investitor svih vremena odlazi u penziju: Iza sebe ostavlja mnoštvo sljedbenika

Na deset automobila u BiH potrošeno 3,5 miliona KM: Najskuplji je luksuzni Porsche

Nova šengenska pravila: Balkanu prijeti potpuni slom lanaca snabdijevanja

Dolar na putu da ove godine izgubi više od 9 posto vrijednosti

FBiH dobija novi zakon o zapošljavanju stranaca – cilj ublažiti nedostatak radne snage

Objavljena lista top 100 najbogatijih ljudi u regiji: Evo ko "predstavlja" BiH

Cijene mesa bez kočnica

Mask je u 2024. donirao 474 miliona dolara, uglavnom fondacijama koje sam kontroliše

Minimalna plata u RS za osobe s fakultetskom diplomom u narednoj godini 1.450 KM

Rekordan rast zlata i srebra usljed očekivanja nižih kamata u SAD-u

Bh. poduzetnica Farah Karabeg na prestižnoj Forbesovoj listi: Nalazi se među 30 najuspješnijih mladih lidera

Zlato traženije nego ikad, ovo se nije dogodilo u posljednjih 46 godina

Niti jedan let Ryanaira u svijetu danas nije poletio: Ovo je razlog