Uprkos brojnim pismima koja su zaposleni uputili vlasniku Džefu Bezosu (Jeffrey Bezos), menadžment lista "Washington Post" donio je odluku o otpuštanju oko 30 posto radne snage, među kojima je i veliki broj novinara.Ovakav potez ukazuje na duboke strukturne probleme u poslovanju lista, ali i na činjenicu da Bezos, iako jedan od najbogatijih ljudi na svijetu zahvaljujući Amazonu, još nije uspio uspostaviti održiv i profitabilan model digitalnog novinarstva. "Washington Post" se tokom prvih osam godina Bezosovog vlasništva snažno širio, no u posljednje vrijeme bilježi ozbiljan pad.Izvršni urednik lista Met Marej (Matt Murray) rekao je zaposlenima tokom telefonskog sastanka u srijedu ujutro da kompanija predugo posluje s velikim gubicima te da više ne uspijeva odgovoriti na potrebe čitalaca.Prema njegovim riječima, smanjenje broja zaposlenih pogodit će sve redakcije, a list će se ubuduće još snažnije fokusirati na nacionalne vijesti i politiku, kao i na biznis i zdravstvo, dok će druge teme biti znatno zapostavljene.- Washington Post je predugo ostao vezan za neku drugu eru, vrijeme u kojem smo bili dominantan lokalni štampani medij. Saobraćaj s internet-pretraga pao je za gotovo 50 posto u posljednje tri godine, dijelom i zbog rasta generativne umjetne inteligencije. Istovremeno je smanjen i dnevni obim objava - poručio je Marej.Kako navode američki mediji, sportska rubrika bit će u potpunosti ugašena, dopisništvo na Bliskom istoku zatvoreno, a najavljeno je i ukidanje rubrike za knjige, kao i dnevnog informativnog podkasta "Post Reports".Posebnu pažnju izazvale su pojedine odluke o otpuštanjima, uključujući prekid saradnje s dopisnikom iz Ukrajine koji je u tom trenutku izvještavao iz ratne zone, kao i otkaz svim fotografima. Jedan sportski novinar koji se nalazi u Italiji na Zimskim olimpijskim igrama izjavio je da će nastaviti slati tekstove, iako je dobio otkaz.

Menadžment lista donio je odluku o otpuštanju oko 30 posto radne snage

Potpuni slom vizije Džefa Bezosa: "Washington Post" masovno otpušta radnike

Vlada Hrvatske uputila je u četvrtak u saborsku proceduru izmjene Zakona o strancima kojima se uvodi obavezno učenje i polaganje ispita iz hrvatskog jezika za strane radnike kao uslov za produženje dozvole boravka i rada.Izmjene zakona, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa propisima Evropske unije, predviđaju da strani radnici nakon godinu dana boravka moraju položiti ispit znanja jezika na nivou A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu.<h2>Lakša promjena poslodavca</h2>Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zakonskim izmjenama želi brže odgovoriti na potrebe tržišta rada, smanjiti administrativno opterećenje i unaprijediti zaštita stranih radnika, uz očuvanje bezbjednosnih standarda.Zakonom se stranim radnicima omogućava lakša promjena poslodavca, uključujući mogućnost promjene već nakon šest mjeseci rada bez izdavanja nove dozvole, kao i promjena zanimanja kod istog poslodavca uz test tržišta rada, prenijeli su u četvrtak hrvatski mediji.Produženi su rokovi za rješavanje zahtjeva za dozvole na 90 dana, a stranim radnicima dozvoljen je duži period nezaposlenosti tokom važenja dozvole. Sezonske dozvole, koje su se do sada izdavale na godinu dana, mogle bi važiti do tri godine za istog radnika i poslodavca.

Božinović: Lani bilo 170.000 stranih radnika, najviše iz BiH,  Srba i Nepalaca jednako


<h2>Dozvole za rad i boravak</h2>Izmjenama se pooštravaju i uslovi za poslodavce, uključujući zabranu izdavanja novih dozvola onima koji se nalaze na takozvanoj crnoj listi, kao i povećanje udjela zaposlenih domaćih radnika potrebnog za zapošljavanje stranih državljana.Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, u prvih devet mjeseci 2025. godine izdato je 136.194 dozvole za boravak i rad, što je manje u odnosu na 158.837 dozvola u istom periodu godinu ranije.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zakonskim izmjenama želi brže odgovoriti na potrebe tržišta rada

Mijenjanju se propisi: Nema više zapošljavanja radnika bez znanja jezika

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je danas na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini. Ovom uredbom uređuje se pravo na isplatu pomoći radnicima od strane poslodavca, dinamika i visina isplate, kao i način realizacije.Kako je obrazloženo, ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 300 KM mjesečno na ime pomoći s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima povećaju primanja iz osnova radnog odnosa, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.<h2>Plaćanje u ratama</h2>U skladu s danas donesenom Uredbom, pravo na ovu pomoć ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa Zakonom o radu. Pomoć mogu isplatiti poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima, te nemaju neizmirenih obaveza po osnovu poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja propisana Zakonom o doprinosima, kao i izuzetno, ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama, u skladu s posebnim propisima koji ovo reguliraju i uredno izmiruju obaveze u skladu sa zaključenim sporazumom.Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 300 KM mjesečno u skladu s finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći radniku i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Uredbom je propisano i da se ova pomoć može isplatiti za mjesece od januara do juna 2026. godine, a isplata pomoći za juni ove godine može se izvršiti najkasnije do 31.7.2026. godine.Propisano je i da poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji plaću koja mu je obračunata i isplaćena za novembar 2025. godine. Plaća za novembar prošle godine, u smislu ove odredbe, je plaća bez uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, odnosno druga uvećanja plaće koja zaposleniku pripadaju u skladu sa propisima o radu.Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune radnika. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.Uredba propisuje i da se isplata pomoći zaposlenicima može vršiti mjesečno za mjesec na koji se pomoć odnosi i to tek po isteku tog mjeseca, u periodu od prvog dana, a najkasnije do zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca. Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos i uslovi isplate pomoći radnicima. Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje prava na pomoć, obavezno se donose u pisanom obliku.<h2>Porezna ispostava</h2>Danas donesenom Uredbom propisano je i da je poslodavac dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi izvještaj o isplati pomoći. Porezna uprava će po prijemu ovog izvještaja izvršiti kontrolu ispunjenosti uslova za isplatu pomoći propisanih ovom uredbom. Obrazac izvještaja sastavni je dio Uredbe.Porezna uprava je dužna zbirne podatke iz ovih izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Ministarstvo će mjesečno dostavljati Vladi Federacije BiH informaciju o izvršenim isplatama, u skladu sa ovom uredbom, s ciljem praćenja njenih efekata.Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje važiti 30.6.2026. godine.

Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu

Vlada FBiH: Ko će vraćati i plaćati dugove

Vlada FBiH donijela uredbu kojom se omogućava da se radnicima isplati neoporeziva pomoć

O farmi “Šinik” nazvanoj po porodičnom prezimenu, proteklih su godina vezane najljepše priče. Trojica braće, Zoran, Njegoš i Dimitrije u gradiškom selu Cimiroti od 2008. godine pa sve do nedavno bavili su se mliječnim govedarstvom.Danas je ova farma jedna od onih priča koje se teško pišu: štala je potpuno prazna.Nepovoljno stanje na tržištu mlijeka, ograničavanje količina otkupa, niski poticaji u Republici Srpskoj, čija isplata dodatno kasni, ali i loša godina u proizvodnji stočne hrane, doveli su ih pred zid. Drugog izlaza, kažu, jednostavno nije bilo – bili su prinuđeni prodati stoku.-Imali smo slabe protekle 2-3 godine u žitu, dugovi su se gomilali, nije bilo izlaza, a naprijed u širu proizvodnju kako i sami vidite, ne isplati se, jer su ograničene količine otkupa – kaže <a href="https://www.agroklub.ba/stocarstvo/farma-sinik-iz-gradiske-ugasila-proizvodnju-krave-prodali-poljoprivredniku-u-fbih/110031/">za “Agroklub”</a> Dimitrije Šinik na početku razgovora.<h2>U Federaciji bolji poticiji</h2>Krave, junice i telad, svih stotinu grla s farme, u proteklih nekoliko dana prodali su kolegi poljoprivredniku iz Jelaha, u Federaciji BiH.-Tamo imaju bolje poticaje, njima to ne predstavlja problem. Kod nas je druga priča – kratko dodaje.Punih 18 godina farma je poslovala kao društvo s ograničenom odgovornošću, a sav posao zajednički su nosila trojica braće uz pomoć majke. Šta dalje, ni sami još ne znaju.-Na posao – kaže Dimitrije, gotovo bez razmišljanja. Kakav i gdje, tek će tražiti zaposlenje. Planovi još nisu napravljeni.<h2>Teška odluka o prodaji</h2>Odluku o prodaji stoke, priznaje, donijeli su teško. Ipak, presudan je bio limit na otkupne količine mlijeka, u takvim uslovima više nije bilo moguće pokriti osnovne troškove rada farme.Podsjetimo, od početka 2026. godine farmerima je umanjena otkupna cijena mlijeka i smanjene količine otkupa za 10 posto.Šinici nažalost nisu jedini koji su bili prinuđeni ugasiti proizvodnju. I druge njihove kolege prodaju grla, zasušuju krave, a viškove mlijeka prosipaju.

Imali smo slabe protekle 2-3 godine u žitu, dugovi su se gomilali, nije bilo izlaza, kaže za “Agroklub” Dimitrije Šinik

Farma iz RS ugasila proizvodnju, krave prodali kolegi u FBiH

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila je tokom protekle godine više od 800 miliona eura u Srbiju kroz 42 projekta, i to njaviše u privatnom sektoru, s posebnim fokusom na jačanje otpornosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća."S više od 800 milijuna eura uloženih tijekom 2025. godine, ukupan iznos koji je EBRD do danas plasirao u Srbiji premašio je 10 milijardi eura, što svjedoči o snazi i kvaliteti naših partnerstava u zemlji. Uz kontinuirano jačanje našeg regionalnog centra u Beogradu, ostajemo posvećeni daljem proširenju aktivnosti u cilju jačanja otpornosti i konkurentnosti gospodarstva Srbije“, kazao je regionalni direktor EBRD-a za Zapadni Balkan Matteo Colangeli.Prema njegovim riječima, gotovo polovica ukupnih ulaganja EBRD u Srbiji u prošloj godini plasirana je putem mreže partnerskih financijskih institucija, lokalnih banaka i lizing kompanija, prvenstveno u korist malih i srednjih poduzeća.Ta sredstva su stavljana na raspolaganje kroz širok spektar ciljanih financijskih proizvoda, namijenih poticanju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, unapređenju pristupa financiranja za poduzeća koja vode mladi i žene, kao i jačanju trgovinskih aktivnosti, priopćeno je iz EBRD-a.Colengeli je kazao kako je investicijski ekosustav Srbije ostao jedan od prioriteta EBRD, pri čemu je program „Star Venture“ podržao 31 startup s visokim potencijalom rasta i omogućio obuku za više od 200 poduzetnika u ranoj fazi razvoja.U korporativnom sektoru, EBRD je lokalnim kompanijama osigurao financiranje za rast i održivost u proizvodnom, farmaceutskom, poljoprivredno-prehrambenom i tehnološkom sektoruTakođer istaknuto je da je ekološka infrastruktura nastavila biti među prioritetima, uz pokretanje programa unapređenja kvalitete zraka, usmjerenog na zamjenu zagađujućih kotlovnica i uvođenje alternativnih, održivih sustava grijanja u nekoliko srbijanskih gradova.Iz EBRD-a su priopćili da su doprinijeli jačanju i ozelenjivanju energetskog sektora Srbije, pružajući učinkovitu tehničku pomoć u okviru provedbe druge aukcije za obnovljive izvore energije.Tom aukcijom dodijeljeno je ukupno 645 MW kapaciteta kroz 10 projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana, čime je osigurana konkurentnija, čista energija za srbijansko gospodarstvo.EBRD spada među vodeće institucionalne investitore u Srbiji, s više od 10,6 milijardi eura uloženih kroz ukupno 404 projekta do danas, priopćeno je iz te banke.

Iznos koji je EBRD do danas plasirao u Srbiji premašio je 10 milijardi eura

EBRD uložila više od 800 miliona eura u Srbiju tokom 2025. godine

Mali broj privilegovanih investitora godinama je koristio većinu podsticaja u sektoru obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, čime je obesmišljen cilj energetske tranzicije i otvoren prostor za korupciju - upozoreno je danas uoči konferencije "Transparentnost u tranziciji: Prevencija korupcije u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE)", koju je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u BiH (TIBiH). Menadžer za odnose sa javnošću TIBiH Srđan Traljić istakao je da prevencija korupcije u sektoru obnovljivih izvora energije predstavlja jednu od ključnih oblasti u BiH, posebno imajući u vidu da je tokom prethodne decenije, kroz proces energetske tranzicije i različita zakonska rješenja, prikupljan novac od građana koji je trebao biti usmjeren na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.<h2>Urađena analiza</h2>Napomenuo je da je ova organizacija uradila analizu koja se odnosi upravo na taj period, a koja će danas biti predstavljena relevantnim učesnicima na konferenciji.- Analiza je pokazala da je jedan mali broj velikih privatnih investitora, privilegovanih proizvođača, zauzeo većinu dinamičkih kvota, iskoristio većinu podsticaja, dogovorio visoke otkupne cijene te se u takvoj situaciji obesmislio sam cilj energetske tranzicije, a to je da se što veći broj građana uključi u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora - naveo je Traljić.Kako je pojasnio, takva praksa otvorila je prostor za korupcijske rizike u procesu zauzimanja dinamičkih kvota u procesu raspodjele podsticaja.- Sve to je uticalo na pad povjerenja investitora u ovu oblast i pad povjerenja građana u institucije - istakao je.Po njegovim riječima, u posljednje vrijeme došlo je do pomjeranja tih rizika sa procesa raspodjele dinamičkih kvota i podsticaja na proces priključenja na mrežu, gdje je postoji veliko interesovanje.- Tu Elektroprenos BiH i elektrodistribucije jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta da podnesu toliki broj zahtjeva - kazao je Traljić, dodajući da u tom procesu postoje prijave i informacije o pojavi korupcije.Zbog toga je, kaže, Transparency International BiH predložio konkretna rješenja koja idu u dva pravca.- Jedan pravac se odnosi na transparentne liste čekanja procesa priključenja na mrežu gdje bi i elektrodistribucije i Elektroprenos BiH bili obavezni da vode transparentne liste i objavljuju transparentno raspoložive kapacitete da bi investitori mogli da imaju pravovremene informacije - naglasio je Traljić.Upozorio je i na nedostatke novih zakona o obnovljivim izvorima energije koje su usvojili bh. entiteti.- Također, novi zakoni o obnovljivim izvorima koje su usvojili entiteti nisu do kraja riješili ključni problem, a to je cjepkanje projekata - rekao je Traljić, pojašnjavajući da su pojedini investitori gradili velika postrojenja, koja su zatim formalno dijeljena na više manjih elektrana do 150 kilovata da bi ostvarili pravo na podsticaje.Naglasio je da, iako je sistem podsticaja izmijenjen novim zakonima, problem nije u potpunosti otklonjen.<h2>Novi zakoni</h2>- Sistem podsticaja se promijenio novim zakonima tako da je to cjepkanje obesmišljeno, međutim nije obesmišljeno sa stanovišta koncesija jer cijepanjem tih projekata pojedini investitori izbjegavaju zaključivanje koncesionih ugovora i na taj način su oštećeni javni budžeti, tako da imamo i manje novca na računima javnih prihoda po tom osnovu - upozorio je Traljić.Istakao je da se i dalje ogromnim iznosima novca podstiče proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora sredstvima koja se prikupljaju kroz račune za struju, odnosno kroz namete koje plaćaju građani.Medijima se obratio i predstavnik Privredne komore Švedske i Norveške Slobodan Nešković, koji je ocijenio da je za efikasnu prevenciju korupcije u sektoru obnovljivih izvora energije neophodno urediti zakonodavni okvir na način da bude precizan i jasan, bez prostora za proizvoljna tumačenja.Naglasio je da ključnu ulogu u borbi protiv korupcije ima sudska vlast te da su efikasno tužilaštvo i sudovi najdjelotvorniji mehanizam prevencije.Nešković je zaključio da, kada je riječ o prerogativima za uspješan razvoj obnovljivih izvora energije, posebno važno pitanje predstavlja način finansiranja, kao i proces pribavljanja potrebnih dozvola, upozoravajući da komplikovane i dugotrajne procedure otvaraju prostor za korupciju.

Mali broj privilegovanih investitora godinama je koristio većinu podsticaja u sektoru obnovljivih izvora energije

TIBiH: Privilegovani investitori obesmislili cilj energetske tranzicije u BiH

Eurowings i ove godine nastavlja povezivati Mostar sa Štutgartom (Stuttgartom) i Dizeldorfom (Düsseldorfom) izravnim letovima, čime putnicima pruža još jednostavnije i ugodnije planiranje putovanja, objavili su iz mostarskog aerodroma.Letovi za Štutgart započinju početkom maja, a tokom ljetne sezone dostupni su jednom do dva puta sedmično.Povezanost se nastavlja i u jesenskom razdoblju, dok su dodatni letovi planirani i tokom praznika, od kraja decembra 2026. do početka januara 2027. Letovi za Štutgart prometovat će od 2. maja do 25. jula jednom sedmično, od 28. jula do 24. oktobra dvaput tjedno, dok će se u zimskoj sezoni letjeti od 22. decembra 2026. do 5. januara 2027. Direktni letovi za Dizeldorf dostupni su od maja do kraja oktobra, s pojačanim brojem letova tijekom glavnog dijela ljetne sezone, kada su na raspolaganju dva leta sedmično. Letovi za Dizeldorf prometovat će od 2. maja do 18. jula jednom tjedno, od 21. jula do 5. septembra dvaput tjedno, te od 12. septembra do 31. oktobra ponovno jednom sedmično.&nbsp;

Letovi za Štutgart započinju početkom maja, a tokom ljetne sezone dostupni su jednom do dva puta sedmično

Niskotarifna kompanija najavila letove za BiH

Alphabet se odlučno suprotstavlja OpenAI-u, što naglašava percepciju Wall Streeta da je Googleova matična kompanija lider u vještačkoj inteligenciji te predstavlja zaokret u odnosu na prošlu godinu kada su investitori smatrali da ozbiljno zaostaje za konkurentima i kaznili njene dionice.Izvršni direktori Alphabeta zauzeli su samouvjereniji ton nakon objave kvartalnih rezultata u srijedu, prvom otkako je predstavljen Gemini 3 model, koji je impresionirao korisnike i pomogao Googleu da sustigne rivale u AI utrci, piše Reuters.Iako nisu spomenuli glavnog konkurenta po imenu, nova samouvjerena poruka Alphabeta naglasila je ključnu razliku, da su ulaganja u AI počela donositi prihode kompaniji. To je poslužilo kao opravdanje za potencijalno udvostručenje kapitalnih izdataka u 2026., između 175 i 185 milijardi dolara, zbog masovnih ulaganja u AI računske kapacitete.Pripremljeni komentari o AI za 2025. fokusirali su se na korištenje proizvoda i prihode od vještačke inteligencije generirane posebno putem cloud-computing odjela.- Sveukupno, vidimo da naša AI ulaganja i infrastruktura pokreću prihode i rast na svim poljima - rekao je CEO Sundar Pichai.Googleovo novo uvjerenje u prihode potaknute AI-em podržano je rastom i u potrošačkom i u poslovnom segmentu.Pichai je rekao da je aplikacija Google Gemini, koja se takmiči s OpenAI-evom ChatGPT-om, premašila 750 miliona mjesečno aktivnih korisnika na kraju decembarskog kvartala, u odnosu na 650 miliona na kraju prethodnog perioda.Ipak, to je i dalje manje od ChatGPT-a, za koji je OpenAI CEO Sam Altman u oktobru rekao da je premašio 800 miliona sedmično aktivnih korisnika.- Također vidimo značajno veću angažiranost po korisniku, posebno od lansiranja Gemini 3 - dodao je Pichai.Gemini 3 je integriran i u AI Mode Googleove tražilice te pokreće poslovnu verziju Geminija, koja je, prema Pichaiju, dostigla osam miliona plaćenih licenci.

Sveukupno, vidimo da naša AI ulaganja i infrastruktura pokreću prihode i rast na svim poljima

AI ulaganja donose rast i povjerenje Wall Streeta

Vlasti na Kipru potvrdile su da je tijelo pronađeno prošlog mjeseca na plaži na jugu zemlje pripadalo Vladislavu Baumgertneru, bivšem generalnom direktoru ruskog giganta Uralkali.Baumgertner je postao poznat svjetskoj javnosti 2013. godine nakon dramatičnog hapšenja u Bjelorusiji, što je izazvalo ozbiljan diplomatski i ekonomski sukob između Minska i Moskve.Policija britanske vojne baze na Kipru saopštila je da je DNK analiza potvrdila identitet 53-godišnjeg biznismena, čiji je nestanak iz doma u Limasolu prijavljen 7. januara. Njegovo tijelo pronađeno je sedmicu kasnije na plaži Avdimu, koja se nalazi pod jurisdikcijom britanskih vojnih baza. Istraga o uzroku smrti još uvijek je u toku, a porodica je obaviještena o tragičnom ishodu, piše Washington Post, prenosi Blic.rs.<h2>Pozadina sukoba: Hapšenje koje je potreslo tržište</h2>Baumgertner je bio na čelu Uralkalija, najvećeg svjetskog proizvođača potaše, u trenutku kada je kompanija odlučila raskinuti saradnju s bjeloruskim partnerom Belarusian Potash Co. Taj potez, koji je prijetio da obori svjetske cijene vještačkog đubriva, bjeloruske vlasti su doživjele kao ekonomsku sabotažu.U septembru 2013. godine, nakon eskalacije spora, Baumgertner je namamljen u Minsk na razgovore, gdje je odmah uhapšen i stavljen u kućni pritvor. Tek dva mjeseca kasnije izručen je Rusiji, pod optužbom za zloupotrebu položaja i nanošenje štete bjeloruskoj ekonomiji. Analitičari su ovo hapšenje ocijenili kao direktnu odmazdu režima Aleksandra Lukašenka zbog povlačenja iz zajedničkog izvoznog sporazuma.<h2>Život u egzilu na Kipru</h2>Posljednjih nekoliko godina Baumgertner je živio povučeno u Limasolu, gradu poznatom po brojnoj ruskoj iseljeničkoj zajednici.&nbsp;Prema dostupnim informacijama, živio je u stanu iznad svojih poslovnih prostorija, a okolnosti pod kojima je nestao i završio na udaljenoj plaži predmet su intenzivne policijske istrage.

Posljednjih nekoliko godina Baumgertner je živio povučeno u Limasolu, gradu poznatom po brojnoj ruskoj iseljeničkoj zajednici

Tijelo biznismena pronađeno na Kipru: Istraga u toku

Proizvodili su željezničke vagone, a sada i oni voze prema svom kraju! Nakon 130 godina rada hladan tuš na oglasnoj ploči Gredelja, piše Dnevnik.hr.- Poslodavac je odlučio trajno ugasiti proizvodnju te završiti s gospodarskim aktivnostima iza lipnja 2026. godine - stoji u obavijesti.Potezom Uprave slovačke Tatravagonke, koja sada gasi pogone pravdajući sve stanjem na tržištu, neugodno je šokiran i sindikat. Boje se za radnike.- U odluci jasno piše da će se svi radnici otpustiti, da li će ostati manji dio, to još ne znamo, čisto za održavanje hladnog pogona, ali svi radnici će do 6. mjeseca kad su planirali provesti odluku biti otpušteni. Dobit će naravno i otpremnine - kazao je Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.Ugrožena je egzistencija 300-tinjak ljudi. Nekad ih je u halama Gredelja bilo dvostruko više. Niko iz tvornice koju je preuzeo slovački vlasnik nije želio stati pred kameru Dnevnika Nove TV.Nema odgovora što će biti s radnicima i poslovnim planovima. Neke od narudžbi garantovale su im poslove do 2032. godine. Nejasno je šta će biti s onim što sada rade i ko će preuzeti održavanje vozila za HŽ putnički prijevoz. Iz kompanije koja vodi brigu o Gredelju nakon stečaja tek šturi pisani odgovor.- U ovom trenutku nisu ugovoreni novi poslovi koji bi omogućili nastavak proizvodnje u punom kapacitetu odmah nakon završetka postojećih, što ne isključuje mogućnost ugovaranja novih projekata u budućnosti - odgovoreno je na upit Dnevnika Nove TV.Kako i gdje – na ovoj adresi ne pojašnjavaju.- Oni mogu prodati zemljište koje je jako vrijedno na tom području gdje je tvornica, mogu sve strojeve odnijeti sa sobom, mogu preseliti proizvodnju negdje drugdje – oni imaju tvornice – imaju ih i u BiH, i u Srbiji, imaju i u Slovačkoj - dodaje Rajković.- Borit ćemo se da Gredelj nastavi poslovati – ako ne može sadašnji vlasnik, da učini netko drugi - poručuje.Prije tri godine Gredelj je obišao i premijer. Pričalo se i o novim radnim mjestima, nastavku velikih poslova. Dnevnik Nove TV pitao je i danas – reakcija Ministarstva gospodarstva je izostala. U čuvenoj tvornici željezničkih vozila posljednji su trzaji, piše Dnevnik.hr.

Poslodavac je odlučio trajno ugasiti proizvodnju te završiti s gospodarskim aktivnostima iza lipnja 2026. godine, stoji u obavijesti

Hrvatski industrijski div gasi proizvodnju

Uprava za indirektno oporezivanje BiH proslijedila je danas žalbu Pravobranilaštva BiH na javnu nabavku u vezi kupovine zgrade “Grand Trade” u Banjoj Luci vrijednu 99,5 miliona KM Kancelariji za razmatranje žalbi BiH, saznaje CAPITAL.Ovo znači da se šestomjesečna sapunica oko kupovine zgrade od Mileta Radišića, povezanog sa porodicom Milorada Dodika kumovskim vezama, vraća na početak i da neće skorije završiti.Kako je <a href="https://capital.ba/nema-kraja-sapunici-oko-kupovine-radisiceve-zgrade/">CAPITAL-u</a> rečeno u UIO, više detalja o ovom sporu više neće iznositi dok traje ovaj postupak.- Postupak je još uvijek u toku. UIO je danas proslijedila žalbu Pravobranilaštva BiH drugostepenom organu – Kancelariji za razmatranje žalbi BiH. S obzirom na to da je postupak u toku, UIO ne može iznositi više detalja - rečeno je CAPITAL-u u UIO BiH.<h2>Žalba, tužba, taksa</h2>UIO je ranije odbio žalbu Pravobranilaštva BiH pod izgovorom da ova pravosudna institucija nema status stranke u postupku.Žalba je podnesena nakon što je UIO izabrala “Grand Trade” za najpovoljnijeg ponuđača, kada je i Pravobranilaštvo BiH podnijelo prvu tužbu Sudu BiH, ali koja je odbačena zbog preuranjenosti.Potom je tužba podnesena zbog donošenja zaključka kojim se odbija žalba Pravobranilaštva da joj nije omogućen status stranke postupku.Sud BiH je 11. decembra 2025. godine, po tužbi odlučio da UIO nije smjela da odbije žalbu i da Pravobranilaštvo može biti stranka u postupku.Tada je sud odredio Kancelariju za razmatranje žalbi BiH kao drugostepeni organ.

Komisija traži nove informacije o kupovini "kumove" zgrade za UIO BiH

UIO je kao jedan od razloga zbog kojih Pravobranilaštvo ne može da učestvuje navodio i razlog da nije uplaćena taksa, što je Sud BiH također odbio i odredio da nije ni dužno da je plaća.Ipak, ovim rješenjima i presudama nije poništena kupovina Radišićeve zgrade, ali se sasvim sigurno ova javna nabavka zapetljala do te mjere da joj niko ne nazire rješenje ni kraj.Podsjetimo, Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je 1. aprila prošle godine javni poziv za kupovinu zgrade za smještaj zaposlenih u Banja Luci čija je vrijednost gotovo 100 miliona maraka.Nabavka zgrade je bila podijeljena na dva lota. Prvi se odnosi na kupovinu postojećeg objekta za smještaj zaposlenih i prateće opreme za glavnu kancelariju sjedišta UIO BiH, vrijednosti 66,6 miliona KM. Drugim lotom tražen prostor za Regionalni centar Banja Luka, vrijedan 32 miliona KM.Odluka o izboru “Grand Trade” je objavljena 24. jula 2025. godine.<h2>Više pokušaja kupovine – bez uspjeha</h2>UIO je više puta u posljednjih nekoliko godina putem javnog poziva pokušavala da kupi objekat u koji bi smjestila svoje zaposlene, a kao jedini ponuđač se redovno javljala kompanija “Grand Trade”.Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije, usvojio je i zaključke kojima je pozvana UIO BiH da odustane od kupovine zgrade u vlasništvu Mileta Radišića.Inače, u javnosti i kroz medije se godinama provlači da se ovaj tender namješta Radišiću, zbog čega je objekat u javnosti dobio i kolokvijalni naziv „kumova zgrada“.

S obzirom na to da je postupak u toku, UIO ne može iznositi više detalja

Nema kraja sapunici oko kupovine Radišićeve zgrade

Na putu do Srebrenice, u mjestu Glogova koja pripada Općini Bratunac, nedavno je Sead Delić, uspješni Bošnjak koji živi i radi u SAD otvorio benzinsku pumpu i trgovinu.&nbsp;

Zaposlio je pet ljudi s tog područja. I imaju posla. Za „Avaz“ je govorila radnica Osmana Musić.- Za sve ovo je zaslužan Sead Delić i on je idejni tvorac da otvori ovdje benzinsku pumpu i trgovinu koja uveliko pomaže mještanima koji su ranije morali ići u Bratunac po osnovne namirnice. Plata je dobra, uslovi su dobri, posla ima, ljudi svraćaju – govori Osmana Musić za „Dnevni avaz“. Šta je još poručila, pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Plata je dobra, uslovi su dobri, posla ima, ljudi svraćaju, kaže uposlenica Osmana Musić

Video / Zahvaljujući Seadu Deliću: Narod Glogove i drugih mjesta dobio benzinsku pumpu i trgovinu

Usljed velikih gužvi koje se očekuju na granicama Evropske unije tokom ljetnih mjeseci, Brisel je saopćio da Sistem ulaska/izlaska (EES) neće u punoj snazi stupiti na snagu 10. aprila 2026. godine.Prema informacijama iz Evropske komisije, Brisel će državama članicama omogućiti određenu fleksibilnost u ljetnim mjesecima, kako bi se ublažile potencijalne gužve.- S obzirom na zabrinutosti u vezi sa predstojećom letnjom sezonom, ugrađena je dodatna fleksibilnost i za letnji period. Države članice, ukoliko je potrebno, mogu produžiti period postepenog uvođenja do septembra - potvrdio je portparol Evropske komisije Markus Lamert.Širenje biometrijske tehnologije već je naišlo na početne probleme, uzrokujući značajna kašnjenja za putnike u avio-saobraćaju.Na aerodromima gdje je EES operativan, putnici iz Velike Britanije, SAD-a i drugih zemalja izvan EU koji su izuzeti od vize moraju registrovati svoje biometrijske podatke u namjenskim prostorijama.U početku je prag za zemlje EU za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo 10 posto. Od 9. januara, taj se broj povećao na 35 posto, a sistem je uveden na desetinama dodatnih aerodroma i luka.Od 10. aprila 2026. godine, države članice su obavezne implementirati EES tehnologiju na svim graničnim prijelazima i registrovati sve državljane trećih zemalja koji ulaze u zemlju.Međutim, nakon ovog datuma, države članice će i dalje moći djelimično obustaviti rad EES-a gdje je to potrebno tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz mogućnost produženja od 60 dana kako bi se pokrio vrhunac ljetne sezone.Za putnike ovo znači da će i dalje moći ručno dobiti pečat u pasoš tokom narednih mjeseci.EES, za razliku od „starog“ načina ulaska, podrazumijeva da putnici izađu iz vozila i daju otisak četiri prsta desne ruke. Također, putnici će biti fotografisani, čime se uspostavlja tzv. biometrijska identifikacija.

Sistem ulaska/izlaska (EES) neće u punoj snazi stupiti na snagu 10. aprila 2026. godine

Velike gužve na granicama EU prisilile Brisel na odgodu pune primjene EES sistema

Međunarodne kreditne rejting agencije S&amp;P Global Ratings i Moody's Ratings potvrdile su kreditni rejting Bosne i Hercegovine, uz stabilne izglede, ukazujući na otpornost domaće ekonomije, ali i na rastuće fiskalne i političke izazove u narednom periodu.Agencija S&amp;P Global Ratings zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine na nivou B+ sa stabilnim izgledima.Prema procjenama S&amp;P-a, budžetski deficit će rasti počevši od ove godine, prvenstveno kao posljedica predizborne potrošnje. Očekuje se da će prosječni budžetski deficit iznositi oko 2,1% BDP-a do 2029. godine, dok bi javni dug mogao porasti na približno 25% BDP-a u istom periodu.<h2>Stabilni izgledi</h2>Stabilni izgledi, prema ocjeni analitičara S&amp;P-a, odražavaju ravnotežu između solidnog ekonomskog rasta i ograničenih vanjskih neravnoteža, nasuprot rastućim fiskalnim pritiscima i ograničenoj političkoj efikasnosti uoči općih izbora.Složen institucionalni okvir i politički zastoji i dalje predstavljaju značajan rizik za donošenje i provođenje ekonomskih politika. Kao važan faktor stabilnosti ističe se aranžman valutnog odbora, koji podrazumijeva fiksni kurs konvertibilne marke prema euru i pruža važan politički oslonac domaćoj ekonomiji.U izvještaju S&amp;P-a se također navodi da se u narednom periodu očekuje ograničen napredak u ključnim reformama vezanim za proces pristupanja Evropskoj uniji i Inicijativu za rast Zapadnog Balkana, posebno uoči održavanja općih izbora.Istovremeno, Moody's Ratings je potvrdio dugoročni kreditni rejting Bosne i Hercegovine na nivou B3 sa stabilnim izgledima. Prema ocjeni Moody'sa, ograničena politička saradnja unutar Bosne i Hercegovine i dalje usporava donošenje ključnih zakona i provođenje reformi, što negativno utiče na efikasnost ekonomskih politika. Iako su političke tenzije oslabile u odnosu na raniji period, one i dalje predstavljaju značajan ograničavajući faktor za unapređenje kreditnog profila zemlje.<h2>Nizak nivo javnog duga</h2>Moody’s procjenjuje da će se fiskalni rezultat Bosne i Hercegovine umjereno pogoršati usljed rasta socijalne potrošnje, ali naglašava da relativno nizak nivo javnog duga i dalje predstavlja važan faktor podrške kreditnom rejtingu. Očekuje se da će ukupna zaduženost javnog sektora ostati povoljna u poređenju sa zemljama sličnog rejtinga, uprkos rastu fiskalnih pritisaka.Prema izvještaju Moody'sa, ekonomski rast Bosne i Hercegovine trebao bi ostati umjeren i uglavnom otporan na političke tenzije, iako strukturna ograničenja i budući uticaj mehanizma Evropske unije za oporezivanje ugljenika predstavljaju izazove za dugoročnu konkurentnost privrede.Stabilni izgledi obje rejting agencije odražavaju procjenu da će postojeća politička ravnoteža, aranžman valutnog odbora i nizak nivo zaduženosti javnog sektora omogućiti Bosni i Hercegovini da zadrži trenutni kreditni rejting u srednjoročnom periodu.

Prema procjenama S&P-a, budžetski deficit će rasti počevši od ove godine, prvenstveno kao posljedica predizborne potrošnje

Međunarodne kreditne agencije potvrdile rejting za BiH

Međunarodne kreditne agencije potvrdile rejting za BiH: Stabilni izgledi, ali izazovi postoje

U januaru 2026. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 1.137.283,10 KM. U okviru 209 transakcija prometovana su 88.073 vrijednosna papira. Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 87.747,89 KM, uz 3.080 trgovanih dionica u okviru 29 transakcija. Sav promet na ovom segmentu Kotacije ostvaren je sa dionicama emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (BSNLR). Dionice Bosnalijeka su u januaru ostvarile pad vrijednosti od 7,83 % sa cijenom od 27,65 KM. Na Kotaciji fondova, promet je iznosio je 43.691,09 KM, a najveći promet ostvaren je dionicama ZIF „Fortuna fond“ d.d. u iznosu od 37.832,67 KM, i padom vrijednosti kursa od 0,63 % u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF „BIG Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 2.487,40 KM i porastom kursa od 6,06 % u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 30.266 dionica. Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama emitenta "ASA Finance" d.d. Sarajevo u ukupnoj vrijednosti od 300.000 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 300 obveznica. Promet na Slobodnom tržištu - ST1 iznosio 544.277,23 KM. Najviše se trgovalo dionicama emitenta „ASA banka“ d.d. Sarajevo – 259.589,04 KM. Ukupno je protrgovano 1.257 dionica ove banke. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se JP „Elektroprivreda BIH“ d.d. Sarajevo sa prometom od 90.768,76 KM, te „BH Telecom“ d.d. Sarajevo sa 60.612,75 KM. Promet na Slobodnom tržištu - ST2 iznosio je 141.094,34 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „BADECO ADRIA“ d.d. Sarajevo – 93.049,89 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se "Prevoz radnika Kreka“ d.d. Tuzla sa prometom od 30.800 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 19.590,65 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „Pretis“ d.d. Vogošća – 18.338,90 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju ostvaren je promet od 210 KM. Na mjesečnom nivou, većina indeksa berze bilježi pozitivan saldo. Indeks BIFX je zabilježio najizraženiji porast od 2,57 %, a slijede SASX-FN sa plusom od 1,62 % i SASX-BBI sa +0,02%. Negativan izuzetak bili su SASX-30, koji je pao za 0,49 %, te SASX-10 s padom od 0,42 % Prijavljeno je 5 vanberzanskih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 671,90 KM; prometovano je 6.719 dionica. U januaru 2026. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „ASA banka" d.d. Sarajevo – 917.433,99 KM. Slijede „Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina sa 654.097,70 KM i „Unibroker" d.o.o. Sarajevo sa 420.557,67 KM prometa. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina sa 121 sklopljenom transakcijom, nakon čega slijede „Unibroker" d.o.o. Sarajevo sa 92 sklopljene transakcije , te „ASA banka" d.d. Sarajevo sa 76 transakcija.

Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 87.747,89 KM, uz 3.080 trgovanih dionica u okviru 29 transakcija

U okviru 209 transakcija prometovana su 88.073 vrijednosna papira

Na Sarajevskoj berzi u januaru promet 1,13 miliona KM

Vijeće stranih investitora (FIC), koje okuplja kompanije sa stranim kapitalom u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Key Consultingom, organiziralo je okrugli stol posvećen mogućnostima širenja poslovnih ideja i privredne saradnje sa zemljama Zaljeva, s posebnim fokusom na Saudijsku Arabiju.<h2>Niz sporazuma</h2>Izvršni direktor FIC-a Nedim Makarević istaknuo je da je glavni predavač na tom događaju ljekar Željko Hanžek iz Hrvatske, koji učesnicima predstavlja svoj uspješni poslovni model.Makarević je pojasnio da je Hanžek, nakon dugogodišnjeg profesionalnog angažmana u Austriji i Hrvatskoj, karijeru nastavio u Saudijskoj Arabiji, gdje je kroz privatne kontakte i iskustvo uspostavio niz bilateralnih trgovinskih sporazuma. Njegov rad, kako je dodao, doprinio je i otvaranju Ambasade Republike Hrvatske u Rijadu.- Nama, kojima je Saudijska Arabija prijateljska zemlja, posebno nakon iskustava iz 90-ih, zaista je nevjerovatno da nismo uspjeli ostvariti ni djelić takvih rezultata. Ovim događajem želimo otvoriti prostor da, koristeći primjere uspješnih modela, unaprijedimo saradnju sa Saudijskom Arabijom - rekao je Makarević.Govoreći o trenutnom nivou odnosa između BiH i Saudijske Arabije, naglasio je da ne postoje respektabilni ugovori niti zadovoljavajuća bilateralna razmjena.- Naša saradnja se uglavnom svodi na odlazak na hadž i umru, te uvoz hurmi. U nekim segmentima postoji angažman nevladinih ili vjerskih organizacija, ali velikih privrednih projekata nema ni na vidiku. Ovo je pokušaj da to promijenimo - dodao je.<h2>Otvoreni za saradnju</h2>Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici FIC-a, koji inače broji 85 članica.- Naše članice su od kraja 90-ih do danas uložile više od 10 milijardi KM u BiH, te zapošljavaju više od 20.000 radnika. One predstavljaju važan segment bh. privrede, posebno zato što dolaze iz zemalja poput Njemačke, Austrije i Nizozemske. Strani kapital povećava sigurnost države, a nama je to prijeko potrebno - naglasio je Makarević.Poslovni konsultant Željko Hanžek istaknuo je da dvadeset godina radi kao savjetnik u različitim kompanijama na području država Zaljeva, te da je sakupio iskustva i informacije koje mogu pomoći bh. privredi da se uspješnije predstavi tržištima Zaljeva.- Danas ću govoriti o tome šta je potrebno učiniti i na koji način započeti saradnju koju tamošnja strana iskreno želi i za koju je otvorena - poručio je Hanžek u uvodnom obraćanju.

Ne postoje respektabilni ugovori niti zadovoljavajuća bilateralna razmjena

Okrugli stol posvećen mogućnostima širenja poslovnih ideja 

Potpuni slom vizije Džefa Bezosa: "Washington Post" masovno otpušta radnike

Mijenjanju se propisi: Nema više zapošljavanja radnika bez znanja jezika

Vlada FBiH donijela uredbu kojom se omogućava da se radnicima isplati neoporeziva pomoć

Farma iz RS ugasila proizvodnju, krave prodali kolegi u FBiH

EBRD uložila više od 800 miliona eura u Srbiju tokom 2025. godine

TIBiH: Privilegovani investitori obesmislili cilj energetske tranzicije u BiH

Niskotarifna kompanija najavila letove za BiH

AI ulaganja donose rast i povjerenje Wall Streeta

Tijelo biznismena pronađeno na Kipru: Istraga u toku

Hrvatski industrijski div gasi proizvodnju

Nema kraja sapunici oko kupovine Radišićeve zgrade

Video / Zahvaljujući Seadu Deliću: Narod Glogove i drugih mjesta dobio benzinsku pumpu i trgovinu

Velike gužve na granicama EU prisilile Brisel na odgodu pune primjene EES sistema

Međunarodne kreditne agencije potvrdile rejting za BiH: Stabilni izgledi, ali izazovi postoje

Na Sarajevskoj berzi u januaru promet 1,13 miliona KM

Vrijeme za jačanje veza BiH i Saudijske Arabije: "Naša saradnja ima puno veći potencijal od sadašnjeg"

Biznis

Potpuni slom vizije Džefa Bezosa: "Washington Post" masovno otpušta radnike

Mijenjanju se propisi: Nema više zapošljavanja radnika bez znanja jezika

Vlada FBiH donijela uredbu kojom se omogućava da se radnicima isplati neoporeziva pomoć

Farma iz RS ugasila proizvodnju, krave prodali kolegi u FBiH

EBRD uložila više od 800 miliona eura u Srbiju tokom 2025. godine

TIBiH: Privilegovani investitori obesmislili cilj energetske tranzicije u BiH

Niskotarifna kompanija najavila letove za BiH

AI ulaganja donose rast i povjerenje Wall Streeta

Tijelo biznismena pronađeno na Kipru: Istraga u toku

Hrvatski industrijski div gasi proizvodnju

Nema kraja sapunici oko kupovine Radišićeve zgrade

Video / Zahvaljujući Seadu Deliću: Narod Glogove i drugih mjesta dobio benzinsku pumpu i trgovinu

Velike gužve na granicama EU prisilile Brisel na odgodu pune primjene EES sistema

Međunarodne kreditne agencije potvrdile rejting za BiH: Stabilni izgledi, ali izazovi postoje

Na Sarajevskoj berzi u januaru promet 1,13 miliona KM

Vrijeme za jačanje veza BiH i Saudijske Arabije: "Naša saradnja ima puno veći potencijal od sadašnjeg"