Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, najveća mjesečna neto plata u 2025. iznosila je 615.062,04 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje.Druga najveća mjesečna neto plata u protekloj godini iznosila je 278.227 KM (djelatnost industrije), a treća 275.056,92 KM (djelatnost proizvodnje).Slijede mjesečne neto plate od 226.800,97 KM (djelatnost industrije), 224.888,86 KM (djelatnost proizvodnje), te 199.145,14 KM (djelatnost trgovine).Među 10 najvećih mjesečnih neto plata u 2025. su i 172.397,88 KM (djelatnost bankarstva), 164.922,20 KM (djelatnost industrije), 157.611,94 KM (djelatnost proizvodnje) i 157.100,86 KM (djelatnost proizvodnje).S obzirom na to da su navedeni iznosi isplaćeni za samo jedan mjesec, pretpostavlja se da osim redovne mjesečne plate uključuju i prihode po osnovu bonusa ili drugih koristi koje je ta osoba ostvarila.Na isplaćeni iznos obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi.

Jednokratne isplate i bonusi podigli mjesečna primanja na rekordne iznose u 2025. godini

Najveća mjesečna neto plata u 2025. u Federaciji iznosila 615.062,04 KM

Cijene nafte porasle su treći dan zaredom zbog sve šireg sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, kao i prijetnji u transportu kroz Hormuški moreuz, što je pojačalo strahove od prekida u snabdijevanju.Futures ugovor za Brent sirovu naftu iznosio je 79,44 dolara po barelu, što je porast od 1,70 dolara ili 2,2 posto, prema izvještaju novinske agencije Reuters u utorak.U ponedjeljak je ugovor dosegao najvišu cijenu od 82,37 dolara po barelu, što je najviše od januara 2025., iako je dio rasta kasnije smanjen, pa je na kraju trgovanja bio 6,7 posto viši.Američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) također je skočila za 1,17 dolara ili 1,6 posto, na 72,40 dolara po barelu. U prethodnoj sesiji ugovor je na početku porastao na najvišu cijenu od juna 2025. prije nego što je djelimično pao, ali je na kraju trgovanja i dalje bio 6,3 posto viši.

Iran zaplijenio tanker za naftu u Hormuškom moreuzu

Rat u Iranu bi mogao uzrokovati najveći šok na tržištu nafte u posljednjih nekoliko godina

- S obzirom na to da se deeskalacija ne nazire, Hormuški tjesnac je praktično zatvoren, a Iran pokazuje spremnost da cilja energetsku infrastrukturu u regionu, rizici rasta cijena ostaju i povećavaju se što duže sukob traje - rekao je Toni Sjekamor (Tony Sycamore), analitičar tržišta iz IG-a, za Reuters.

Futures ugovor za Brent sirovu naftu iznosio je 79,44 dolara po barelu, što je porast od 1,70 dolara ili 2,2 posto

Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle i treći dan zaredom zbog straha od prekida u snabdijevanju

Cijene prirodnog gasa u Evropi naglo su porasle danas nakon što je eskalacija sukoba na Bliskom istoku navela Katar da zaustavi proizvodnju ukapljenog prirodnog gasa (LNG) u svom najvećem svjetskom postrojenju.Referentna cijena gasa na holandskoj berzi TTF porasla je čak 45 posto, dostigavši oko 46 eura po megavat-satu, a snažan rast zabilježen je i na tržištu u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Euronews.Do rasta cijena došlo je nakon američkih i izraelskih napada na Iran, koji su pojačali tenzije u regiji ključnoj za globalne energetske tokove. Katarska državna kompanija QatarEnergy objavila je u ponedjeljak da je obustavila proizvodnju LNG-a povezanu s ogromnim gasnim poljem North Field nakon napada na svoja postrojenja. Kompanija nije iznijela detalje o razmjerima uticaja na svoje poslovanje.<h2>Zabrinutost zbog Hormuškog tjesnaca</h2>Veliki dio svjetskog snabdijevanja energijom dolazi s Bliskog istoka, pa je pomorski transport nafte i gasa u fokusu tržišta. Iran je nakon napada zaprijetio blokadom prometa kroz Hormuški tjesnac, uski morski prolaz koji je jedno od najvažnijih svjetskih energetskih čvorišta za transport nafte i LNG-a, uključujući i izvoz iz Katara.- Hormuški tjesnac u modernoj historiji nikada nije bio u potpunosti zatvoren, iako je dolazilo do privremenih usporavanja saobraćaja - rekao je Mauricio Caruli, globalni energetski analitičar u kompaniji Quilter Cheviot.Dodao je kako kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 posto globalnog snabdijevanja naftom i 38 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom.Carulli ne očekuje da će brodarske kompanije slati svoja plovila u to područje dok se "vojna situacija ne smiri" zbog rizika od oštećenja ili zapljene brodova, te privremene nedostupnosti osiguranja. Satelitski podaci pokazuju da je tranzit naftnih tankera tokom vikenda praktično zaustavljen kao mjera opreza.<h2>Evropa izložena globalnoj konkurenciji</h2>Svaki duži poremećaj mogao bi uticati na isporuke LNG-a iz Katara, koji osigurava između 12 i 14 posto evropskog uvoza tog energenta. Iako se Evropa ne oslanja primarno na katarski gas, analitičari upozoravaju da bi indirektni uticaj mogao biti značajan.Ako dođe do poremećaja u isporukama za Aziju, tamošnji kupci mogli bi potražiti alternativne dobavljače, što bi pojačalo globalnu konkurenciju za LNG. To bi vjerovatno dovelo do rasta cijena širom svijeta, pa tako i u Evropi.<h2>Niske zalihe gasa povećavaju ranjivost</h2>Zabrinutost na tržištu dodatno podstiču relativno niski nivoi zaliha gasa u evropskim skladištima. Pri kraju zimske sezone grijanja, skladišta širom Evropske unije popunjena su ispod 30 posto, dok su u isto vrijeme prošle godine bila na oko 40 posto kapaciteta.Niže rezerve čine zemlje osjetljivijima na poremećaje u snabdijevanju i nestabilnost cijena, naročito ako se situacija na globalnim tržištima LNG-a dodatno zaoštri.

Cijene prirodnog gasa u Evropi naglo su porasle danas nakon što je eskalacija sukoba na Bliskom istoku navela Katar da zaustavi proizvodnju LNG-a

Prihodi Rusije od nafte i prirodnog gasa pali 

Cijene plina preko noći skočile 45 posto, slijedi li totalni kolaps?

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić osvrnuo se u autorskom tekstu za na posljedice sukoba između Izraela i SAD na jednom te Irana na drugoj strani.Njegov tekst u nastavku prenosimo u cijelosti.- Eskalacija sukoba između Irana, Izraela i indirektno Sjedinjenih Američkih Država predstavlja klasičan primjer kako jedan geopolitički šok u vrlo kratkom vremenu može preći iz segmenta sigurnosti i ekonomsku sferu. Posljedica je da su tržišta gotovo trenutno reagovala, tako da je trgovanje sa Brent naftom u svega par dana dovelo do rasta cijene goriva za oko 10–13%, krećući se prema zoni od 80–85 dolara po barelu, ali treba naglasiti uz snažne dnevne oscilacije kao posljedica visoke neizvjesnosti. Međutim, sama nominalna cijena u ovom trenutku nije ključna, jer je mnogo važnije pitanje da li će se zadržati takozvana “premija geopolitičkog rizika” i koliko dugo.Radi boljeg razumjevanja ove situacije, treba reći da energetska tržišta funkcionišu na anticipaciji budućih poremećaja, što znači da ako investitori procijene da postoji rizik trajnog prekida snabdijevanja, cijene će ostati povišene čak i ako fizički tokovi nisu u potpunosti zaustavljeni. Hormuški moreuz je u ovom kontekstu centralna tačka svjetske energetske sigurnosti, obzirom da je poznato da kroz taj vrlo uski prolaz prolazi oko 20% svjetske trgovine sirovom naftom i značajan udio globalnog prometa LNG-om. U tom konktestu treba posmatrati i ovu trenutnu situaciju, jer bilo kakvo smanjenje prometa, povećanje cijene osiguranja ili izbjegavanje zone od strane brodara ima efekt sličan formalnoj blokadi, jer logistički troškovi tada rastu, vrijeme isporuke se produžava, a tržište će biti to koje će odmah reagovati preventivno. Kada se uz to doda gađanje ključne infrastrukture u Saudijskoj Arabiji, uključujući veliku rafineriju Ras Tanura sa dnevnom proizvodnjom od oko 550.000 barela, tržište dobija signal da rizik nije samo tranzitni nego i proizvodni, što dodatno povećava premiju rizika, kazao je Hadžić.Za Bosnu i Hercegovinu najvažnije je razumjeti mehanizam kako se ovi šokovi prenose na naše tržište i državu. Prije svega, mi smo jedna mala, otvorena ekonomija i tipičan “price taker”, što znači da su cijene goriva na domaćim pumpama rezultat kretanja na svjetskom tržištu, prije svega na Mediteranu, zatim kursa dolara, troškova transporta i domaćih fiskalnih opterećenja. U našem slučaju, to znači da se rast od 10 dolara po barelu historijski može preliti u u nabavnim cijenama na približno 0,12–0,15 KM po litru goriva, dok bi scenarij rasta od 20 dolara mogao značiti poskupljenje od minimalno 0,25 KM po litru u periodu od dvije do šest sedmica, zavisno od količine zaliha. Ako se Brent zadrži bliže 90 dolara, cijene dizela u Bosni i Hercegovini, koje su se početkom marta kretale oko 2,30 KM po litru, mogle bi se približiti rasponu 2,50–2,60 KM, što bi direktno povećalo troškove transporta, poljoprivrede i građevinskog sektora, a indirektno izvršilo pritisak na cijene hrane i robe široke potrošnje.Drugi važan kanal prenosa su lanci snabdijevanja. Ako tankeri čekaju ili mijenjaju rute, rastu cijene transporta i osiguranja, što u velikoj mjeri povećava i cijene sirovina, hemikalija, plastike, đubriva i industrijske komponente koje dolaze iz Azije, a mi ih naravno uvozimo. Zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nema snažnu domaću proizvodnu bazu koja bi mogla amortizovati takve šokove, što znači da rast troškova u međunarodnoj trgovini vrlo brzo postaje rast cijena na policama. Pitanje alternativnih izvora energije, uključujući rusku naftu i gas, mora se posmatrati racionalno i bez bilo kakvog političkog pojednostavljivanja. Energetsku politiku na našem području treba posmatrati i kroz regulatorni okvir, sankcije, reputacijski rizik, ali i naša strateških partnerstava. Ukoliko se pojave zagovaranja i ideje da napravimo kratkoročni zaokret u energetskoj politici, onda takve odluke mogu proizvesti dugoročne političke i ekonomske troškove, sa vrlo neizvjesnim ishodom za našu državu. Za Bosnu i Hercegovinu je održiviji put diversifikacija dobavljača i jačanje regionalne povezanosti, a ne samo oslanjanje na jednu alternativu koja nosi dodatne, ali i vrlo ozbiljne geopolitičke posljedice.Kratkoročno, vlasti ne mogu uticati na globalnu cijenu barela na svjetskom tržištu, ali mogu ublažiti sekundarni udar. U slučaju rasta cijene goriva, možemo očekivati i povratak inflacije u našoj državi, dijelom kroz gorivo, dijelom zbog rasta cijena uvoznih proizvoda. U tom slučaju, možemo onda očekivati i vrlo izazovan period za našu državu i to kratkoročno kroz poskupljenja raznih proizvoda, a srednjoročno kroz veće budžetske izdatke, kao posljedica usklađivanja sa inflacijom. Rješenje u kraktom roku može biti privremena suspenzija naplate tkz. “budžetske akcize” na gorivo, recimo na mjesec dana, uz mogućnost produženja na dodatna dva mjeseca, koja se naplaćuje u rasponu od 0,30-0,40 KM zavisno o vrsti goriva.Entitetske vlade mogu dodatno, ukoliko imaju bilo šta kroz robne rezerve u sklopu terminala koristiti zalihe goriva da bar privremeno zaustave rast cijena. Srednjeročno posmatrano, entitetske vlade bi trebale nastaviti ulaganje u obnovu i izgradnju terminala koji mogu primiti značajne količine nafte, možda zajedno i sa privatnim dobavljačima u našu državu, kako bi ostvarili sinergijske efekte u slučaju pojave kriza poput ove. Mnogo će zavisiti od trajanja i intenziteta sukoba. Ako se situacija stabilizuje u narednim sedmicama, dio rasta cijena može se korigovati. Ako eskalacija potraje, realno je očekivati novi inflatorni talas u Evropi, a time i u Bosni i Hercegovini. Naš odgovor mora biti zasnovan na preciznoj procjeni rizika, ciljanim i fiskalno održivim mjerama, a ne na paničnim potezima koji mogu proizvesti više štete nego koristi - naveo je Hadžić.

Poskupljenje goriva može povećati troškove života, s potencijalnim utjecajem na ključne sektore

Faruk Hadžić za "Avaz": Eskalacija sukoba u Iranu podiže cijene nafte i prijeti inflacijom u BiH

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku već ima ekonomske posljedice po cijeli svijet. Trenutna kretanja na berzama nafte i prirodnog gasa su takva da je cijena nafte vec povećana za cca 10% (cca 79 USD), a cijene gasa za cca 25% (39 EUR-a MWh).Stručnjak za energetiku i bivsi direktor BH-Gasa Almir Bečarević za "Avaz" je kazao da uslučaju daljeg rasta cijene nafte preko 100 dolara možemo očekivati cijene derivata oko 3 KM i preko tog iznosa, međutim ono što u ovom trenutku više zabrinjava je rast cijene gasa.- Kada znamo da su skladišta gasa u Evropi gotovo prazna (prosjek 30%) očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti posebno u zemljama koje koriste gas u TE - kazao je Bečarević za "Avaz".Kada je u pitanju cijena gasa u BiH evo šta možemo očekivati.- Što se tiče BiH, cijene gasa se još neće mijenjati jer još uvijek smo od Gazproma na naftnoj formuli i ako do kraja marta budu cijene nafte i dalje rasle onda mozemo očekivati i porast uvozne cijene gasa od aprila - objasnio je.

Cijena plina zabrinjava

Almir Bečarević za "Avaz": Očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti


Januarska godišnja inflacija u Republici Srpskoj je 3,7 odsto, a najveći rast cijena koje mjeri Zavod za statistiku RS je zabilježen kod bolničkih usluga i to čak za 139,1 odsto.Radi se o tome da je od 1. januara povećana participacija za ležanje u bolnicama i u Univerzitetskom kliničkom centru RS. Tako je participacija dana ležanja u bolnicama povećana sa 9 na 25 KM, a u UKC RS sa 11 na 30 KM. Dakle, toliko plaćaju pacijenti u javnim bolnicama i UKC RS koji imaju zdravstveno osiguranje, a oni koji nemaju, plaćaju punu cijenu. - Dok se u javnosti vodila rasprava o poskupljenju mrežarine od 10 odsto, gotovo nezapaženo je prošla činjenica da su zdravstvene usluge u RS od početka godine za pojedine kategorije poskupjele i za više od 170 odsto - kažu u Udruženju građana za zaštitu potrošača “Don”. Tako deset dana ležanja u UKC RS košta 300 KM pacijenta koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje.Kako navode, novim cjenovnikom zdravstvenih usluga povećane su participacije koje se sada u apsolutnom iznosu iskazuju za preglede doktora medicine, specijaliste i supspecijaliste, bolničke dane na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i za usluge radiološke dijagnostike poput kompjuterizovane tomografije i magnetne rezonance.U Fondu zdravstvenog osiguranja RS, koji određuje cijene, ovu odluku opravdavaju time da iznosi participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjani od 2011. godine, dok su u međuvremenu troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli.U Udruženju “Don” podsjećaju da će februarski račun za struju biti veći za sve građane, jer se od drugog mjeseca ove godine iznos mrežarine obračunava po većoj tarifi koju je odobrila Regulatorna komisija za električnu energiju. Distributivna mrežarina je veća za 10 odsto.Istovremeno poskupljuju sve ostale usluge. Voda je u januaru skuplja u prosjeku za 8,8 odsto, struja 7,8 odsto, poštanske usluge 8,4 odsto, vrtići 8,3 odsto, dok su cijene ugostiteljskih usluga proteklih godinu dana povećane za 5,5 odsto, a usluge smještaja za 8,7 odsto.Godišnji rast cijena hrane iznosio je 3,3 odsto.Cijena prevoza u januaru je niža za 2,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a razlog je jeftinije gorivo. Međutim, prethodnih dana gorivo na benzinskim pumpama je poskupjelo, a u narednim danima se, po najavama naftnih distributera, očekuje novi skok za 5 -10 feninga po litru. Kako navode nafni uvoznici, poskupjelo je gorivo u rafnerijama.Ukupno posmatrano, januarski podaci pokazuju da, uprkos umjerenoj ukupnoj inflaciji, građani RS početak godine dočekuju uz osjetan rast troškova u više ključnih oblasti, posebno u zdravstvu i komunalnim uslugama.

Građani se suočavaju s naglim poskupljenjima u javnim bolnicama, tarifama struje, vode i drugih usluga na početku godine

Najveći rast cijena u zdravstvu, bolničke usluge u RS skuplje za 139 odsto

Napadi Izraela i SAD na Iran, kao i odgovor Irana raketiranjem naftnih postrojenja u regionu i blokadom prometa kroz Hormuški moreuz ostavljaju posljedice i na svjetskom tržištu nafte. Cijene nafte na berzama automatski su porasle za deset, a plina za dvadeset posto.- Mislim da je rano pričati o tome šta će se desiti s cijenama, jer današnje berze se još nisu zatvorile. Rast je realan, a za koliko to ćemo vidjeti u narednim danima. Uzrok je rast cijena na svjetskoj berzi i strah od presjecanja kanala snabdijevanja - kazao je za "Avaz" predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS, Đorđe Savić. Mediji su sinoć izvijestili o gužvama na pojedinim benzinskim pumpama, gdje su vozači kupovali gorivo po nižim cijenama, a neki od njih pokušali osigurati i zalihe točeći u kanistere.- Što se tiče cijena one sigurno idu gore. E sad, da li je pravljenje zaliha opravdano ili ne vrijeme će pokazati. Ono što je sigurno jeste da nemamo dovoljno kanti da se obezbjedimo dugoročno - komentira Savić za "Avaz".

Uzrok je rast cijena na svjetskoj berzi i strah od presjecanja kanala snabdijevanja

Savić: Vidjet ćemo koliko će rasit cijene

Predsjednik Grupacije prometnika naftom RS Đorđe Savić za "Avaz": Rast cijena je realan

Analitičari upozoravaju da bi višednevni prekidi letova, zatvaranje ključnih aerodroma na Bliskom istoku i rast cijena nafte mogli izazvati najteži udar na avioindustriju od pandemije Covid-19, dok stotine hiljada putnika ostaju blokirane širom svijeta.Stotine dodatnih letova otkazano je danas, produžavajući poremećaje u globalnom zračnom saobraćaju izazvane ratom Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, piše The Guardian.Prema podacima platforme FlightAware, samo danas otkazano je 1.239 letova, dok je tokom vikenda otkazano više od 5.900.Najveći aerodromi u regionu, uključujući Dubai, Abu Dabi i Dohu, zatvoreni su treći dan zaredom. Emirates, Etihad i Qatar Airways suspendirali su stotine linija, dok su i druge aviokompanije, poput Air India, otkazale letove prema Evropi i Sjevernoj Americi.Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Katara ostao je gotovo prazan, a posljedice su se proširile daleko izvan Bliskog istoka, ostavljajući putnike blokirane od Balija do Frankfurta.- Za putnike, nema načina da se ovo ublaži - rekao je Henry Harteveldt, analitičar avioindustrije i predsjednik Atmosphere Research Group.- Trebate se pripremiti za kašnjenja ili otkazivanja u narednim danima dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe - dodao je.Osim putničkog saobraćaja, poremećaji prijete i globalnim trgovačkim rutama, jer je Zaljev ključna tačka za zračni teret. Analitičari upozoravaju da bi zatvaranje neba moglo imati dugotrajan utjecaj na industriju.Dionice vodećih aviokompanija bilježe pad, dok je cijena nafte Brent skočila za 13 posto i dostigla 80 dolara po barelu, s prognozama da bi mogla doseći i 100 dolara.- Rizik od dugotrajnog poremećaja glavni je problem iz perspektive komercijalne avijacije - rekao je Ian Petchenik iz Flightradar24.

Višednevni prekidi letova i zatvaranje ključnih aerodroma na Bliskom istoku prijete ozbiljnim udarom na globalnu avioindustriju

Stotine letova otkazano dok svijet prolazi kroz najveći haos u putovanjima od pandemije Covida

Prirodni gas u Evropi naglo je poskupio nakon što su borbe širom Bliskog istoka izazvale strah od velikih poremećaja u globalnoj opskrbi energijom.Referentni fjučersi skočili su i do 25 posto, što je najveći rast od augusta 2023. godine, nakon što je saobraćaj za tankere kroz Hormuški moreuz uglavnom obustavljen tokom vikenda, piše Bloomberg.Ovaj uski morski prolaz ključna je ruta za energente, jer prenosi oko petinu svjetskog izvoza ukapljenog prirodnog plina. Nafta je također naglo porasla. Situacija prijeti najtežim udarom na tržište plina od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine, koja je preokrenula globalnu trgovinu energijom.Iako azijske zemlje kupuju većinu LNG-a iz Bliskog istoka, svaki poremećaj povećava konkurenciju za alternativne izvore, podižući cijene širom svijeta, uključujući i Evropu.Evropa je posebno izložena. Iako se kontinent približava kraju zime i potrošnja plina usporava, zalihe su neuobičajeno niske. Region mora uvoziti velike količine LNG-a ovog ljeta kako bi ih obnovio prije sljedeće sezone grijanja, a "sljedeće ključno pitanje za trgovce bit će koliko dugo će tjesnac ostati zatvoren". rekao je Tom Marzec-Manser, direktor za evropski plin i LNG u kompaniji Wood Mackenzie Ltd.- Što duže ostane zatvoren, cijena će biti viša - dodao je.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je u intervjuu za New York Times da bombardiranje Irana namjerava nastaviti narednih četiri do pet sedmica.Goldman Sachs procjenjuje da bi mjesečna obustava saobraćaja kroz Hormuški tjesnac mogla udvostručiti cijene plina u Evropi. To bi bio značajan šok za tržište nakon što su referentni fjučersi prošlog mjeseca pali za 19 posto, zahvaljujući blagom vremenu i dovoljnoj ponudi.

Skočile cijene nafte: Evo koliko iznosi gorivo u Sarajevu

- Ova situacija mogla bi zakomplicirati operacije punjenja skladišta u narednim mjesecima i ponovo povećati pritisak na industrijske troškove energije - rekao je Simone Tagliapietra, analitičar think tanka Bruegel u Bruxellesu.Sukob se intenzivirao tokom vikenda nakon što su SAD i Izrael napali Iran. Teheran je odgovorio udarima na nekoliko zemalja. LNG tankeri koji su trebali ukrcati teret u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima sada odgađaju ili mijenjaju rute.Osim toga, Izrael je u subotu naredio privremeno zatvaranje dijela kapaciteta za proizvodnju plina kao sigurnosnu mjeru, što je navelo Egipat, velikog uvoznika, da potraži dodatne LNG pošiljke.Izrael ima tri projekta, uključujući veliko plinsko polje Leviathan, koje je također zatvoreno iz predostrožnosti kada su Izrael i Iran bili u ratu u junu.

Plin u Evropi naglo poskupljuje nakon obustave saobraćaja kroz Hormuški tjesnac

Cijena plina u Evropi skočila za 25 posto jer kriza u Iranu prijeti globalnim tokovima

Cijene nafte zabilježile su snažan rast u ponedjeljak ujutro.Opseg poremećaja zavisi od trajanja sukoba s Iranom, ali i sama prijetnja i neizvjesnost već ozbiljno utiču na tokove iz regije koja obezbjeđuje oko 20 posto globalnih zaliha nafte.Referentne cijene sirove nafte Brent (Brent Crude, referentna cijena nafte) posljednjih dana porasle su na oko 70 dolara po barelu, što predstavlja njihovu najvišu razinu od augusta 2025. godine.U Sarajevu su vidljive promjene cijena benzina na benzinskim pumpama — na pojedinim lokacijama cijene su veće i do 50 pfeninga po litri u odnosu na stanje prije dan-dva.

Sukob baca tržište nafte u najveću krizu u posljednjih nekoliko decenija.

Rizik da tankeri ostanu zaglavljeni unutar Zaljeva, sjeverno od Hormuškog tjesnaca (Strait of Hormuz), ili da plovila budu meta napada, već prisiljava proizvođače, trgovce i brodare da preispitaju kretanje nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG – Liquefied Natural Gas).

Sukob baca tržište nafte u najveću krizu u posljednjih nekoliko decenija

Obim poremećaja vjerovatno će biti određen trajanjem sukoba s Iranom, ali za sada su već i sama prijetnja i neizvjesnost dovoljne da ozbiljno utiču na tokove iz regije koja čini 20 posto globalnih zaliha nafte.Referentne cijene sirove nafte Brent porasle su posljednjih sedmica na oko 70 dolara po barelu, što je njihov najviši nivo od augusta 2025. godine.Za sada nema potvrđene štete na naftnoj i gasnoj infrastrukturi usljed iranskih uzvratnih udara.Rat baca tržište nafte u najveću krizu u posljednjih nekoliko decenija.Međutim, izostanak fizičke štete možda i nije od presudnog značaja.Rizik da bi tankeri mogli ostati zaglavljeni unutar Zaljeva, sjeverno od Hormuškog moreuza, ili da bi plovila mogla biti meta napada, već je dovoljan da proizvođače, trgovce i brodare natjera da preispitaju kretanje nafte i LNG‑a.Razmjeri američkih i izraelskih udara, kao i retorika Donalda Trumpa, ukazuju na to da se Washington priprema za dugotrajniju vojnu kampanju.Ali čak i bez najgoreg mogućeg scenarija, sukob je već na putu da poremeti ključne energetske isporuke s Bliskog istoka na načine koji nisu viđeni decenijama, javlja Reuters.&nbsp;

Ukoliko ne dođe do brzog rješenja, cijene nafte će vjerovatno zabilježiti snažan rast kada trgovanje bude otvoreno u ponedjeljak ujutro

Cijene nafte mogle bi snažno porasti već u ponedjeljak

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su u petak na području FBiH proveli 302 inspekcijska nadzora. Kontrole su obuhvatile porezne obveznike koji obavljaju djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, klađenja, pekarstva, građevine i drugih uslužnih djelatnosti.Tokom provedenih kontrola inspektori su provjeravali poštivanje odredbi Zakona o Poreznoj upravi FBiH, Zakona o fiskalnim sistemima u FBiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima, kao i drugih važećih poreznih propisa.U inspekcijskim nadzorima zatečeno je 880 prijavljenih radnika i 84 neprijavljena radnika. Otkriveno je 16 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, četiri porezna obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 74 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.Zbog utvrđenih nepravilnosti, odnosno rada bez odobrenja nadležnog organa, angažiranja neprijavljenih radnika, nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćena su 23 objekta i u 123 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 421.500 KM.Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno 302 kontrolisana porezna obveznika pokazali su da 40,72 posto obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH.Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti prikazujemo po kantonima.Na području Kantona Sarajevo izvršeno je 57 kontrola, u kojima su zatečena 243 prijavljena radnika, 12 neprijavljenih radnika, jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa i osam obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u 14 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 65.600 KM.U Tuzlanskom kantonu izvršene su 52 kontrole, u kojima je zatečeno 177 prijavljenih radnika,11 neprijavljenih radnika, tri objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa i 16 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je sedam objekata i u 25 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 85.350 KM.U Zeničko-dobojskom kantonu izvršena je 61 kontrola, u kojoj su zatečena 163 prijavljena radnika,12 neprijavljenih radnika, jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa, jedan obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i osam obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su tri objekta i u 17 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 61.700 KM.Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršeno je 37 kontrola, u kojima su zatečena 92 prijavljena radnika i pet neprijavljenih radnika, jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa i 13 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su četiri objekata i u 13 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 41.200 KM.U Srednjobosanskom kantonu izvršeno je 29 kontrola, u kojima je zatečen 51 prijavljeni radnik, 16 neprijavljenih radnika, četiri objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, dva obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 10 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 4 objekata i u 18 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 61.850 KM.Na području Zapadno-hercegovačkog kantona izvršeno je 20 kontrola, u kojima je zatečeno 49 prijavljenih radnika, 20 neprijavljenih radnika, dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa i šest obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 13 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 39.400 KM.Na području Unsko-sanskog kantona izvršene su 24 kontrole, u kojima je zatečeno 55 prijavljenih radnika, četiri neprijavljenih radnika, dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa i šet obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su tri objekta i u 11 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 31.400 KM.U Kantonu 10 izvršeno je 12 kontrola, u kojima su zatečena 34 prijavljena radnika i jedan neprijavljeni radnik, jedan obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i četiri obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u šest slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 16.500 KM.Na području Bosansko-podrinjskog kantona izvršene su tri kontrole, u kojima je zatečeno sedam prijavljenih radnika i tri obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u tri slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 9.500 KM.U Posavskom kantonu izvršeno je sedam kontrola, u kojima je zatečeno devet prijavljenih radnika, tri neprijavljena radnika i dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u tri slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 9.000 KM.Porezna uprava Federacije BiH će i u narednom periodu nastaviti inspekcijske nadzore na području Federacije BiH u cilju povećanja porezne discipline, saopćeno je iz te uprave.&nbsp;

Najviše nepravilnosti zabilježeno u kantonima Sarajevo, Tuzla i Zenica-Doboj

Porezna uprava Federacije BiH provela je 302 inspekcijska nadzora: Izrečene kazne u vrijednosti od 421.500 KM

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto (Péter Szijjártó) izjavio je da pregovori u vezi s Naftnom industrijom Srbije napreduju te da su ruski vlasnik i kompanija MOL postigli saglasnost o daljnjim koracima.Nakon sastanka s ministricom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, Sijarto je kazao da se kontinuirano vode konsultacije s administracijom Sjedinjenih Američkih Država kako bi, na kraju procesa, nadležna ministarstva Srbije i Mađarske dala zeleno svjetlo za realizaciju transakcije.Govoreći o snabdijevanju energentima, Sijarto je optužio Ukrajinu da politički pritišće Mađarsku i Slovačku kada je riječ o isporuci nafte, tvrdeći da isporuke faktički izostaju.- Ucjenjuju nas da im damo novac i oružje, a mi nećemo da im damo ni jedno ni drugo - poručio je.<h2>"Ucjene iz Kijeva i Brisela"</h2>Naglasio je da su države bez izlaza na more, poput Mađarske, Slovačke i Srbije, posebno ranjive kada je u pitanju energetsko snabdijevanje, jer su, kako je naveo, lakše izložene pritiscima.- Kako bismo uzvratili na ucjene iz Kijeva i Brisela, najbolja pomoć je da MOL kupi NIS i onda će te tri zemlje bez izlaza na more moći zajedno da rade i bićemo otporniji na izazove i ucjene kao što su ove koje se događaju u posljednje vrijeme - istakao je Sijarto.<h2>Izgradnja dodatnog naftovoda</h2>Prema njegovim riječima, do kraja godine Srbiju i Mađarsku povezivat će naftovod, a već je postignut dogovor i o izgradnji dodatnog voda, odnosno produktovoda, čime bi se osigurala veća stabilnost i zaštita od situacija poput aktuelnih sporova s Kijevom.- Ove teške situacije pokazuju ko na koga može da računa. Kada su Srbi bili u teškoj situaciji, MOL je više nego udvostručio izvoz, a sada je NIS sugerisao da je narednih dana spreman da u Mađarsku izveze dodatne količine kako bi nam pomogli u situaciji kada nas Ukrajina ucjenjuje - rekao je Sijarto.Dodao je da Srbija i Mađarska zajednički odbacuju, kako je naveo, namjeru Ukrajine da Mađarsku dovede u energetsku krizu, ističući da dvije zemlje mogu računati jedna na drugu u kriznim okolnostima.

Ruski vlasnik i kompanija MOL su postigli saglasnost o daljnjim koracima

Rusi i MOL se usaglasili oko NIS-a

Dok potražnja za proizvodima vojne industrije raste na globalnom planu, uposleni u Tehničko-remontnom zavodu u Hadžićima protestiraju zbog teške finansijske situacije, neisplaćenih plaća za decembar prošle i januar ove godine, te činjenice da proizvedeno stoji u skladištu. Dok sindikat najavljuje nastavak protestnih okupljanja, pa i mogućnost generalnog štrajka, iz uprave kompanije trenutno stanje pravdaju naslijeđenim problemima, dugovanjima, prekomjernom broju zaposlenih, te činjenicom da su u pojedinim mjesecima prihodi iznosili gotovo 60.000, a troškovi TRZ-a samo za plaće više od 600.000 KM.<h2>&nbsp;Šta se proizvodi?</h2>Ne treba sumnjati da su državne kompanije decenijama služile za stranačka upošljavanja, zbrinjavanja podobnih kadrova, rasipništvo i nerad, ali apsurdno je da se TRZ Hadžići, u godinama kada se milijarde eura u Evropi ulažu u vojnu industriju i kada raste potražnja za njenim proizvodima, suočava s ovakvim izazovima. Podsjetimo, s tradicijom dužom od 70 godina TRZ, pored ostalog, nudi usluge remonta artiljerijskog oruđa, topova i haubica, specijalnih vozila i tenkova, te naoružanja kalibra do 12,7 mm, a proizvodi i kvalitetnu zaštitnu opremu za deminere i policijske snage, te veoma tražen ručni bacač RPG 7 MX 2.- Izazov zvani tržišna ekonomija spada u red gotovo nerješivih za firme u vlasništvu vlasti, bilo kog nivoa. Korijen problema je u očekivanju da će država naći kupca i da to nije u opisu posla menadžmenta firme – kaže vojni analitičar Hamza Višća.

On podsjeća da je TRZ Hadžići prvu polovinu 71 godine dugog postojanja funkcionirao u okviru namjenske industrije, uz državnu Strategiju ovog sektora i jasnu poziciju unutar sistema potreba domaće vojske, dok se za plasman proizvoda brinuo “neko drugi”.<h2>Raniji hvalospjevi</h2>- Prelaskom na tržišnu privredu, namjenska industrija je postala nedovoljno interesantna vlasti, koja radi na principu - snaći će se, oni su kurentni, a ako posao ne ide, prodat ćemo 40 posto firme i zadržati pravo upravljanja. Čitaj - uhljebljivanja kadrova, koji baš s namjenskom industrijom nemaju ništa. Jer, kako objasniti da su prije 8-9 godina i prije 8-9 mjeseci opravdano pisani hvalospjevi o uspjehu TRZ Hadžići na tržištu, a danas stižu saopštenja o velikoj finansijskoj dubiozi i reklo bi se prevari. Ako je tačan podatak da ima velika količina neplasiranih proizvoda, u vrijeme kad se oni u svijetu troše nemilice i traže kao suho zlato, onda smo mi za Riplija – ističe Višća.Naglašava da su BiH potrebni državna i entitetske strategije razvoja namjenske industrije, odgovorniji odnos pri izboru menadžmenta, kao i fleksibilnija struktura svakog preduzeća, pa i TRZ Hadžići.<h2>Za pet godina izvoz povećan osam puta</h2>Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz oružja i municije u posljednjih pet godina povećan je za gotovo osam puta. Ovaj trend je snažno uvjetovan globalnim geopolitičkim kretanjima i rastom izdvajanja za odbranu u velikom broju zemalja.Prema podacima koje su “Avazu” dostavili iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo u januaru ukupna vrijednost izvoza naoružanja i municije iznosila je 17,43 miliona KM. Tokom prošle godine bh. kompanije izvezle su blizu sedam miliona kilograma naoružanja i municije, ukupne vrijednosti gotovo 450 miliona KM. Najveći prihod, približno 404,6 miliona maraka, donio je izvoz proizvoda iz kategorije - bombe, granate, torpeda, mine, rakete i njihovi dijelovi, municija u patronama i ostala municija i projektili. Na listi zemalja u koje najviše izvozimo predanjače Irak, SAD, Češka, Slovačka i Saudijska Arabija.Samo u januaru ukupna vrijednost izvoza naoružanja i municije iznosila je 17,43 miliona KM.

Državne kompanije decenijama su služile za stranačka upošljavanja, zbrinjavanja podobnih kadrova, rasipništvo i nerad, ali je apsurdno da je TRZ Hadžići u krizi

Troškovi TRZ-a samo za plaće više od 600.000 KM

Kako može propadati profitabilna industrija: Potražnja oružja raste, a u Hadžićima nema plaća

U Banjoj Luci jutros je cijena dizela iznosila između 2,29 i 2,35 KM, ali vozači u narednim danima treba da očekuju rast cijena za 5-10 feninga po litru derivata.Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić izjavio je da je realno očekivati poskupljenje, zbog povećanja rafinerijskih cijena, piše Srpskainfo.-	Njihov rast je prouzrokovan rastom berzanskih kotacija naftnih derivata zbog straha da će eventualni sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država uticati na ponudu derivata na tržištu – objasnio je Savić.Prema procjenama stručnjaka mogao bi uslijediti američki napad na Iran. U pitanju bi bio produženi zajednički američko-izraelski napad usmjeren na balističke rakete i potencijalno na režim, a očekuje se da će se sukobu na strani Irana pridružiti i jemenski Huti, a moguće i libanski Hezbolah.Iranski diplomatski predstavnici za razgovore sa SAD o svom nuklearnom programu postavili su tri osnovna preduslova za uspjeh pregovora, dok ostaje neizvjesno da li će ih američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prihvatiti.

Njihov rast je prouzrokovan rastom berzanskih kotacija naftnih derivata zbog straha da će eventualni sukob između Irana i SAD uticati na ponudu 

Poskupljuje gorivo: Pogledajte za koliko će naftaši podignuti cijene

Sjedinjene Američke Države odgodile su rok za prodaju međunarodne imovine ruske naftne kompanije Lukoil do 1. aprila, kako bi transakciju mogle iskoristiti kao mogući pregovarački adut u mirovnim razgovorima o Ukrajini, prenosi agencija Reuters, pozivajući se na izvore upoznate s pregovorima i vlastiti uvid u dokumente.Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), koji djeluje u okviru Ministarstva finansija, produžio je prethodni rok od 28. februara, dajući potencijalnim kupcima dodatno vrijeme za dogovore o imovini procijenjenoj na oko 22 milijarde dolara.Britanska agencija podsjeća da je ovo već četvrto odgađanje od uvođenja sankcija protiv ruskih energetskih kompanija u oktobru prošle godine.Prema izvorima, proces prodaje imovine Lukoila sada je podignut na višu političku razinu i direktno je uključen u šire pregovore između Vašingtona, Moskve i Kijeva.Sankcije obuhvataju i najveću rusku naftnu kompaniju Rosnjeft, a sljedeći krug pregovora planiran je za mart.

Ukrajinske snage pogodile su tri ruske platforme

Gore naftne platforme Lukoila: Haos u Rusiji

Međunarodna imovina Lukoila uključuje širok portfelj na globalnom nivou, uključujući naftna polja, rafinerije i benzinske stanice, od Iraka do Finske.

SAD produžile Lukoilu licencu: Imaju vremena do 17. januara za pregovore o prodaji imovine

Za ovu imovinu trenutno je zainteresovano više od deset ponuđača, među kojima su američki energetski gigant Ekson Mobil (Exxon Mobil), investicijski fond Karlajl grup (Carlyle Group), kao i partnerski projekat između Čevro (Chevron) i fonda Kvantum Kapital grup (Quantum Capital Group).

Bivši vlasnik "Pornhuba" zainteresovan za kupovinu "Lukoilove" imovine

Situaciju dodatno komplikuju izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelensky), koji je naveo da je ruska strana administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) predložila ekonomski sporazum vrijedan čak 12 milijardi dolara, koji uključuje i imovinu Lukoila.

Najveća mjesečna neto plata u 2025. u Federaciji iznosila 615.062,04 KM

Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle i treći dan zaredom zbog straha od prekida u snabdijevanju

Cijene plina preko noći skočile 45 posto, slijedi li totalni kolaps?

Faruk Hadžić za "Avaz": Eskalacija sukoba u Iranu podiže cijene nafte i prijeti inflacijom u BiH

Almir Bečarević za "Avaz": Očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti

Najveći rast cijena u zdravstvu, bolničke usluge u RS skuplje za 139 odsto

Predsjednik Grupacije prometnika naftom RS Đorđe Savić za "Avaz": Rast cijena je realan

Stotine letova otkazano dok svijet prolazi kroz najveći haos u putovanjima od pandemije Covida

Cijena plina u Evropi skočila za 25 posto jer kriza u Iranu prijeti globalnim tokovima

Skočile cijene nafte: Evo koliko iznosi gorivo u Sarajevu

Cijene nafte mogle bi snažno porasti već u ponedjeljak

Porezna uprava Federacije BiH provela je 302 inspekcijska nadzora: Izrečene kazne u vrijednosti od 421.500 KM

Rusi i MOL se usaglasili oko NIS-a

Kako može propadati profitabilna industrija: Potražnja oružja raste, a u Hadžićima nema plaća

Poskupljuje gorivo: Pogledajte za koliko će naftaši podignuti cijene

SAD odgađaju prodaju Lukoilove imovine: Transakcija kao adut u pregovorima o Ukrajini

Biznis

Najveća mjesečna neto plata u 2025. u Federaciji iznosila 615.062,04 KM

Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle i treći dan zaredom zbog straha od prekida u snabdijevanju

Cijene plina preko noći skočile 45 posto, slijedi li totalni kolaps?

Faruk Hadžić za "Avaz": Eskalacija sukoba u Iranu podiže cijene nafte i prijeti inflacijom u BiH

Almir Bečarević za "Avaz": Očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti

Najveći rast cijena u zdravstvu, bolničke usluge u RS skuplje za 139 odsto

Predsjednik Grupacije prometnika naftom RS Đorđe Savić za "Avaz": Rast cijena je realan

Stotine letova otkazano dok svijet prolazi kroz najveći haos u putovanjima od pandemije Covida

Cijena plina u Evropi skočila za 25 posto jer kriza u Iranu prijeti globalnim tokovima

Skočile cijene nafte: Evo koliko iznosi gorivo u Sarajevu

Cijene nafte mogle bi snažno porasti već u ponedjeljak

Porezna uprava Federacije BiH provela je 302 inspekcijska nadzora: Izrečene kazne u vrijednosti od 421.500 KM

Rusi i MOL se usaglasili oko NIS-a

Kako može propadati profitabilna industrija: Potražnja oružja raste, a u Hadžićima nema plaća

Poskupljuje gorivo: Pogledajte za koliko će naftaši podignuti cijene

SAD odgađaju prodaju Lukoilove imovine: Transakcija kao adut u pregovorima o Ukrajini