Bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima je u toku u Sloveniji, javlja Anadolu.Kako se navodi bojkot će trajati do 2. februara, nakon čega su građani pozvani da od 3. do 9. februara nastave sa bojkotom drugih trgovačkih lanaca.Višednevni bojkot kupovine u Sloveniji uslijedio je nakon što je u protekli petak u Hrvatskoj uspio bojkot hrvatskih građana kada je za samo jedan dan apstiniranja od odlaska u trgovinu broj izdatih računa smanjen za čak 53 posto.- Bojkoti su legitiman i glasan izraz nezadovoljstva. Bojkot nepotrebnih kupnji može poslati snažnu poruku trgovcima o važnosti pristupačnosti i fer cijena - naveli su iz Udruženja potrošača Slovenije (ZPS).Istaknuli su kako je "svakako ispravno da potrošači izraze svoje nezadovoljstvo na primjeren način".- U konačnici, oni imaju moć odlučiti na koga i na što će potrošiti svoj novac - naveli su iz Udruženja potrošača Slovenije.<h2>Rast cijena</h2>Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), za hranu se sada mora u prosjeku platiti 44 posto više nego prije deset godina. Rast cijena je u posljednjih godinu dana nešto usporen.- Cijene hrane u 2024. godini u Sloveniji porasle su za dva posto u odnosu na 2023., a treba naglasiti da smo te cijene usporedili s cijenama iz košarice koje su bile drastično niže - rekla je predsjednica Gospodarske zbornice Slovenije (TZS) Mariča Lah.Naglasila je da je rast cijena hrane kod slovenskih trgovaca manji od prosjeka Evropske unije.<h2>Značajna poskupljenja</h2>No uprkos usporavanju rasta prosječnih cijena, maslinovo ulje je u posljednjih godinu dana ipak poskupjelo za gotovo petinu, maslac za nešto manje od 17 posto, meso za tri do šest posto, a hljeb za dva posto.Iako cijene rastu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane nije za bojkot slovenskih trgovaca jer smatra da je to ekstremna mjera i da se potrošači u takvim situacijama mogu osjećati prisiljenima na nju.- Mislim da u Sloveniji još nismo u ovakvoj situaciji - komentirala je Ana Le Marešal Kolar (Marechal), glavna direktorica Uprave za hranu i ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede.<h2>Industrija u problemima</h2>Pravobranitelj za lanac opskrbe hranom Branko Ravnik upozorio je da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, bojkot mogao predstavljati "crni scenarij".U raspravama o cijenama koje se plaćaju za hranu u slovenskim trgovinama često se rade usporedbe s Italijom, gdje su cijene mnogih proizvoda niže.Ministarstvo to pripisuje činjenici da je slovensko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja.- Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa sukladno tome cijene mogu biti niže - rekla je direktorica Uprave za hranu.<h2>Konkurencija postoji</h2>I Slovenska gospodarska komora naglašava da je situacija u Sloveniji nešto drugačija nego u Hrvatskoj.- U Sloveniji postoji potpuna konkurencija među trgovcima, što je svakako pridonijelo umjerenom rastu cijena hrane. Slovensko tržište je vrlo razvijeno i potrošačima pruža širok izbor grupa proizvoda, koje su svrstane u različite cjenovne razrede, također uzimajući uzeti u obzir kupovne navike -&nbsp; navode.<h2>Bojkot u regiji</h2>Predsjednica Slovenske gospodarske komore Mariča Lah je rekla da uslovi u Hrvatskoj nisu uporedivi sa slovenskim.- U Sloveniji nema argumenata za bojkot - uvjerena je.- Analizirali smo uzroke i razloge hrvatskog bojkota. Naravno, sagledali smo i situaciju U Sloveniji. Utvrdili smo da trenutno postoje jako velike razlike između hrvatskog i slovenskog tržišta. Prva velika razlika je inflacija koja iznosi 1,9 posto. u Sloveniji, a u Hrvatskoj 4,5 posto - rekla je.No, kako trgovački lanci insistiraju na cijenama, u petak se sprema novi bojkot u Hrvatskoj, a slični pozivi počeli su se javljati i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori.

Najviše zamjerki odnosi se na cijene maslinovog ulja, maslaca, mesa, te hljeba, a ovi proizvodi, kako se navodi, su znatno poskupili

Građani pozvani da bojkotuju pojedine supermarkete zbog visokih cijena

Federalni inspektorat za hranu obavještava subjekte u poslovanju s hranom da se prema odredbama Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj: 50/24), prilikom odlučivanja da li je neka hrana neprikladana za ljudsku konzumaciju treba uzeti u obzir da li je neprihvatljiva za upotrebu zbog, između ostalog, truljenja, kvarenja ili raspadanja, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.Imajući u vidu da je članom 12. Zakona propisano da je hrana u fazi truljenja, kvarenja ili raspadanja zdravstveno neispravna, njenim stavljanjem u promet i javnu potrošnju za ishranu ljudi subjekt u poslovanju s hranom ne provodi zakonom propisane obaveze koje se odnose na samokontrolu, dobru praksu i drugo, dodali su.<h2>Propisane kazne</h2>Federalni inspektorat za hranu upozorava da je navedenim zakonom za stavljanje neprikladne hrane u promet i javnu potrošnju propisana i prekršajna sankcija i to od 25.000 do 100.000 KM za pravna lica i od 1.250 do 2.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu kao i za fizička lica.U predstojećem periodu, Federalni inspektorat za hranu će po navedenom poduzimati mjere i o istom obavještavati javnost putem web stranice Federalne uprave za inspekcijske poslove.<h2>Apel subjektima</h2>Federalni inspektorat za hranu apeluje na privredne subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima i moli građane da uočene nepravilnosti prijave putem:- kontakt forme "Prijavi nepravilnost" na web stranici FUZIP (https://fuzip.gov.ba/prijavi-nepravilnost/)- telefona za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata)- e-maila: info@fuzip.gov.ba, i- poštom, na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6, 71000 Sarajevo.

Federalni inspektorat za hranu apeluje na privredne subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima

Upozorenje inspektorata: Trgovci mogu biti kažnjeni do 100.000 KM

Ukupna inflacija u Crnoj Gori za četiri godine (2021.-2024.) iznosila je 30,5 posto, dok su cijene samo hrane u tom razdoblju povećane za 41 posto, pokazuju podaci Uprave za statistiku (Monstat) na osnovu godišnjih mjerenja po metodi indeksa potrošačkih cijena na osnovu koje se mjeri službena inflacija u Crnoj Gori.Statistički ured Europske unije Eurostat, za poređenje cijena između država koristi Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji pokazuje da su u protekle četiri godine cijene u Crnoj Gori imale značajno veći rast nego u eurozoni, a ta je zemlja imala i do četiri puta veće stope inflacije nego najbogatije države Europe.Prema podacima iz poreznih prijava, najveći crnogorski trgovački lanci su u 2023. godini u odnosu na 2021. godini imali rast prometa od 40 do 50 posto, a rast neto profita od 120 do 196 posto.Neto profit trgovačkih lanaca rastao je po četiri puta većoj stopi od rasta njihovih prihoda, pišu Vijesti i napominju da podaci za 2024. godinu još nisu objavljeni.Grupa građanskih aktivista, nevladinih organizacija i sindikata pozvala je građane Crne Gore da u petak, 31. januara, bojkotiraju velike trgovačke lance po uzoru na nedavni bojkot u Hrvatskoj i još nekim europskim državama.&nbsp;

Ukupna inflacija u Crnoj Gori za četiri godine (2021.-2024.) iznosila je 30,5 posto, dok su cijene samo hrane u tom razdoblju povećane za 41 posto

U Crnoj Gori od 2021. cijene hrane ''skočile'' za oko 40 posto

Zbog negativnih ekonomskih efekata primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, koji je doveo do zabrane rada trgovina nedjeljom, Općinsko vijeće Tešanj na sjednici zakazanoj za 31. januar 2025. godine razmatrat će prijedlog za ukidanje ove mjere.Prema podacima Porezne uprave FBiH, nakon stupanja na snagu novih zakonskih odredbi, u periodu od 17. novembra do 31. decembra 2024. godine promet trgovinskih radnji u Tešnju smanjen je za 4 posto (4,5 miliona KM) u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo umanjenje direktno je uticalo na pad prihoda od PDV-a za oko 750.000 KM u samo 45 dana. Projekcije na godišnjem nivou pokazuju da bi ukupni gubici u trgovinskom sektoru Tešnja mogli iznositi 36,5 miliona KM, dok bi Federacija BiH izgubila oko 5,3 miliona KM kroz smanjenje prihoda od PDV-a.<h2>Negativan uticaj na zapošljavanje</h2>Pored smanjenja prometa, zabrana rada nedjeljom negativno je uticala na zapošljavanje. Broj zaposlenih u trgovini u decembru 2024. godnini smanjen je za 16 radnika u odnosu na početak novembra, dok je u istom periodu 2023. godini zabilježen rast broja zaposlenih. Ovo ukazuje na nepovoljan trend koji bi mogao dodatno ugroziti tržište rada u općini.Zabrana rada nedjeljom imala je šire posljedice na ekonomiju Tešnja. U sektoru uslužnih djelatnosti, uključujući ugostiteljstvo i druge prateće djelatnosti, zabilježen je pad prometa od 13,1 milion KM u posmatranom periodu. Osim toga, privrednici su prijavili odustajanje od planiranih investicija vrijednih preko 50 miliona KM, koje su bile u fazi donošenja općinskih odluka i regulacionih planova.<h2>Preusmjeravanje potrošnje u RS</h2>Jedan od ključnih problema na koji ukazuju privrednici jeste preusmjeravanje potrošnje stanovništva ka susjednim lokalnim zajednicama u drugom entitetu, gdje zabrana rada nedjeljom ne postoji. Ovo dovodi do dugoročnih negativnih posljedica za ekonomiju Tešnja, koji bi, kako upozoravaju stručnjaci, mogao izgubiti status regionalnog trgovačkog centra.Prije obraćanja Vladi FBiH, Općina Tešanj je provela anketu među građanima o podršci zabrani rada nedjeljom. Rezultati pokazuju da 61,1% ispitanika ne podržava ovu mjeru, uključujući poslodavce, kupce i zaposlene u trgovinskom sektoru, piše ZOS Radio.<h2>Zaštita radnih mjesta</h2>Na sjednici Općinskog vijeća 31. januara bit će razmatran prijedlog zaključka kojim se traži od Vlade Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva trgovine, primjena izuzetaka predviđenih članom 18. stav 10. i 11. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ovaj prijedlog podrazumijeva ukidanje zabrane rada nedjeljom u trgovinskom sektoru u Tešnju kako bi se spriječili dalji ekonomski gubici i zaštitila radna mjesta, piše Akta.ba

U periodu od 17. novembra do 31. decembra 2024. godine promet trgovinskih radnji u Tešnju smanjen je za 4 posto, odnosno 4,5 miliona maraka

Još jedan grad traži izuzeće od neradne nedjelje

Na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona od 1. do 25. januara ove godine, iz radnog odnosa se prijavilo 2.255 osoba. To znači da je 2.225 osoba dobilo otkaze, nakon što je Vlada FBiH donijela Odluku o minimalnoj plaći od 1.000 KM. Odluka je stupila na snagu od 1. januara.Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, direktorica Službe za zapošljavanje KS Amina Džonlagić je gostujući jutros u programu BHRT-a iznijela podatak da su od 1. do 27. januara registrovane ukupno 1.804 osobe na evidenciji nezaposlenih, od kojih je 1.081 osoba izgubila zaposlenje iz radnog odnosa.Raniji podatak od 1.171 novopridošle osobe na evidenciju odnosio se na period od 3. do 16. januara. Dakle, za samo 11 dana na evidenciju su se prijavile dodatne 633 osobe, navodi Patria.<h2>Najveći broj zaposlenih u KS</h2>Prema podacima Porezne uprave FBiH 31.12.2024. godine u Federaciji BiH je bilo 551.452 zaposlene osobe.Najveći broj zaposlenih je bio u Kantonu Sarajevo 151.143, zatim Tuzlanskom kantonu 105.487, a treći je Zeničko-dobojski sa 88.225. U ova tri kantona je više od pola ukupno zaposlenih u FBiH.<h2>Nejasan plan mjera</h2>Kolike su posljedice odluke Vlade FBiH, odnosno nejasan plan mjera pomoći poslodavcima i subvencija, pokazat će se u podacima Porezne uprave FBiH početkom februara.Dio poslodavaca javno je najavljivao odjave radnike, dio je odlučio zatvoriti obrte, dok postoje i oni radnici koji svojevoljno traže od poslodavca da ih odjavi, a da mu se plaća isplaćuje “preko koverte” odnosno da rade nacrno.

Kolike su posljedice odluke Vlade FBiH, odnosno nejasan plan mjera pomoći poslodavcima i subvencija, pokazat će se u podacima Porezne uprave FBiH poče

U ova dva kantona u FBiH u januaru odjavljeno 3.306 radnika iz radnog odnosa

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević razgovarao je danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sa predstavnicima tržnih centara i ugostiteljima koji posluju u okviru centara, o provedbi Zakona u unutrašnjoj trgovini s naglaskom na član 18. koji reguliše radno vrijeme prodajnih objekata.- Predstavnici tržnih centara i ugostitelji koji posluju u okviru ovih centara govorili su o iskustvima koja imaju u radu od kako je uvedena neradna nedjelja, a iskazali su interes i za mogućnost modifikacija propisanog radnog vremena za trgovinske objekte - navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva trgovine.Iz Ministarstva dodaju da je ministar Hasičević podsjetio da je otvorenost za dijalog sa svim zainteresovanim stranama model rada Federalnog ministarstva trgovine od početka njegovog mandata i da se dogovorom dolazi do najefikasnijih rješenja. Također je naglasio i da za analizu objektivnih efekata treba sačekati kvartalni izvještaj o fiskalizovanom prometu u oblasti trgovine Porezne uprave Federacije BiH.- Nastavljamo dijalog sa svim akterima i poslodavcima i sindikatom i potrošačima kad dobijemo podatke iz tromjesečnog izvještaja. Razgovarat ćemo i o svim prijedlozima i siguran sam da ćemo upravo u tim našim razgovorima pronaći najbolje rješenje za sve kada je u pitanju radno vrijeme prodajnih objekata i neradna nedjelja - kazao je ministar Hasičević, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Hasičević podsjetio da je otvorenost za dijalog sa svim zainteresovanim stranama model rada ministarstva od početka njegovog mandata

Hasičević razgovarao sa predstavnicima tržnih centara u Federaciji BiH

Ovogodišnje, treće izdanje Sarajevo Energy Foruma - SEF 2025, bit će održano 30. i 31. januara, a u fokusu će biti najaktuelnije teme i inovacije u oblasti energetike.Forum okuplja vodeće stručnjake, kompanije, startupove, studente te predstavnike domaćih i međunarodnih institucija.<h2>Fokus Foruma</h2>Kako navode organizatori, Sarajevo Energy Forum - SEF 2025 etablirao se kao prestižno okupljanje i nezaobilazna platform za razgovore o energetskoj tranziciji u regiji.Fokus ovogodišnjeg izdanja Foruma bit će na najaktuelnijim temama i inovacijama u oblasti energetike: Skladištenje energije: Stabilnost mreža i povećanje prihoda; Primjena AI u energetici: Predikcija proizvodnje, potrošnje i upravljanje troškovima; Agrosolari: Sinergija poljoprivrede i proizvodnje električne energije; CBAM pred vratima: Kako pripremiti privredu za izvoz.Također će biti razgovarano i o temama: Priprema privrede i sigurni ugovori o otkupu; Finansiranje projekata: ESG standardi, fondovi i najbolji primjeri iz prakse; Pravedna tranzicija: Potencijal solarne, vjetro, biomase i zelenog hidrogena; Energetska efikasnost i obnova zgrada: Ključni koraci ka dekarbonizaciji.<h2>Podrška partnera&nbsp;</h2>Sarajevo Energy Forum (SEF) 2025 realizira se uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), UNDP i Udruženja Obnovljivi izvori energije BiH, te povjerenje i podršku partnera, sponzora i prijatelja - saopćili su organizatori.Prvi put, SEF organizuje Sajam izlagača energetike i obnovljivih izvora energije,a partner je vodeći svjetski sajam Solarex Istanbul, čiji će predstavnici biti specijalni gosti.Sajam će okupiti izlagače iz BiH, regije, EU i Turske, pružajući platformu za predstavljanje najboljih tehnologija i proizvoda.

Sajam će okupiti izlagače iz BiH, regije, EU i Turske, pružajući platformu za predstavljanje najboljih tehnologija i proizvoda

Sutra počinje Sarajevo Energy Forum - Inovacije, održivost i povezivanje u srcu energetike

Januar se bliži kraju, radnici očekuju zarađene plaće, a poslodavci uredbu Vlade FBiH, kako bi znali na koji način izvršiti obračun prve plaće u 2025. godini i prve plaće nakon odluke o povećanju minimalca na 1.000 KM.<h2>Iznos subvencija</h2>S minimalnom će rasti i ostale plaće, ali njihov obračun ne može početi prije nego što Vlada FBiH i zvanično odredi iznose subvencija, koje će biti na raspolaganju poslodavcima čije poslovanje rastom plaća bude ugroženo. &nbsp;&nbsp;- Vlada je spremna da pomogne, posebno onima koji su ugroženi ovakvom odlukom i troškovima poslovanja.&nbsp;U petak imamo sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj će do detalja biti obrazložen način isplate subvencija za plaće do 1.000 i one iznad 1.000 KM. Tako ćemo na vrijeme, ja se nadam, 31. januara imati jasnu situaciju i uredbu Vlade, kako bismo je primijenili prilikom obračuna januarske plate. Ne mislim da ćemo zakasniti – kazao je za “Avaz” predsjednik ESV-a u FBiH&nbsp;Safudin Čengić.&nbsp;<h2>Fiskalni zakoni</h2>Podsjetimo, nakon prethodne sjednice ESV-a najavljeno je da će subvencije dijela doprinosa za minimalnu plaću od 1.000 KM iznositi do 304 KM. Rast plaća, koji će biti uzrokovan povećanjem minimalca, iznosit će do 450 KM, ali će poslodavci biti oslobođeni plaćanja doprinosa na taj dio plaće. Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca u okviru ESV-a također su dogovorili da fiskalni zakoni moraju biti usvojeni do 30. septembra, kako bi se počeli primjenjivati od početka iduće godine.Nakon prethodne sjednice ESV-a najavljeno je da će subvencije dijela doprinosa za minimalnu plaću od 1.000 KM iznositi do 304 KM.

Vlada je spremna da pomogne, posebno onima koji su ugroženi ovakvom odlukom i troškovima poslovanja, kaže Čengić

U petak sjednica ESV-a i detalji uredbe o subvenciji doprinosa: Radnici čekaju obračun prvog minimalca od 1.000 KM

Od početka godine Porezna uprava FBiH svakodnevno provodi brze inspekcijske kontrole na području Federacije, s ciljem provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika.Rukovodilac Porezne uprave FBiH po ovlaštenju Vlade FBiH Admir Omerbašić kaže za "Dnevni avaz“ da&nbsp;se nadzori provode u popodnevnim i noćnim satima, a angažman neprijavljenih radnika najviše je prisutan kod poslodavaca koji rade s gotovinom.<h2>Fiskalni uređaji</h2>- Samo u periodu od 11. do 24. januara izvršeno je 1.407 inspekcijskih kontrola u kojima je zatečeno 2.549 prijavljenih i 234 neprijavljena radnika. Otkriveno je 17 poreznih obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa, 14 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 390 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 149 objekata i izdato 656 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.575.700 KM – kaže Omerbašić za "Dnevni avaz“. Veliki broj prekršaja Omerbašić vidi kao dokaz da značajan broj poreznih obveznika i dalje ne poštuje zakone. Iako su sankcije male, a obveznici imaju mogućnost da u roku plate 50 posto od iznosa kazne, ipak se često opredjeljuju za sudsko odlučivanje.&nbsp;<h2>Nelojalna konkurencija</h2>- Rad bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranje prometa, angažiranje neprijavljenih radnika ... negativno utječu na cjelokupno društvo. Na strani poslodavaca stvara se nelojalna konkurencija, radnici se izlažu socijalnoj nesigurnosti, a državi se uskraćuju prihodi za neophodne društvene potrebe. Potrebno je da svi kontrolni organi, ne samo Porezna uprava, efikasno izvršavaju svoju funkciju, ali i da se dogradi zakonski okvir koji bi onemogućavao ovakve pojave – ističe Omerbašić. Poreznoj upravi FBiH trenutno nedostaje 76 inspektora, zaposleno je 225 od 301 sistematizacijom planiranog inspektora, inspekcijski nadzori će biti nastavljeni.<h2>Fiskalna reforma</h2>FBiH se priprema za usvajanje seta fiskalnih zakona, a Omerbašić kaže da PU FBiH, u saradnji s Federalnim ministarstvom finansija, poduzima sve aktivnosti kako bi se ona spremno dočekala.- Porezna uprava će biti spremna da izvrši sve aktivnosti koje će biti potrebne za ovu, ali i sve buduće reforme koje se očekuju – dodaje Omerbašić.

Poreznoj upravi FBiH trenutno nedostaje 76 inspektora, zaposleno je 225 od 301 sistematizacijom planiranog inspektora

Admir Omerbašić, rukovodilac Porezne uprave FBiH, za "Avaz": Otkriveno 249 radnika na crno, kazne veće od 1,5 miliona KM!

Premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP BiH) oglasio se na društvenim mrežama povodom informacija da Vlada FBiH skriva ugovor o donaciji s kompanijom Cengiz.On je uputio odgovor nakon što se ova tema pojavila u medijima, a kompletan tekst odgovora je objavio javno, pa ga prenosimo u cijelosti.- Poštovana, ovih dana prenosite poruku u javnosti kako sam odbio dostaviti dokumente u vezi donacije za opravku oštećene trase željezničke pruge na lokaciji Komadinovo vrelo. Kako sam rekao u medijima, ne vidim nikakav razlog da se uskrati pristup javnosti ovim dokumentima. Zato sam se informirao šta se desilo s vašim zahtjevom jer se stvora lažna slika kako nešto želimo sakriti, a ja zaista mislim da je ovo rijedak primjer korektnog odnosa jedne strane kompanije, još jedne domaće i javnog fakulteta prema Bosni i Hercegovini, koji zaslužuje svaku pohvalu i zahvalnost.

Iz kopije vašeg dopisa vidi se da ste 19.12.2024. godine Vladi Federacije BiH uputili Zahtjev za slobodan pristup informacijama (kopija u prilogu). Iz vašeg ponovljenog zahtjeva je vidljivo da ste 25.12.2024. godine obnovili svoj zahtjev, ovaj put Generalnom sekretarijatu Vlade Federacije jasno navodeći kako ste po vašem prvom zahtjevu od strane Ureda za informisanje upućeni da se obratite na adresu Sekretarijata (kopije oba dopisa u prilogu).Dakle jasno je vidljivo kako nijedan od ovih dopisa nije upućen na premijera. Također vas želim informirati da sam u periodu od 20.12.2024. godine do 06.01.2025. godine bio na bolovanju i odsutan s posla zbog operativnog zahvata, dakle da sam to i htio, nisam vam mogao uskratiti pravo na pristup informacijama. Naravno to ni na koji način ne treba uticati na vaše „objektivno i nepristrasno” informisanje javnosti.Daljnjom provjerom sam utvrdio da vam je 26.12.2024. godine iz Kabineta sekretara Vlade dostavljen e-mail sa dokumentacijom kojom je raspolagao Generalni sekretarijat, a koji se odnosi na informaciju koju je razmatrala i zaključke koje je tim povodom usvojila Vlada (prilog kopija e-maila).<h2>Nije bilo uskraćivanja</h2>Dakle očito je kako nikakvog uskraćivanja informacija nije bilo, jer Vlada nije potpisivala pa nije ni bila u posjedu ugovora o donaciji.Bez obzira na sve pobrojane činjenice koje ste vi prešutili, pošto sam dao javno obećanje, nije mi bilo teško prikupiti tražene informacije koje dostavljam vama, ali i javnosti na uvid.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 141. hitnoj sjednici održanoj 20.11.2024. godine usvojila zaključak broj 1684 kojim je usvajajući usmenu informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o aktivnostima za otklanjanje štete i uspostavljanje prometa na željezničkoj pruzi dionica Ostrožac - Grabovica, zadužilo ministarstvo finanacija i ministarstvo prometa i komunikacija da osiguraju finansijska sredstva za sanaciju štete, te JP Željeznice FBiH d.o.o. da u roku od 15 dana provedu postupke nabavki potrebnih usluga i radova, a ministarstvo prometa i komunikacija da o tome izvještava Vladu (prilog kopija zaključka broj 1684/2024 od 20.11.2024.).Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je svojim aktom broj 05-02-2-2564-4/24 od 22.11.2024. godine dostavilo informaciju o ponudi za donaciju usluga i radova na sanaciji pruge oštećene od poplava na dionici pruge Ostrožac - Grabovica lokaciji Komadinovo vrelo sa prijedlogom zaključka. Uz informaciju je dostavljeno Pismo namjere - Donacija za izradu projektno tehničke dokumentacije, građevinskih radova na čišćenju, sanaciji i rekonstrukciji željezničke pruge na dionici Ostrožac - Grabovica, lokacija Komadinovo vrelo broj: P-N/Oth. 24/159 od 22.11.2024. upućeno od strane kompanije CENGIZ INSAAT podružnica Zenica. Imajući u vidu potrebu što hitnijeg rješavanja sanacije oštećene dionice pruge, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na svojoj 144. hitnoj sjednici održanoj 22.11.2024. godine donosi zaključak kojim prihvata informaciju o donaciji usluga i radova na sanaciji oštećene pruge od strane Čengiz INSAAT kompanije, zadužuje novoimenovanu Upravu JP Željeznice Federacije BiH da poduzme sve aktivnosti na prihvaćanju i realizaciji donacije, te stavlja vam snage tačke 2 i 3 Zaključaka Vlade broj 1684/2024 od 20.12.2024. godine (prilog kopija zaključka broj 1738/2024 od 22.11.2024.).Postupajući po zaključku Vlade, JP Željeznice FBiH i Čengiz INSAAT 06.12.2024. godine potpisuju Ugovor o donaciji. Posebno želim skrenuti pažnju na član 8. Ugovora o donaciji u kome stoji kako je donacija iz člana 1. Ugovora bez naknade, bespovratna, tako da Primatelj donacije nije u obavezi da učini bilo kakvu protuuslugu Donatoru/Izvođaču ili trećem licu, niti je podložna bilo kakvoj financijskoj refundaciji ili pogodnosti za Donatora/Izvođača (prilog kopija Ugovora o donaciji).JP Željeznice FBiH D.O.O zaključilo je Ugovor o donaciji usluga stručnog nadzora i kontrole kvalitete nad izvođenjem građevinskih radova na sanaciji i rekonstrukciji željezničke pruge sa IGH doo Mostar. Član 7 ovog ugovora također predviđa prirodu Donacije te da primatelj nema obaveza prema Donatoru (prilog kopija Ugovora o donaciji).<h2>Dva donatora</h2>JP Željeznice FBiH D.O.O zaključilo je i Ugovor o donaciji usluga revizije Glavnog projekta s Građevinskim fakultetom univerziteta u Sarajevu uz identičnu odredbu u članu 7 kad je u pitanju priroda Donacije i nepostojanje bilo kakve obaveze Primatelja (prilog kopija ugovora o donaciji).Na osnovu ugovora o donaciji te potrebe da se dodatno preciziraju obaveze i odgovornosti ugovornih strana s aspekta implementiranja Ugovora o donaciji, JP Željeznice FBiH D.O.O i kompanija Čengiz INSAAT podružnica Zenica zaključile su 16.12.2024.godine Ugovor o rekonstrukciji i sanaciji željezničke pruge (prilog kopija ugovora o rekonstrukciji i sanaciji željezničke pruge).Slično su postupili i kad su u pitanju druga dva donatora pa je JP Željeznice FBiH D.O.O zaključilo 17.12.2024. godine Ugovor o pružanju usluga stručno-tehničkog nadzora projekta sanacije i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Ostrožac - Grabovica, lokalitet Komadinovo vrelo, te 30.12.2024. godine sa Građevinskim fakultetom Sarajevo ugovor o pružanju usluga revizije projekta sanacije i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Ostrožac - Grabovica, lokalitet Komadinovo vrelo. Kopije i ova dva ugovora su u prilogu.Stavljajući na uvid vama i javnosti raspoloživu dokumentaciju u vezi sanacije i rekonstrukcije željezničke pruge na lokaciji Komadinovo vrelo, želim iskoristiti priliku da se iskreno zahvalim svim donatorim ponaosob. S poštovanjem.

Očito je kako nikakvog uskraćivanja informacija nije bilo, jer Vlada nije potpisivala pa nije ni bila u posjedu ugovora o donaciji

Nikšić objavio ugovor Željeznica FBiH i Cengiza o sanaciji pruge kod Jablanice

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 95.837,24 KM; od toga je 87.357,24 KM redovne berzanske trgovine i 8.480,00 KM prijavljene trgovine. U sklopu 19 transakcija ukupno je prometovano 6.377 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,94 indeksnih poena na 550,67 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,35 posto.<h2>Vrijednost indeksa</h2> Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 4,86 indeksnih poena na 1.258,01 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,39 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 1,24 indeksnih poena na 2.219,07 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,06 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 36,87 indeksnih poena na 13.082,17 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,28 posto. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 12,47 indeksnih poena na 20.804,88 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,06 posto. Promet na Kotaciji iznosio je 5.364,80 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 350 vrijednosnih papira. Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO u iznosu od 5.254,20 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 210 dionica. Kurs emitenta je iznosio 25,02 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 110,60 KM dionicama ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO; u sklopu 1 transakcije prometovano je 140 dionica; Kurs fonda iznosio je 0,79 KM. <h2>Slobodno tržište</h2> Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 81.992,44 KM; u sklopu 14 transakcija prometovano je 5.447 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO u iznosu od 69.764,44 KM. Kurs emitenta iznosio je 15,76 KM. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO od 2,60 posto, dok pad vrijednosti danas nije registrovan.Prijavljena je trgovina na vanberzanskom tržištu dionicama emitenata KOMAR TVORNICA GIPSA DD DONJI VAKUF i MAJEVICA DD SREBRENIK; kroz 3 transakcije evidentirano je ukupno 580 dionica u iznosu od 8.480,00 KM.

Promet na Kotaciji iznosio je 5.364,80 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 350 vrijednosnih papira

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 95.837,24 KM

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 27.104,13 KM, kroz 13 transakcija.Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 4,41 posto i iznosi 941,82 poena.Na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka u iznosu 12.852,80 KM po prosječnoj cijeni od 1,16 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za 0,85 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 1.887,57 KM, a najviše je trgovano obveznicama Republika Srpska - ratna šteta 18, u vrijednosti 1.400 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene, objavila je Banjalučka berza.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 4,41 posto i iznosi 941,82 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 27.104,13 KM

Usljed kontinuiranog porasta cijena proizvoda i usluga, a posebno osnovnih životnih namirnica, Federalna uprava za inspekcijske poslove će, s ciljem praćenja i analiziranja kretanja cijena pojedinih proizvoda i usluga i njihovog utjecaja na životni standard stanovništva, u narednom periodu vršiti kontrole svih sudionika u lancu snabdijevanja koji prodaju proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i trgovinu na malo.Najavljeno je da će aktivnosti federalnih tržišnih inspektora biti usmjerene na zakonito i društveno odgovorno formiranje cijena odnosno obavezu prodaje proizvoda i pružanja usluga na način koji nije u suprotnosti s dobrim poslovnim običajima, prodaji proizvoda na rasprodaji, davanju popusta na proizvode i usluge, vrsti i načinima plaćanja, isticanju prodajne cijene proizvoda i usluga te pridržavanje iste, deklaraciji proizvoda i drugih obaveza trgovaca propisanim pozitivnim zakonskim propisima.Direktorica FUZIP-a Ivana Prvulović izjavila je da ta institucija prepoznaje ozbiljnost situacije u vezi s neograničenim rastom cijena i nedozvoljenim praksama koje negativno utiču na životni standard naših građana.- U cilju zaštite potrošača i osiguravanja fer tržišnih uslova, odlučili smo intenzivirati inspekcijski nadzor tržišta. Naši inspektori će provoditi rigorozne kontrole kako bi se osiguralo da cijene proizvoda i usluga budu formirane u skladu sa propisima. Posebnu pažnju posvetit ćemo osnovnim životnim namirnicama, kako bismo maksimalno zaštitili najranjivije kategorije stanovništva - rekla je Prvulović.FUZIP je pozvao potrošače da sve eventualno uočene nepravilnosti prijave i nadležnim kantonalnim inspekcijskim organima, radi pravovremenog vršenja inspekcijskih kontrola, a posebno da prilikom svake kupovine zatraže fiskalni račun.Uočene nepravilnosti moguće je prijaviti putem kontakt forme „Prijavi nepravilnost“ na web stranici FUZIP (https://fuzip.gov.ba/prijavi-nepravilnost/, telefona za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata), e-maila:info@fuzip.gov.ba, te poštom na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6. Sarajevo, saopćeno je iz FUZIP-a.

Naši inspektori će provoditi rigorozne kontrole, rekla je Prvulović

Federalna uprava za inspekcijske poslove najavila kontrole svih učesnika u lancu snabdijevanja 

Zarada od putarina na području Federacije BiH u 2024. godini iznosila je 63.321.104,16 KM s PDV-om.Prihod od naplate putarine je veći za 5.685.129,06 KM ili 9,86 posto u odnosu na 2023. godinu, kada je ostvareno 57.635.975,11 KM s PDV-om, pokazuju podaci Autocesta Federacije BiH dostavljeni Feni.Porastao je i broj vozila koji je prošao autocestama u Federacije BiH.U 2024. godini je na autocesti A1 registrirano 17.644.552 izlaza vozila. Promet je veći za 1.451.804 izlaza ili 8,97 posto u odnosu na 2023. godinu (16.192.748 izlaza).Autoceste Federacije BiH za sada ne planiraju povećavati cijene putarine.

Porastao je i broj vozila koji je prošao autocestama u Federacije BiH

U 2024. naplaćeno 10 posto više putarine u Federaciji BiH

Vlada RS na današnjoj sjednici je utvrdila iznos najniže plaće koja će u 2025. godini biti diferencirana i iznosit će 900 KM za nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike, 950 KM za treći stepen obrazovanja, 1.000 KM za srednju stručnu spremu i 1.300 KM za visoku stručnu spremu.To je potvrdio resorni ministar Danijel Egić.-	Prvi put plaće su utvrđene prema stepenu stručne spreme i mislimo da će ovo rješenje uvesti reda u plaće i plaćanje radnika - rekao je Egić na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, nakon sjednice Vlade.On je ukazao na činjenicu da je Vlada RS od 2018. godine donosila odluku o najnižoj plati jer ekonomsko-socijalni savjet, odnosno predstavnici sindikata i poslodavaca nisu postigli dogovor.&nbsp;

Prvi put plaće su utvrđene prema stepenu stručne spreme, rekao je Egić

Minimalna plaća u RS će iznositi od 900 KM do 1.300 KM, zavisno od stručne spreme

BH Telecom je zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije "Telemach".Transakcija će biti upućena i na razmatranje nadležnom tijelu za konkurenciju u Crnoj Gori.Kako navode iz ove bh. kompanije, ovaj "strateški potez" ima cilj jačanje liderske pozicije BH Telecoma na telekomunikacijskom tržištu BiH i unapređenje kvalitete usluga za korisnike.Iako se ova vijest predstavlja kao veliki poslovni potez i početak regionalnog širenja BH Telecoma, postoje brojna pitanja na koja Uprava BH Telecoma i Vlada Federacije kao većinski vlasnik duguju odgovor građanima, prije svega: koliko će to sve da košta? Naime, neslužbene informacije govore da će kupovina "Telemacha" koštati nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka. Procjene stručnjaka, dobro upućenih, jesu da BH Telecom nema toliko novca, odnosno da će morati založiti cijelu imovinu kako bi uzeo kredit.Ovo se može vidjeti i po dobiti koju BH Telecom godišnje ostvaruje. Tako ostvarena bruto dobit BH Telecoma za 2023. godinu iznosi 52,7 miliona, godinu prije toga blizu 60 miliona, dok je u 2021. dobit iznosila 70,1 milion KM.S te strane, pitanje je li ovo zaista historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?<h2>Finansijska opravdanost</h2>S te strane, svakako je opravdano postaviti pitanje finansijske opravdanosti ovakvog poslovnog poteza i koliko godina će biti potrebno da BH Telecom vrati uloženu investiciju.I naravno, pitanje je kakvu će stvarnu korist građani Federacije imati od ovakvog poslovnog poduhvata.Za sada su sva ova pitanja prekrivrena velom tajne, jer, osim najave da vrše kupovinu "Telemacha", i to samo na prostoru BiH i Crne Gore, Uprava ne nudi više informacija o ovom poslovnom potezu.Naime, već duže vremena u regionalnoj javnosti se spekuliralo da će zbog ogromnih dugovanja Dragan Šolak prodati telekomunikacijski operater "Telemach" koji djeluje u okviru "United Grupe".Prije godinu "United Grupa" je otkrila kako će ići na prenamjenu dijela imovine "Telemacha", kako bi povećala svoje prihode .Ovo joj je predložila agencija "Moody‘s", snizivši kreditni rejting ključnoj kompaniji u sastavu Grupe, "Adriji Midco BV", iz stabilnog u negativni.- U skladu s trenutnom praksom na tržištu, planiramo monetizirati našu infrastrukturu mobilnih baznih stanica u nekim od zemalja u kojima "United Grupa" posluje, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o tipičnoj "sale and lease" back transakciji (povratni lizing) u kojoj bi "United Grupa" prodavala bazne stanice, a "Telemach" Hrvatska ih uzimao natrag u zakup na temelju unaprijed ugovornih dugoročnih uvjeta – izvijestili su&nbsp; prošle godine iz "United Grupe" za "Jutarnji list".<h2>Astronomska dugovanja</h2>Kako bismo omogućili ovu transakciju, dodali su, izdvojili smo imovinu vezanu za mobilne bazne stanice i angažirali investicijsku banku "Goldman Sachs", koja će savjetovati o daljem procesu prodaje.- Neto novčane prihode od predstojećih monetizacija planiramo usmjeriti na otplatu obveza s dospijećem 2024. i 2025. - ističu u "United Grupi", vodećem telekomunikacijskom operateru u jugoistočnoj Evropi, čiji je "dragulj u kruni" "Telemach", treći po veličini operater na hrvatskom tržištu, koji posluje i u Sloveniji, Srbiji, BiH i Crnoj Gori.Ipak, upravo je i u Hrvatskoj "Telemach" zapao u velike probleme te su prošle godine podijeljeni deseci otkaza.Objavom monetizacije baznih stanica "United Grupa" praktički je primijenila preporuke "Moody‘sa", koji je, među ostalim, procijenio da Grupa s sadašnjim finansijskim pokazateljima neće moći iz redovitog poslovanja isplatiti dug od 525 miliona eura koji joj dolazi na naplatu iduće godine, kao i dug od 535 miliona eura koji joj dolazi na naplatu 2024., a da joj takve transakcije ne ugroze normalno poslovanje. Agencija je kao uzroke smanjenje kreditnog rejtina "Adrija Midco" označila oslabljenu likvidnost unatrag 12 mjeseci, troškove preuzimanja firme "Bulsatcom" EODD u Bugarskoj i pozajmice vlasniku kompanije.Medijska nagađanja da bi "United Grupa" mogla prodati neke od telekomunikacijskih biznisa "Telemacha" pojavile su se nakon izvještaja "Moody‘sa" koji se pak nadovezao na vijest da je Grupa za savjetnika angažirala banku "Goldman Sachs". <h2>Zavaljen u dugove</h2>Prema kreditnom izvještaju "Moody‘sa", godišnji prihod "United Grupe" u 2021. bio je gotovo 2,5 milijarde eura te je davala usluge približno 15,5 miliona aktivnih korisnika. Od 2019., napominje agencija, većinski vlasnik Grupe je investicijska kompanija "BC Partners" sa sjedištem u Londonu s 56 posto vlasništva, dok je 42 posto u vlasništvu menadžmenta Grupe. Najpoznatiji vlasnik i menadžer "United Grupe" je Dragan Šolak, koji je 2000. pokrenuo biznis s kabelskom televizijom u rodnoj Srbiji.Kada je riječ o finansijskoj situaciji "United Grupe", "Moody‘s" napominje kako kompanijama u sastavu Grupe na naplatu krajem 2025. dolaze tzv. PIK obveznice od 545 miliona eura. Bloomberg, analizirajući "United Grupu", procjenjuje da je dug te kompanije na kraju 2022. godine iznosio 4,1 milijardu eura.Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da je Šolak zavaljen u ogromne dugove i neisplative poslove tražio šlauf za spasavanje koji će skinuti dio tereta i preuzeti dio njegovih poslovaca.Taj spasilac u konačnici se pojavio u vidu BH Telecoma i Federacije Bosne i Hercegovine.Ključno pitanje je zbog čega, preko koga i po kojoj cijeni?<h2>Ko je Dragan Šolak?</h2>Dragan Šolak je biznismen porijeklom iz Kragujevca, grada u centralnoj Srbiji, i suvlasnik "United Grupe", koja posluje u osam zemalja jugoistočne Evrope.Nalazi se na poziciji predsjednika Savjetodavnog odbora te kompanije, a odgovoran je za strateško vođenje i razvoj kompanije."United Grupu" je osnovao 2000., stoji u njegovoj biografiji na sajtu ove kompanije.Većinski vlasnik "United Grupe" od 2019. je međunarodna investiciona kompanija "BC Partners".U sastavu ove kompanije su danas, između ostalih, kablovski operator u Srbiji “Serbia Broadband – Srpske kablovske mreže” (poznat pod imenom SBB), telekomunikacioni operator "Telemach" u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.Dio "United Grupe" je i "United Media", medijska kompanija sa sjedištem u Luksemburgu koja ima više od 50 televizijskih kanala, među kojima je TV kanal N1 koji emituje program u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.Televizijski kanal Nova, u okviru kompanije, emituje se u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u kojoj ima nacionalnu pokrivenost."United Media" je u martu 2021. kupila dnevni list "Danas", koji izlazi od 1997. godine, a u oktobru potpisala pismo o namjerama da otkupi 51 posto udjela u kompaniji Vijesti, novine, portala i televizije iz Crne Gore.Ova kompanija osnovala je i dnevni list “Nova” u Srbiji, koji je počeo da izlazi 30. juna 2021. godine."United Media" ima 28 web-portala, osam novina i časopisa, pet radiostanica, navodi se u Šolakovoj biografiji.Šolak je na početku svoje karijere 1990. osnovao firmu za proizvodnju i produkciju filmova VANS, ali se, prema pisanju medija, poslije dvije godine povukao iz tog posla.Kompaniju Kablovski distributivni sistem (KDS) osniva 2000. godine u Kragujevcu, a 2004. godine prerasta u danas poznatu kompaniju SBB.Trenutno živi u Ženevi u Švicarskoj.

Građani pozvani da bojkotuju pojedine supermarkete zbog visokih cijena

Upozorenje inspektorata: Trgovci mogu biti kažnjeni do 100.000 KM

U Crnoj Gori od 2021. cijene hrane ''skočile'' za oko 40 posto

Još jedan grad traži izuzeće od neradne nedjelje

U ova dva kantona u FBiH u januaru odjavljeno 3.306 radnika iz radnog odnosa

Hasičević razgovarao sa predstavnicima tržnih centara u Federaciji BiH

Sutra počinje Sarajevo Energy Forum - Inovacije, održivost i povezivanje u srcu energetike

U petak sjednica ESV-a i detalji uredbe o subvenciji doprinosa: Radnici čekaju obračun prvog minimalca od 1.000 KM

Admir Omerbašić, rukovodilac Porezne uprave FBiH, za "Avaz": Otkriveno 249 radnika na crno, kazne veće od 1,5 miliona KM!

Nikšić objavio ugovor Željeznica FBiH i Cengiza o sanaciji pruge kod Jablanice

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 95.837,24 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 27.104,13 KM

Federalna uprava za inspekcijske poslove najavila kontrole svih učesnika u lancu snabdijevanja

U 2024. naplaćeno 10 posto više putarine u Federaciji BiH

Minimalna plaća u RS će iznositi od 900 KM do 1.300 KM, zavisno od stručne spreme

Je li kupovina "Telemacha" historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?

Biznis

Građani pozvani da bojkotuju pojedine supermarkete zbog visokih cijena

Upozorenje inspektorata: Trgovci mogu biti kažnjeni do 100.000 KM

U Crnoj Gori od 2021. cijene hrane ''skočile'' za oko 40 posto

Još jedan grad traži izuzeće od neradne nedjelje

U ova dva kantona u FBiH u januaru odjavljeno 3.306 radnika iz radnog odnosa

Hasičević razgovarao sa predstavnicima tržnih centara u Federaciji BiH

Sutra počinje Sarajevo Energy Forum - Inovacije, održivost i povezivanje u srcu energetike

U petak sjednica ESV-a i detalji uredbe o subvenciji doprinosa: Radnici čekaju obračun prvog minimalca od 1.000 KM

Admir Omerbašić, rukovodilac Porezne uprave FBiH, za "Avaz": Otkriveno 249 radnika na crno, kazne veće od 1,5 miliona KM!

Nikšić objavio ugovor Željeznica FBiH i Cengiza o sanaciji pruge kod Jablanice

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 95.837,24 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 27.104,13 KM

Federalna uprava za inspekcijske poslove najavila kontrole svih učesnika u lancu snabdijevanja

U 2024. naplaćeno 10 posto više putarine u Federaciji BiH

Minimalna plaća u RS će iznositi od 900 KM do 1.300 KM, zavisno od stručne spreme

Je li kupovina "Telemacha" historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?