Energoinvest, kao jedan od vodećih izvoznika inženjerskih i energetskih rješenja iz BiH, koristi dugogodišnje poslovne veze s partnerima u Alžiru kako bi osigurao realizaciju novih projekata.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, zajedno s direktorom Energoinvesta Mirzom Ustamujićem, putuje u zvaničnu posjetu Alžiru, gdje će se razgovarati o novim strateškim projektima u oblasti energetike i infrastrukture.Ova posjeta dolazi u ključnom trenutku kada Energoinvest planira jačanje prisustva na afričkom tržištu uz plasman novih usluga i proizvoda.U okviru ove posjete, delegacija će održati sastanke s ministrom energije, rudarstva i obnovljive energije Alžira, Mohamedom Arkabom, ali i sa upravom Sonelgaza, nacionalne energetske kompanije, s ciljem proširenja saradnje i ulaganja u razvoj energetske infrastrukture.Energoinvest već decenijama uspješno realizuje projekte u Alžiru, a neki od njih su bili u saradnji sa kompanijom Sonelgaz.

Ova posjeta dolazi u ključnom trenutku kada Energoinvest planira jačanje prisustva na afričkom tržištu uz plasman novih usluga i proizvoda

Delegacija FBiH putuje u Alžir: Energoinvest kreće u osvajanje sjevernoafričkog tržišta

Predsjednik SAD Donald Tramp je ispunio prijetnju da će uvesti nove carine na dva najveća trgovinska partnera Sjedinjenih Država, Meksiko i Kanadu.Zamjenik sekretara za medije Bijele kuće, Harison Filds, objavio je na društvenim mrežama potvrdu ove odluke. "Carine na uvoz iz Kanade, Meksika i Kine su potpisane!", napisao je on.Tramp je rekao da mu je cilj da natjera te zemlje da preduzmu mjere protiv ilegalne imigracije i dotoka fentanila, sintetičkog opioida, preko granice.<h2>Potencijalni troškovi</h2>Tramp je također zaprijetio da će uvesti 10 posto carine na robu iz Kine, zemlje s najvećim trgovinskim deficitom u odnosu na SAD.Fildsova objava ne precizira kada će carine stupiti na snagu, ali Tramp je najavio da će to biti u subotu. Ipak, kanadski zvaničnici su za New York Times rekli da neće stupiti na snagu prije utorka.Još nije jasno da li će Trampov potez uspjeti, ali potencijalni troškovi za američku ekonomiju mogu biti ogromni, bilo kroz rast cijena za potrošače, bilo kroz uzvratne mjere koje bi označile početak trgovinskog rata na kontinentu.<h2>Najveći partner</h2>U 2023. godini, posljednjoj za koju postoje potpuni podaci, Kanada je bila najveći trgovinski partner SAD, kupujući američku robu i usluge u vrijednosti od 441 milijarde dolara, prema podacima Biroa za ekonomsku analizu. Meksiko je bio odmah iza, s uvozom američke robe i usluga vrijednim 367 milijardi dolara.Te dvije zemlje su ujedno bile i najveći izvoznici u SAD. Meksički izvoz u SAD iznosio je 529 milijardi dolara, što je najviše od svih zemalja, dok je kanadski izvoz bio drugi s 482 milijarde dolara.SAD imaju trgovinski deficit s Meksikom još od 1999. godine, što znači da Amerikanci kupuju više robe iz Meksika nego što tamo prodaju. S Kanadom je situacija varirala – između 2014. i 2023. godine, SAD su imale pet trgovinskih deficita i pet trgovinskih suficita.

Fildsova objava ne precizira kada će carine stupiti na snagu

Tramp započeo trgovinski rat: Uveo carine prema Kanadi, Meksiku i Kini

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Aner Žuljević (SDP), inače po struci ekonomista, je kazao da kritičari neradne nedjelje iz sebične perspektive vlastite slobode i konformizma potpuno pogreško tragaju za argumentacijom u ekonometriji.- Suština je u činjenici da taj zakonski neradni dan formatira humanisticki nediskriminirajući pristup koji u potpuno drugom aspektu izvan pravila ekonometrije kreira prostor da najveći broj majki, supruga, sestara konačno dobiju priliku da spoznaju šta je nedjeljni porodični ručak uz svoju djecu, muževe i braću. Porodica je stub svakog društva, a mi smo je rasturili na paramparčad logikom komercijalizma u kojem se roditelji mimoilaze na vratima, a djeca dominantno sama digitalno odgajaju.

Najveći iskorak našeg društva se upravo vidi u hrabrim pojavama organiziranog suprotstavljanja bolesno nametnutim pravilima potrošačkog društva koji nas svaki dan kao perpetum mobile uvjerava da sreća i emocije ne postoje bez ostvarenja profitne logike kroz potrošačku ideologiju valute. Inteligentna bića za 6 dana sedmice mogu osigurati sebi dovoljno da prežive taj jedan zatvoren dan.Nematerijalni svijet sreće, ljubavi i duhovnog u svakom pojedincu je agresivno napadnut od strane moždano invazivne tehnike “oplođivanja” kapitala i zato smo kao sistem dužni propisivati mjere/zakone koje će bezobzirnom profitu i iskorištavanju ljudskog faktora reći dosta.&nbsp; Na kraju, najbolje da tu čarobnu nedjelju, proglasimo radnom za sve bez izuzetka, ako je presudna za ekonomiju, i zamijenimo je odmorom u srijedu za sve - poručio je Žuljević.

Nematerijalni svijet sreće, ljubavi i duhovnog u svakom pojedincu je agresivno napadnut od strane moždano invazivne tehnike “oplođivanja” kapitala

Žuljević: Inteligentna bića za šest dana mogu osigurati sebi dovoljno da prežive taj jedan zatvoren dan

Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj na dan 30. januara 2025. godine iznosio 42,5 miliona KM, dok je na dan 31. januara 2025. godine iznosio 59,3 miliona KM, saopćeno je iz Poreske uprave RS. - Poređenja radi, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj na dan 24. januara 2025. godine (prošli petak), iznosio je 42,7 miliona KM, dok je na dan 30. januar 2024. godine promet bio 27 miliona KM, a na dan 31. januara 2024. godine iznosio 39,8 miliona KM - navodi se u saopštenju.Iz Poreske uprave ističu da povećanje prometa preko fiskalnih kasa pokazuje i dobre efekte novog sistema fiskalizacije u kojem se svaki pojedinačni račun evidentira u realnom vremenu.- A da je primjena novog Zakona o fiskalizaciji doprinjela boljoj kontroli evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa govori i podatak da je u periodu od 17. decembra (kada je završen prvi krug fiskalizacije), pa do kraja 2025. godine, registrovan za oko 30 procenata veći promet preko fiskalnih kasa u RS nego u istom periodu prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave RS.Podsjetimo, građani BiH u oba entiteta jučer su bojkotovali kupovinu zbog previsokih cijena. Porezna uprava FBiH podatke o jučerašnjem prometu u trgovinama trebala bi objaviti u ponedjeljak.

Građani BiH u oba entiteta jučer su bojkotovali kupovinu zbog previsokih cijena

Poreska uprava RS objavila podatke za dan bojkota: Tvrde da se kupovalo više nego 30. januara

Američki predsjednik Donald Tramp obnovio je svoje prijetnje nametanja carina na proizvode iz Evropske unije, optužujući blok za nepoštenu trgovinsku praksu.U svom govoru u Bijeloj kući Tramp je istaknuo kako bi ''apsolutno'' uveo carine na robu iz EU. Rekao je da se prema SAD-u postupa ''užasno'', tvrdeći da su evropska tržišta uglavnom zatvorena za američki izvoz.- Ne uzimaju naše automobile, ne uzimaju naše poljoprivredne proizvode, u biti, ne uzimaju gotovo ništa - rekao je. Ukazao je na veliki trgovinski deficit između SAD-a i EU te obećao da će poduzeti mjere protiv bloka. Tramp je tijekom predizborne kampanje spomenuo planove za uvođenje novih carina od 10 do 20 posto na uvoz iz EU. Naglasio je da bi se time potaknula domaća industrija i riješio trgovinski deficit.Za vrijeme njegovog prvog mandata došlo je do trgovinskog sukoba između SAD-a i EU. Tramo je 2018. godine uveo carine na uvoz čelika i aluminija, na što je je EU odgovorila uvođenjem carina na američke proizvode kao što su burbon, motori Harley-Davidson i traperice.&nbsp;

Američki predsjednik obnovio je svoje prijetnje nametanja carina na proizvode iz Europske unije, optužujući blok za nepoštenu trgovinsku praksu

Tramp: Apsolutno bih uveo carine na proizvode iz EU-a

U medijima je jučer objavljen prijedlog Vladine odluke o isplati pomoći poslodavcima koji su pogođeni rastom minimalne plate u FBiH.Riječ je o sto miliona KM koji su već usvojeni u budžetu za ovu godinu pod stavkom pomoći obrtima, mikro i malim preduzećima. Već ovaj naziv govori da Vlada namjerava pomoći samo malim firmama, a to su zvaničnici u više navrata isticali.Kako su jučer prenijeli mediji, kriterij koji je predložila Vlada u odluci je da se ovim novcem pomognu firme koje imaju godišnju dobit do pola miliona KM. Drugi kriterij jeste da nisu smanjivale broj radnika.No, ovaj kriterij, koji se tiče visine dobiti, nema baš puno smisla ako se uzme u obzir način na koji će kompanije biti pogođene ovom odlukom, piše Biznisinfo.<h2>Manja dobit</h2>Naime, male kompanije imaju manju dobit, ali i manje radnika. Velike kompanije imaju više radnika pa im i proporcionalno više rastu troškovi.Naprimjer, kompanija koja ima skoro pola miliona KM dobiti i deset radnika imat će pravo na subvencije ili refundaciju, iako je njena dobit po radniku 50 hiljada KM i bez problema može finansirati povećanje plata.Druga kompanija koja ima, na primjer, milion KM dobiti i 200 radnika, dakle koja ima duplo veću dobit ali kojoj troškovi rastu 20 puta više nego prvoj kompaniji, te koja nema dovoljno dobiti da finansira povećanje svih plata, nema pravo na bilo kakvu pomoć.Dakle, radnici u ovoj drugoj kompaniji će imati mnogo veće izglede da dobiju otkaz.Naglasimo da dobit nije uvijek proporcionalna veličini kompanije, odnosno njenim prihodima i broju radnika. Primjeri koje smo naveli su sasvim realni i mogu se naći ne samo takvi, već i puno drastičniji primjeri, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/zasto-vladin-kriterij-za-pomoc-firmama-nije-dobar/">Biznisinfo.</a>Biznisinfo navodi da su ranije pisali o primjeru sarajevske kompanije Klas, koja je 2023. imala prihode od oko 50 miliona KM, zapošljavala preko 500 radnika, ali je imala dobit od 1,47 miliona KM. Naravno, Klas ima bogate vlasnike koji mogu pokriti ovaj trošak ako budu željeli, ali ovdje ga samo navode kao primjer da nisu sve velike kompanije sa puno radnika dovoljno profitabilne da iznesu trošak povećanja plata.<h2>Jedan zaposleni</h2>S druge strane, postoji i kompanija koja je sa jednim zaposlenim u istoj godini imala dobit od 347 hiljada maraka, o čemu se također izvještavalo.Stoga se čini da ovo nije dobar kriterij i da će ugroziti radna mjesta u velikim kompanijama, te da bi bolji kriterij bio visina dobiti po radniku, a ne ukupna dobit. Na taj način bi pomoć stigla do onih radnika čije kompanije nemaju dovoljno dobiti da isfinansiraju rast minimalca i čija su radna mjesta stoga ugrožena, bez obzira da li rade u malim ili velikim kompanijama.U ponedjeljak će biti još jedna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH na kojoj će se raspravljati o ovom temi pa će to biti i posljednja prilika da se postigne dogovor.

U ponedjeljak će biti još jedna sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH na kojoj će se raspravljati o ovom temi

Evo zašto Vladin kriterij za pomoć firmama nije dobar

Iz Bijeljine stiže informacija o još jednom poskupljenju hljeba i pekarskih proizvoda krajem februara.Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš rekao je da se očekuje minimalno poskupljenje pekarskih proizvoda krajem februara.Prema njegovim riječima, urađena je analiza te se radi o "simboličnom poskupljenju" kako bi se pokrili troškovi koji su nastupili od početka godine,"Na primjer, vekna od 1,70 bit će sada 1,80 KM", rekao je on.Istakao je da je do poskupljenja trebalo doći početkom februara."Prolongirali smo za dvadesetak dana", naveo je Pelemiš za RTRS.Pojasnio je kako je ovome prethodilo poskupljenje brašna, električne energije, energenata…Pitanje je da li će se najavljeno poskupljenje prenijeti i na ostatak države, kako se to često desi prema navici.

Istakao je da je do poskupljenja trebalo doći početkom februara

Stigla najava o novim cijenama u februaru: Hoće li hljeb opet poskupjeti?

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, najveća mjesečna neto plaća u FBiH u 2024. iznosila je 865.337,53 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje.Na isplaćeni iznos neto plate obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi.Druga najveća mjesečna neto plaća u protekloj godini iznosila je 260.174,70 KM (djelatnost novčarsko posredovanje), a treća je iznosila 258.195,14 KM (djelatnost trgovine na veliko).Slijede plaće od 251.565,22 KM (djelatnost novčarsko posredovanje), 234.778,06 KM (djelatnost ispitivanja tržišta), 205.919,65 KM (djelatnost trgovine na malo), te 200.350,40 KM (djelatnost trgovine).Među 10 najvećih mjesečnih neto plaća u FBiH su i one od 172.644,98 KM (djelatnost proizvodnje), 142.763,70 KM (djelatnost trgovine na veliko) i 132.293,23 KM (ostale uslužne djelatnosti).Obzirom da su navedeni iznosi isplaćeni u samo jednom mjesecu pretpostavka je da osim redovne mjesečne plate sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice.

Među 10 najvećih mjesečnih neto plaća u FBiH su i one od 172.644,98 KM (djelatnost proizvodnje), 142.763,70 KM (djelatnost trgovine na veliko) 

Najveća mjesečna neto plaća u FBiH u 2024. iznosila 865.337,53 KM

Federalni ministar finansija Toni Kraljević izjavio je večeras nakon što je Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio Budžet FBiH za 2025. u iznosu 8.248.547.700 KM, da se taj budžet dotiče svih segmenata života.Precizirao je da je 200 miliona KM namijenjeno za kantone, 50 miliona KM za poplavljena područja, 50 miliona KM za gradove i općine, te 150 miliona KM za izgradnju autoceste, brzih i magistralnih cesta.Kraljević je dodao da je 89 miliona KM namijenjeno za putnu infrastrukturu, 38 miliona KM za Željeznice FBiH, 70 miliona KM za Fond solidarnosti, 332 miliona KM za Fon PIO, te 183 miliona KM za poljoprivredu.Istakao je također da je 100 miliona KM u budžetu namijenjeno privrednim subjektima radi premošćavanja tranzicijskog perioda od fiskalnih intervencija do fiskalnih reformi.

Istakao je također da je 100 miliona KM u budžetu namijenjeno privrednim subjektima

Kraljević: Budžet FBiH za 2025. se dotiče svih segmenata života

Do kraja radnog vremena u banjalučkim tržnim centrima i trgovinama ostalo je nekoliko sati, a zaposleni kažu da je danas evidentno manji promet.<h2>Manje kupaca</h2>U nekoliko najvećih tržnih centara u Banjoj Luci primjetno je znatno manje kupaca, a razlog je sigurno poziv na bojkot kupovine, odlaska u ugostiteljske objekte i točenja goriva.Poziv se širi društvenim mrežama, a korisnici masovno dijele. Bojkot je započeo prvo u Hrvatskoj, pa se proširio na BiH, Srbiju i Crnu Goru.- Ja sam danas u drugoj smjeni i obično u ovo vrijeme ljudi dolaze u kupovinu, poslije svog radnog vremena. Danas je drugačije, znatno manje ljudi ima. I kolege iz prve smjene kažu da je bilo tako - kaže jedna trgovkinja.Voljela bi, dodaje, da se bojkotom postigne nešto, napominjući kako svaki dan sukcesivno mijenjaju cijene na gore po nekoliko feninga.U Poreskoj upravi RS za Fenu kažu da će sutra imati rezultate prometa u maloprodaji posredstvom fiskalnih kasa.Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić jučer je imao sastanak s predstavnicima udruženja potrošača i tržnih lanaca. On tvrdi da razumije potrošače, te podsjeća na kampanju “Društveno odgovorni” u kojoj trgovine prodaju proizvode po nižim cijenama.<h2>"Tiha poskupljenja"</h2>U udruženjima potrošača RS poručuju da ne stoje iza poziva na bojkot, te da se stalno “bore” da se cijene regulišu institucionalno, zakonski.- Bojkot je možda gruba riječ. Ovo vlasnici tržnih cenatara treba da prihvate kao opomenu - kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don”.Osim svakodnevnih tihih poskupljenja hrane, u RS je od 1. januara skuplja električna energija u prosjeku za 7,9 posto domaćinstvima, a privredi 15 posto.Povećanje cijena najavili su i preduzetnici zbog povećanja nameta.

U nekoliko najvećih tržnih centara u Banjoj Luci primjetno je znatno manje kupaca

Bojkot trgovina i u Banjoj Luci: "Cijene rastu svaki dan"

Federalni premijer Nermin Nikšić potvrdio je Feni da će u ponedjeljak u Sarajevu prisustvovati sastanku na kojem će se s predstavnicima trgovina i prehrambenih proizvođača razmatrati stanje u vezi sa cijenama.- S federalnim ministrom trgovine Amirom Hasičevićem te federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem i sa šest predstavnika Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine, kao i predstavnicima prehrambenih proizvođača razgovarat ću, između ostalog, o tome da li će se produžiti akcija proizvoda sa "zaključanim cijenama". Važno je naći balans između interesa poslovnog sektora i zaštite građana. Ukoliko ne dođemo do dogovora, planiramo poduzeti mjere ograničenja cijena predviđene Zakonom o kontroli cijena – kazao je Nikšić.Jedno od mogućih rješenja je, kako poručuje, upravo projekt “Zaključavamo cijene”. 'Zaključavanje cijena' je bilo prisutno na snazi do Nove godine, a nakon toga nije bilo spremnosti da se nastavi s tom mjerom.

Važno je naći balans između interesa poslovnog sektora i zaštite građana, kazao je

Nikšić najavio da će održati sastanak s predstavnicima trgovina o cijenama

Odmah nakon usvajanja Odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu, Udruženje poslodavaca u FBiH reagovalo je prema Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH s ciljem donošenja seta mjera za ublažavanje negativnih posljedica ove odluke, a prije svega očuvanja radnih mjesta radnika u realnom sektoru, a time i svojih biznisa, navode iz Udruženja poslodavaca FBiH.- Predstavnici Vlade FBiH i sindikata, prihvatili su prijedlog poslodavaca da se razmotre mjere za ublažavanje negativnih posljedica Odluke, nakon čega su održane dvije sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća. U skladu sa zaključcima sa sjednica ESV-a, Vlada FBiH je preuzela obavezu izrade uredbi kojima bi se, do donošenja trajnih sistemskih rješenja, smanjio pritisak na privredu, odnosno ublažilo opterećenje poslodavaca po osnovu dodatno naraslih plaća i posebno obaveza na ime bruto plaće radnika.<h2>Hitne mjere</h2>Udruženje poslodavaca u FBiH, uvažavajući pismene i druge iskazane interese i sugestije poslodavaca, komora, granskih i lokalnih udruženja poslodavca, akademske zajednice i asocijacija, usaglašavalo je stavove socijalnih partnera insistirajući na proširenju budžeta, ali i delegiranju prioriteta i kriterija s ciljem zaštite i održivosti kompanija i obrta. Vlada trenutno finalizira dvije uredbe - jednu koja se odnosi na refundaciju dijela doprinosa između ranije minimalne plaće od 619 KM i novoutvrđene od 1000 KM, i drugu koja omogućava isplatu pomoći radnicima za plaće iznad 1000 KM.U proteklom periodu, Upravni odbor UPFBiH održao je pet vanrednih sjednica, praktično neprekidno zasjedajući i tražeći najbolja rješenja. Rad se nastavlja i tokom vikenda, svjesni da su hitne interventne mjere neophodne kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po radna mjesta i privredu.Poslodavci i dalje izražavaju zabrinutost donesenom Odlukom, čiji teret snose svi poslodavci – mali, srednji, veliki, izvoznici, obrtnici i drugi, jer je jasno da nije lako pronaći pravedna i održiva rješenja u ovim okolnostima. Tražimo od vlasti dodatnu fleksibilnost i puno razumijevanje, jer nijedan segment privrede nije pošteđen posljedica donesene i važeće Odluke. Vlada mora prepoznati hitnost situacije i pronaći dodatne resurse i mehanizme kako bi zaštitila i poslodavce i radnike – čak i prije donošenja trajnih sistemskih rješenja.Poslodavci pored privremenih i prelaznih rješenja, posebno insistiraju na svom višegodišnjem zahtijevu za smanjenje enormnih opterećenja poslovanja, a u konkretnom slučaju i ispunjenju datih najava predstavnika vlasti o stupanju na snagu Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH od 1. jula 2025. godine, i donošenje fiskalnih propisa najkasnije do 1.9.2025. godine s punom primjenom od 1. januara 2026. godine, čime će se omogućiti plaćanje doprinosa po stopi od 28,5%. <h2>Parafiskalni nameti</h2>I tada, ovo će biti samo dio očekivanih mjera i sistemskih rješenja koja poslodavci u Federaciji zahtjevaju od vlasti. Druge se odnose i na ukidanje ili smanjivanje parafiskalnih opterećenja, izmjene sistema zdravstvenog osiguranja radnika, rješavanje izvoznih prepreka, eliminisanje nelojalne konkurencije kroz postojanje sivog tržišta u gotovo svim granama privrede, uređenje tržišta rada i brojna druga pitanja.Očekujemo da Vlada hitno pristupi realizaciji ovih mjera kako bi se osigurala stabilnost poslovnog okruženja i spriječile negativne posljedice po privredu - naveli su iz Udruženja.

Vlada FBiH je preuzela obavezu izrade uredbi kojima bi se, do donošenja trajnih sistemskih rješenja, smanjio pritisak na privredu

Udruženje poslodavaca FBiH: Očekujemo hitno finaliziranje uredbi s ciljem ublažavanja posljedica povećanja minimalne plaće

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine obavještava kupce da nije došlo do promjena u cijeni električne energije.&nbsp;- Kontinuirano se vrši monitoring i analiza potrošnje električne energije za sve kategorije kupaca - saopćeno je to iz tog javnog preduzeća.U novembru i decembru 2024. godine, pojašnjavaju, u kategoriji domaćinstva registrovano je enormno povećanje potrošnje uzrokovano korištenjem električne energije za grijanje objekata.- Pozivamo kupce da ukoliko imaju određene nejasnoće u vezi s računima za električnu energiju, kontaktiraju pripadajuće elektrodistribucije pozivom na besplatne brojeve telefona ili putem maila – navode u saopćenju iz EP BiH.Kupci čiji obračun utroška električne energije odstupa od očekivanog, trebaju podnijeti zahtjev za reklamaciju koju će razmotriti stručne službe.Ukoliko se utvrdi da je prigovor opravdan, iznosi računa će biti korigovani.Na područjima koja električnom energijom snabdijeva JP Elektroprivreda BiH, kupcima su na raspolaganju besplatni telefoni i E-mail adrese elektrodistributivnih podružnica:Bosansko-podrinjski080 020 131info.edsa@epbih.baHercegovačko-neretvanski080 020 136info.edmo@epbih.baSarajevski080 020 133info.edsa@epbih.baSrednjobosanski080 020 130info.edze@epbih.baTuzlanski080 020 135info.edtz@epbih.baZeničko-dobojski080 020 132info.edze@epbih.ba

Kontinuirano se vrši monitoring i analiza potrošnje električne energije za sve kategorije kupaca

Elektroprivreda BiH: Cijene električne energije nisu povećane

Ministar trgovine Amir Hasičević pisao je Konkurencijskom vijeću nakon tvrdnji ekonomskih analitičara da su trgovački centri napravili dogovor o povećanju cijena. On je tražio da se ispiše tačnost ovih navoda i da se ocijeni da li je do većih cijena došlo iz objektivnih razloga ili je to stvar dogovora.- U posljednjih nekoliko godina smo svjedoci kontinuiranog dizanja cijena prehrambenih i higijenskih proizvoda, koje ima široke ekonomske posljedice na povećanje općeg nivoa cijena i doprinosi stalnim inflacijskim pritiscima. Povećanje cijena u periodu pandemije koronavirusa u BiH uglavnom je bilo uzrokovano uvoznom inflacijom, prekinutim lancima snabdijevanja i monetarnom ekspanzijom u zemljama EU iz koje je uglavnom vršen uvoz sirovina i finalnih proizvoda. Krajem 2024. godine i tokom januara 2025. godine u Federaciji BiH zapaženo je iznenadno povećanje cijena prehrambenih i higijenskih proizvoda koje se dešava istovremeno kod većih tržnih lanaca, odnosno uniformnost u povećanju cijena bez jasnih ekonomskih opravdanja s obzirom na neizmijenjene tržišne uslove. Naime, tržni lanci podižu cijene istovremeno i u sličnim iznosima bez, kako smo naveli, očiglednog ekonomskog razloga (u rasponu od 15-23%). Navedeno upućuje na moguću koordinaciju i dogovor zajedničkog povećanja cijena kako bi se izbjegla međusobna konkurencija i maksimizirali profiti - naveo je Hasičeviću.Pojasnio je da je članom 4. Zakona o konkurenciji propisano da su zabranjeni sporazumi&nbsp; ili ugovori, zajednička djelovanja, izričiti i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu, a koji se odnose na direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova.- S obzirom da je članom 27. Zakona o konkurenciji propisano da Konkurencijsko vijeće može, u smislu ovoga Zakona, da pokreće postupak po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da se značajno sprečava, ograničava i narušava tržišna konkurencija, predlažemo da razmotrite pokretanje postupka shodno navedenom - naveo je Hasičević.

Tržni lanci podižu cijene istovremeno i u sličnim iznosima bez, kako smo naveli, očiglednog ekonomskog razloga

Hasičević pisao Konkurencijskom vijeću: Tražio da se provjeri da li je povećanje cijena stvar dogovora trgovaca

Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prolongirana je za ponedjeljak, 3. februara, a na njoj bi Vlada FBiH trebala predstaviti mjere i pravne akte vezano za obračun i isplatu minimalne plaće.<h2>Kriteriji za refundaciju ili sufinansiranje</h2>Također, trebali bi predstaviti kriterije za refundaciju ili sufinansiranje doprinosa shodno Odluci o minimalnoj plaći za 2025. godinu.&nbsp;Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je ranije kazao da su dobili dokument Vlade FBiH o kriterijima za subvencije i olakšice i najavio brojne primjedbe na dokument.&nbsp;Subvencije se odnose na obrte, mala i mikro preduzeća, što je sporno poslodavcima, a uslov koji moraju ispuniti je da su imali neto dobit manju od 500.000 KM i da su očuvali radna mjesta.&nbsp;Prijedlog Vlade FBiH za obračun finansijske pomoći se odnosi na četiri različita iznosa koeficijenta koji se množe s brojem radnika.&nbsp;<h2>Različiti koeficijenti</h2>Koeficijent 1 iznosit 45 KM i odnosi se na sve zaposlene radnike kod poslodavca kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 800,01 do 999,99 KM. Dakle, ako je obrtnik imao dva radnika na neto plaći od 805 KM, zbog povećanja plaće na 1.000 KM za ta dva radnika, dobit će 90 KM.&nbsp;Koeficijent 2 iznosi 90 KM za sve zaposlenie radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 700,01 do 800,00 KM.Koeficijent 3 iznosi 135 KM i odnosi se na radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 620,01 do 700,00 KM.Najveći je koeficijent 4 koji iznosi 300 KM i odnosi se na sve zaposlene kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 620 KM.Nakon prošle sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća istaknuto je da će najveća pojedinačna subvencija iznositi 304 KM.U slučaju da je potencijalni korisnik/poslodavac smanjio broj radnika na kraju tekućeg mjeseca u 2025. godini, gubi pravo na refundaciju za taj mjesec, ali može to pravo ostvariti narednog mjeseca ukoliko ispuni uslov očuvanja radnih mjesta. Ako je neki poslodavac u januaru smanjio broj uposlenika za taj mjesec ne može dobiti refundaciju.Izuzeća od primjene ove odluke imaju rudnici uglja, kožna industrija obuće i niskoakumulacijske djelatnosti, tradicionalni i stari zanati koji su izuzeti i od odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM, odnosno imaju povlaštenu stopu doprinosa.

Subvencije se odnose na obrte, mala i mikro preduzeća, što je sporno poslodavcima

Subvencije Vlade FBiH zbog povećanja minimalne plaće od 45 do 300 KM po radniku

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 107.434,37 KM. U sklopu 19 transakcija ukupno je prometovano 6.975 vrijednosnih papira. Svi indeksi SASE danas su zabilježili pad svojih vrijednosti. Tako je vrijednost BIFX-a pala najviše i to za 1,72 posto, indeksa SASX-10 za 0,48 posto a indeksa SASX-30 za 0,01 posto. SASE Islamski indeks – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, u padu je 0,25 posto, dok je vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, u minusu 0,07 posto. <h2>Prometi na kotacijama&nbsp;</h2> Promet na Kotaciji iznosio je 6.387,48 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 438 vrijednosnih papira. Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO u iznosu od 6.025,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovana je 241 dionica, sa cijenom od 25,00 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 362,48 KM dionicama ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO; u kroz 1 transakciju prometovano je 197 dionica; Kurs fonda iznosio je 1,84 KM. <h2>Slobodna tržišta&nbsp;</h2> Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 98.766,94 KM; u sklopu 14 transakcija prometovano je 5.936 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO u iznosu od 81.200,20 KM. Kurs emitenta iznosio je 15,66 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 2.279,95 KM; u sklopu 2 transakcije prometovana je 601 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta LIVNICA VISOKO DD u iznosu od 1.173,95 KM. Kurs emitenta iznosio je 2,65 KM. Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta LIVNICA VISOKO DD od 3,92 posto, dok je najveći dnevni pad registrirao ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO od 9,80 posto.

Delegacija FBiH putuje u Alžir: Energoinvest kreće u osvajanje sjevernoafričkog tržišta

Tramp započeo trgovinski rat: Uveo carine prema Kanadi, Meksiku i Kini

Žuljević: Inteligentna bića za šest dana mogu osigurati sebi dovoljno da prežive taj jedan zatvoren dan

Poreska uprava RS objavila podatke za dan bojkota: Tvrde da se kupovalo više nego 30. januara

Tramp: Apsolutno bih uveo carine na proizvode iz EU-a

Evo zašto Vladin kriterij za pomoć firmama nije dobar

Stigla najava o novim cijenama u februaru: Hoće li hljeb opet poskupjeti?

Najveća mjesečna neto plaća u FBiH u 2024. iznosila 865.337,53 KM

Kraljević: Budžet FBiH za 2025. se dotiče svih segmenata života

Bojkot trgovina i u Banjoj Luci: "Cijene rastu svaki dan"

Nikšić najavio da će održati sastanak s predstavnicima trgovina o cijenama

Udruženje poslodavaca FBiH: Očekujemo hitno finaliziranje uredbi s ciljem ublažavanja posljedica povećanja minimalne plaće

Elektroprivreda BiH: Cijene električne energije nisu povećane

Hasičević pisao Konkurencijskom vijeću: Tražio da se provjeri da li je povećanje cijena stvar dogovora trgovaca

Subvencije Vlade FBiH zbog povećanja minimalne plaće od 45 do 300 KM po radniku

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 107.434,37 KM

Biznis

Delegacija FBiH putuje u Alžir: Energoinvest kreće u osvajanje sjevernoafričkog tržišta

Tramp započeo trgovinski rat: Uveo carine prema Kanadi, Meksiku i Kini

Žuljević: Inteligentna bića za šest dana mogu osigurati sebi dovoljno da prežive taj jedan zatvoren dan

Poreska uprava RS objavila podatke za dan bojkota: Tvrde da se kupovalo više nego 30. januara

Tramp: Apsolutno bih uveo carine na proizvode iz EU-a

Evo zašto Vladin kriterij za pomoć firmama nije dobar

Stigla najava o novim cijenama u februaru: Hoće li hljeb opet poskupjeti?

Najveća mjesečna neto plaća u FBiH u 2024. iznosila 865.337,53 KM

Kraljević: Budžet FBiH za 2025. se dotiče svih segmenata života

Bojkot trgovina i u Banjoj Luci: "Cijene rastu svaki dan"

Nikšić najavio da će održati sastanak s predstavnicima trgovina o cijenama

Udruženje poslodavaca FBiH: Očekujemo hitno finaliziranje uredbi s ciljem ublažavanja posljedica povećanja minimalne plaće

Elektroprivreda BiH: Cijene električne energije nisu povećane

Hasičević pisao Konkurencijskom vijeću: Tražio da se provjeri da li je povećanje cijena stvar dogovora trgovaca

Subvencije Vlade FBiH zbog povećanja minimalne plaće od 45 do 300 KM po radniku

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 107.434,37 KM