<p>Povodom Međunarodnog dana žena, kompanija Bingo danas je organizovala polusatnu obustavu rada u znak podrške ženama žrtvama nasilja.</p><p>Rad je obustavilo više od 9.000 radnika grupacije koja uključuje kompanije Dita, Pivara Tuzla, Ingram, Kaletex, Duka, Bingo fabrika tjestenine, fabrika papira, Bingo Farma i druge.</p><p>Direktorica grupacije Ljiljana Kunosić izjavila je da je vrijme da stanemo i zaustavimo nasilje nad ženama jer je najvažnija sigurnost onih koje su stub porodice i društva. </p><p>Najavila je i podršku od 1.000.000 KM za finansiranje rada sigurnih kuća, za pomoć onim hrabrim ženama koje su napravile prvi korak i prijavile nasilje, kao i da će Bingo pružati prioritet u zapošljavanju ženama koje su preživjele nasilje.</p><p>- Danas predajem više od 9.000 potpisa naših zaposlenika predstavnicama organizacija koje vode borbu za izmjenu zakona o zaštiti od nasilja nad ženama - poručila je Kunosić.</p><p>Direktorice udruženja "Glas žena" iz Bihaća Enisa Raković i "Budućnost" iz Modriče Gordana Vidović zahvalile su na prikupljenim potpisima i podršci njihovoj inicijativi i pozvale na ozbiljniji rad sa svim institucijama na zaustavljanju nasilja nad ženama.</p>

Danas predajem više od 9.000 potpisa naših zaposlenika predstavnicama organizacija koje vode borbu za izmjenu zakona o zaštiti od nasilja nad ženama

Više od 9.000 uposlenika Bingo Group prekinulo rad: "Vrijeme je da stanemo"

<p>Žene u Bosni i Hercegovini u prosjeku zarađuju 14,8 posto manje od muškaraca, a trenutna prosječna plaća za muškarce iznosi 1.894 maraka, dok žene u prosjeku zarađuju 1.614 KM.</p><p>- Prema podacima platforme Plata.ba, prosječna mjesečna plaća muškaraca u posljednjih godinu dana bila je 14,8 posto viša u odnosu na plaće žena. Nažalost, ovaj jaz nije smanjen, već je zabilježen neznatan porast od 0,01% u poređenju s istim periodom prošle godine - kazala je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica kompanije Alma Career BH (u okviru koje posluje vodeći portal za oglašavanje radnih mjesta u BiH - MojPosao.ba i međunarodna platforma za istraživanje plata- Plata.ba).</p><h2>Razlika u plaćama</h2><p>Pritom je istaknula da analiza razlika u plaćama prema spolu pokazuje da muškarci ostvaruju značajno veće prihode u čak dvadeset kategorija zanimanja, dok su žene bolje plaćene u svega osam.</p><p>Najveće razlike u korist muškaraca primjetne su u sektorima poput obrade drveta, građevine i nekretnina, pomoćnih i niskokvalificiranih poslova, kemijske industrije, IT-a, marketinga, oglašavanja i PR-a, strojarstva, novinarstva i medija, zaštite, osiguranja, poljoprivrede, prehrambene industrije, prevodilačkih poslova i uslužne industrije, kaže Jažić.</p><p>S druge strane, dodaje, žene ostvaruju više prosječne zarade u oblastima kao što su bankarstvo, farmacija, lizing, ljudski resursi, viši menadžment, proizvodnja, pa čak i u kategoriji rudarstva i metalurgije.</p><h2>Ženama potrebna dodatna podrška</h2><p>Početkom ove godine, MojPosao.ba je u suradnji s Deloitte BH predstavio rezultate istraživanja "Žene u poslovnom svijetu u BiH". Ova analiza pruža dragocjene uvide u percepciju uloga žena i muškaraca u poslovnom okruženju, poredeći podatke iz 2019. i 2024. godine s ciljem identifikacije ključnih faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti.</p><p>Prema rezultatima, 86 posto ispitanika vjeruje da bi žene trebale biti zastupljene na rukovodećim pozicijama, dok njih 67 posto smatra da je ženama potrebna dodatna podrška i ohrabrenje za preuzimanje liderskih uloga.</p><p>Iako su žene prepoznate po sposobnosti suočavanja s poslovnim izazovima, implementaciji strategija i efikasnom upravljanju ljudskim resursima, i dalje se suočavaju s predrasudama. Čak 60 posto ispitanika smatra da su žene manje plaćene od svojih muških kolega na istim pozicijama, a 87 posto vjeruje da žene moraju ulagati dodatne napore kako bi se dokazale na istoj hijerarhijskoj razini.</p><h2>Pozitivan pomak</h2><p>Pozitivan pomak u istraživanju ogleda se u blagom smanjenju percepcije rodne nejednakosti u pogledu plata i otpuštanja. Naime, broj ispitanika koji vjeruju da su žene češće prve na listi za otpuštanje smanjio se za 6 posto u odnosu na 2019. godinu. Također, u 2019. godini 66 posto ispitanika smatralo je da žene na rukovodećim pozicijama zarađuju manje od muškaraca, dok je u 2024. taj broj opao na 60 posto.</p><p>Ovi rezultati ukazuju na sve veću svjesnost o rodnom jazu i potrebu za kontinuiranim radom na rodnoj ravnopravnosti u BiH.</p><h2>Usklađivanje privatnih i profesionalnih obaveza</h2><p>Jedan od najvećih izazova ostaje usklađivanje profesionalnih i privatnih obveza. Više od 85 posto ispitanika navodi da žene i dalje često dobivaju pitanja o planiranju obitelji tijekom razgovora za posao, što ukazuje na postojanje diskriminatornih praksi pri zapošljavanju.</p><p>Fleksibilni radni uvjeti i programi za balans između posla i privatnog života istaknuti su kao ključni faktori za poboljšanje položaja žena u poslovnom svijetu.</p>

Trenutna prosječna plaća za muškarce iznosi 1.894 maraka, dok žene u prosjeku zarađuju 1.614 KM.

Žene u BiH zarađuju gotovo 15 posto manje od muškaraca

<p>Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Marko Kubatlija potpisao je na Jahorini Memorandum o razumijevanju sa Slovenskim udruženjem privrednika u BiH (SUP) sa ciljem jačanja i razvoja privrede između dvije zemlje.</p><p>FIPA i SUP će raditi na promociji aktivnosti ekonomske i trgovinske saradnje, prezentaciji i promociji uspješnih projekata i privrednika, identifikaciji problema i njihovom rješavanju, te razmjeni stručnih mišljenja u pogledu promocije zajedničkih aktivnosti.</p><h2>Privredne misije</h2><p>Radit će i na organizaciji privrednih misija i drugih poslovnih događaja u Bosni i Hercegovini i Sloveniji.</p><p>Isti dan je održana i panel diskusija na temu: "Investicijske mogućnosti u Bosni i Hercegovini" u organizaciji Slovenskog udruženja privrednika.</p><h2>Prilike za ulaganje</h2><p>Pored direktora FIPA-e, na panelu su govorili ambasador Austrije u BiH Džordž Divald (Georg Diwald), šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon) i predsjednik Slovenskog udruženja privrednika u BiH Jure Peljhan.</p><p>Učesnici panela su govorili o prilikama za ulaganje u BiH, uslovima za investiranje, te iskustvima investitora u poslovanju u BiH. </p><p>Panel je okupio predstavnike kompanija sa kapitalom iz Slovenije, te predstavnike diplomatskog kora u našoj zemlji.&nbsp;</p>

FIPA i SUP će raditi na promociji aktivnosti ekonomske i trgovinske saradnje

Potpisan Memorandum o saradnji između FIPA-e i SUP-a

<p>Posljednjih sedmica odnosi između Ilona Maska (Elona Muska), osnivača SpaceX-a i Tesle te šefa Odjela za vladinu učinkovitost u Trampovoj administraciji, i Karlosa Slima, meksičkog milijardera i vlasnika telekomunikacijske kompanije América Móvil, znatno su se zakomplikovali.</p><p>Ono što je trebalo da bude profitabilna saradnja između Starlinka, Maskovog projekta za satelitski internet, i Slimove telekomunikacijske mreže u Latinskoj Americi, pretvorilo se u javni sukob s velikim posljedicama za obje strane.</p><h2><br></h2>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="art" dir="ltr">🧐 <a href="https://t.co/8fUHfVNFWm">https://t.co/8fUHfVNFWm</a></p>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1882301283090190520?ref_src=twsrc%5Etfw">January 23, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Početak sukoba</h2><p>Prema izvještaju meksičkog časopisa Proceso, tenzije su porasle u januaru kada je Ilon Mask na svojoj platformi X podijelio kontroverznu objavu u kojoj se insinuira da Karlos Slim ima veze s narkokartelima. </p><p>Objavu je prvobitno kreirao profil Wall Street Mav, a u njoj se tvrdi da “Slim ne može postati milijarder u Meksiku bez sudjelovanja u mreži koju kontroliraju i štite kriminalne grupe”.</p><p>Meksički milijarder burno je reagovao na Maskovo širenje ove objave. Iako nema zvaničnih dokaza za takve tvrdnje, Slim je, prema izvorima bliskim njegovom timu, odmah prekinuo poslovne odnose sa Starlinkom krajem februara.</p><p>Partnerstvo između Starlinka i América Móvil trebalo je omogućiti širenje interneta u ruralnim dijelovima Latinske Amerike, posebno u Meksiku, gdje Slim vlada telekomunikacijskim sektorom. Prekid saradnje uslijedio je ubrzo nakon Maskovog poteza, što ukazuje da je Slim želio očuvati svoj ugled i jasno pokazati da ne tolerira ovakve optužbe.</p><h2>Posljedice</h2><p>Raskid saradnje nanio je ozbiljan finansijski udarac Starlinku. Iako precizni iznosi nisu zvanično potvrđeni, prema procjenama latinoameričkih medija poput Expansióna, vrijednost izgubljenog posla u ovoj regiji mogla bi dostići čak sedam milijardi dolara.</p><p>Latinska Amerika ključno je tržište za Starlink, koji se bori s lokalnim i globalnim konkurentima, uključujući kineske satelitske kompanije. Za Maska ovaj gubitak nije samo finansijske prirode, već i strateški, jer Starlink propušta šansu za širenje u regiji koja bilježi brz rast digitalne povezanosti.</p><p>S druge strane, Slimova América Móvil zadržava dominantnu poziciju na domaćem tržištu, a prema Reutersu, kompanija već razmatra druge opcije za satelitske usluge, uključujući pregovore s partnerima iz Evrope i Azije.</p>

Karlos Slim je, prema informacijama iz kruga njegovih saradnika, odlučio prekinuti sve poslovne veze sa Starlinkom krajem februara

Mask zbog objave o meksičkom milijarderu ostao bez posla od 7 milijardi dolara

<p>Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 69.631,38 KM. U sklopu 22 transakcije ukupno je prometovano 3.155 vrijednosnih papira.</p><p>                    </p><p>Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na jučerašnje trgovanje. Vrijednost indeksa SASX-10 danas je u padu za 0,72 posto, indeksa SASX-30 za 0,17 posto, a SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,30 posto. Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN,  zabilježio je porast vrijednosti od 1,94 posto.</p><p>                     </p><p>Danas se trgovalo samo na Slobodnom tržištu pa je tako na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren promet od 50.156,23 KM; kroz 13 transakcija prometovano je 2.383 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO u iznosu od 22.182,50 KM po cijeni od 15,57 KM.      </p><p>                    </p><p>Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 19.475,15 KM; u sklopu 9 transakcija prometovano je 772 dionice a najveći promet ostvario je emitent DOBOJPUTEVI DD DOBOJ JUG u iznosu od 11.056,15 KM. Kurs emitenta iznosio je 15,59 KM.      </p><p>                    </p><p>Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta UNIS GINEX DD GORAŽDE od 11,93 posto i dostigle su cijenu od 610,00 KM, dok je najveći dnevni pad registrirala ASA BANKA DD SARAJEVO od 2,99 posto sa cijenom od 171,70 KM.</p>

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na jučerašnje trgovanje

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 69.631,38 KM

<p>Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem, na početku dvodnevne radne posjete Unsko-sanskom kantonu, danas se sastala s gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem.&nbsp;</p><p>Delegaciju Vlade Federacije BiH, uz premijera Nikšića, čine zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, te federalni ministri energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić i raseljenih lica i izbjeglica Nerin Dizdar.</p><h2>Ključni razvojni projekti</h2><p>- Na području Unsko-sanskog kantona je već nekoliko puta boravila ekipa iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koja je obišla ponuđene lokalitete za projekt instaliranja kapaciteta namjenske industrije, te utvrdila da Cazin najviše odgovara i kapacitetom i lokacijom.&nbsp;</p><p>U skladu s posvećenošću Federalne vlade da napravimo ravnomjeran razvoj kompletne Federacije Bosne i Hercegovine, ne samo jednog njenog dijela, opredijelili smo se za dolazak ovdje. Radi izgradnje pogona namjenske industrije planiramo još dvije do tri lokacije na području Federacije, a moguće i još jednu na području USK. U svakom slučaju, Cazin ispunjava sve uslove i tu ćemo krenuti s prvim projektom - kazao je premijer Nikšić.</p><p>Ogrešević je naveo kako su nekoliko mjeseci razgovarali o namjenskoj industriji i potrebi da se u Krajini instaliraju određeni vojni kapaciteti.</p><p>- Zahvaljujem se premijeru Nikšiću i resornom ministru (Vedranu Lakiću) što smo se dogovorili da se ovdje u Cazinu pokrene segment namjenske industrije. To je od velikog značaja jer mi u Krajini nismo imali takve kapacitete. Sretan sam zbog toga - kazao je Ogrešević.</p><p>Dodao je da je Vlada Federacije BiH posebno posvećena izgradnji infrastrukture u USK, te da već postoje vrlo jasna prioritetna opredjeljenja u tom smislu.</p><p>- Imamo i vrlo respektabilne kompanije koje nude, kako je to gradonačelnik Ogrešević i kazao, projektovanje i osiguranje finansiranja izgradnje. Vlada Federacije je već utvrdila javni interes za dionicu brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša i dalje prema Republici Hrvatskoj. Svakako želimo i realizaciju izgradnje dionice od Lašvanske petlje do Nević Polja i ovamo prema Unsko-sanskom kantonu. To nisu jedini projekti na kojima radimo, a želim istaći i da projekti s kojima Grad Cazin aplicira na javne pozive Vlade Federacije, mogu služiti za primjer svima kao vrhunski - rekao je premijer Nikšić. </p><h2>Institucije funkcionišu u punom kapacitetu</h2><p>Istakao je i da su svi svjesni današnje aktuelne političke situacije u Bosni i Hercegovini.</p><p>- Politička situacija jeste turbulentna, ali  nismo željeli otkazati ovu posjetu. Prvenstveno smo željeli da pokažemo da institucije u ovoj zemlji funkcionišu i rade u punom kapacitetu. Smatramo značajnim da smo došli ovdje u Krajinu da pokažemo i svoju opredijeljenost za vrlo precizno jedinstvo unutar političkih struktura koje žele da očuvaju mir i stabilnost u BiH.&nbsp;</p><p>Naravno, mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da kroz  institucija sistema osiguramo funkcionisanje države i otklonimo pokušaje državnog udara.&nbsp;</p><p>Pri tome niko ne treba imati dilemu jesmo li opredijeljeni da branimo ustavni poredak BiH. Mislim da bilo ko misli da imamo rezerve vara se i pogrešno nas je procijenio.</p><p>Ovdje želim reći da smatram da je važno naše opredjeljenje da kroz institiucionalnu i pravnu borbu pokažemo da će BiH opstati, kao što je opstala kada je prolazila i kroz veće izazove, kao i da tu pravnu borbu vodimo hladne glave, mirno i staloženo, da naši građani znaju da institucije funkcionišu i rade - poručio je premijer Nikšić.</p>

Pri tome niko ne treba imati dilemu jesmo li opredijeljeni da branimo ustavni poredak BiH

Nikšić: Otvaramo pogon vojne industrije u Cazinu, odgovorit ćemo na državni udar

<p>Ukupne konsolidovane prodaje "Alkaloida" a.d. Skoplje u periodu januar - decembar 2024. godine dostigle su  308,9 miliona eura, što je za 15 posto više u usporedbi s istim periodom prošle godine.</p><p>- Коnsolidovane prodaje ostvarene na domaćem tržištu su povećane za 17 posto, a ukupni konsolidovani izvoz kompanije je povećan za 14 posto. Približno 32 posto od ukupnih konsolidovanih prodaja ostvareno je u Sjevernoj Makedoniji, dok je, 68 posto ostvareno na inozemnim tržištima. Gledajući prema regionima, u zemljama jugoistočne Evrope ostvareno je 27 posto, u zemljama zapadne Evrope (EU i EFTA) 22 posto, u zemljama istočne Evrope (ZND, UKR...) ostvareno je 18 posto, a na drugim tržištima je ostvareno jedan posto od ukupnih konsolidovanih prodaja - naveli su iz ove kompanije.</p><p>Najveći porast, kako navode, na izvoznim tržištima, u usporedbi s prošlom godinom, bilježe prodaje ostvarene na Kipru, koje su povećane 9-puta; zatim u Litvaniji, gdje su povećane 2,5-puta. Zatim slijede one u Čileu (rast od 92 posto), Velikoj Britaniji (rast od 62 posto), Jordanu (rast od 59 posto), u Gruziji (rast od 57 posto), u Ukrajini (rast od 48 posto), Portugalu (rast od 45 posto), u Mongoliji (rast od 36 posto), Njemačkoj (rast od 26 posto), Švicarskoj (rast od 24 posto), u Rumuniji (rast od 21 posto), Ermeniji (rast od 18 posto) itd. </p><h2>Segment farmacije, hemije i kozmetike</h2><p>Gledajući prema grupama proizvoda, u strukturi ukupnih konsolidovanih prodaja najveće učešće zauzimaju proizvodi iz segmenta farmacija, i to 91 posto, dok segment hemija, kozmetika i bilje učestvuju sa 9 posto. Od farmaceutskih proizvoda najveći udio u ukupnim konsolidovanim prodajama imaju antibiotici sa 26 posto, preparati OTC sa 19 posto, neurološki preparati sa 12 posto, kardiološki preparati sa 11 posto itd. </p><h2>Modernizacija poslovanja</h2><p>U 2024. godini, u smjeru posvećenosti stalnoj modernizaciji i proširivanju proizvodnih kapaciteta, proizvodnih volumena i asortimana, "Alkaloid" a.d. Skoplje je kompletirao realizaciju svog najvećeg investicijskog poduhvata u zadnje dvije decenije - novi pogon za proizvodnju čvrstih farmaceutskih oblika Tabletno odjeljenje 2.0 uz prateće tehničke prostorije. Novi tehničko-tehnološki kapacitet, čiji je cilj više od dvostrukog  povećanja obima i veće fleksibilnost u proizvodnji čvrstih farmaceutskih oblika, zauzima površinu od 6.200 m2 (proizvodne i tehničke prostorije), za koju je "Alkaloid" uložio ukupno 19,4 miliona eura. </p><h2>Strateška investicija u kozmetici</h2><p>U prvoj polovini ove godine realizovala se strateška investicija i u PC Kozmetici. Instalirana je nova proizvodna linija za proizvodnju i pakovanje vlažnih maramica, u vrijednosti od 1,7 miliona eura. Nova proizvodna oprema za proizvodnju vlažnih maramica je sa kapacitetom od 120 komada/u minuti i dopunjena je sa potpuno automatizovanim linijama za pakovanje. Na ovaj način se omogućilo udvostručenje kapaciteta za proizvodnju vlažnih maramica i proširila se paleta proizvoda koji se mogu proizvoditi i pakovati. </p><p>Ukupne investicije u osnovnim sredstvima perioda januar - decembar 2024. godine iznose 23,3 miliona eura.</p><h2>Dokapitalizacija kompanije iz Hrvatske</h2><p>"Alkaloid" a.d. Skoplje kao internacionalna generička farmaceutska kompanija teži da bude prisutna u svim segmentima ovog biznisa i da ponudi zdravstvenim sistemima i pacijentima dostupnost što većem portfoliju i tipovima lijekova prihvatljivije cijene. Pored uobičajenih generičkih lijekova, "Alkaloid" a.d. Skoplje ima strateški cilj da nastupi na tržištu i sa biosličnim lijekovima. Kako bi pravovremeno reagovao u ovom rastućem biznis-segmentu farmaceutske industrije, "Alkaloid"&nbsp; preko dokapitalizacije svog novoformiranog društva "Alkaloid" Farma Internacional iz Hrvatske, uložilo je u južnokorejsku istraživačko-razvojnoj kompaniji Rophibio kupovinom manjinskog udjela. Ovim ulaganjem u Južnu Koreju, u protuvrijednosti od 1 miliona američkih dolara, "Alkaloid" a.d., pored vlasničkog udjela u kompaniji, dobit će i pravo na prednost u licenciranju proizvoda za regione u kojima ima svoje operacije. Uzimajući u obzir potencijal tržišta, kao i iskustvo tima koji predvodi kompaniju "Rophibio", "Alkaloid" a.d. Skoplje je donio odluku za investiciju u ovu istraživačko-razvojnu kompaniju, koja je u ovom momentu u naprednoj fazi razvoja biosličnih lijekova. </p><h2>Redizajniranje generičkih proizvoda</h2><p>"Alkaloid" a.d. je u prošlim godinama započeo proces redizajniranja postojećih generičkih proizvoda o novim indikacijama, s ciljem stvaranja lijekova dodatne vrijednosti koje omogućavaju tretiranje i zadovoljavanje potreba individualnih ili specifičnih grupa pacijenata. Strateške investicije u modernizaciju proizvodnog portfolija su dovele do uspješnog razvoja prvog patentiranog lijeka s dodatnom vrijednošću "Alkaloida", namijenjen, prije svega, za tretman refluksnog ezofagitisa i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Lijekovi iz prvog izbora u tretmanu refluksnog ezofagitisa i GERB-a su tzv. inhibitori protonske pumpe, grupa u kojoj spada i Omeprazol, koji su najčešće dostupni u obliku gastrorezistentnih tableta i kapsula, kao i praška za rastvaranje. Prvi put u historiji, "Alkaloid" je razvio tečni oblik lijeka Omeprazol, spreman za upotrebu. </p><h2>Peroralni rastvor Omeprazol</h2><p>Za peroralni rastvor Omeprazol "Alkaloid" je dobio prvi međunarodni patent za lijek s dodatnom vrijednošću (Value Added Medicine - VAM), а prva odobrenja za puštanje u promet ovog inovativnog lijeka su već dodijeljena za makedonsko tržište, kao i za tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Holandiji, u Portugalu, Mađarskoj, Rumuniji, u Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i na Kosovu. U toku su registracijski postupci za druge zemlje u Evropi i na tržištima Evropske unije, pri čemu se očekuje dobijanje odobrenja za puštanje lijeka u promet i o njegovom daljem lansiranju. </p><p> </p><p>Коnsolidovana dobit prije finansijskih troškova, poreza i prije amortizacije (EBITDA) je prevazišla 48,8 miliona eura i bilježi rast od 9 posto, dok je konsolidovana neto-dobit u iznosu od 27,4 miliona eura povećana za 7 posto. </p><p>Grupacija "Alkaloid" broji 3.042 zaposlenih, od kojih su 2.302 u S. Makedoniji, a 740 su zaposleni u kapitalno povezana društva u inostranstvu. </p><h2>Vrijednost kompanije</h2><p>Cijena akcije "Alkaloid" a.d. Skoplje na oficijalnom tržištu Makedonske berze vrijednosnih papira u periodu januar - decembar 2024. godine se kretala od 295 do 472 eura ili prosječno 364 eura za jednu akciju. 31.12.2024. godine tržišna kapitalizacija kompanije je iznosila 657 miliona eura. </p><p>1. aprila 2024. godine na Skupštini akcionera "Alkaloid" a.d. Skoplje usvojila se Odluka za isplatu dividende za 2023. godinu u iznosu od 8,78 eura bruto, odnosno 7,90 eura neto po akciji, što je u odnosu na isplaćenu dividendu po akciji za prethodnu godinu, od 7,97 eura bruto, odnosno 7,17 eura neto, veća za 10,2 posto. Za isplatu dividende i personalnog poreza na lični dohodak kompanija je izdvojila oko 12,6 miliona eura.  </p><h2>Put kontinuiranog rasta</h2><p>Меnadžment "Alkaloida" očekuje da će u 2025. godini kompanija nastaviti put kontinuiranog rasta zasnovan na mogućnostima iz tekućih investicija u novim proizvodnim kapacitetima i opremi i iz ulaganja u razvojno-istraživačke projekte, na taj način stvarajući konkurentan portfolio i mogućnosti širenja na tržištima. Za ostvarivanje ovih ciljeva nastavit će se s novim zaposlenjima, pri tom kontinuirano ulažući u podizanje i usavršavanje nivoa znanja i vještina zaposlenih i u izgradnju talenata.&nbsp;</p>

Grupacija "Alkaloid" broji 3.042 zaposlena, od kojih su 2.302 u S. Makedoniji, a 740 je zaposleno u kapitalno povezana društva u inozemstvu

Objavljeni rezultati rada kompanije "Alkaloid" za prošlu godinu

<p>Sarajevska berza zakazala je vanrednu aukciju za 14. mart na kojoj će na prodaju biti ponuđene dionice kompanije Soko Air Mostar.</p><p>Kako se navodi, predmet prodaje je 57.040 dionica emitenta Soko Air koje su u vlasništvu Zagrebačkog aerodroma. Cijena je 7.82 KM po dionici, odnosno sve dionice koje se prodaju vrijedne su 446 hiljada maraka.</p><p>Djelatnost kompanije Soko Air je proizvodnja i popravak aviona i avio-sredstava.</p><p>Aukcije će biti održana po metodi višestrukih cijena. Podsjetimo, kompanija ima ukupno 54 dioničara, a Aerodrom Zagreb je najveći s 33,3 posto dionica.</p>

Djelatnost kompanije Soko Air je proizvodnja i popravak aviona i avio-sredstava

Zagrebački aerodrom ima 33,3 posto dionica

Zagrebački aerodrom prodaje udio u bh. kompaniji, zakazana aukcija

<p>Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u septembru 2024. imenovala je Stelu Melnik (Melnic) za direktoricu EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu. U prvom intervjuu za bh. medije, koji je dala za “Dnevni avaz”, Melnik je ekskluzivno govorila o projektima koje EBRD finansira u BiH, uloženim stotinama miliona eura, Koridoru 5C, tunelu Prenj…</p><h2>Ključni prioriteti</h2><p><b>Prije svega, kako se osjećate na čelu EBRD-a u BiH?</b></p><p>- Čast je i velika odgovornost voditi projekte EBRD-a u BiH. Zemlja ima značajan potencijal i uzbuđena sam što ću doprinijeti projektima koji podržavaju njen ekonomski razvoj i rast infrastrukture. Iako postoje izazovi, ohrabruje me posvećenost naših partnera i zainteresovanih strana da pokreću pozitivne promjene. Radujem se nastavku našeg rada na podsticanju održivih investicija i stvaranju značajnog utjecaja.</p><p><b>EBRD je u projekte u BiH investirala 213 miliona eura samo tokom 2024. godine. Šta je u fokusu?</b></p><p>- U 2024. godini EBRD je imala još jednu veoma uspješnu godinu, uloživši 213 miliona eura u 23 projekta. Naši ključni prioriteti uključivali su podršku zelenim inicijativama, jačanje uloge privatnog sektora i jačanje povezanosti. Tokom 2024. Banka je potpisala svoj prvi projekt proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u BiH - zajam od 25 miliona eura državnom preduzeću, Elektroprivredi BiH (EPBiH), za razvoj solarne elektrane od 50 MW u Gračanici. Ovo je prvi komercijalni zajam između EBRD-a i EPBiH. Projekt će prenamijeniti obnovljeni rudnik uglja za proizvodnju čiste energije, podržavajući energetsku tranziciju zemlje. Dodatno, finansiranje EBRD-a je dopunjeno s 15 miliona eura mobiliziranih od UniCredit Bank dd Mostar. Očekuje se da će solarna elektrana, kada počne da radi, smanjiti godišnje emisije stakleničkih plinova (GHG) za 60.600 tona CO2 i povećati proizvodnju električne energije za 0,3 posto.</p><p>Ostajemo opredijeljeni za podršku privatnom sektoru, a finansijske institucije (lokalne komercijalne banke, mikrofinansijske institucije i lizing kompanije) u BiH su naši pouzdani partneri u tom smislu. U 2024. godini imali smo 18 transakcija u ukupnom iznosu od 65,5 miliona eura, sarađujući sa sedam domaćih banaka, tri mikrofinansijske institucije i dvije lizing kompanije. Naša sredstva su dodijeljena kroz različite kreditne linije usmjerene na podsticanje digitalizacije, održivosti i konkurentnosti, uključujući 10 miliona eura u okviru Go Digital programa, 13 miliona eura u okviru GEFF RePower, 12,5 miliona eura u okviru SME Go Green, šest miliona eura u okviru SME Reboota i namjensku kreditnu liniju za mlade u poslovanju.</p><p>Povezanost je ostala ključni prioritet u 2024. Osigurali smo dodatnih 95 miliona eura za pokrivanje manjka finansiranja za dionicu Poprikuša-Nemila, ključni dio Koridora 5c, koji povezuje Budimpeštu na sjeveru i jadransku luku Ploče na jugu.</p><p>Kao što vidite, aktivnosti Banke u BiH su raznolike i strateški osmišljene da podrže ekonomski razvoj zemlje, održivost i rast privatnog sektora.</p><h2>Gradnja tunela</h2><p><b>Vraća li BiH na vrijeme svoje dugove?</b></p><p>- Nemamo otvorenih pitanja u vezi s otplatom kredita iz BiH.</p><p><b>EBRD je finansirala vrlo značajan i veliki projekt u BiH - Koridor 5C. Kako ste zadovoljni dinamikom izgradnje i kada možemo reći da će biti završen u potpunosti?</b></p><p>- Uzevši sve u obzir, vjerujem da se stvari kreću prilično dobro. Građevinski sektor se suočio sa značajnim povećanjem troškova nakon pandemije, a kompanija je iskusila česte promjene menadžmenta u posljednjih pet-šest godina. Osim toga, procesi odobravanja i ratifikacije u zemlji ostaju složeni i dugotrajni. Imajući u vidu ove izazove, čini se da autoceste FBiH bilježe stalan napredak. Trenutno, JPAC i međunarodne finansijske institucije su u razgovorima za obezbjeđivanje preostalih sredstava za tekuće radove na sjevernim dionicama i finaliziranje finansiranja za južne dionice. Prema našem shvatanju, sjeverne dionice mogle bi biti u funkciji do 2027. godine, dok bi južne dionice mogle biti završene oko 2031. Za najpreciznije rokove završetka, naši partneri JPAC su u najboljoj poziciji da daju konačan raspored.</p><p><b>Još čekamo na tunel Prenj.</b></p><p>- Početak izgradnje će u konačnici zavisiti od sposobnosti JPAC-a da obezbijedi potrebna sredstva za tunel, kao i od ishoda tenderske procedure koja je u toku. Kao što znate, za izgradnju dionice tunela Prenj konkuriraju dvije kompanije, a konačan ishod je teško predvidjeti. Proces je sada u završnoj fazi, a nadamo se da će ugovor biti potpisan u prvoj polovini 2025. godine. Razmatramo i finansiranje tunela i dvije prilazne dionice ukupne dužine 35 kilometara. Kada finansiranje bude uspostavljeno, proces bi trebao ići dalje glatko.</p><h2>Toplane Pale</h2><p>- Obezbijedili smo sedam miliona eura za projekt toplane Pale kao podršku modernizaciji sistema daljinskog grijanja u općini. Sufinansiran investicionim grantom u iznosu do tri miliona eura od SECO-a preko HIPCA, zajam će finansirati izgradnju nove kotlovnice na biomasu, uključujući kotao na biomasu od 10 MW, dva rezervoara za akumulaciju toplote i instalaciju centralnog sezonskog sistema skladištenja. Projekt će također uvesti napredne sisteme praćenja, predviđanja, optimizacije i upravljanja – kazala je Melnik.</p><h2>Tramvaji i stanice</h2><p>- Izdvojili smo 10 miliona eura za nabavku 10 novih tramvaja, koji su planirani za isporuku Kantonu Sarajevo 2025. i 2026. godine. Dodatno, obezbijedili smo još pet miliona eura u okviru projekta „Sarajevska tramvajska linija Ilidža - Hrasnica” za finansiranje dviju tramvajskih pruga i 20 novih tramvajskih stanica na trasi. Kako bismo podržali energetsku efikasnost i održive poslovne prakse, obezbijedili smo kreditne linije putem naših partnerskih banaka u okviru GEFF RePower programa za zgrade stambenog i javnog sektora, kao i kreditne linije za SME Go Green, da bismo pomogli malim preduzećima da pređu na otporno, održivo poslovanje - istaknula je Melnik.</p><h2>Poslovni izazovi</h2><p>- U saradnji s Addiko bankom, pokrenuli smo Addiko poslovnu akademiju kako bismo ojačali menadžerske sposobnosti malih i srednjih preduzeća, posebno za preduzeća koja prolaze kroz generacijske tranzicije u vodstvu. Sveobuhvatni četveromodulni program Akademije uključio je gotovo 100 malih i srednjih preduzeća širom BiH, opremivši ih vještinama za snalaženje u novim poslovnim izazovima – rekla je Melnik.</p>

Sjeverne dionice Koridora 5C mogle bi biti u funkciji do 2027. godine, dok bi južne dionice mogle biti završene oko 2031.

Melnik: Čast mi je voditi projekte u BiH

Direktorica Banke u BiH Stela Melnik za "Avaz": EBRD nema otvorenih pitanja u vezi s otplatom kredita iz BiH

<p>Evropska unija (EU), po prvi put Gradu Konjicu kao glavnom nosiocu implementacije, dodijelila je bespovratna sredstva za provođenje projekta prekogranične saradnje pod nazivom "Otkrij skrivene atrakcije", a čija vrijednost iznosi 907.500 maraka (464.000 eura), od čega je EU osigurala 768.640 maraka.</p><p>Projekt se finansira u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora. Dvogodišnji projekt koji je počeo u februaru ove godine zajednički provode Grad Konjic, Poduzetnički centar LINK Mostar i Općina Danilovgrad iz Crne Gore, saopćeno je iz Grada Konjica.</p><h2>Ključni akteri</h2><p>U cilju razmjene iskustava koji će doprinijeti kvalitetnijem provođenju projektnih aktivnosti od 4. do 6. marta 2025. godine, u Konjicu se održava Kick off događaj na projektu kojem prisustvuju ključni akteri iz sektora turizma iz BiH i Crne Gore.</p><p>Ovaj događaj okupio je relevantne stručnjake, predstavnike lokalnih zajednica i turističke operatere, potvrđujući veliki interes za razvoj održivog turizma i otkrivanje novih atrakcija u prekograničnom području.</p><h2>Bespovratna sredstva</h2><p>Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić istaknuo je kako mu je izuzetno drago da je EU Konjicu dodijelila bespovratna sredstava za ovaj projekat, kojim kao gradonačelnik želi nedovoljno iskorištene turističke potencijale učiniti atraktivnijim i primamljivijim turistima u suradnji s poduzetnicima, te otvoriti nova radna mjesta u sektoru turizma koji je, kako kaže, jedna od značajnih grana gospodarstva Konjica.</p><p>- Ono što je značajno je da će muzeji i kulturno-povijesno nasljeđe Konjica biti obogaćeni posebnom ponudom za mlade, kako bi ih približili mladima, kroz edukativne igre i korištenje moderne tehnologije. U planu su aktivnosti i suradnja s poduzetnicima na kreiranju novih turističkih paketa koji će unaprijediti kvalitetu ponude, te stimulirati dolazak gostiju, posebno u periodu van turističke sezone. Projekt će pratiti promotivna kampanja Konjica kao jedne od najzanimljivijih turističkih destinacija u regiji, grada koji predstavlja idealan spoj prirodnog i kulturnog nasljeđa. Raduje je nas nastavak suradnje s Danilovgradom iz Crne Gore s kojim smo i do sada realizirali više različitih projekata od značaja za naše lokalne zajednice - kazao je Ćatić.</p><h2>Jačanje turističkih kapaciteta&nbsp;</h2><p>Govoreći o dugogodišnjoj uspješnoj saradnji s LINK-om i Općinom Danilovgrad, načelnik Općine Jablanica Emir Muratović, a koja je korisnik projekta, naglasio je kako je navedeni projekt izuzetno značajan za razvoj ove općine jer jača njene turističke kapacitete.</p><p>Pojašnjavajući ciljeve projekta, uz podsjećanje na značaj strateškog partnerstva u razvoju turizma, direktorica LINK-a Alisa Gekić kazala je kako se kroz ovaj projekt želi ući u novu eru razvoja turizma na području navedenih lokalnih zajednica.</p><p>- Želimo da se manje lokalne zajednice, koje imaju jedinstvene turističke potencijale, bolje pozicioniraju na mapi turističke ponude kako bismo cjelokupan sadržaj učinili bogatijim, čineći saradnju s privatnim sektorom i svim drugim akterima koji doprinose razvoju turizma produktivnijom. Grad Konjic kao jedan od lidera ima odlične turističke potencijale, Jablanica također i upravo su ove dvije lokalne zajednice partneri na području BiH, a Općina Danilovgrad partner s područja Crne Gore - kazala je Gekić.</p>

Dvogodišnji projekt koji je počeo u februaru ove godine zajednički provode Grad Konjic, Poduzetnički centar LINK Mostar i Općina Danilovgrad 

EU kroz projekt "Otkrij skrivene atrakcije" podržava turizam u Konjicu

<p>U prvoj sedmici funkcionisanja kanala "Zaštita radnika", koji je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula s ciljem brže i efikasnije obrade prijava te pravovremene reakcije nadležnih institucija, zaprimljeno je 488 prijava, objavio je na Facebook profilu premijer FBiH Nermin Nikšić.</p><p>- Ovaj izuzetno visok broj prijava u periodu od 21. do 27. februara pokazuje da su radnici prepoznali značaj ovog kanala i odlučili da proaktivno djeluju u borbi za svoja prava. Od ukupnog broja prijava, 429 ih je pristiglo iz privatnog sektora, dok su 59 prijava podnijeli radnici zaposleni u javnim preduzećima.</p><p>Nepravilnost koje su radnici najčešće prijavljivali su: neisplaćivanje minimalne plate, obavezu vraćanja dijela plate nakon uplate na račun, isplatu dijela plate u koverti, neplaćanje doprinosa, neisplaćivanje toplog obroka i naknade za prevoz.</p>

<p>Prijave su proslijeđene nadležnim institucijama na daljnju obradu. S obzirom na to da se nepravilnosti navedene u prijavama preklapaju u nadležnostima različitih organa, Poreska uprava Federacije BiH preuzet će obradu 328 slučaja, dok će Federalna uprava za inspekcijske poslove obraditi 423. Ove institucije sada imaju zadatak da izvrše provjere i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi zaštitile prava radnika i spriječile daljnja kršenja radnih propisa.</p><p>Uspostava kanala 'Zaštita radnika' pokazala se kao ispravna odluka i snažan signal da će Vlada Federacije BiH biti na strani radnika u borbi protiv nepravilnosti na tržištu rada. Svi radnici trebaju znati da nisu sami i da imaju institucionalnu podršku u ostvarivanju svojih prava. Vlada Federacije BiH ostaje dosljedna u svom opredjeljenju da štiti prava radnika i ohrabruje radnike da nastave koristiti kanal "Zaštita radnika" kako bi se adresirale nepravilnosti u primjeni propisa.</p><p>Podsjećam, radnici nepravilnosti mogu prijaviti putem e-maila zastitaradnika@fbihvlada.gov.ba ili anonimno putem e-obrasca dostupnog na web stranici Vlade Federacije BiH: <a href="https://fbihvlada.gov.ba/bs/zastita-radnika-fbih-19943">https://fbihvlada.gov.ba/bs/zastita-radnika-fbih-19943</a>&nbsp;- napisao je Nikšić.</p><p>Podaci po kantonima: Kantonu Sarajevo (154), Srednjobosanski kanton (93), Zeničko-dobojski kanton (92), Tuzlanski kanton (78), Hercegovačko-neretvanski kanton (31), Unsko-sanski kanton (30), Zapadnohercegovački kanton (9) i Bosansko-podrinjski kanton (1). Iz Posavskog kantona i Kantona 10 nije bilo zaprimljenih prijava.</p>

Veliki broj prijava radnika nakon odluke o minimalcu: Dobijali koverte, morali vraćati dio plate

Nikšić potvrdio da je stigao veliki broj prijava radnika nakon odluke o minimalcu: Dobijali koverte, morali vratiti dio plaće...

<p>Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona na kraju februara u evidenciji nezaposlenih imala je ukupno 47.215 osoba, odnosno 218 osoba više nego na kraju januara ove godine - potvrdio je Feni direktor JU SZZDK Josip Lovrić.</p><p>Na kraju januara, naime, u tri grada i devet općina tog kantona bilo je evidentirano 46.917 nezasposlenih.</p><p>- Tokom prošlog mjeseca imali smo 1.696 novoprijavljenih osoba koje traže posao, dok je u istom periodu broj brisanih osoba sa evidencije bio 1.404.</p><p>Za ostvarivanje novčane naknade po osnovu nezaposlenosti imali smo 815 zahtjeva, a ukupno ovu naknadu koristi 2.387 osoba - ističe Lovrić.</p><h2>Povećan broj nezaposlenih</h2><p>Uporedo s povećanjem broja nezaposlenih u evidenciji SZZDK-a, dodaje Lovrić, smanjen je i broj zaposlenih u tom kantonu, prema evidenciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine - Kantonalni ured Zenica.</p><p>Naime, na kraju januara bilo je 87.389 zaposlenih, dok su na kraju prošlog mjeseca bile zaposlene 86.884 osobe u tom kantonu. Na kraju decembra prošle godine bilo je zaposleno 87.949, a na kraju januara ove godine 87.389.</p><p>Prema kvalifikacionoj strukturi, najviše nezaposlenih je s KV spremom - 17.153, zatim nekvalifikovanih (NK) 14.271, te srednjom stručnom spremom (SSS) 12.007.</p><p>S visokom stručnom spremom (VSS), na kraju prošlog mjeseca posao u tom kantonu tražilo je 2.480 osoba, od čega najviše pravnika - 325, zatim ekonomista 314, mašinskih inženjera 124…</p><h2>Najviše nezaposlenih u Zenici</h2><p>Ekonomskih tehničara u evidenciji nezasposlenih (SSS) je 2.186, maturanata gimnazije 1.585, mašinskih tehničara 884, medicinskih tehničara 789, tekstilnih tehničara 493, dok je s KV zvanjima u evidenciji nezaposlenih najviše prodavača - 2.773, zatim frizera 1.983, kuhara i bravara po 915, te automehaničara 736.</p><p>Više od trećine ukupno nezaposlenih u tom kantonu evidentirano je u Birou rada Zenica - 15.728, zatim u Visokom 5.527, Zavidovićima 5.170, Kaknju 5.062, Tešnju 5.048, Žepču 3.540, Maglaju 3.011, Brezi 1.320, Olovu 1.146, Varešu 586, Doboj Jugu 574 te Usori 503.</p>

Tokom prošlog mjeseca 1.696 je novoprijavljenih osoba koje traže posao u ZDK

U ZDK krajem februara na evidenciji nezaposlenih 47.215 osoba

<p>Flyadeal je otkazao sve letove za Sarajevo koje je uveo prošle godine, a kao odgovor na veliku ekspanziju Flynasa u Sarajevu, navodi <a href="https://www.biznisinfo.ba/kompanija-otkazala-sve-letove-za-sarajevo-zbog-odluke-bh-vlasti/">Biznisinfo</a>.</p><p>Prošle godine kompanija je imala 4 sedmična leta za Džedu i 7 sedmičnih letova za Rijad, ukupno 11 sedmičnih letova.</p><p>Flynas je prošle godine letio 6 sedmičnih letova za Džedu i 7 za Riyadh.</p><p>Ovo je direktna posljedica činjenice da ovog ljeta BiH neće sezonski ukinuti vize za građane Saudijske Arabije, kao što je to učinila 2023. i 2024. godine, piše avioportal Zamaaero.</p>

Dešavanja će se negativno odraziti na turizam u Bosni i Hercegovini

Kompanija otkazala sve letove za Sarajevo zbog odluke bh. vlasti

<p>Predsjednik Donald Tramp (Trump) proveo je nekoliko minuta svog obraćanja udvostručujući svoj tarifni plan, što je dovelo do potonuća dionica, posrtanja poslovanja i pada povjerenja potrošača.</p><p>Tramp je rekao da će njegove carine "učiniti Ameriku ponovo bogatom", dodati pravednost američkoj trgovini sa stranim zemljama i promovirati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.</p><p>Kompanije su se bunile protiv tarifa za koje se plaše da bi mogle uzrokovati pad profita i porast inflacije. Međunarodna privredna komora upozorila je u utorak da bi Trampova trgovinska agenda mogla zapaliti globalni trgovinski rat koji bi svjetsku ekonomiju mogao gurnuti u događaj sličan velikoj depresiji.</p><p>Zalihe su naglo pale u posljednja dva dana jer je Tramp uveo carine od 25 posto na svu meksičku i većinu kanadske robe, okončavajući decenije slobodne trgovine u Sjevernoj Americi. Dow je pao za 1.300 bodova u dva dana, a širi S&amp;P 500 pao je 4 posto otkako je Tramp preuzeo dužnost. Nasdaq je pao za 7 posto, budući da je inflacija ostala uporna, kompanije upozoravaju na pad potrošačke potrošnje, a raspoloženje potrošača je palo u očekivanju tarifa.</p><p>Tramp je u utorak iznevjerio kritičare, priznajući da bi "moglo doći do malog poremećaja" i "moglo bi doći do perioda prilagođavanja", ali je rekao da će tarife na kraju donijeti prosperitet prisiljavajući kompanije da proizvode više proizvoda u Sjedinjenim Državama - otvarajući radna mjesta i mogućnosti. Njegova administracija je rekla da tarife neće povećati inflaciju i da bi donele prihode koji bi, u kombinaciji sa uštedama ostvarenim smanjenjem DOGE-a u federalnu potrošnju, omogućili vladi da smanji poreze.</p>

Zalihe su naglo pale u posljednja dva dana jer je Tramp uveo carine od 25 posto na svu meksičku i većinu kanadske robe

Tramp brani svoju tarifnu agendu, kojoj se Wall Street i kompanije protive

<p>Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) uveo je carinske tarife protiv Kanade, Meksika i Kine, a ovaj put reakcija je posebno oštra. </p><p>Prema novoj studiji, Amerikanci će morati da se pripreme na velike troškove. Naime, cijene automobila u zemlji mogle bi da skoče i do 12.000 dolara, piše Blick.</p><p>Oko za oko, zub za zub. Ili, u slučaju Kanade: "Dolar za dolar!" Tako je kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau, 53) odgovorio na američke carinske tarife koje su stupile na snagu u utorak, u 00:01 po lokalnom vremenu. Donald Tramp (78) je ispunio svoju prijetnju i uveo carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika. </p><h2>Trgovinski rat</h2><p>Time je američki predsjednik dodatno proširio najveći trgovinski rat u historiji, koji je započeo 2018. godine tokom svog prvog mandata – tada protiv Kine.</p><p>Tramp ovim mjerama cilja i na unutrašnju politiku i na ekonomiju. Prema sopstvenim riječima, želi da izvrši pritisak na ove zemlje kako bi oštrije djelovale protiv krijumčarenja droga preko granice.</p><p>Posebno mu je u fokusu droga fentanil. U slučaju Meksika, zahtjeva i strože kontrole granica kako bi smanjio ilegalnu imigraciju u SAD. S ekonomskog stanovišta, Tramp želi da smanji zavisnost SAD od kanadskih sirovina i ojača domaću proizvodnju energije i čelika.</p><p>- Ako pokušaju da unište Ontario, učinit ću sve da ih zaustavim, uključujući i isključivanje struje – i to sa osmijehom na licu - rekao je vidno iznervirani Dag Ford (60), premijer kanadske provincije Ontario, za CBC.&nbsp;</p><p>Podsjetio je da je Ontario važan izvoznik električne energije za Njujork (New York), Mičigen (Michigan) i Minesotu (Minnesota).</p><p>- Moraju da osjete bol. Ako oni žele da nas udare jako, mi ćemo udariti dvostruko jače.</p><h2>Reakcija Kanade</h2><p>Kanada je već reagovala – uvela je iste carine od 25 posto na američku robu. Posljedice ovog trgovinskog rata osjetit će i sami Amerikanci – i to direktno po svom novčaniku. Posebno prilikom kupovine automobila.</p><p>Cijene novih vozila će, prema procjenama, značajno porasti: mali benzinski automobil poskupit će za 4.000 dolara, veliki SUV sa mnogo dijelova iz Meksika za 9.000 dolara, dok će električni automobil poskupiti i do 12.000 dolara, pokazuje studija konsultantske firme Anderson Economic.</p><p>Ove mjere sada pogađaju i same američke proizvođače automobila, koji su posljednjih godina prebacili veliki dio svoje proizvodnje u Meksiko kako bi smanjili troškove uz pomoć nižih plaća.</p><h2>Kupovina u marketima</h2><p>I kupovina u supermarketima postat će skuplja – i to na širokom frontu. Veliki dio voća i povrća u američkim prodavnicama dolazi iz Meksika. Avokado, paradajz i krastavci će poskupiti. Također, cijene mesa i žitarica će rasti, jer većina američkog uvoza dolazi iz Kanade.</p><p>S obzirom na to da su marže u jako konkurentnom sektoru prehrambene industrije u SAD već niske, veliki lanci će dodatne carine direktno prebaciti na potrošače. Avokado iz Meksika više neće koštati 0,98 dolara u Volmartu, već 1,20 dolara. Analiza Wells Fargo predviđa i poskupljenje piva "Korona" i tekile za 4,5 posto.</p><h2>Kina žestoko reaguje na novu eskalaciju</h2><p>Paralelno sa početkom trgovinskog sukoba u Sjevernoj Americi, Tramp je u noći između ponedjeljka i utorka pooštrio i carinske mere protiv Kine. Dekretom je naložio da se u februaru uvedene carine na kinesku robu udvostruče na 20 posto.</p><p>Obrazloženje? Ponovo je u priču ubacio fentanil.</p><p>Prema njegovim tvrdnjama, ova droga se proizvodi u Kini i nastavlja da se krijumčari u SAD. Međutim, njegov pravi cilj mogao bi biti da značajno oslabi kineski izvoz.</p><p>Reakcija Pekinga na ovaj novi "carinski čekić" bila je žestoka.</p><p>- Ako Sjedinjene Države žele carinski rat, trgovinski rat ili bilo koji drugi rat, Kina će ga voditi do kraja - rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Lin Đijan (Gian, 48). Također je najavio da će Kina uvesti nove carine od 15 posto na američko pileće meso, pšenicu, kukuruz i pamuk. Na druge poljoprivredne proizvode Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine od 10 posto.</p>

Ako pokušaju da unište Ontario, učinit ću sve da ih zaustavim, kaže Ford

Kreće haos zbog Trampovog carinskog rata: Automobili u SAD mogli bi da poskupe i do 12.000 dolara, ali to nije sve

<p>Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo Nacrt zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, koji će Ministarstvo financija i trezora dostaviti Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon.</p><h2>Ukupni prihodi&nbsp;</h2><p>Kako je saopćeno nakon sjednice Vijeća ministara BiH, ukupni prihodi, primitci i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 16 posto u odnosu na proračun institucija BiH za 2024. godinu.&nbsp;</p><p>Prihodi od neizravnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i na razini su prihoda iz Proračuna 2024. godine.</p><h2>Ukupni rashodi&nbsp;</h2><p>Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga iznose 2.797.273.016 KM i veći su za 11.139.963 KM. Od toga rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje vanjskog duga iznosi 1.226.773.016 KM i smanjeno je za 14 posto.</p><p>Nacrtom proračuna prioritetno se podržava nastavak reformi i ispunjenje uvjeta za Europsko partnerstvo i provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i prilagodba programa Ministarstva obrane i drugih ministarstava uključenih u aktivnosti u vezi s Partnerstvom za mir i drugih oblika suradnje s NATO-om. Također, među prioritetima su planirana proračunska sredstva za provođenje višegodišnjih projekata proračunskih korisnika.</p>

Vijeće ministara BiH jednoglasno usvojilo državni budžet u iznosu od 1,57 milijardi KM

<p>Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Dokument okvirnog Proračuna (DOP) institucija Bosne i Hercegovine za razdoblje 2025. - 2027. godine, usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH, a koji je Fiskalno vijeće BiH usvojilo 24. 2. 2025. godine.</p><p>DOP institucija BiH bit će objavljen na službenoj internetskoj stranici Ministarstva financija i trezora BiH, saopćeno je iz VMBiH.</p><p>Podsjećamo, kako je "Avaz" prvi objavio, Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo državni budžet u iznosu od 1,57 milijardi KM.</p>

Više od 9.000 uposlenika Bingo Group prekinulo rad: "Vrijeme je da stanemo"

Žene u BiH zarađuju gotovo 15 posto manje od muškaraca

Potpisan Memorandum o saradnji između FIPA-e i SUP-a

Mask zbog objave o meksičkom milijarderu ostao bez posla od 7 milijardi dolara

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 69.631,38 KM

Nikšić: Otvaramo pogon vojne industrije u Cazinu, odgovorit ćemo na državni udar

Objavljeni rezultati rada kompanije "Alkaloid" za prošlu godinu

Zagrebački aerodrom prodaje udio u bh. kompaniji, zakazana aukcija

Direktorica Banke u BiH Stela Melnik za "Avaz": EBRD nema otvorenih pitanja u vezi s otplatom kredita iz BiH

EU kroz projekt "Otkrij skrivene atrakcije" podržava turizam u Konjicu

Nikšić potvrdio da je stigao veliki broj prijava radnika nakon odluke o minimalcu: Dobijali koverte, morali vratiti dio plaće...

U ZDK krajem februara na evidenciji nezaposlenih 47.215 osoba

Kompanija otkazala sve letove za Sarajevo zbog odluke bh. vlasti

Tramp brani svoju tarifnu agendu, kojoj se Wall Street i kompanije protive

Kreće haos zbog Trampovog carinskog rata: Automobili u SAD mogli bi da poskupe i do 12.000 dolara, ali to nije sve

Vijeće ministara BiH objavilo detalje usvojenog budžeta

Biznis

Više od 9.000 uposlenika Bingo Group prekinulo rad: "Vrijeme je da stanemo"

Žene u BiH zarađuju gotovo 15 posto manje od muškaraca

Potpisan Memorandum o saradnji između FIPA-e i SUP-a

Mask zbog objave o meksičkom milijarderu ostao bez posla od 7 milijardi dolara

Na Sarajevskoj berzi ostvaren ukupan promet od 69.631,38 KM

Nikšić: Otvaramo pogon vojne industrije u Cazinu, odgovorit ćemo na državni udar

Objavljeni rezultati rada kompanije "Alkaloid" za prošlu godinu

Zagrebački aerodrom prodaje udio u bh. kompaniji, zakazana aukcija

Direktorica Banke u BiH Stela Melnik za "Avaz": EBRD nema otvorenih pitanja u vezi s otplatom kredita iz BiH

EU kroz projekt "Otkrij skrivene atrakcije" podržava turizam u Konjicu

Nikšić potvrdio da je stigao veliki broj prijava radnika nakon odluke o minimalcu: Dobijali koverte, morali vratiti dio plaće...

U ZDK krajem februara na evidenciji nezaposlenih 47.215 osoba

Kompanija otkazala sve letove za Sarajevo zbog odluke bh. vlasti

Tramp brani svoju tarifnu agendu, kojoj se Wall Street i kompanije protive

Kreće haos zbog Trampovog carinskog rata: Automobili u SAD mogli bi da poskupe i do 12.000 dolara, ali to nije sve

Vijeće ministara BiH objavilo detalje usvojenog budžeta