Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je da Sjedinjene Američke Države ne zavise od Hormuškog moreuza, naglašavajući da kroz njega gotovo ne uvoze naftu.Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju da bi eventualno zatvaranje ovog ključnog pomorskog pravca imalo ozbiljne posljedice po globalna tržišta i američku ekonomiju.&nbsp;Prema procjenama britanskog Royal United Services Institute, dugotrajni prekid snabdijevanja energentima izazvao bi rast cijena, povećanje troškova za potrošače i jačanje inflacije.Takav razvoj događaja mogao bi dodatno zakomplikovati monetarnu politiku i uticati na ekonomske prilike u SAD.U analizi se navodi i da bi Iran mogao biti direktno pogođen, iako bi potencijalno mogao pojačati pritisak kroz destabilizaciju pomorskog saobraćaja u Perzijskom zaljevu.

Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju da bi eventualno zatvaranje ovog ključnog pomorskog pravca imalo ozbiljne posljedice

Tramp tvrdi da SAD ne treba Hormuški moreuz

Rezultati analize tzv. „stvarne neto vrijednosti“ donose drugačiji pogled na to ko su istinski filantropi, a ko među najbogatijima daje najmanje.Na vrhu te liste izdvaja se Ilon Mask (Elon Musk) - čovjek s ogromnim bogatstvom, ali relativno skromnim humanitarnim doprinosom.<h2>Ogroman kapital, minimalno davanje</h2>Iako važi za najbogatiju osobu na svijetu, s procijenjenim stotinama milijardi dolara, Mask se ubraja među najmanje darežljive milijardere.&nbsp;Donirao je oko 8,5 milijardi dolara u dionicama Tesle, što je tek mali dio njegovog ukupnog bogatstva.&nbsp;Međutim, većina tog novca nije aktivno iskorištena – procjene govore da je stvarno distribuirano tek oko 500 miliona dolara.&nbsp;Uz to, dio donacija poklopio se s periodom velikih poreznih obaveza, zbog čega neki analitičari smatraju da je riječ o poreznoj strategiji, a ne isključivo filantropiji.<h2>Kako bi izgledala lista bez donacija?</h2>Zanimljivo pitanje je kako bi se rangirali milijarderi da nikada nisu donirali novac, već ga ulagali:Bil Gejts (Bill Gates) bi, umjesto trenutne pozicije, bio među najbogatijima na svijetu s višestruko većim bogatstvom.Voren Bafet (Warren Buffett) bi se također značajno popeo na listi, jer je kroz godine donirao desetine milijardi dolara.Mekenzi Skot (MacKenzie Scott) i Džef Besos (Jeff Bezos) - kontrast pristupaMekenzi Skot se ističe kao jedan od najbržih i najvelikodušnijih donatora u historiji, s desetinama milijardi dolara podijeljenih hiljadama organizacija. Da je zadržala taj novac, bila bi mnogo više rangirana među najbogatijima.S druge strane, Besos je donirao znatno manje, pa bi u hipotetičkom scenariju bez donacija imao drugačiju poziciju na listi.Iako Mask i dalje ostaje najbogatiji zahvaljujući ogromnoj početnoj prednosti, ovakva analiza jasno pokazuje razliku između onih koji akumuliraju bogatstvo i onih koji ga aktivno koriste za društveno dobro.

Zanimljivo pitanje je kako bi se rangirali milijarderi da nikada nisu donirali novac, već ga ulagali

Lica i naličja elite: Najveći darodavci naspram onih koji čuvaju svaki novčić

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je da je spreman dodatno destabilizirati iransku ekonomiju i to u trenutku dok su mala djeca tokom događaja bili u Bijeloj kući.Odgovarajući na pitanja novinara o ratu i gospodarskim prilikama u Iranu, Tramp je rekao kako se nada da će ekonomija te zemlje propasti, pritom američke sankcije nazvavši "ogromnima" i "sjajnima".

Iransko ruganje Trampu: AI video prikazuje neuspjeh američke operacije u moreuzu

- Njihova valuta je bezvrijedna. Inflacija im je vjerojatno 150 posto… ne plaćaju svoje vojnike. Ne mogu ih plaćati. Novac je bezvrijedan", tvrdi Tramp.Iako njegove tvrdnje nisu u potpunosti tačne, odražavaju šire ekonomske poteškoće u Iranu, gdje je situacija već duže vrijeme teška, uz zabrinutost zbog vrijednosti iranske valute, rijala.

Opasne igre na rubu sukoba: Sprema li se novi udar na Iran?

Prema podacima Nacionalnog vijeća otpora Irana, inflacija je krajem marta iznosila nešto manje od 54 posto.Početkom godine u Iranu su izbili protesti zbog ekonomskih uslova, koje su vlasti nasilno ugušile, pri čemu su, prema navodima, poginule hilljade ljudi.Američki predsjednik je također rekao kako je očekivao da će cijena barela nafte dosegnuti i do 300 dolara, no dosad je najviša zabilježena cijena bila oko 126 dolara po barelu.

Američki predsjednik je također rekao kako je očekivao da će cijena barela nafte dosegnuti i do 300 dolara

Pobjeda iznad svega: Tramp najavljuje ekonomski slom Irana kao sredstvo za ostvarenje cilja

Zbog dugotrajne nestabilnosti u Hormuškom moreuzu, veliki svjetski izvoznici i logističke kompanije počeli su masovno koristiti alternativne pravce.&nbsp;Umjesto isključivog oslanjanja na pomorski transport kroz ovaj uski prolaz, roba se sve češće prevozi kopnenim putem (kamionima i željeznicom) do luka koje se nalaze izvan krizne zone, odakle nastavlja put brodovima.<h2>Ekonomski aspekt i novi koridori</h2>Iako novi logistički modeli uključuju duže rute i dvostruki pretovar, što povećava troškove, visoka potražnja na globalnom tržištu čini ih isplativim. Ahmed El- Hoši (Ahmed El-Hoshy), direktor Fertiglobea, ističe da rast cijena gnojiva, koji je na indijskom tržištu skočio sa 500 na preko 900 dolara po toni – kompenzira veće troškove prijevoza.&nbsp;On zaključuje:- Sve dok uspijevamo riješiti logistička uska grla, cijene to i više nego nadoknađuju. Tržište doslovno vapi za robom.

Trampov plan za moreuz doživio neuspjeh: Kompanije zabrinute za svoje brodove

<h2>Ključne alternative i infrastrukturni projekti</h2>Mnogi akteri već primjenjuju nova rješenja:Saudi Aramco koristi naftovode prema Crvenom moru.MSC uvodi rutu koja povezuje Europu s Bliskim istokom preko luka Džeda i King Abdullah, odakle se teret kamionima distribuira dalje.

Iranska mornarica ciljala američke snage

Video / Eskalacija u Hormuzu: Iran gađao američki brod

Pakistan nudi svoje luke i kopnene puteve za tranzit prema Iranu.Dugoročno, Saudijska Arabija, UAE i Turska ubrzavaju razvoj regionalne željezničke mreže koja bi povezala šest država Zaljeva.Razmatra se i obnova povijesne željeznice Hidžaz prema Istanbulu, kao i širenje mreže naftovoda i plinovoda kako bi se smanjila ovisnost o tjesnacu.<h2>Ograničenja i izazovi</h2>Diverzifikacija nije podjednako dostupna svima. Dok Saudijska Arabija i UAE imaju alternativne naftovode, zemlje poput Kuvajta, Katara i Bahreina i dalje nemaju izlaz osim Hormuza.Analitičari upozoravaju da će izgradnja nove infrastrukture trajati godinama, a uspjeh projekata ovisit će o usklađivanju nacionalnih interesa i prevladavanju tehničkih i političkih prepreka među državama regije.

Dok Saudijska Arabija i UAE imaju alternativne naftovode, zemlje poput Kuvajta, Katara i Bahreina i dalje nemaju izlaz osim Hormuza

Alternativa Hormuzu se isplatila: Kompanije profitiraju na gladi tržišta

Ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona Fadil Alić potpisao je danas, sa gradonačelnikom Živinica Beganom Muhićem, ugovor o dodjeli i namjenskom korištenju 329.998,87 KM za realizaciju projekta sanacije i rekonstrukcije puta Bašigovci - Krivača - Gračanica u Mjesnoj zajednici Svojat. Događaju je prisustvovao i zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona Emir Salihović, inicijator tog projekta.- To je dobra prilika za građane, pokazuje se interes viših nivoa vlasti za lakšu komunikaciju između lokalnih zajednica i Vlade Tuzlanskog kantona - rekao je zastupnik Salihović.Sanacija i rekonstrukcija tog lokalnog puta (koji prolazi kroz Svojat i povezuje okolna naselja) jedan je od kontinuiranih infrastrukturnih projekata Grada Živinice čija realizacija traje već nekoliko godina kroz više faza, a ključan je za poljoprivredni razvoj tog dijela grada.Prema riječima ministra Alića, Grad Živinice aplicirao je prema resornom ministarstvu sa značajnim projektom putne infrastrukture od Bašigovaca preko Krivače pa ka Gračanici.- Projekt je vrijedan 630.000 KM. Grad Živinice spreman je da učestvuje sa 300.000 KM, a Vlada Tuzlanskog kantona dala je saglasnost na odluku resornog ministarstva o dodjeli 330.000 KM. Danas smo evo ispunili i posljednji preduvjet za realizaciju tog novca, da bi lokalna zajednica odnosno Grad Živinice krenula u javnu nabavku i realizirala projekt dok je građevinska sezona - kazao je.Gradonačelnik Muhić istaknuo je da je riječ o konstruktivnim i usaglašenim ciljevima i politikama Vlade i Skupštine TK, koji vode računa o ravnomjernom razvoju. Vjeruje da će implementacija i realizacija tog projekta doprinijeti kvaliteti života u tom gradu.- Ministar Alić danas je potpisao i ugovor o dodjeli i namjenskom korištenju novca, sa načelnikom Općine Teočak Tajibom Muminovićem, vrijednosti 160.000 KM za realizaciju projekta rekonstrukcije lokalne ceste Mramor u MZ Centar - saopćeno je iz Odjeljenja za informisanje TK.

Ugovor o dodjeli i namjenskom korištenju 329.998,87 KM za realizaciju projekta sanacije i rekonstrukcije puta Bašigovci - Krivača - Gračanica u Mjesnoj zajednici Svojat

Pola miliona KM za infrastrukturne projekte na području Živinica i Teočaka 

Vlada Republike Srpske se na Londonskoj berzi ponovo zadužila, ovaj put za 250 miliona eura, što je oko pola milijarde konvertibilnih maraka.Prema dostupnim informacijama, posao je realizovan 30. aprila, dok je uplata sredstava i listiranje na Londonskoj berzi planirano za 8. maj. Rok dospijeća glavnice je 8. maj 2033. godine, a kamata će se plaćati jednom godišnje.Ovo je drugo veliko zaduženje u kratkom periodu, nakon što se Republika Srpska krajem marta zadužila 500 miliona eura. Novo zaduženje dolazi po nešto višoj kamatnoj stopi i uz duži period otplate.Kako se navodi, minimalni troškovi realizacije iznose 2,5 posto, što dodatno povećava ukupne obaveze po kreditu.Iz Ministarstva finansija ranije su isticali da ovakva zaduženja pokazuju kredibilitet entiteta na međunarodnom tržištu, dok kritičari upozoravaju na trend učestalog refinansiranja dugova novim kreditima.

Novo zaduženje dolazi uz veću kamatnu stopu i duži rok otplate

Vlada RS se ponovo zadužila: Na Londonskoj berzi podignuto još 250 miliona eura

Kompanija Messer BH objavila je da je jedinica za proizvodnju kisika u Zenici privremeno ugašena 23. aprila, kao dio planiranog zatvaranja nekoliko postrojenja unutar kompleksa Nova Željezara Zenica.&nbsp;- Zatvaranje je provedeno uspješno u potpuno kontroliranim uvjetima i u strogoj usklađenosti sa svim sigurnosnim zahtjevima, tehničkim standardima i važećim propisima. Takvi postupci također su uobičajeni u kontekstu redovnog održavanja postrojenja i stoga su rutinski dio rada postrojenja za proizvodnju plina.Messer BH trenutno ima dovoljne rezerve kisika za nastavak pouzdane opskrbe svih kupaca i partnera u raznim industrijama. Kao vodeći globalni stručnjak za industrijske, medicinske i specijalne plinove, Messer upravlja dobro uspostavljenim i otpornim međunarodnim opskrbnim lancima.Messer BH ostaje potpuno predan sigurnosti, pouzdanosti i transparentnoj komunikaciji te će nastaviti pravovremeno informirati javnost i relevantne vlasti o svim značajnim događajima. Sve relevantne i ažurne informacije bit će dostupne javnosti i nadležnim tijelima putem službene web stranice Messer BH, kao i putem komunikacije s medijima i relevantnim institucijama - naveli su iz kompanije Messer BH.

Messer BH trenutno ima dovoljne rezerve kisika za nastavak pouzdane opskrbe svih kupaca i partnera u raznim industrijama, naveli su iz kompanije

Gašenje proizvodnje u Željezari napravilo dodatne probleme: Kompanija Messer BH ugasila jedinicu za proizvodnju kisika u Zenici

Imenovanjem stručnjaka iz oblasti energetike i dugogodišnjeg rukovodioca domaćih i stranih energetskih kompanija, Gorana Valke za vršioca dužnosti predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK), ova federalna institucija ulazi u novu fazu razvoja. U trenutku kada energetski sektor prolazi kroz snažnu transformaciju: od stabilizacije tržišta do ubrzane integracije obnovljivih izvora energije, pred Operator za OIEiEK se postavljaju izazovi modernizacije, transparentnosti i usklađivanja s europskim praksama. Goran Valka govori o strateškim pravcima razvoja Operatora za OIEiEK, s posebnim naglaskom na upravljanje sredstvima i razvoj projekata koji imaju širu društvenu vrijednost.Preuzeli ste funkciju u Upravi Operatora za OIEiEK u osjetljivom trenutku za sektor energije. Koji su vaši ključni prioriteti?- Svoje djelovanje u Upravi Operatora za OIEiEK usmjerio sam na jačanje transparentnosti, efikasnosti i povjerenja poslovne i opće javnosti u sistem podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora enerije (OIE). S obzirom da se ovaj sistem finansira sredstvima građana Federacije BiH, naša je obaveza da svaku dodjelu sredstava učinimo potpuno transparentnom, kontrolisanom i opravdanom. Prioriteti su razvoj građanske energije kroz prosumerski model, provedba unaprijeđenog sistema podsticaja i razvoj projekata koji imaju konkretnu društvenu vrijednost.Koliko je važan prosumerski model?- Prosumerski model smatram jednim od ključnih pravaca razvoja energetskog sektora. Građansku energiju ne posmatramo kao opciju, nego kao nužnost, jer energetska tranzicija ne može biti održiva ako u njoj ne učestvuju građani Federacije BiH. U skladu sa svojim nadležnostima, Operator za OIEiEK je donio prijedlog novog Programa o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva, koji je sada u potpunosti usaglašen s podzakonskim propisima Federacije BiH. Prijedlog Programa je upućen Vladi Federaciji BiH s ciljem ishođenja prethodne saglasnosti na isti.Naime, prijedlog Programa je koncipiran tako da obuhvata dvije kategorije korisnika: socijalno ugrožena domaćinstva, za koja je predviđeno potpuno finansiranje izgradnje prosumerskog postrojenja, te fizička lica – vlasnike i suvlasnike stambenih objekata, kojima će, ukoliko zadovolje kriterije Programa, biti omogućeno sufinansiranje izgradnje u iznosu od 50% vrijednosti investicije. Ovaj model finansiranja, odnosno sufinansiranja je svjesno postavljen tako da bude i pravedan i dugoročno održiv.Koliko je saradnja s drugim institucijama bila važna za osiguranje uslova za implementaciju sufinansiranja prosumera iz kategorije domaćinstva?- Bez saradnje sa institucijama na federalnom i kantonalnom nivou ovakav model prijedloga Programa ne bi bilo moguće razviti. U prethodnom periodu uspostavljen je dobar nivo koordinacije koji danas predstavlja čvrst temelj za realizaciju Programa, ali i dalji razvoj promocije obnovljivih izvora energije s naglaskom na prosumerska postrojenja.Kako planirate modele finansiranja/sufinansiranja prosumerskih postrojenja iz kategorije domaćinstva približiti građanima Federacije BiH?- Bez jasnog razumijevanja, nema niti povjerenja u elektroenergetski sistem. Zato smatram da je edukacija predstavnika medija ključna za kvalitetno informisanje građana. Dakle, naša prva aktivnost bit će organizacija edukativne radionice za predstavnike medija, na temu podzakonskih akata donešenih na osnovu seta energetskih zakona.Paralelno s tim razvijamo i informativne skupove i sadržaje koji će građanima na jasan i praktičan način približiti mogućnosti koje im ovaj model podrške pruža u pogledu izgradnje prosumerskih postrojenja.Kako osiguravate transparentnost sistema podsticaja?- Podaci o utrošenim sredstvima na ime naknade za obnovljive izvore energije, kao i spisak privilegovanih proizvođača od kojih Operator za OIEiEK vrši otkup električne energije iz OIE, javno su dostupni putem izvještaja i registara koji su dostupni na internet stranici Operatora za OIEiEK. Nadalje, sistem podsticaja, uključujući provedbu FIT i FIP aukcija, provodit će se putem informacionog sistema. Uvođenjem informacionog sistema u aukcijske procese uklonjen je prostor za netransparentnost i osigurano je da sredstva budu dodijeljena isključivo na osnovu jasnih i mjerljivih kriterija. Provedba FIT i FIP aukcija doprinijeti će da Federacija BiH za manje uloženog novca, odnosno kroz nižu naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK koju plaćaju građani Federacije BiH, raspolaže s više MWh električne energije iz obnovljivih izvora energije.Predstoje vam i obaveze za provođenje FIT i FIP aukcija. U kojoj fazi su pripreme?- Provođenje FIT i FIP aukcija predstavlja jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih procesa u sistemu podsticaja. Kako sam već naveo informacioni sistem za provođenje aukcija je već uspostavljen, što predstavlja ključni preduslov za transparentan i kontrolisan proces. Paralelno s tim, fokusirani samo na daljnje jačanje kadrovskih kapaciteta, kako bismo osigurali da svi segmenti sistema funkcionišu pouzdano i u skladu sa zahtjevima koje ovakav proces nosi.Naš pristup je jasan – aukcije će se provoditi kroz potpuno funkcionalan sistem, uz obezbijeđenje tehničke i organizacione pretpostavke koje garantuju jednak tretman svih učesnika i odgovorno upravljanje sredstvima.Koliko su važni standardi i unaprjeđenje internih procesa?- Usklađivanje sa međunarodnim standardima nije formalnost, nego način da osiguramo da sistem funkcioniše pouzdano, kontrolisano i u interesu javnosti. Radimo na unapređenju internih procesa kroz ISO standarde kako bismo dodatno ojačali kvalitet, sigurnost i pouzdanost rada Operatora za OIEiEK.Istovremeno, planovima poslovanja za 2026. godinu predviđeno je unapređenje tehničke opremljenosti, odnosno dalju digitalizaciju poslovanja. Naš cilj je da ključni procesi budu automatizovani i vođeni kroz savremene informacione sisteme, što omogućava veću efikasnost, bolju kontrolu i dodatno jačanje transparentnosti u radu. Spomenuli ste društveno odgovorne projekte, koju ulogu isti imaju u sektoru OIEiEK?- Ako govorimo o energetskoj tranziciji, ona mora biti vidljiva i u domovima za starije, vrtićima i ustanovama za djecu – tamo gdje energija ima i socijalnu vrijednost.Zato je potrebno razvijati projekte koji povezuju obnovljive izvore energije i konkretne potrebe zajednice. Smatram za bitnim naglasiti da smo, u skladu sa zakonskim okvirom i raspoloživim budžetskim sredstvima, usmjereni na sufinansiranje prosumera iz kategorije domaćinstava. Međutim, zakon istovremeno omogućava korištenje bespovratnih sredstava iz međunarodnih fondova, što otvara prostor za širenje djelovanja u segmentu projekata od društvenog značaja.U dosadašnjoj saradnji sa institucijama na kantonalnom nivou identificirani su objekti javne namjene, poput domova za starije osobe i ustanova za nezbrinutu djecu, koji imaju značajan potencijal za primjenu prosumerskih modela.Upravo kroz međunarodne projekte vidimo mogućnost realizacije takvih inicijativa – odnosno izgradnje prosumerskih postrojenja na objektima od društvenog značaja, bez opterećenja sredstava koja su namijenjena domaćinstvima.Na taj način želimo osigurati da energetska tranzicija bude istovremeno pravedna, i društveno odgovorna.Kako vidite pozicioniranje Operatora za OIEiEK u savremenom energetskom sistemu?- Operator za OIEiEK danas više nije samo operativna institucija, nego ključni element u upravljanju razvojem obnovljivih izvora energije.Naša uloga je da obezbijedimo stabilan i predvidiv sistem podsticaja, ali i da kroz savremene mehanizme, poput aukcija i sistema garancija porijekla, aktivno doprinosimo razvoju tržišta.Istovremeno, kroz praćenje evropskih praksi i učešće u međunarodnim inicijativama, radit ćemo na tome da sistem u Federaciji BiH bude kompatibilan sa evropskim energetskim tokovima. Na taj način Operator za OIEiEK postaje aktivan učesnik u razvoju tržišta, a ne samo regulatorni izvršilac.Na koji način konkretno gradite povjerenje građana i tržišnih učesnika u sistem?- Povjerenje se ne gradi izjavama, nego dosljednim i mjerljivim rezultatima. Građani i tržišni učesnici moraju imati jasan uvid u to kako sistem funkcioniše i kakve efekte daje. Upravo zato insistiramo na stabilnosti sistema, dosljednoj primjeni zakonskih i podzakonskih propisa i kontinuiranom unapređenju procesa. Naš cilj je da sistem bude prepoznat kao pouzdan i pravedan, a to se postiže kroz njegovu svakodnevnu primjenu.

Sufinansiranje domaćinstava, e-aukcije i transparentno upravljanje novcem građana u fokusu rada Operatora za OIEIEK

Građanska energija nije opcija – to je nužnost

Amsterdam je postao prva svjetska prijestolnica koja je zabranila javno oglašavanje mesa i proizvoda povezanih s fosilnim gorivima. Od 1. maja reklame za hamburgere, automobile na benzin i avio‑letove uklonjene su s bilborda, tramvajskih stajališta i metro stanica. Gradske vlasti navode da je cilj mjere usklađivanje javnog prostora s lokalnim ekološkim politikama, koje predviđaju da glavni grad Nizozemske postane ugljično neutralan do 2050. godine i da stanovnici prepolove potrošnju mesa, piše BBC. Aktivisti ističu da zabrana šalje snažnu političku poruku, jer meso stavlja u isti okvir s letovima, krstarenjima i automobilima na fosilna goriva, kao klimatsko pitanje, a ne samo privatni prehrambeni izbor. Udruženja mesne industrije i turističkih agencija kritizirala su potez, tvrdeći da je riječ o nepoželjnom utjecaju na potrošače i ograničavanju komercijalne slobode. S druge strane, zagovornici mjere smatraju da će ona pomoći lokalnim malim biznisima i dugoročno promijeniti društvene norme, slično kao što je zabrana reklama za duhan promijenila percepciju pušenja. Amsterdam se pridružio nizozemskim gradovima Haarlemu, Utrechtu i Nijmegenu, koji su već uveli slične zabrane, dok globalno sve veći broj gradova, od Stockholma do Firence, ograničava oglašavanje fosilnih goriva.&nbsp;

Prvi svjetski grad koji je uklonio reklame za meso i proizvode povezane s fosilnim gorivima u cilju smanjenja emisija i zaštite okoliša

Amsterdam zabranio reklame za meso i fosilna goriva u javnom prostoru

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić posjetili su danas Tehničko-remontni zavod (TRZ) Hadžići, gdje su, zajedno s menadžmentom i predstavnicima drugih kompanija namjenske industrije, poslali jasnu poruku da ovo preduzeće ima budućnost i da odlazak u stečaj nije opcija.Premijer Nikšić je izjavio da ga je posebno ohrabrio optimizam koji je zatekao među radnicima i upravom TRZ-a, uprkos ranijim negativnim prognozama.– Mogu reći da sam danas svjedočio optimizmu radnika, članova uprave i da Tehničko-remontni zavod sigurno neće ići u stečaj, da se otvaraju perspektive. Upravo smo prisustvovali potpisivanju ugovora s fabrikama namjenske industrije, što pokazuje da programi koje smo postavili zajedno s Razvojnom bankom daju konkretne rezultate – rekao je premijer Nikšić.<h2>Regionalni servisni centar</h2>Federalni premijer je podsjetio da je putem Razvojne banke Federacije BiH u TRZ Hadžići uloženo oko pet miliona KM, namjenski utrošenih u nabavku novih mašina, uređenje pogona i pripremu za proizvodnju.– Razgovorali smo sa radnicima i menadžmentom i obišli pogone gdje smo vidjeli gotove proizvode, ali i ozbiljne planove za nove ugovore. Uprava s razlogom izražava optimizam, a isplata i treće plate omogućila je radnicima da Praznik rada dočekaju u znatno boljem raspoloženju – dodao je premijer Nikšić.Naglasio je i međunarodni aspekt budućeg razvoja, navodeći da su tokom posjete sajmu u Saudijskoj Arabiji vođeni razgovori s kompanijama iz Republike Turske, s ciljem da TRZ Hadžići postane regionalni servisni centar za remont i održavanje savremenih transportnih vozila.<h2>Tri nova ugovora</h2>Ministar Lakić je rekao da su potpisana tri značajna ugovora između TRZ Hadžići i Pretisa Vogošća, koji su važni za njihov budući rad i koji će pomoći da se kvalitetnije pozicioniraju na tržištu namjenske industrije širom svijeta.– TRZ Hadžići neće u stečaj. Ko god je mislio da će ovu firmu gurnuti u stečaj, to se sigurno neće desiti. Današnji sastanak direktora Pretisa Fuada Šehića, direktora BNT-a Besima Belegića i premijera Nikšića govori u prilog tome da Vlada Federacije neće dozvoliti da ovakva preduzeća propadnu, a sva ona koja su otišla u stečaj zasigurno će u narednom periodu biti stabilizovana – poručio je ministar Lakić.Federalni ministar je podsjetio da je Vlada Federacije BiH već ispunila ranije dato obećanje prema radnicima.

Premijer Nikšić je izjavio da ga je posebno ohrabrio optimizam koji je zatekao među radnicima

Nikšić i Lakić u TRZ Hadžići: Stečaj nije opcija

Nakon što je Republika Srpska isplatila 240 miliona maraka ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu za preduzeće „Comsar energy RS“ (CERS) on u njemu više nema nikakav vlasnički udio, piše <a href="https://capital.ba/serdarov-napustio-srpsku-sa-310-miliona-km-u-koferu/">Capital</a>.Naime, od 21. aprila većinski vlasnik CERS-a je „GAS RES„ sa udjelom od 98,4 odsto, dok ostatak od 1,6 odsto drži Rudnik i termoelektrana (RiTE) Ugljevik.Upravo za potrebe najvećeg proizvođača struje u Srpskoj je kupljeno preduzeće koje ima koncesiju za bogato eksploataciono polje „Ugljevik istok 2“, a koje je nekada bilo u vlasništvu Republike Srpske.Ukupni kapital preduzeća je 72,5 miliona maraka, a osnovna djelatnost vađenje mrkog uglja.Serdarov je otišao, ali je u preduzeću, prema zvaničnim podacima iz privrednog registra, ostao Siniša Majstorović, njegov čovjek od povjerenja koji mu je godinama vodio poslove.Iako nam je Majstorović u kratkom razgovoru rekao da je izašao iz „Comsara“ u registru stoji da je i dalje ovlašten za zastupanje preduzeća te da je vršilac dužnosti izvršnog direktora za pravne i ekonomske poslove.Direktor preduzeća je Aleksandar Lozo. On je, kako smo ranije ove godine pisali, bez saglasnosti Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik.To je razljutilo Serdarova koji je uputio pismo Vladi RS-a i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem je tražio poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.Stvari su se smirile nakon što je vlada ruskom biznismenu isplatila ostatak novca.Podsjećamo, „Comsar Energy RS“ je koncesiju za ležište uglja dobio 2013. godine, zajedno uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio iako mu je vlast godinama unazad izlazila u susret i pomjerala rokove sve dok se nije dovela u situaciju da bogato ležište uglja koje je mogla zadržati za sebe plaća 240 miliona maraka.Promjenom vlasničke strukture zaokružena je priča oko kupovine uglavnom propalih projekata Rašida Serdarova u Republici Srpskoj koje je ona platila 312,5 miliona KM.Prethodno je Vlada od njega preuzela projekat hidrocentrale „Mrsovo“ na rijeci Lim u Rudom koji je plaćen oko 70 miliona, a takođe je za 2,5 miliona KM kupljen i gubitaški hotel „Comsar“ u Rudom.

Serdarov je otišao, ali je u preduzeću, prema zvaničnim podacima iz privrednog registra, ostao Siniša Majstorović, njegov čovjek od povjerenja

Ruski oligarh Rašid Serdarov napustio BiH sa 310 miliona KM u koferu

Američka aviokompanija Spirit Airlines saopštila je u subotu da prestaje s poslovanjem nakon 34 godine rada i odmah ukida sve letove. Kompanija je započela postupno gašenje operacija, a svi letovi su otkazani.Putnicima je poručeno da će im biti vraćen novac, ali da neće biti pružena pomoć pri rezervaciji novih letova s drugim avioprijevoznicima. Na službenoj internet stranici kompanija je objavila saopštenje u kojem navodi da su ponosni na utjecaj svog ultraniskobudžetnog modela na industriju tokom proteklih 34 godine, te da su se nadali nastavku usluga za putnike u godinama koje dolaze.Spirit Airlines je bila prepoznatljiva po jeftinim kartama, žutim avionima i velikom broju dnevnih letova.Gašenje poslovanja uslijedilo je nakon što do petka nije osigurana potrebna državna pomoć za kompaniju koja se borila s finansijskim problemima zbog nedostatka novca. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp (Trump), izjavio je da je njegova administracija dala konačan prijedlog za preuzimanje kompanije, financiran novcem poreznih obveznika, ali do dogovora nije došlo.Spirit Airlines je u finansijskim problemima od pandemije COVID-19, koja je uzrokovala rast operativnih troškova i dugova. Kompanija je zatražila zaštitu u novembru 2024. godine, a od početka 2020. godine izgubila je više od 2,5 milijardi dolara.Novi zahtjev za stečajnu zaštitu podnesen je u augustu 2025. godine, kada je prijavljeno 8,1 milijarda dolara dugova i 8,6 milijardi dolara imovine.Prema riječima advokata Marshalla Huebnera, gašenje poslovanja moglo bi dovesti do gubitka oko 17.000 radnih mjesta. Najveći udarac osjetit će putnici koji traže jeftine karte, kao i turistički putnici, posebno oni koji putuju u Las Vegas, Fort Lauderdale i Orlando na Floridi.U februaru 2025. godine, Spirit Airlines je prevezla 1,7 miliona putnika, što je za pola miliona manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je kapacitet sjedišta također bio značajno smanjen.

Gašenje poslovanja uslijedilo je nakon što do petka nije osigurana potrebna državna pomoć za kompaniju koja se borila s finansijskim problemima 

Nakon 34 godine rada ova aviokompanija se gasi

Njemačka je u 2025. godini bila najveći svjetski izvoznik plastičnog otpada, sa više od 810.000 tona koje su završile u inostranstvu.Prema analizi koju su proveli Watershed Investigations i Basel Action Network, odmah iza Njemačke nalazi se Velika Britanija, koja je izvezla više od 675.000 tona otpada. To je najviši nivo u posljednjih osam godina i količina dovoljna da se napuni oko 127.000 brodskih kontejnera.<h2>Redovne destinacije</h2>Najveći dio otpada iz obje zemlje završava u Turskoj (Turkey), zatim u Maleziji (Malaysia), dok je Indonezija (Indonesia) također jedna od redovnih destinacija.&nbsp;Istraživanja su više puta ukazala na to da je industrija recikliranja u tim državama povezana s ekološkim štetama, ilegalnim odlaganjem, spaljivanjem otpada i lošim uslovima rada.Velike ekonomije poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine izvoze manje količine plastičnog otpada, dijelom zato što veći dio obrađuju unutar svojih granica kroz deponije, spaljivanje ili reciklažu. Također, one nisu pod istim pritiscima ciljeva recikliranja kao Evropa i Velika Britanija, gdje se izvoz može uračunavati u zvanične statistike reciklaže.Sjedinjene Američke Države su 2025. izvezle oko 385.000 tona, što ih stavlja na peto mjesto u svijetu, dok je Kina 2024. bila tek na 18. mjestu izvoznika.<h2>Zabrana izvoza</h2>Evropska unija (EU) je pristala da zabrani izvoz plastičnog otpada do novembra 2026. godine, ali se i dalje procjenjuje da se oko polovine otpada šalje na destinacije koje će tom zabranom biti obuhvaćene. Najviše otpada i dalje ide u Tursku, koja je postala najveći primalac evropskog plastičnog otpada.Postoje zabrinutosti da bi nakon zabrane dio otpada mogao biti preusmjeren u zemlje OECD-a u razvoju, uključujući Tursku, kao i u dijelove istočne Evrope, koje nemaju dovoljne kapacitete za njegovo zbrinjavanje.U Turskoj je sistem upravljanja otpadom već pod velikim pritiskom.<h2>Tržišni neuspjeh</h2>Poslanica Evropskog parlamenta Sara Matje (Sara Matthieu) iz grupe Zeleni / Evropski slobodni savez upozorila je da će predstojeća zabrana izvoza biti prekretnica, jer bi Evropa time počela preuzimati veću odgovornost za vlastiti otpad.Međutim, ona je navela da je zbog političkog pritiska konzervativnih i krajnje desnih stranaka kapacitet EU za reciklažu u posljednjih nekoliko godina smanjen za oko milion tona.- Glavni problem je što je novo proizvedena plastika i dalje znatno jeftinija od recikliranih materijala. Godinama znamo za taj tržišni neuspjeh, ali Evropska komisija nije dovoljno brzo reagovala i nije se bavila uzrokom problema - rekla je Matje.<h2>Novi paket mjera&nbsp;</h2>U decembru 2025. godine Evropska komisija usvojila je novi paket mjera za jačanje cirkularne ekonomije i povećanje reciklaže plastike u Evropi.Velika Britanija istovremeno pooštrava pravila o izvozu otpada, uvodeći reforme koje uključuju veću transparentnost i borbu protiv ilegalnog izvoza nereciklabilne plastike. Izvoznici i prerađivači sada moraju biti registrovani i dokazivati kako se otpad obrađuje, dok će digitalni sistem praćenja kretanja otpada biti obavezan kroz elektronsku evidenciju.

Sjedinjene Američke Države su 2025. izvezle oko 385.000 tona, što ih stavlja na peto mjesto u svijetu, dok je Kina 2024. bila tek na 18. mjestu izvozn

Njemačka i Britanija predvode izvoz plastičnog otpada: Milioni tona završavaju u Turskoj i Aziji

Nakon što je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine saopćila kako je vratila u svoje vlasništvo Hidroelektranu Mostar, oglasila se i Elektroprivreda HZHB te su sve negirali.U saopćenju za javnost, Elektroprivreda HZHB je istakla kako je zahtjev za vlasništvom u cijelosti usvojen 13. aprila 2026. godine.- Zahtjev Javnog poduzeća 'Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne' dioničko društvo Mostar koji je podnesen 2021. godine u cijelosti je usvojen rješenjima Odjela za urbanizam i građenje - Služba za katastar Grada Mostara od 13. aprila 2026. godine. Istima je prethodilo donošenje Rješenja Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Sarajevo od 28. novembra 2022. godine te okončanje upravnog spora koji se vodio pred nadležnim Kantonalnim sudom u Mostaru po tužbi JP 'Elektroprivreda BiH' d.d. Sarajevo, a koja je odbijena presudom istoga suda od 27. maja 2025. godine - naveli su.

Elektroprivreda BiH zvanično potvrdila da je vratila imovinu koja je nezakonito uknjižena na EPHZHB

Ističu i to kako su sve druge interpretacije pravnih aktivnosti netačne.- Navedenim rješenjima u katastarskom operatu dozvoljava se upis promjene podataka o korisniku, odnosno nositelju prava posjeda u korist Javnog poduzeća 'Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne' dioničko društvo Mostar, na svim nekretninama obuhvaćenim predmetnim zahtjevom, a koje se isključivo odnose na nekretnine koje prema liniji izvlaštenja čine objekt HE Mostar s pripadajućim zaštitnim pojasom i infrastrukturom. Ističemo kako su pojedine medijske interpretacije pravnih aktivnosti u ovom predmetu činjenično netačne - poručili su.

U saopćenju za javnost, Elektroprivreda HZHB je istakla kako je zahtjev za vlasništvom u cijelosti usvojen 13. aprila 2026. godine

Elektroprivreda HZHB negirala da je HE Mostar vraćena Elektroprivredi BiH: "Bila je i bit će u našem vlasništvu"

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 30. 4. 2025. godine izvršili 223 inspekcijska nadzora na području Federacije BiH, kojim su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje mesa i mesnih proizvoda, djelatnost trgovine, ugostiteljstva i druge uslužne djelatnosti.Predmet kontrola bila je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima i drugih poreznih zakona.U inspekcijskim nadzorima zatečeno je 479 prijavljenih radnika i 17 neprijavljenih radnika. Otkrivena su 2 objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa i 80 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 11 objekata i u 101 kontroli izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 307.400 KM.Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno 223 kontrolisana porezna obveznika pokazali su da 45,3% poreznih obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH.Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti prikazujemo po kantonima:Na području Kantona Sarajevo izvršene su 34 kontrole u kojima je zatečeno 87 prijavljenih radnika, 3 neprijavljena radnika, 2 objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa i 5 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 2 objekta i u 9 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 27.500 KM.U Tuzlanskom kantonu izvršene su 44 kontrole u kojima je zatečeno 97 prijavljenih radnika,6 neprijavljenih radnika i 21 obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 6 objekata i u 29 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 88.600 KM.Na području Srednjobosanskog kantona izvršeno je 20 kontrola, u kojima su zatečena 42 prijavljena radnika, 2 neprijavljena radnika i 13 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 16 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 47.150 KM.U Zeničko-dobojskom kantonu izvršeno je 40 kontrola, u kojima je zatečeno 78 prijavljenih radnika, 1 neprijavljeni radnik, 16 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je 1 objekt i u 17 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 45.000 KM.Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršeno je 36 kontrola u kojima je zatečeno 68 prijavljenih radnika i 2 neprijavljena radnika i 15 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je 1 objekat i u 15 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 52.100 KM.U Zapadno-hercegovačkom kantonu izvršeno je 16 kontrola u kojima su zatečena 34 prijavljenih radnika i 5 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 6 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 18.050 KM.U Unsko-sanskom kantonu izvršeno je 12 kontrola u kojima su zatečena 33 prijavljena radnika, 2 neprijavljena radnika i 3 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 5 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 13.500 KM.Na području Kantona 10 izvršeno je 9 kontrola u kojima je zatečeno 19 prijavljenih radnika i 1 obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 2 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 11.500 KM.U Bosansko-podrinjskom kantonu izvršeno je 8 kontrola u kojima je zatečeno 15 prijavljenih radnika, 1 neprijavljeni radnik. Zbog utvrđenih nepravilnosti 1 objekat je zapečaćen i izdat je 1 prekršajni nalog s izrečenom novčanom kaznom u iznosu 500 KM.Na području Posavskog kantona izvršene su 4 kontrole u kojima je zatečeno 7 prijavljenih radnika i 1 obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 1 kontroli izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 3.500 KM.Inspekcijski nadzori će se nastaviti i u narednom periodu na području Federacije BiH. Porezna uprava Federacije BiH zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji poštuju zakone i uredno posluju i poziva porezne obveznike kod kojih su u toku inspekcijskih nadzora utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje kako se ne bi izlagali sankcijama i plaćanju visokih novčanih kazni.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Otkrivena su 2 objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa

Pred prvomajske praznike: Otkriveno 17 neprijavljenih radnika, zapečaćeni objekti širom FBiH, kazne preko 300.000 KM

Evropska unija suočava se s ozbiljnim izazovima u snabdijevanju mlaznim gorivom, a stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se trenutni trendovi nastave, do kraja godine moglo doći do značajnih nestašica.Rastuća potražnja, uz istovremene poremećaje u lancima opskrbe, dodatno opterećuje tržište. Poseban problem predstavljaju geopolitičke tenzije i nestabilnosti koje utiču na proizvodnju i transport energenata.Analitičari ističu da bi ovakav razvoj situacije mogao imati direktne posljedice na aviosaobraćaj, uključujući smanjenje broja letova i povećanje cijena karata. Upozoravaju da bi, bez hitnih mjera i prilagođavanja tržišta, stanje moglo postati još ozbiljnije u narednim mjesecima.Nadležne institucije razmatraju moguće korake kako bi ublažile krizu i osigurale stabilnost snabdijevanja, ali za sada nema konkretnih rješenja koja bi u kratkom roku mogla u potpunosti otkloniti problem.

Tramp tvrdi da SAD ne treba Hormuški moreuz

Lica i naličja elite: Najveći darodavci naspram onih koji čuvaju svaki novčić

Pobjeda iznad svega: Tramp najavljuje ekonomski slom Irana kao sredstvo za ostvarenje cilja

Alternativa Hormuzu se isplatila: Kompanije profitiraju na gladi tržišta

Pola miliona KM za infrastrukturne projekte na području Živinica i Teočaka

Vlada RS se ponovo zadužila: Na Londonskoj berzi podignuto još 250 miliona eura

Gašenje proizvodnje u Željezari napravilo dodatne probleme: Kompanija Messer BH ugasila jedinicu za proizvodnju kisika u Zenici

Građanska energija nije opcija – to je nužnost

Amsterdam zabranio reklame za meso i fosilna goriva u javnom prostoru

Nikšić i Lakić u TRZ Hadžići: Stečaj nije opcija

Ruski oligarh Rašid Serdarov napustio BiH sa 310 miliona KM u koferu

Nakon 34 godine rada ova aviokompanija se gasi

Njemačka i Britanija predvode izvoz plastičnog otpada: Milioni tona završavaju u Turskoj i Aziji

Elektroprivreda HZHB negirala da je HE Mostar vraćena Elektroprivredi BiH: "Bila je i bit će u našem vlasništvu"

Pred prvomajske praznike: Otkriveno 17 neprijavljenih radnika, zapečaćeni objekti širom FBiH, kazne preko 300.000 KM

Dramatično upozorenje iz EU: Ako se ovako nastavi, do kraja neće biti mlaznog goriva

Biznis

Tramp tvrdi da SAD ne treba Hormuški moreuz

Lica i naličja elite: Najveći darodavci naspram onih koji čuvaju svaki novčić

Pobjeda iznad svega: Tramp najavljuje ekonomski slom Irana kao sredstvo za ostvarenje cilja

Alternativa Hormuzu se isplatila: Kompanije profitiraju na gladi tržišta

Pola miliona KM za infrastrukturne projekte na području Živinica i Teočaka

Vlada RS se ponovo zadužila: Na Londonskoj berzi podignuto još 250 miliona eura

Gašenje proizvodnje u Željezari napravilo dodatne probleme: Kompanija Messer BH ugasila jedinicu za proizvodnju kisika u Zenici

Građanska energija nije opcija – to je nužnost

Amsterdam zabranio reklame za meso i fosilna goriva u javnom prostoru

Nikšić i Lakić u TRZ Hadžići: Stečaj nije opcija

Ruski oligarh Rašid Serdarov napustio BiH sa 310 miliona KM u koferu

Nakon 34 godine rada ova aviokompanija se gasi

Njemačka i Britanija predvode izvoz plastičnog otpada: Milioni tona završavaju u Turskoj i Aziji

Elektroprivreda HZHB negirala da je HE Mostar vraćena Elektroprivredi BiH: "Bila je i bit će u našem vlasništvu"

Pred prvomajske praznike: Otkriveno 17 neprijavljenih radnika, zapečaćeni objekti širom FBiH, kazne preko 300.000 KM

Dramatično upozorenje iz EU: Ako se ovako nastavi, do kraja neće biti mlaznog goriva