Nakon više od osam godina uspješnog vođenja Vijeća stranih investitora BiH (FIC BiH), izvršna direktorica Sanja Miovčić napušta ovu poziciju, a na njeno mjesto dolazi dr. Nedim Makarević, ugledni diplomata i doktor poslovne ekonomije.Vijeće stranih investitora BiH, kao ključna organizacija koja okuplja vodeće domaće i strane investitore u zemlji, nastavlja s misijom zagovaranja predvidivog, održivog i konkurentnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Promjena na čelu organizacije ne mijenja njen strateški pravac, već predstavlja novu fazu u daljnjem jačanju investicijske klime u zemlji.<h2>Posebna privilegija&nbsp;</h2>- Zahvalna sam na svakom danu provedenom u Vijeću. Voditi FIC je posebna privilegija i FIC je platforma kojoj sam bila u potpunosti posvećena, za mene je bila više od posla – bila je prostor stvaranja, zagovaranja, dijaloga i prijateljstava. Ponosna sam na sve što smo zajedno postigli – od jačanja pozicije privatnog sektora, do konkretnih inicijativa koje su unaprijedile investicioni ambijent u BiH. Uvjerenja sam da će dr. Makarević, sa svojim iskustvom i strašću za ekonomsku diplomatiju, voditi FIC BiH ka novim uspjesima - izjavila je Sanja Miovčić.Dr. Makarević iza sebe ima bogatu karijeru na pozicijama ambasadora Bosne i Hercegovine u nekoliko zemalja, gdje je intenzivno radio na promociji investicija, umrežavanju sa dijasporom i jačanju ekonomskih odnosa sa strateškim partnerima poput Njemačke i skandinavskih zemalja. Također je bio aktivno angažovan u Friedrich Naumann fondaciji u Njemačkoj, gdje vodi projekte posvećene slobodnom tržištu i ekonomskim reformama.<h2>Glas investitora</h2>- Velika mi je čast što preuzimam rukovodstvo organizacije koja je postala ključni glas investitora u BiH. Nastavit ćemo jačati misiju FIC-a kroz povezivanje međunarodnog kapitala s domaćim potencijalima. Smatram da je sada pravo vrijeme da, u saradnji s institucijama i partnerima, BiH iskoristi svoj puni potencijal kao investicijska destinacija u regionu - izjavio je dr. Nedim Makarević.FIC BiH će i dalje djelovati kao snažan most između privatnog sektora i donosioca odluka, te ostati predan cilju da Bosna i Hercegovina bude zemlja u koju se dolazi – a ne iz koje se odlazi.

Uvjerenja sam da će dr. Makarević, sa svojim iskustvom i strašću za ekonomsku diplomatiju, voditi FIC BiH ka novim uspjesima, rekla je Miovčić

Vijeće stranih investitora BiH nakon osam godina mijenja rukovodstvo

U 2024. godini izvezena su 4.524 gigavatsata (GWh) električne energije, što je 12,1 posto manje nego u prethodnoj godini.&nbsp;Uvoz je značajno povećan, čak 120,3 posto, i iznosio je 2.021 GWh, navedeno je u izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) za proteklu godinu.<h2>Nepovoljni uvjeti</h2>Ilustracije radi, tokom 2023. godine izvoz električne energije je bio povećan, kada je iz BiH izvezeno 5.148 GWh, što je za 30,4 posto bilo više nego u 2022. godini. S druge strane, premda je uvoz električne energije i tokom 2023. bio povećan u odnosu na 2022., to povećanje je iznosilo 6,1 posto.Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli, u izjavi za "Dnevni avaz“ kaže da su na ogroman skok uvoza električne energije u protekloj godini, s jedne strane, utjecali izrazito nepovoljni hidrološki uslovi.- To je, naravno, utjecalo na smanjenje proizvodnje u većim hidroelektranama, ali, s druge strane, značajan utjecaj na toliki uvoz imala je činjenica da je proizvodnja iz termoelektrana, također, bila ispod planirane. Hidrologija je viša sila, ali veći utjecaj na to su imali problemi u rudnicima i termolektranama. I, kada se to desi, onda je jedino što preostaje kupovina na tržištu, a to je uvijek takozvano interventno, odnosno kratkoročno, što je jako skupo – rekao je Kušljugić.

I u izvještaju DERK-a je navedeno da je proizvodnja električne energije zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta u većim hidroelektranama smanjena za 1.552 GWh, odnosno 24,7 posto i iznosila je 4.732 GWh.<h2>Brojni kvarovi</h2>Iako je navedeno da je proizvodnja u termoelektranama iznosila 8.483 GWh, što je za 78 GWh ili 0,9 posto više nego godinu ranije, Kušljugić naglašava da je u odnosu na plan došlo do smanjenja proizvodnje, kao i da su uz nedostatak uglja na to utjecali i brojni kvarovi.Dok je proizvodnja smanjena, potrošnja je bila povećana. Tako je ukupna potrošnja električne energije iznosila je 12.131 GWh, što je 4,3 posto više nego prethodne godine. Potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sistem povećana je čak za 19,8 posto i iznosila je 860 GWh. Za 3,4 posto povećana je i distributivna potrošnja i iznosila je 10.903 GWh.<h2>Manji obnovljivi izvori</h2>- Proizvodnja u vjetroelektranama iznosila je 393 GWh, što je za 37 GWh ili 10,3 posto više nego u 2023. godini. Ukupna proizvodnja pet postojećih solarnih elektrana iznosila je 209 GWh. Proizvodnja u manjim obnovljivim izvorima (male hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne i elektrane na biogoriva priključene na distributivni sistem) smanjena je 4,4 posto i iznosila je 710,17 GWh. U elektranama industrijskih proizvođača proizvedeno je 26,46 GWh - navedeno je u izvještaju.

Hidrološki uslovi bili nepovoljni, ali veći utjecaj su imali problemi u rudnicima i termoelektranama, kaže prof. Kušljugić

Smanjenje proizvodnje i u vjetroelektranama

Šta je pokazao izvještaj DERK-a za proteklu godinu: BiH lani zabilježila ogroman skok uvoza električne energije

Broj milijardera na godišnjoj listi časopisa "Forbes" prvi put ove godine premašio je 3.000, a njihovo ukupno bogatstvo dostiglo je 16,1 bilion dolara.Lista milijardera, koju je "Forbes" objavio 39. put, pokazala je da je ove godine broj milijardera širom svijeta porastao za 247 u odnosu na prethodnu godinu, na 3.028.Ukupno bogatstvo milijardera takođe je skočilo za dva biliona dolara u istom periodu na 16,1 bilion dolara.Američki biznismen Ilon Mask, vlasnik kompanija kao što su Tesla, SpaceX i X, takođe odnedavno poznat po kontroverznim ulogama u američkoj i evropskoj politici, našao se na vrhu liste kao najbogatija osoba na svijetu. Njegovo bogatstvo iznosi 342 milijarde dolara, što je povećanje od 147 milijardi dolara.Nakon što je Mask bio glavni donator kampanje američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, a Tramp je pobijedio na izborima prošle jeseni, cijene akcija njegovih kompanija su porasle, iako su nedavno pale, otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru.Mark Zakerberg, šef kompanije Meta i njene podružnice Facebooka, zauzeo je drugo mjesto na listi sa bogatstvom od 216 milijardi dolara, dok je Džef Bezos, osnivač Amazona, treći sa bogatstvom od 215 milijardi dolara.Mask, Zakerberg i Bezos dospjeli su na naslovnice prisustvujući inauguraciji predsjednika Trumpa 20. januara, koji je tada preuzeo drugi mandat predsjednika SAD-a.

Ilon Mask, Mark Zakerberg i Džef Bezos zauzimaju prva tri mjesta na "Forbsovoj" godišnjoj listi milijardera

U svijetu prvi put više od 3.000 milijardera



&nbsp;Prva regionalna kontroling konferencija u BiH pod nazivom "Kontroling - preduvjet učinkovitog upravljanja" održat će se 8. svibnja u hotelu Buna u Mostaru, u organizaciji poslovnog portala Financa.ba.Ovaj stručni skup okupit će vodeće domaće i regionalne eksperte koji će kroz predavanja i panel diskusije predstaviti najnovije strategije, alate i tehnologije za učinkovito upravljanje i optimizaciju poslovnih procesa.Na konferenciji će sudjelovati istaknuti stručnjaci, među kojima su Jasmina Očko, konzultantica i trenerica za implementaciju kontrolinga, Gabriela Rijić, suvlasnica i direktorica FTM d.o.o., prof.dr.sc. emeritus Aziz Šunje, Ekonomski univerzitet u Sarajevu, Edis Boloban, interni revizor, AS Holding d.o.o., Amra Hadžiahmetović, direktorica sektora kontrolinga, AS Holding d.o.o., prof.dr.sc. Maja Letica, ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, dr.sc. Ivica Ćorić, suosnivač i direktor poduzeća Hera d.o.o., Andrej Čović, direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ, Marijana Širić Sabljo, CFO poduzeća Weltplast d.o.o., Marija Buhač, predsjednica Vlade HNŽ, te Marko Martinović, rukovoditelj Sektora za potporu poslovanju ZZO HNŽ.Prijave su otvorene do 17. travnja 2025., a za sve koji se registriraju do tog datuma vrijedi early bird cijena od 250 KM. Nakon 17. travnja kotizacija iznosi 300 KM. Za tri i više prijava iz iste kompanije popust iznosi 10%, a za Studenti uz predočenje valjanog dokumenta ostvaruju pravo na 50% popusta.Organizatori poručuju kako je broj mjesta ograničen, te zainteresirane pozivaju da svoje sudjelovanje potvrde na vrijeme putem online obrasca na kontrolingkonferencija.ba ili e-maila veronika@financa.ba.

Ovaj stručni skup okupit će vodeće domaće i regionalne eksperte 

Kontroling kao ključ uspješnog poslovanja: Prva regionalna konferencija u BiH

Hooters — lanac restorana poznat po svom atraktivnom osoblju, sastavljenom isključivo od žena, a zatim po svojim pilećim krilcima — podnio je zahtjev za bankrot, prenosi CNN.No, decenijama stari brend navodno ima plan. U procesu bankrota, tvrtka planira prodati svoje restorane dvjema franšiznim grupama koje upravljaju Hooters restoranima u području Tampe na Floridi i Čikaga. Prema saopćenju za javnost, te dvije grupe zajedno upravljaju trećinom svih Hooters restorana u SAD-u.<h2>Finansijska stabilnost</h2>Hooters se tako pridružuje lancima restorana brze usluge poput BurgerFi i Red Lobstera, koji su također podnijeli zahtjev za bankrot zbog teških poslovnih uslova. Tvrtka se suočavala i s pravnim problemima vezanim uz radnu snagu, uključujući tužbe za rasnu i rodnu diskriminaciju. Prošle godine zatvorili su desetke restorana, navodeći kao razlog rastuće troškove hrane i rada.Kompanija planira izaći iz stečajnog postupka u roku od „otprilike 90-120 dana”. Sve su ovo, razumije se, dobre želje.- Današnja objava predstavlja važan korak u našim naporima da ojačamo finansijsku stabilnost Hootersa i našim kupcima nastavimo pružati i gostoprimstvo i ukusnu hranu na koju su navikli - izjavio je Sal Melili, izvršni direktor Hooters of America, u saopćenju.Hooters je zahtjev za zaštitu od bankrota prema Poglavlju 11 podnio na sudu u Teksasu, što je čest postupak za kompanije koje žele riješiti svoje finansijske probleme kroz restrukturiranje.Kompanija je navela da će nastaviti poslovati kao i dosad, iako „procjenjuje operativni doseg” svojih lokacija u vlasništvu kompanije, što znači da bi tokom procesa bankrota moglo doći do zatvaranja brojnih restorana.<h2>Povratak korijenima</h2>Investicijske kompanije Nord Bay Capital i TriArtisan Capital Advisors kupile su Hooters 2019. godine.Grupa kupaca uključuje i originalnog osnivača Hootersa, Nila Kifera, izvršnog direktora franšizne grupe Hooters Inc.- Već dugi niz godina brendom Hooters upravljaju investicijske kompanije i druge grupe bez ikakve historije ili iskustva s Hootersom - rekao je Kifer u priopćenju. U intervjuu za Bloomberg News prošle sedmice izjavio je da plan preokreta uključuje prilagođavanje lanca porodičnom okruženju.Kifer je dodao da će otkup pod vodstvom osnivača omogućiti brendu da se „vrati svojim korijenima".

Hooters se tako pridružuje lancima restorana brze usluge poput BurgerFi i Red Lobstera, koji su također podnijeli zahtjev za bankrot

Poznati po atraktivnom osoblju: Američki lanac restorana podnio zahtjev za bankrot

Nakon 120 godina proizvodnje vozila u Lutonu, proizvodnja je zatvorena. Vauxhalluova fabrika&nbsp;u Velikoj Brtaniji (u nas marka poznata kao Opel) više neće proizvoditi vozila, izvještava BBC. Fabrika u Lutonu bila je jedna od najstarijih fabrika automobila na svijetu koja je još uvijek u funkciji.U novembru je automobilska grupa Stellantis najavila da će premjestiti proizvodnju električnih kombija u drugu tvornicu. Sada je proizvodnja u Lutonu gotova. Umjesto toga, proizvođač automobila investirat će u tvornicu Ellesmere u Portu. Kao rezultat zaustavljanja proizvodnje, 1000 radnih mjesta je upitno.Opel je počeo proizvoditi automobile 1903. godine, a fabriku je izgradio u Lutonu 1905. godine. Proizvodnja ličnih automobila završila je 2002. godine, ali proizvodnja poslovnih vozila nastavila se do prošlog petka, kada je proizveden posljednji Vivaro.

Kao rezultat zaustavljanja proizvodnje, 1000 radnih mjesta je upitno

Zatvorena Opelova fabrika automobila u Lutonu

Južnokorejski gigant Samsung, Kia i Hjundai aktivno istražuju mogućnosti povratka na rusko tržište uz pregovore o okončanju rata u Ukrajini, piše The Korea Times.Ukoliko Ukrajina i Rusija potpišu mirovni sporazum nakon dogovora o prekidu napada na energetsku infrastrukturu, sankcije Rusiji bi mogle biti ukinute, što bi omogućilo južnokorejskim kompanijama nastavak poslovanja, navodi list u petak. <h2>Spriječavanje propadanja</h2>Prema podacima ministarstva vanjskih poslova, 2021. godine razmjena između Južne Koreje i Rusije dostigla je 29,9 milijardi dolara, a Rusija je bila 12. na listi izvoznih tržišta, prenosi list. Kompanija LG Elektroniks nedavno je nastavila dio aktivnosti u Moskvi, ističe The Korea Times. - Cilj je spriječiti propadanje proizvodnih pogona koji miruju od početka rata - izjavio je čelnik tvrtke za Korea Times, dodavši da koriste "zalihe materijala u pogonu". Prije sukoba, tvornica je proizvodila perilice i hladnjake. <h2>"Nikakva odluka nije donesena"</h2>Hjundai Motor Grupa analizira poslovne prilike u Rusiji nakon rata, piše Korea Times, napominjući da su Hjundai i Kia 2021. bili među vodećim brendovima u Rusiji. U decembru 2023. prodali su pogon u Sankt Peterburgu za 10 hiljada rubalja (120 dolara), uz pravo otkupa u roku od dvije godine. "Nikakva odluka nije donesena", rekao je predstavnik Hjundai Motor Grupe, istaknuvši da pažljivo prate razvoj situacije. Kia, Hjundai Mobis i Hjundai Stil objavili su nedavno natječaje za posao u Rusiji, dok Samsung Elektroniks ispituje obnovu poslovanja nakon obustave proizvodnje u Kalugi 2022., navodi Korea Times.

Samsung, Kia i Hjundai aktivno istražuju mogućnosti povratka na rusko tržište uz pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Južnokorejski medij: Samsung, Kia i Hjundai istražuju mogućnost povratka na rusko tržište

U prva dva mjeseca ove godine u Federaciji BiH otkaze je dobilo više od 15.000 radnika kao rezultat globalnih ekonomskih iskušenja, ali i povećanja minimalne plaće na 1.000 KM, što je pritisak kojeg dio poslodavaca nije mogao izdržati.Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, krajem februara u Federaciji BiH bilo je više od 258.000 nezaposlenih. Taj negativni trend ukazuje na ozbiljan pad tržišta rada, jer je broj otkaza veći za 5.000 veći od broja novozaposlenih. Naime, u tome razdoblju je bez posla ostalo 15.437 radnika, dok je novozaposleno njih nešto više od 10.000.Ekonomisti ističu da je to rezultat niza negativnih faktora, uključujući pad izvoza, rast troškova, poskupljenje struje te promjene u globalnim tržišnim uvjetima.&nbsp;Jedan od ključnih faktora koji pogoršava situaciju je i povećanje minimalne plaće, koja je u 2025. godini iznosila 1.000 KM. Analitičari smatraju da je to najviše odgovorno za povećanje broja otkaza, jer mnoge kompanije nisu u mogućnosti isplatiti takve plaće bez ugrožavanja svoje rentabilnosti.Predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drva i papira BiH Lejla Ćatić navodi da je sektor drvne industrije prošlu godinu završio s padom prihoda i broja zaposlenih, a ova godina je još teža.&nbsp;- Povećanje plaća stvorilo je dodatni pritisak na poduzeća koja već rade u uvjetima visoke konkurencije i smanjenog izvoza - dodala je.Stručnjaci također upozoravaju da visoki stepen sive ekonomije u BiH otežava tačno praćenje stanja na tržištu rada.&nbsp;

Jedan od ključnih faktora koji pogoršava situaciju je i povećanje minimalne plaće, koja je u 2025. godini iznosila 1.000 KM

U dva mjeseca u FBiH otkaze dobilo 15.000 ljudi

Iz Bosne i Hercegovine lani je izvezeno meda u vrijednosti 266.437 KM, što predstavlja porast od 10,61 posto u odnosu na 2023. godinu. Istovremeno, vrijednost uvoza meda bila je 4,6 miliona KM, što je povećanje od 28,75 posto u odnosu na prethodnu godinu.Kada je riječ o količini izvoza meda, prošle godine zabilježen je porast od 45,67 posto, s izvezenih 10 tona, dok je 2023. godine izvezeno 6,9 tona. S druge strane, ukupni uvoz meda u 2024. godini iznosio je 621,4 tone.Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvozna vrijednost jednog kilograma meda u 2024. godini bila je 26,30 KM, dok je uvozna iznosila 7,36 KM.Najviše bh. meda izvezeno je u Saudijsku Arabiju i to 8.148 kilograma, zatim u Jordan gdje je plasirano oko jedne tone, te u Ujedinjene Arapske Emirate 211 kg i Tursku 137 kg.Uvozna tržišta meda obuhvatila su Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Bugarsku i Mađarsku.

Najviše bh. meda izvezeno je u Saudijsku Arabiju i to 8.148 kilograma

Izvezeno 10 tona, a uvezene 621,4 tone meda

Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) je u dubokoj krizi. U 2024. godini kompanija u saveznom vlasništvu ostvarila je gubitak od 1,8 milijardi eura - iako gotovo milijardu manje nego prethodne godine.Kompanija je to potvrdila u četvrtak u Berlinu.U 2023. godini minus je bio 2,7 milijardi. Sada "bolji" rezultat uglavnom je rezultat činjenice da je savezna vlada nadoknadila visoke troškove potrebnih radova na održavanju, koje je željeznica platila unaprijed 2023. godine, prenio je Fenix magazin.- Deutsche Bahn je u najvećoj krizi od reforme željeznice - rekao je izvršni direktor Rikar Luc (Richard Lutz).Činjenica da je Deutsche Bahn i dalje u minusu također ima veze s prodajom njegove logističke podružnice DB Schenker njegovom danskom konkurentu DSV-u. Dobro vođen odjel uvijek je poboljšavao bilans matične kompanije s visokim profitom.Željeznica želi iskoristiti Schenkerov prihod od oko 14,3 milijarde eura za smanjenje visokog duga.

U 2023. godini minus je bio 2,7 milijardi

Deutsche Bahn u dubokoj krizi: U minusu 1,8 milijardi eura

Radno mjesto Lukasa Emeriha (Emmerich) je na pisti frankfurtske zračne luke. Radi za Lufthansu kao nadzornik za utovar putničkih aviona, jer oni ne prevoze samo putnike i njihovu prtljagu, već i drugu robu, na primjer, poštu. Ovaj 21-godišnjak je izučio zanat za auto-mehatroničara, ali ga je oduvijek više fascinirala avijacija nego automobili. Nakon završene obuke, prijavio se za posao u Lufthansi i brzo stekao potrebne kvalifikacije, piše <a href="https://www.dw.com/hr/njema%C4%8Dka-industrija-mjese%C4%8Dno-gubi-oko-10000-radnih-mjesta/a-72088040">Deutshe Welle</a>.- Najveći izazov u ovom poslu je upravljanje vremenom – osigurati da je sve pravilno utovareno i da zrakoplov može poletjeti na vrijeme. Stvarno je cool osjećaj, svi su stariji od tebe, a ti potpisuješ da je sve sigurno", kaže on za ARD.Trenutno na frankfurtskom aerodromu za Lufthansu radi 120 nadzornika za utovar aviona, a plan je da ove godine bude zaposleno još 60. Lufthansa ove godine namjerava da diljem svijeta zaposli oko 10.000 novih radnika u različitim oblastima - od toga više od polovice u Njemačkoj.Međutim, Lufthansa je po tome trenutno izuzetak u Njemačkoj.<h2>Smanjenje broja radnih mjesta</h2>Istraživanje Instituta njemačkog gospodarstva u Kelnu (IW) pokazuje da će ove godine samo 17 posto kompanija zaposliti više radnika, dok 38 posto planira smanjenje broja zaposlenih.Posebno su loše prognoze u industriji - 44 posto anketiranih preduzeća planira otpuštanja, dok samo 14 posto predviđa nova zapošljavanja.&nbsp;- To znači da će se već uočeni pad zaposlenosti u njemačkoj industriji nastaviti i ove godine - navodi se iz IW-a u Kelnu.Broj zaposlenih u industriji do studenog 2024. je bio oko 7,4 milijuna dok je 2019. iznosio skoro 7,8 milijuna. To predstavlja smanjenje od oko 350.000 radnih mjesta u tom sektoru.<h2>Porsche, Bosch, Continental,… </h2>Enco Veber (Enzo Weber), naučnik Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu, već duže vrijeme prati pogoršanje situacije na tržištu rada kao posljedicu ekonomske krize: "Njemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utječe i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom."Od 2017. stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u prosjeku bila ispod šest posto. Prošle godine je prvi put porasla na šest posto, dok je u januaru i febrauru ove godine dostigla 6,4 posto.- S obzirom na ekonomsku situaciju i pad gospodarskog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnom nivou - ocjenjuje Veber.&nbsp;Međutim, to se, kako kaže, može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mjesta u industriji: "Trenutno se različite grane ekonomije razvijaju nejednako kao rijetko kada ranije." Industrija je najviše pogođena krizom:&nbsp;- Gubimo više od 10.000 radnih mjesta mjesečno - kaže Veber.U kompanijama ZF, Continental, Thyssenkrupp i Volkswagen u narednim godinama ugroženo je oko 70.000 radnih mjesta. Pored toga i Schaeffler, Porsche, Bosch i Ford planiraju ukinuti tisuće radnih mjesta.<h2>Nekada se ovdje radilo do penzije</h2>Na udaru su u poslovi poput njegovog: Pablo Ole Šmit (Schmidt) je softverski inženjer u kompaniji ZF u Friedrichshafenu, gdje živi i radi skoro 20 godina. Sada strahuje za svoje radno mjesto. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da netko napusti ZF prije mirovine, ističe on.Prema informacijama Handelsblatta, njemački proizvođač auto-dijelova ZF, drugi po veličini u zemlji, razmatra potpuno odvajanje sektora „Elektrificirane pogonske tehnologije", interno nazvanog E-divizija. Odvajanje ovog sektora pogodilo bi više od 32.000 zaposlenih, odnosno svakog petog zaposlenog.- Moja partnerica i ja radimo u E-diviziji, tako da sada oboje strahujemo za posao. Uskoro ću napuniti 50 godina. Pitam se kakva mi je perspektiva da nađem dobar posao - kaže Šmit u razgovoru za ARD.<h2>Nedostatak stručne radne snage opada</h2>Posebno jer je i za visokokvalificirane radnike sve teže pronaći posao - nedostatak stručne radne snage u industriji opada.Prema istraživanju ifo instituta, u siječnju 2025. samo 18 posto industrijskih poduzeća prijavilo je manjak stručnjaka, dok je u trećem kvartalu 2022. taj postotak iznosio 44,5 posto.Generalno gledano, nestašica kvalificiranih radnika u Njemačkoj se smanjuje. Dok je u trećem kvartalu 2022. gotovo polovica svih kompanija imala poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage, u siječnju 2025. taj postotak pao je na 28,3 posto. U sektoru usluga potreba je i dalje iznad prosjeka - iznosi 35,1 posto.Enco Veber naglašava da to nije samo posljedica problema postojećih kompanija: "Broj novih radnih mjesta nikada nije bio niži. Osnivanje novih preduzeća u industriji nikada nije bilo na ovako niskoj razini. Nove investicije padaju već godinama."<h2>Vojna industrija cvjeta</h2>Postoje, međutim, i izuzeci, navodi dalje Deutsche Welle - prije svega vojna industrija koja doživljava procvat. Najveći njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, povećao je prihode za više od 30 posto u prvih devet mjeseci tekuće poslovne godine. Dva pogona u kojima se trenutno proizvode civilne komponente za vozila, uskoro bi mogla prijeći na proizvodnju za vojnu industriju.Neki bivši zaposleni u ZF-u već su pronašli nova radna mjesta u vojnoj industriji. Za Pabla Olea Šmita to ipak nije opcija. Ali, razumije kolege koji su otišli, jer se kriza u ZF-u već osjeća i u njihovim primanjima. "Prvi finansijski rezovi su već počeli: bio sam zaposlen na ugovor od 40 sati sedmično, ali je taj ugovor već ukinut i smanjen na 35 sati."Kao što je smanjena radna sedmica, tako su smanjena i primanja - sada mu je plaća manja za oko 14 posto.<h2>Industrijski radnici i dalje među bolje plaćenima</h2>I pored već osjetnih finansijskih rezova, radnici u industrijskim preduzećima i dalje spadaju među bolje plaćene. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u aprilu 2024. godine zaposleni s punim radnim vremenom u Njemačkoj u prosjeku su zarađivali 4.634 eura bruto mjesečno, dok su u industriji plaće bile oko 100 eura veće.Nešto niže zarade su u uslužnim djelatnostima, poput ugostiteljstva ili prometnog sektora, gdje je prosječna bruto plaća bila 30 eura manja od prosječne, odnosno 130 eura manja u odnosu na prosjek u industriji, zaključuje Deutsche Welle.

Nezaposlenost u Njemačkoj raste, a posebno u industriji mnoge firme planiraju ukidanje radnih mjesta

Njemačka industrija mjesečno gubi oko 10.000 radnih mjesta

U bh. entitetu RS danas kreće upis štednih/narodnih obveznica koji će trajati do 5. aprila.Ministrica finansija RS Zora Vidović izjavila je ranije da će u prvom, pilot projektu, biti emitovano pet miliona obveznica, vrijednost jedne je 1 KM, a minimalan ulog 100 KM.Ona je navela da je rok dospijeća dvije godine, a da kamatna stopa iznosi 4,5 posto.<h2>Isplata kamate </h2>Kamata će se isplaćivati svakih šest mjeseci, a građani kojima zatreba kapital kojim su kupili obveznice, mogu ih prodati i tako dobiti svoja sredstva.Građani će obveznice moći besplatno da upišu putem preduzeća "Pošte Srpske", tako što će na šalteru popuniti upisnicu.Nakon toga, građani će moći u banci ili u "Pošti" da uplate sredstva u vrijednosti upisane obveznice.<h2>Štedne obveznice</h2>Vidović je rekla da će se ta sredstva usmjeravati u podršku projekata u RS, dok će kamata koju građani zarade također ostati u RS.Ona je napomenula da će štedne obveznice biti registrovane u Centralnom registru hartija od vrijednosti na Banjalučkoj berzi, tako da je njihova prodaja, kupovina i manipulacija ista kao i kod krupnih obveznica.

Vidvoić  je navela da je rok dospijeća dvije godine, a da kamatna stopa iznosi 4,5 posto

U RS od danas upis štednih obveznica, minimalan ulog 100 KM

Više od 5,6 milijardi KM slilo se u prošloj godini iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;Uglavnom su u pitanju doznake od sve brojnije bh. dijaspore, koja je u 2024. godini prema domovini usmjerila 4,16 milijardi KM, što je za gotovo 425 miliona KM više nego u prethodnoj godini.<h2>Velike doznake</h2>Prema podacima Centralne banke BiH, građanima BiH uplaćeno je 1,38 milijardi KM po osnovu prava na penzije koje su zaradili u inostranstvu.- Velike doznake iz inostranstva su naša tradicija. Šalju ih ljudi koji tamo rade, a ovdje su im ostale porodice, pa je to logičan tok kretanja novca. S druge strane, raste broj naših ljudi koji rade vani, unazad nekoliko godina odlazi sve veći broj. Istovremeno, u Njemačkoj su kontrole vezane za novčane transakcije sve rigoroznije. Nekada su ljudi dolazili za praznike i donosili gotovinu. Sada toga nema, jer je ograničen prenos gotovine, pa sve više novca ide putem banaka – kaže ekonomski stručnjak, prof. dr Željko Rička.

U ukupnoj ekonomskoj situaciji značaj finansijske podrške bh. građana u dijaspori je neprocjenjiv, potvrđuje naš sagovornik.<h2>"Jadni mi"</h2>- Bez naše dijaspore – jadni mi. Hvala Bogu da imamo taj izvor, jer gotovo 50 posto depozita banaka je štednja. Bilo bi dobro da država ima neku strategiju razvoja, pa da iz toga finansira razne modalitete zapošljavanja onih koji ostaju ovdje. Na ovaj način mi educiramo ljude, onda oni odu tamo da rade i šalju nam novac – ističe Rička.

Šalju ih ljudi koji tamo rade, a ovdje su im ostale porodice, pa je to logičan tok kretanja novca, kaže Rička

Bh. dijaspora: Sve više novca ide putem banaka

Prema podacima Centralne banke BiH: Lani dijaspora u BiH poslala više od 4 milijarde maraka!

Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, treće zaredom, ali blago, jer se ulagači plaše da bi eskalacija carinskog rata mogla naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu svjetske ekonomije.Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 posto, na 73.63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.6 posto, na 69.36 dolara.Početkom marta cijene su nafte pale na najniži nivo u ovoj godini, te su od tada porasle više od 6 posto.To je ponajviše posljedica sankcija Vašingtona. Prije desetak dana SAD su uvele nove sankcije na iransku naftu, a prošle sedmice predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) najavio je nove 25-postotne carine kupcima venezuelanske nafte i plina.<h2>Smanjena opskrba</h2>S obzirom da su odavno na snazi sankcije na rusku naftu, jasno je da će najnovija ograničenja smanjiti ponudu na svjetskom tržištu. "Opskrba je primjetno smanjena zbog mogućeg gubitka venecuelanske i iranske nafte”, kaže Džun Goh (June), analitičarka u kompaniji Sparta Commodities.No, značajniji rast cijena nafte sprječavaju strahovanja od usporavanja rasta ekonomije, pa moguće i recesije, što bi oslabilo potražnju.<h2>Carinski rat</h2>Naime, prošle sedmice Trump je najavio carine od 25 posto na uvoz svih automobila od početka aprila, a ovih će dana objaviti konačni plan o recipročnim carinama svim zemljama koje naplaćuju carine na uvoz američke robe.Kako su mnoge zemlje, među ostalim, Kanada, Kina i Evropska unija, najavile protivmjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata. "Raspoloženje su u velikoj mjeri prigušila strahovanja od trgovinskog rata i pojačana neizvjesnost u američkoj politici", pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.Uprkos rastu tri sedmice zaredom, analitičari procjenjuju da će se cijene nafte u idućem razdoblju kretati u uskom rasponu, jer se trgovci plaše da bi carinski rat mogao dovesti do jačanja inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast ekonomija, a time i na potražnju za energentima.

Početkom marta cijene su nafte pale na najniži nivo u ovoj godini, te su od tada porasle više od 6 posto

Porasle cijene nafte na svjetskim tržištima

Slovenija će postati druga evropska zemlja koja će zabraniti bacanje hrane trgovačkim lancima, donošenjem zakona prema kome će hranu, koja je pred istekom roka trajanja ili je još dobra za upotrebu trgovine, biti donirana humanitarnim organizacijama.Kako prenosi Agronews, u Francuskoj je 2019. godine stupio na snagu zakon koji nalaže supermarketima, velikim distributerima hrane, kao i proizvođačima, da ne smiju bacati jestivu hranu, a uskoro će njenim koracima krenuti i Slovenija.Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, 2022. godine u svijetu je bačeno oko 19 posto globalno proizvedene hrane ili oko 1,05 milijardi metričkih tona.

Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, 2022. godine u svijetu je bačeno oko 19 posto globalno proizvedene hrane

Slovenija uvodi drastične mjere: Trgovinski lanci moraju prestati bacati hranu

Američki predsjednik Donald Tramp u utorak će objaviti novi carinski paket, što bi moglo pokrenuti trgovinski rat, kojeg EU želi spriječiti.Na prošlosedmičnu odluku o carinama od 25 posto na uvoz automobila u SAD, Komisija je poručila da je spremna pregovarati za najbolje rješenje, ali i braniti svoje ekonomske interese.<h2>Uzvratne mjere</h2>Sredinom marta Komisija je najavila da će 1. aprila aktivirati stare protumjere protiv SAD-a, suspendirane 2018. i 2020., te uvesti novi paket sredinom aprila za američki izvoz. Ipak, prošle sedmice odgođene su carine za sredinu aprila kao odgovor na američke carine na čelik i aluminij iz EU-a. SAD do sada nije pokazao volju za pregovorima s EU-om. Prošle sedmice u Vašingtonu je boravio Maroš Šefčovič, povjerenik za trgovinu, ali bez uspjeha. Sljedeće sedmice zastupnici Evropskog parlamenta sastat će se u Strasburu, dok Ursula fon der Lajn i Antonio Kosta putuju u Uzbekistan na samit sa Središnjom Azijom.<h2>Nekoliko ključnih tema za EU</h2>U utorak ujutro u Evropskom parlamentu raspravit će se izazovi EU-a uz Ursulu fon der Lajn i Antonia Kostu, uz osvrt na samit od 20. marta o konkurentnosti, odbrani, Bliskom istoku, proračunu i migracijama. Istog dana razgovarat će s Kajom Kalas o odgovornosti Rusije za ratne zločine u Ukrajini. Zastupnici spremaju rezoluciju kojom traže veća ulaganja u odbranu, podršku Ukrajini, prisutnost na Bliskom istoku i pomoć zemljama kandidatima. Također će raspravljati o strategiji EU-a za pripremu na prirodne katastrofe, kibernetičke napade i geopolitičke krize, koju je Komisija predstavila prošle sedmice. Evropska komisija u utorak u Strasburu usvojit će strategiju za unutarnju sigurnost, fokusiranu na obavještajne podatke, hibridne prijetnje i borbu protiv kriminala. Na plenarnoj sjednici raspravit će se i o podršci čeličnoj industriji i ulozi energetski intenzivnih sektora. U ponedjeljak je planirana rasprava o Uniji štednje i ulaganja za usmjeravanje štednje građana u profitabilne investicije. U petak će se u Samarkandu održati prvi samit EU-a i pet zemalja Središnje Azije (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan), uz Antonia Kostu, Ursulu fon der Lajen i domaćina Šavkata Mirzijajeva.

Vijeće stranih investitora BiH nakon osam godina mijenja rukovodstvo

Šta je pokazao izvještaj DERK-a za proteklu godinu: BiH lani zabilježila ogroman skok uvoza električne energije

U svijetu prvi put više od 3.000 milijardera

Kontroling kao ključ uspješnog poslovanja: Prva regionalna konferencija u BiH

Poznati po atraktivnom osoblju: Američki lanac restorana podnio zahtjev za bankrot

Zatvorena Opelova fabrika automobila u Lutonu

Južnokorejski medij: Samsung, Kia i Hjundai istražuju mogućnost povratka na rusko tržište

U dva mjeseca u FBiH otkaze dobilo 15.000 ljudi

Izvezeno 10 tona, a uvezene 621,4 tone meda

Deutsche Bahn u dubokoj krizi: U minusu 1,8 milijardi eura

Njemačka industrija mjesečno gubi oko 10.000 radnih mjesta

U RS od danas upis štednih obveznica, minimalan ulog 100 KM

Prema podacima Centralne banke BiH: Lani dijaspora u BiH poslala više od 4 milijarde maraka!

Porasle cijene nafte na svjetskim tržištima

Slovenija uvodi drastične mjere: Trgovinski lanci moraju prestati bacati hranu

EU sprema odgovor na Trampove carine

Biznis

Vijeće stranih investitora BiH nakon osam godina mijenja rukovodstvo

Šta je pokazao izvještaj DERK-a za proteklu godinu: BiH lani zabilježila ogroman skok uvoza električne energije

U svijetu prvi put više od 3.000 milijardera

Kontroling kao ključ uspješnog poslovanja: Prva regionalna konferencija u BiH

Poznati po atraktivnom osoblju: Američki lanac restorana podnio zahtjev za bankrot

Zatvorena Opelova fabrika automobila u Lutonu

Južnokorejski medij: Samsung, Kia i Hjundai istražuju mogućnost povratka na rusko tržište

U dva mjeseca u FBiH otkaze dobilo 15.000 ljudi

Izvezeno 10 tona, a uvezene 621,4 tone meda

Deutsche Bahn u dubokoj krizi: U minusu 1,8 milijardi eura

Njemačka industrija mjesečno gubi oko 10.000 radnih mjesta

U RS od danas upis štednih obveznica, minimalan ulog 100 KM

Prema podacima Centralne banke BiH: Lani dijaspora u BiH poslala više od 4 milijarde maraka!

Porasle cijene nafte na svjetskim tržištima

Slovenija uvodi drastične mjere: Trgovinski lanci moraju prestati bacati hranu

EU sprema odgovor na Trampove carine