Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) dao je svoj osvrt na odluku Donalda Trampa (Trump), američkog predsjednika o carinama i naveo da pauza u stupanju na snagu ove odluke neće donijeti stabilnost tržištu.Makron je objavi na X-u naveo da je privremena pauza od 90 dana na uvođenje ovih carina signal za pregovore. Međutim, s pauzom se, kako ističe Makron, ne rješavaju problemi.<h2>Neizvjesnost za poslove</h2>-	Carine od 25 posto na čelik, aluminij i automobile, carine od 10 posto na sve ostale proizvode i dalje postoje. Oni predstavljaju 52 milijarde eura prihoda za Evropsku uniju. Ova pauza znači 90 dana neizvjesnosti za sve naše poslove, s obje strane Atlantika – poručuje Makron. Poručio je i kako cilj Evrope ostaje isti.-	Pregovarat ćemo o uklanjanju ovih nepravednih carina i postići uravnotežen sporazum, bez asimetrije. Zajedno s Evropskom komisijom, moramo biti jaki. Evropa mora nastaviti raditi na svim potrebnim protumjerama i mobilizirati sve raspoložive poluge da se zaštiti, kao i da spriječi da tokovi iz trećih zemalja ometaju naše tržište – kaže Makron. <h2>Zaštita preduzeća</h2>Na kraju, Makron je rekao kako je Francuska, zajedno sa svim Evropljanima, spremna učiniti sve da zaštiti preduzeća i sve evropske privredne sektore.-	Francuska je spremna. Mora biti i Evropa. Ostanimo bistre glave, ujedinjeni i čvrsto branimo svoje interese. Imamo pravo da se borimo. Radna mjesta i životi naših zajednica su u pitanju -zaključio Makron.

Ova pauza znači 90 dana neizvjesnosti za sve naše poslove, s obje strane Atlantika, poručuje Makron

Makron o Trampovoj odluci o pauziranju carina: Ostanimo bistre glave

Nakon što su američke berze jučerašnje trgovanje završile u minusu i današnji dan nastavljen je u istom smjeru u Aziji.Uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) privremeno "zaledio" svoju odluku o carinama na 90 dana za većinu zemalja, ova odluka nije usmjerena na Kinu.Čak što više, Kini su carine uvećane. Takav potez se odrazio na berzama širom svijeta. Ipak, sa velikom pažnjom pratilo se otvaranje azijskih berzanskih indeksa.Kao što se i očekivalo, japanski indeks Nikkei 225 pao je za 4,5 posto, južnokorejski Kospi za 1,7 posto, indeks u Hong Kongu 0,7 posto, a ASX 200 koji se veže za Australiju na početku radnog dana bio je na -1,6 posto.<h2>Ekonomske turbulencije</h2>Jedini indeksi koji su zabilježili izuzetno male dobitke su Shangai 0,1 posto i Taiex na Tajvanu 0,2 posto. Kako se ne nazire kraj carskom ratu između Kine i SAD-a, kineski državni mediji šalju poruku kako bi uvjerili javnost i pripremili ljude za predstojeće ekonomske turbulencije.Danas su kineske partijske novine objavile komentar na naslovnoj strani pod naslovom "Vjeruj u Kinu, vjeruj u sutra", navodeći svoje inovacije, tržišni potencijal i rekavši da zemlja stoji na pravoj strani historije.-	Otporna kineska ekonomija će postati jača nakon oluje - dodaje se u komentaru.<h2>Rastuće cijene zlata</h2>Dok sa jedne strane berze bilježe velike minuse i na taj način reaguju na turbulentne aktivnosti Bijele kuće, zlato je dostiglo novi rekord te cijena sada iznosi 3.226 dolara po unci.-	Carine i nepredvidljivost politike nastavljaju da povećavaju rizik od stagflacije, dodatno povećavajući potražnju za zlatom kao najboljom sigurnom imovinom - izjavio je Pol Vong (Paul Wong), tržišni strateg u Sprott Asset Management.Vong je dodao da vjeruje da će trenutno ekonomsko okruženje i dalje podržavati rastuće cijene zlata, piše CNBC.

Carine i nepredvidljivost politike nastavljaju da povećavaju rizik od stagflacije, kaže Vong

Na azijskim berzama i danas minusi 

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) potpisao je Izvršnu uredbu kojom ublažava dosadašnja ograničenja na rudarenje uglja i izvoz, te tako pokreće široku revitalizaciju industrije uglja u Americi.&nbsp;Univerzitetski profesor i bivši federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Izet Žigić kaže za “Avaz” da je u periodima kriza i Evropa, pa i njene najrazvijenije države, pokretala termoelektrane.&nbsp;On naglašava da je BiH dio evropskog tržišta i da će se morati prilagođavati evropskim trendovima.

- Nama slijedi da vodimo računa o našem interesu, prilagođavamo se novonastaloj situaciji. Termoelektrane će raditi do 2050. godine, ali mislim da će taj rok biti produžen.&nbsp;Ipak, moramo sve uraditi da stavimo filtere tamo gdje je to potrebno, da ih učinimo ekološki prihvatljivijim za tih 20-30 godina koliko još preostaje – dodaje Žigić.<h2>Evropa okrenula kurs</h2>Tramp je istupio iz Pariškog sporazuma o klimi, kojim su se države članice obavezale da će raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova zbog klimatskih promjena, podsjeća stručnjak za energetiku Nihad Harbaš. On smatra da je bilo očekivano da se SAD vrate fosilnim gorivima, posebno nafti i prirodnom plinu.- Što se tiče uglja i rudnika to i nije bilo za očekivati. S druge strane, Evropa je dugi niz godina, pa i decenija, svoj kurs okrenula prema dekarbonizaciji, mnogo je uložila i mislim da se ne može očekivati da će pratiti Ameriku.&nbsp;Moramo uzeti u obzir činjenicu da su SAD i Kina, uz Rusiju, najodgovornije za klimatske promjene, jer su se razvile na bazi fosilnih goriva i sada bi tom logikom trebale pomoći zemljama u razvoju da se i one razviju koristeći energente koji su prihvatljivi – kaže Harbaš.

Dodaje da električne energije SAD-u sve više nedostaje, dok je Evropa, nakon presjecanja dotoka plina i nafte iz Rusije, u nedostatku energije pokrenula svoje termoelektrane, ali nijednom strateškom odlukom nije išla u smjeru ponovnog pokretanja rudnika. Kada je o BiH riječ, Harbaš smatra da se u srednjeročnom periodu do 2050. godine na naše rudnike mora računati.- Dugoročno, do 2050 i dalje, zbog same amortizacije, načina kopanja i rezervi uglja bit će to vrlo upitno. Pogotovo ako gledamo tržišno, da će takse na CO2 učiniti da ta energija nije konkurentna. S druge strane će konstantno rasti cijena električne energije za domaćinstva i privredu, pa dugoročno to nije isplativo. Mi moramo raditi na tome da očuvamo naša termoenergetska postrojenja, kako bismo očuvali našu energetsku stabilnost i imali koliko – toliko povoljne cijene struje. SAD je okrenuo kazaljku prema fosilnim gorivima, Evropa će je zadržati na dekarbonizaciji, a BiH svoj energetski zaokret mora usmjeriti prema Evropi, jer tamo želi da ide – ističe Harbaš.<h2>Hoće li naši rudnici shvatiti Trampovu poruku?</h2>Vraćanje upotrebe uglja i električne energije proizvedene u termoelektranama u SAD svakako će utjecati i na globalno tržište, pa i na BiH, smatra predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna Admir Arnautović. Dodaje da treba sačekati kako će na to regirati Poljska, Njemačka, Češka ili Ukrajina, koje su geografski i ekonomski puno bliže BiH, a od energije uglja su puno više zavisne od naše zemlje.- Promjene cijena energenata na svjetskom tržištu mnogo puta su utjecale na džepove potrošača u BiH, uglavnom negativno, jer smo energente uglavnom uvozili. Drugačije je bilo kad smo električnu energiju proizvodili dovoljno za domaće tržište, pa i izvozili. Nažalost, i to se okrenulo u posljednjih nekoliko godina i postajemo i energetski zavisni od uvoza. Potrošači su s pravom zabrinuti i u strahu od rasta cijena energenata koji je uvijek dovodio do lančanog rasta cijena svih ostalih proizvoda i usluga. Da li će naši rudnici shvatiti Trampovu poruku i okrenuti se više domaćoj proizvodnji i ulaganju u modernizaciju rudnika, vrlo brzo ćemo vidjeti, ali vjerovatno i osjetiti i u našim novčanicima – ističe Arnautović.

U situaciji kad nam regulativa EU neće dozvoljavati da proizvodimo “prljavu” energiju i prodajemo je EU, ali i kada su nalazišta uglja u BiH sve siromašnija, interes radnika za rad u rudnicima sve manji, a u TE nema značajnih ulaganja, Arnautović izlaz dugoročno vidi u investicijama u solarnu i vjetroenergiju, koje već dobivaju na zamahu.

<blockquote class="twitter-tweet">Trump: &quot;Coal is the single most reliable, durable, secure, and powerful form of energy ... it&#39;s almost indestructible. You could drop a bomb on it and it&#39;s gonna be there for you to use the next day.&quot; <a href="https://t.co/LIZcSfhAMk">pic.twitter.com/LIZcSfhAMk</a>&mdash; Aaron Rupar (@atrupar) <a href="https://twitter.com/atrupar/status/1909705212907974900?ref_src=twsrc%5Etfw">April 8, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Žigić kaže da je u periodima kriza i Evropa, pa i njene najrazvijenije države, pokretala termoelektrane

Nakon odluke Trampa: "Do 2050. godine na naše rudnike moramo računati"

Cijena sirove nafte "brent“ doživjela je strmoglav pad, spustivši se za 15 posto i dostigavši najniži nivo u posljednje četiri godine. To se desilo nakon odluke predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) da uvede visoke uvozne carine.<h2>Grube procjene</h2>Ovaj drastičan pad na svjetskim berzama otvorio je nadu za značajnije smanjenje cijena goriva na benzinskim pumpama i u BiH. Prema grubim procjenama, ako bi domaći distributeri i rafinerije ispratili ovaj negativni trend, litar goriva bi mogao pojeftiniti. Prema dostupnim podacima, pojedini derivati već bilježe pad, bar kada je riječ o Federaciji&nbsp;BiH. A ni u RS nije mnogo drugačije.- Zadnja tri dana je došlo do strašnog pada. Pratio sam. Ali ni veliki igrači u ovoj priči ne znaju šta se dešava. To je sada između Amerike i Kine prestiž. Pratim berzu i vidim šta se dešava – rekao je Tihomir Matošević, vlasnik "Tioila“.

Federalno ministarstvo trgovine je putem aplikacije zaprimilo 558 obavijesti o promjenama cijena i promjenama marži naftnih derivata.Prema cijenama na aplikaciji u Sarajevu jučer je Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosio je 2,24 KM po litru (pad cijene za 2,05 KM). Na drugoj pumpi čak 2,28 KM (0,12 KM niže), a na nekima su zabilježena i blaga povećanja (za 0,02 ili 0,03 KM).<h2>Od 2,25 KM</h2>Slične cijene su i za dizel BAS EN 590 (10 ppm) – u Sarajevu je zabilježena cijena i 2,25 KM po litru, dok ima i pumpu na kojima je cijena čak za 0,17 KM skuplja (2,24 KM po litru).Kada je u pitanju super plus bezolovni benzin, BAS EN 228 – BMB 98 u glavnom gradu BiH jučer su se cijene kretale od 2,51 KM, što je ujedno i najniža cijena, do čak 2,81 KM.<h2>Visina marži</h2>Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/21).&nbsp;Navedenom odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata. Predmetna odluka je na snazi i primjenjuje se još od 3. aprila 2021. godine.

Ni veliki igrači u ovoj priči ne znaju šta se dešava, rekao je Matošević

Najniži nivo u posljednje četiri godine: Vrtoglavi pad nafte utječe i na cijene goriva u BiH

Nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) najavio odlaganje primjene najznačajnijih carina na 90 dana, akcije su se jučer naglo oporavile.Tramp je to učinio samo nekoliko sati nakon što su stupile na snagu. I izazvao je ozbiljan potres na finansijskim tržištima, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/uncategorized/berze-odahnule-jedan-od-najvecih-skokova-akcija-ikada/?fbclid=IwY2xjawJlCMtleHRuA2FlbQIxMAABHnJ86sw-VzQMO7-QayJdoPIhixrP6TQ3yNCEa9kJYzdcN9pdfYSWHeXyT7Sm_aem_Fd_X4fzQo0-k_E_p9CZI8A">Forbes</a>.S&amp;P 500, indeks koji prati 500 najvećih američkih berzanskih kompanija iz različitih industrija, skočio je gotovo 10 posto. Tehnološki Nasdaq porastao je 12 posto, a Dow Jones 8 posto.Srijeda je bila historijski odličan dan za akcije, jer je zabilježen najbolji procentualni dobitak za Dow od 24. marta 2020, za S&amp;P od 28. oktobra 2008. i za Nasdaq od 3. januara 2001, prema podacima kompanije FactSet.Također, ovo je bio ubjedljivo najveći rast izražen u poenima za sva tri indeksa u njihovoj istoriji dugoj više od pet decenija.<h2>Odlaganje primjene carina</h2>Tramp je jučer popodne izjavio da je potpisao 90-dnevno odlaganje primjene carina viših od 10 posto na više od 75 zemalja. To je dovelo do snažnog rasta akcija koje su bile ozbiljno pogođene ovom trgovinskom politikom.- Budite kul! Sve će ispasti dobro. Ovo je odlično vrijeme za kupovinu - poručio je Tramp nakon otvaranja berze.Tramp prethodno nije pokazivao nikakve naznake da će promijeniti kurs oko carina. Čak je u jutarnjoj objavi na društvenim mrežama podsticao kompanije da kompletno presele poslovanje u SAD. U isto vrijeme je Kina dodatno pooštrila svoj odgovor na Trampove carine na kineski uvoz, veće od 100 posto. Uvela je kontracarinu od 84&nbsp;posto na američki uvoz u tu azijsku zemlju.<h2>Tehnološki giganti se oporavljaju</h2>Skoro sve akcije su skočile zahvaljujući ovom olakšanju, a 484 od 500 kompanija u S&amp;P indeksu završile su dan u plusu, prema FactSet podacima. Najviše su profitirale kompanije koje se smatraju najugroženijima u uslovima recesije.&nbsp;To su sektori informacionih tehnologija i robe široke potrošnje. Porasli su 11 posto, odnosno 12 posto. Među najistaknutijim dobitnicima bili su tehnološki giganti kao što su Amazon, Epl (Apple), Envidija (Nvidia), Meta i Tesla, čije su akcije porasle više od 10&nbsp;posto samo u srijedu. Delta Airlines, Expedia i United Airlines također su se našli među 30 najvećih dobitnika, zahvaljujući velikom rastu u sektoru putovanja.<h2>Zabilježen gubitak</h2>Ipak, carine su već nanijele ozbiljnu štetu vrijednostima akcija. Dow je i dalje niži 10 posto, odnosno više od 4.000 poena u odnosu na vrhunac iz decembra. Nasdaq je pao 15&nbsp;posto u odnosu na svoj decembarski maksimum. S&amp;P je niži 11&nbsp;posto u odnosu na februarski vrh.- Carinski oblaci su se danas prvi put razišli, ali prerano je da znamo da li će sutra, ili za 90 dana, nebo biti vedro - napisao je Danijel Skeli (Daniel Skelly) direktor istraživanja tržišta i strategije u Morgan Stanley Wealth Management-u, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/uncategorized/berze-odahnule-jedan-od-najvecih-skokova-akcija-ikada/?fbclid=IwY2xjawJlCMtleHRuA2FlbQIxMAABHnJ86sw-VzQMO7-QayJdoPIhixrP6TQ3yNCEa9kJYzdcN9pdfYSWHeXyT7Sm_aem_Fd_X4fzQo0-k_E_p9CZI8A">Forbes</a>.

Tramp je to učinio samo nekoliko sati nakon što su stupile na snagu

Tramp: Pokazao grafikon naziva "recipročne carine"

Berze odahnule nakon Trampove odluke: Jedan od najvećih skokova akcija ikada

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) potpisao je Izvršnu uredbu kojom ublažava dosadašnja ograničenja na rudarenje uglja i izvoz, te tako pokreće široku revitalizaciju industrije uglja u Americi.&nbsp;Cilj je, kako je istaknuto, ojačati energetsku nezavisnost SAD, posebno usljed rastuće potražnje za električnom energijom koju generiraju centri za obradu podataka vještačke inteligencije, te zadržavanje tehnološke dominacije.<h2>Pravna garancija</h2>- Vraćamo industriju koja je bila napuštena. Ugalj je čist, lijep i ponovo će imati centralno mjesto u američkoj ekonomiji -&nbsp; kazao je Tramp, koji je prethodne administracije Džoa Bajdena (Joe Biden) i Baraka Obame (Barack) optužio za “rat protiv uglja”.Izvršna uredba američkog predsjednika predviđa niz koraka kojima će se smanjiti regulatorne prepreke za termoelektrane na ugalj, ubrzati procesi odobravanja otvaranja novih rudnika te otvoriti dodatne površine za eksploataciju.&nbsp;Ne otkrivajući mnogo detalja, najavio je i klauzulu koja će predstavljati neku vrstu pravne garancije da budući predsjednici ovakvu uredbu neće moći poništiti.<h2>Svjetska velesila</h2>Ova vijest, brzinom svjetlosti, jučer se proširila i bila je predmet komentara u svim rudnicima uglja u FBiH, kaže za “Avaz” predsjednik Sindikata radnika rudnika uglja u FBiH Sinan Husić. Rudari u BiH ohrabreni su zbog činjenice da se ni svjetska velesila poput SAD ne odriče uglja.&nbsp;Husić podsjeća da već dugi niz godina rudari upozoravaju da se naša zemlja ne može odreći ovog prirodnog bogatstva, a pogotovo što bi bez uglja ostali u mraku ili prisiljeni uvoziti struju i tako urušiti kompletnu ekonomiju.&nbsp;&nbsp;

- Kad vidimo šta rade moćne države, već sada se možemo početi debelo kajati što nismo izgradili zamjenske kapacitete u termoelektranama Tuzla i Kakanj ili izgradili objekt u Banovićima. Ne možemo kazati da nismo imali vremena. Da li sad imamo izgleda? Mislim da najodgovorniji nivoi u državi trebaju iskoristiti i minumum mogućnosti i ponovo te projekte oživjeti. Što da mi to ne uradimo kad to rade puno bogatiji od nas – kaže Husić.Da smo morali kupovati energiju, bili bismo na koljenimaOn dodaje da, uprkos direktivama usmjerenim na smanjenje emitiranja stakleničkih plinova, pored zemalja koje ne pristaju na gašenje svojih rudnika, čak i u Njemačkoj raste proizvodnja struje iz uglja.- Mi smo u početku iskazivali neslaganje zbog inicijativa da se ova proizvodnja gasi, a onda su nas počeli optuživati da smo neuki, da hoćemo u 21. vijeku pod zemlju da kopamo ugalj. Ni ta mašinerija nije bezazlena, pa smo s vremenom shvatili da nema ni svrhe pričati. A onda smo predosjetili da će Tramp aktivirati ugalj – naglašava Husić.<h2>Energiju iz uglja nije moguće potpuno nadomjestiti</h2>Proizvodnja električne energije iz uglja u Evropi trenutno ima žuti, a vrlo brzo će dobiti i crveni karton, izjavio je za “Avaz” bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.- Mi živimo u EU, a ne u SAD. EU je napravila strategiju i po toj strategiji se ponaša. Uspostavljena je Energetska zajednica, BiH je njen član i ako ne bude ispunjavala bilo koju od predloženih mjera i izmjena zakona, uključujući i rudarski sektor, BiH će dobiti sankcije od EU. Što se tiče energije iz uglja, to sam govorio i tokom mandata, ona je nezamjenjiva stopostotno. Mora se imati određen oblik iz uglja i čvrstih energenata jer svjedoci smo promjenjivosti u proizvodnji energije iz solara, vjetra i vode. Nema vode, vjetra ili sunčanih dana, &nbsp;nema struje, pa šta ćemo onda – kaže Džindić.

On ne vjeruje da će Trampove (Trump) uredbe utjecati na promjene evropskih propisa. S druge strane, smatra da se period do dana instrukcije za konačno gašenje postrojenja, treba pametnije iskoristiti.- U vrijeme pandemije mi smo pustili u rad nekoliko blokova, jer nam je falilo električne energije. To smo iskoristili i da izvezemo značajnu količinu. Nažalost, iz izvora koji su dostupni danas ne vidim da Elektroprivreda BiH na tom polju nešto radi. Da, dok još može, maksimalno proizvede, proda i ostvari neki profit od kojeg će remontovati blokove ili uložiti u nove projekte. Vidim potpunu stagnaciju što se tiče naših resursa. EU još nije rigorozna prema nama i to treba pametno iskoristiti – ističe Džindić.Upozorava da projekte treba početi odmah, jer njihova priprema i realizacija dugo traje, pa BiH može doći u situaciju da od izvoznika, postane uvoznik struje. Kada je riječ o CO2 taksi, Džindić pojašnjava da je ona trebala biti davno uvedena, ali da u međuvremenu BiH nije izvršila potrebna prilagođavanja. - To Evropu ljuti. Na zadnjem sastanku Energetske zajednice sam bio lično prisutan, gdje su ljudi bili razočarani što nam je i dalje glavna smjernica termoenergija, uz nekih 40 posto iz obnovljivih izvora. Oni žele da se smanji proizvodnja iz uglja i od tog plana Evropa neće odustati – ističe Džindić.

Vraćamo industriju koja je bila napuštena, rekao je Tramp

Predsjednik SAD Donald Tramp u rukama drži potpisanu Uredbu o vraćanju uglja, za koji je rekao da je "čist i lijep"

Prolongirao carine na 90 dana, ali ne i Uredbu o uglju: Naši rudari slave Trampovu odluku

Evropska unija i Kina započele su razgovore o ukidanju carina na uvoz kineskih električnih automobila, prenio je Reuters pozivajući se na njemački list Handelsblatt.Evropski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič sastao se s kineskim ministrom trgovine Vang Ventaom krajem marta u Pekingu, gdje su se obje strane dogovorile da će spor oko carina EU-a riješiti pregovorima, navodi Handelsblatt. EU je uvela carine na kineske električne automobile (EV) krajem prošle godine, ističući da su potrebne zbog jeftinih kredita, zemljišta, sirovina i drugih subvencija kojima Kina podržava svoje proizvođače. Cilj nije bio isključiti kineske kompanije, nego uspostaviti fer tržišne uvjete. Evropska komisija je saopćila da je spremna nastaviti dijalog s Kinom o pronalaženju alternativa carinama.

Evropska komisija je saopćila da je spremna nastaviti dijalog s Kinom o pronalaženju alternativa carinama

EU i Kina pregovaraju o ukidanju carina na kineske električne automobile

Italijanska luksuzna modna kuća Prada postigla je dogovor o kupovini svog rivala Versacea za 1,25 milijardi eura (oko 1,375 milijardi dolara), navodi se u saopćenju Prade u četvrtak, javlja Anadolu.Transakcija će biti finansirana sa 1,5 milijardi eura novog duga koji se sastoji od oročenog kredita od milijardu eura i 0,5 milijardi eura u objektu za premošćivanje.- Osnovan 1978. godine u Milanu, Versace je jedna od vodećih međunarodnih modnih dizajnerskih kuća i oličenje italijanskog luksuza širom svijeta. Nadovezujući se na izvanrednu svijest o brendu, Versace predstavlja prepoznatljivu prednost u luksuznom pejzažu - navodi se.Dodali su da "duboko ukorijenjen u historiju mode, brend pokazuje snažan potencijal za čitanje savremenosti i izražen senzibilitet u hvatanju i predviđanju duha današnjeg i budućeg društva."Prada je objavila da će Versace predstavljati snažno komplementaran dodatak portofoliju Prada grupe i pokazati značajan neiskorišteni potencijal rasta koristeći višestruke poluge stvaranja vrijednosti.Unutar Prada Grupe, Versace će zadržati svoj kreativni DNK i kulturnu autentičnost, dok će imati koristi od pune snage konsolidirane platforme grupe, uključujući industrijske kapacitete, maloprodaju i operativnu ekspertizu, navodi se u saopćenju.- Akvizicija Versacea označava još jedan korak na evolucijskom putu naše Grupe, dodajući novu dimenziju, drugačiju i komplementarnu. Infrastruktura Grupe je jaka, vertikalizovali smo organizacije naših brendova i ojačali naše rutine i procese - rekao je Andrea Gera, izvršni direktor Prada Grupe.

Versace će predstavljati snažan dodatak portfoliju Prada Grupe, objavili su iz Prade

Prada kupuje rivala Versacea za skoro 1,4 milijarde dolara

Američka berza započela je današnji dan s padom, pri čemu su sva tri ključna indeksa na Wall Streetu otišla u minus.Indeks Dow Jones smanjen je za 611,5 bodova, što predstavlja pad od 1,51 posto. S&amp;P 500 doživio je gubitak od 103,7 bodova, odnosno 1,90 posto, dok je Nasdaq Composite dan započeo s padom od 489,5 bodova, što iznosi 2,86 posto. Ovaj pad uslijedio je dan nakon velikog rasta vrijednosti dionica, koji je izazvala odluka Donalda Trampa o ukidanju carina.

Američka berza započela je današnji dan s padom, pri čemu su sva tri ključna indeksa na Wall Streetu otišla u minus

Pao Wall Street

Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona na kraju mjeseca marta u svojoj evidenciji nezaposlenih imala je evidentirano 47.446 osoba - potvrdio je Feni direktor te kantonalne ustanove Josip Lovrić.Na kraju prošlog mjeseca, u odnosu na februar, bile su evidentirane 231 osobe više, koje su u tom kantonu bile u potrazi za poslom. - Na kraju prošlog mjeseca, prema evidenciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine - Kantonalni ured Zenica, bilo je uposleno 86.302 osobe ili 582 manje nego na kraju drugog mjeseca.Što se tiče strukture nezaposlenih, najviše je u evidenciji s KV zvanjima - 17.249, zatim NK 14.257 i sa srednjom stručnom spremom (SSS) 12.160. S visokom stručnom spremom (VSS) na kraju prošlog mjeseca nezaposleno je bilo 2.486 osoba- kaže Lovrić.U evidenciji Biroa rada Zenica evidentirano je 15.788 nezaposlenih. Slijede Visoko s 5.578, Zavidovići 5.185, Tešanj 5.106, Kakanj 5.033, Žepče 3.588, Maglaj 3.044, Breza 1.303, Olovo 1.141, Vareš 596, Doboj Jug 580 i Usora 504.

U evidenciji Biroa rada Zenica evidentirano je 15.788 nezaposlenih

U martu na području Zeničko-dobojskog kantona uposlene 86.302 osobe

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Predrag Bijelić je obrazložio na primjeru Srbije zašto smatra da je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) pogrešno izračunao koliko trebaju iznositi carine za svaku državu.Istakao je da su u Srbiji bili u šoku nakon Trampove odluke, jer znaju da ova zemlja ima deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.- No, kada je ova formula (za izračun carina) obznanjena, Srbija je dobila carinu od 10+37 posto, što je više i od Kine u ovim recipročnim carinama. Pogledali smo zašto je to tako i vidjeli smo da mi prema američkim podacima imamo suficit od 600 miliona dolara, a mi zapravo imamo deficit od 60 miliona dolara. Ti podaci su totalno neusklađeni - ukazao je u gostovanju na Al Jazeeri Balkans.<h2>Neusklađenost podataka</h2>Osvrnuo se na to zašto su ovi podaci neusklađeni i zašto je Trampova formula neadekvatna u globaliziranoj ekonomiji.- Neusklađeni su zbog toga što Tramp zasniva svoju analizu na klasičnoj analizi vanjske trgovine. Dakle, uzima podatke o carinama, uvozu i izvozu, porijeklu itd. No, znate da živimo u globaliziranom svijetu. Veliki deficit koji Kina proizvodi u trgovini sa SAD je uzrokovan američkim kompanijama koje iz Kine izvoze u Ameriku. To pokazuje i nova statistika koja u obzir uzima vanjsku trgovinu s dodatnom vrijednošću. Ako su htjeli uraditi podrobniju analizu, onda su morali uraditi tu vrstu statistike - konstatovao je.Prema Bijelićevim riječima, kada se primijeni ta vrsta statistike, vidi se da su mnogi ti deficiti koje ima Amerika zapravo suficiti zato što američke kompanije proizvode u drugim dijelovima svijeta.<h2>Tramp pokušava izbrisati deficite</h2>Komentarisao je i Trampovo nastojanje da američke deficite ukloni time što će druge države primorati da više kupuju od SAD.- Tramp pokušava izbrisati te deficite - da mi više kupujemo od Amerike, a ne oni od nas. Amerika je cijeli svoj život gradila sistem dolara kao svjetske valute. Dakle, ona izvozi dolar. Ona je nama izvozila dolare, a mi smo njoj davali robu. Dolare smo čuvali jer su naše valute bile nestabilne. Šta bi bilo kada bi svi ti dolari krenuli odavde i kako bi tu ponudu dolara amortizovali u Americi jer su naštampali toliko dolara ne da zadovolje domaće potrebe, nego i međunarodne potrebe. Da li bi to dovelo do sloma finansijskog sistema - upozorio je profesor Bijelić.Smatra da je ovo jedan globalni poremećaj i definitivno je da je globalni sistem narušen.

Veliki deficit koji Kina proizvodi u trgovini sa SAD je uzrokovan američkim kompanijama koje iz Kine izvoze u Ameriku, kazao je

Bijelić nakon uvedenih carina SAD: Globalni sistem je narušen 

&nbsp;"Jedna regija, jedna priča, jedna karta" naziv je konferencije koja se od 8. do 10. aprila održavala u Jablanici, a kojom je označen početak implementacije projekta kojem je cilj unaprjeđenje i digitalizacija turističke ponude muzeja i kulturnih naslijeđa u prekograničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Projekat "Jedna priča, jedna regija, jedna karta" doprinijet će jačanju regionalne saradnje i omogućiti posjetiocima jedinstvenu kartu za ulazak u više muzeja i kulturnih lokacija u regiji. <h2>Digitalizacija</h2>Voditeljica tima za suradnju pri Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini Mojca Krisper Figeroa (Figueroa) rekla je kako riječ o projektu koji će trajati dvije godine te da ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000 eura, od čega je Evropska unija osigurala 418.000 eura u okviru Programa prekogranične saradnje BiH - Crna Gora. Projekat pod nazivom "Jedna regija, jedna priča, jedna karta" u svom fokusu ima digitalizaciju koja je trenutačno jedan od prioriteta EU-a i koja će podrazumijevati povezivanje i umrežavanje postojećih kulturnih institucija i lokacija, tj. atrakcija, naglasila je Krisper Figeroa. <h2>Interaktivan projekat</h2>Direktorica Preduzetničkog centra LINK Mostar Alisa Gekić istakla je kako je cilj projekta poboljšati turističku ponudu u prekograničnom području. - Projekat je počeo s implementacijom 1. marta ove godine i trajat će 24 mjeseca, a cilj je poboljšati turističku ponudu u prekograničnom području na način da bude cjelovita, jedinstvena, da uključuje ponudu muzeja i mjesta kulturne baštine i da se na neki način učini atraktivnom uz primjenu digitalne tehnologije, poput umjetne inteligencije, omogućavanja digitaliziranog, odnosno automatskog ulaska u muzeje - naglasila je Gekić. Kazala je kako digitalna tehnologija neće zamijeniti postojeće vodiče, nego je cilj da se primjenom umjetne inteligencije poboljša muzejska postavka. - Cilj nam je da muzejsku postavku obogatimo na način kako bi ona bila omogućena i van radnog vremena. Zašto ne bismo omogućili turistima da putem karte, koju će moći kupiti online jednim klikom, uđu i obiđu muzej, a samim time imaju i vodiča koji će ih pratiti - kazala je Gekić. Istakla je kako će projekat biti iznimno dinamičan i interaktivan. - U projekat "Jedna regija, jedna priča, jedna karta" biće uključeno ukupno 18 muzeja u prekograničnom području. Također, radit ćemo na izgradnji kapaciteta muzeja, menadžment upravljanja i destinacijom i upravljanja posjetiteljima, kako bismo na sistemski način uredili i upravljanje turizmom, ali i poboljšali turističku ponudu, a samim time promovirali i regiju kao turističku destinaciju - ustvrdila je Gekić. <h2>Potpisivanje sporazuma</h2>Navela je kako su danas u Jablanici službeno potpisani partnerski sporazumi između prekograničnih partnera koje čine centar LINK kao nositelj implementacije ovog projekta, Općina Jablanica, Narodni muzej iz Crne Gore, nevladina organizacija Multimedijal iz Crne Gore, te Grad Konjic. Predsjednik NVO "Multimedijal Montenegro" iz Bijelog Polja (CG) Željko Đukić rekao je kako je "ovo sjajna prilika da se uvjerimo da se europska sredstva troše na pravi način i da suradnja između država može biti valorizirana tako što ćemo iskoristiti našu povijest, kulturu i tradiciju koja je prilično povezana". - Mi ćemo konkretno, kada je u pitanju ovaj projekt, valorizirati naše nematerijalno bogatstvo, a to je bogata povijest Crne Gore, bogata povijest i suradnja između našeg poznatih i priznatih pisaca i umjetnika u Crnoj Gori i BiH - rekao je Đukić. <h2>Projekat dvije države</h2>Mišljenja je i da će ovaj projekt još jednom pokazati sjajnu saradnju između partnera koji su uključeni u realizaciju ovog projekta i dviju država. Kaže da će sredstva EU-a na pravi način doprinijeti boljoj i kvalitetnijoj turističkoj ponudi kroz valorizaciju kulturno-povijesnog nasljeđa i u BiH i Crnoj Gori. Načelnik općine Jablanica Emir Muratović ocijenio je kako projekt donosi značajne koristi za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Projekat, koji traje dvije godine, povezuje 18 muzeja te omogućava digitalizaciju turističkih sadržaja, što će, prema riječima načelnika, posjetiteljima omogućiti lakši pristup atrakcijama u obje zemlje. Muratović je izrazio zadovoljstvo što je Jablanica jedan od učesnika projekta, naglasivši kako će time općina dodatno ojačati svoju turističku ponudu te stvoriti bolje uslove za budući razvoj turizma. <h2>Digitalizacija turističke ponude</h2>Adisa Kevrić, voditeljica Odsjeka za privredu i poljoprivredu Grada Konjica, istakla je kako je turizam ključna privredna grana Konjica, te da Grad kontinuirano ulaže u zaštitu kulturne baštine i digitalizaciju turističke ponude. Naglasila je važnost prepoznatljivosti Konjica i pristupačnosti turističkih lokacija, kao i potrebu zajedničkog djelovanja s regijom za stvaranje održive i atraktivne turističke ponude. - Želim da ostvareni ciljevi ovog projekta budu poticaj svima nama da stvaramo nove prilike i mogućnosti za unaprjeđenje turizma u našoj zemlji i regiji - poručila je Kevrić. Pomoćnik direktora Narodnoga Muzeja Crne Gore Ivan Vukmirović izrazio je nadu kako će ovim projektom uspjeti približiti i predstaviti kulturno-povijesno nasljeđe muzeja kako na području Crne Gore tako i regije.&nbsp;

U projekat "Jedna regija, jedna priča, jedna karta" biće uključeno ukupno 18 muzeja u prekograničnom području

Unaprjeđenje turističke ponude BiH i Crne Gore: Jedna regija, jedna priča, jedna karta

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije po prvi put organizuje konferenciju "Energetski zaokret - Put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija" koja će biti održana 16. i 17. aprila u Tuzli.Cilj konferencije, koja će okupiti okupiti stručnjake, predstavnike državnih i javnih institucija, djelatnike u industrijama na području Tuzlanskog kantona i šire, jeste razmjena iskustava, prezentacija strateških pravaca i diskusija o ključnim izazovima energetske tranzicije.Pored toga, učesnici konferencije diskutovat će o problematici, izazovima sa kojima se susreće BiH i Tuzlanski kanton, te o potencijalnim rješenjima za prelazak na obnovljive izvore energije i gasifikaciju, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, najavljeno je iz FMERI.

Učesnici konferencije diskutovat će o potencijalnim rješenjima za prelazak na obnovljive izvore energije i gasifikaciju

Konferencija o energetskom zaokretu i izazovima energetskog sektora 16. i 17. aprila u Tuzli

Član Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (PSSEECP) Nermin Mandra učestvovao je na sastanku Generalnog komiteta PSSEECP-a za ekonomiju, energetiku i infrastrukturu, koji je održan u Ankari.Mandra je u izlaganju u okviru centralne teme o mogućnostima regionalne saradnje zemalja jugoistočne Evrope u oblasti obnovljive energije, ocijenio da je riječ o temi koja sve više oblikuje našu sadašnjost i budućnost.Po njegovim riječima, Bosna i Hercegovina, iako geografski relativno mala, bogata je prirodnim resursima koji pružaju izuzetne mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije.- Naša zemlja već danas proizvodi oko 40 posto električne energije iz hidroelektrana, a taj broj bi mogao biti i veći uz efikasnije korištenje postojećih i izgradnju novih kapaciteta. Imamo i rastuće investicije u solarne i vjetroelektrane, koje pokazuju da se i kod nas dešava energetska tranzicija, iako još uvijek sporijim tempom nego što bismo željeli - rekao je Mandra.<h2>Regionalna saradnja</h2>Ističući da sve zemlje jugoistočne Evrope povezuje činjenica da nijedna zemlja ne može samostalno ostvariti ciljeve održivog razvoja i dekarbonizacije, Mandra je poručio da je regionalna saradnja ključ uspjeha.Naglašavajući da Bosna i Hercegovina podržava ideju formiranja regionalne platforme za planiranje energetske tranzicije, kroz koju bi zemlje regiona zajedno mogle raditi na mapi puta prema zelenoj budućnosti, Mandra je rekao da bi regionalna saradnja omogućila bolju iskoristivost različitih potencijala zemalja jugoistočne Evrope, bolje planiranje i balansiranje proizvodnje energije kroz prekogranične mreže i tržišta i ujednačen i transparentan pristup investitorima kroz harmonizaciju politika i regulatornih okvira.- Regionalna saradnja, pored razvoja i infrastrukture, podrazumijeva i zajedničke ciljeve, razmjenu znanja, edukaciju kadrova, regionalne centre za inovacije i razvoj. Zajedno možemo više. Ako povežemo naše kapacitete, uskladimo strategije i obezbijedimo međusobno povjerenje, jugoistočna Evropa može postati energetski otporna, ekološki održiva i konkurentna regija. Bosna i Hercegovina otvorena je za dijalog, saradnju i partnerstvo u ovom procesu - zaključio je Mandra.<h2>Budućnost Jugoistočne Evrope</h2>Osim parlamentaraca iz država članica PSSEECP-a, na sastanku u Ankari učestvovali su i predstavnici Regionalnog savjeta za saradnju (RCC).Raspravljalo se i o Nacrtu rezolucije u kojoj je podvučena uloga obnovljive energije u izgradnji održivih društava za budućnost jugoistočne Evrope, te naglašen značaj regionalne saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj Evropi. Ovim dokumentom, koji bi trebao biti usvojen na plenarnoj sjednici PSSEECP-a u Tirani, promovirana je regionalna saradnja u jugoistočnoj Evropi, koja je, kako je navedeno, ključna za postizanje energetske bezbjednosti, smanjenje emisija CO2 i podsticanje ekonomskog rasta - saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

Naša zemlja već danas proizvodi oko 40 posto električne energije iz hidroelektrana, a taj broj bi mogao biti i veći, naveo je

Mandra: BiH je bogata resursima koji pružaju mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije

U eri ratova i novih geopolitičkih podjela, zlatna groznica trese cijeli svijet, jer u nestabilnim vremenima kupovina ovog plemenitog metala postaje najsigurnija investicija i najpouzdaniji način za čuvanje vrijednosti novca.&nbsp;Potvrđuje to i podatak da interes za kupovinu ne prestaje ni u periodu kad cijene zlata obaraju historijske rekorde.<h2>Više razloga</h2>- Postoji više razloga za rast cijene zlata. Prvenstveno je to trenutna geopolitička i ekonomska situacija u smislu trgovinskog rata SAD s manje-više cijelim svijetom. Nesigurnost koju ova situaciju uzrokuje izazvala je potrese na tržištu, te navela investitore da traže sigurno utočište za svoj kapital, a to je uvijek zlato. Osim toga, očekuje se da će kamatne stope na tržištu biti smanjene, u takvim uslovima padaju troškovi zaduživanja i zlato je privlačnije za ulaganje – rekao je profesor Internacionalnog Burch univerziteta Ermin Cero za "Dnevni avaz“.

Profesor Cero je naglasio da Centralna banka BiH uglavnom prati trend na tržištu, gdje su centralne banke najveći kupci zlata, čija cijena će nastaviti da raste.<h2>Prodane tone</h2>U regionalnim okvirima, Srbija je ubjedljivo na prvom mjestu s rezervama zlata koje su početkom marta iznosile rekordnih 48,8 tona. Zlatne rezerve Sjeverne Makedonije iznose približno sedam tona, BiH 3,5, Slovenije 3,2, a Crne Gore otprilike 1,9 tona. Hrvatska je 2001. i 2005. godine prodala blizu 15 tona zlata za gotovo 146 miliona dolara, čime je postala jedina država u regionu koja rezervi zlata uopće i nema.<h2>Najveće rezerve</h2>Krajem prošle godine, CBBiH je kupila dvije tone zlata, nakon loše odluke 2022. godine da proda više od tone. Time su rezerve sada uvećane na 3,5 tone. U posljednjih 25 godina količina zlata u sefovima CBBiH kretale su se od 0 d 2,99 tona, pa su trenutne rezerve najveće od osnivanja ove institucije.

Na rast cijene zlata utjecala je trenutna geopolitička i ekonomska situacija u smislu trgovinskog rata SAD s manje-više cijelim svijetom

Srbija apsolutni lider u regionu, Hrvatska svoje zalihe davno prodala: S rezervama zlata BiH pretekla Sloveniju

U četvrtom kvartalu prošle godine cijene nekretnina u Evropskoj uniji (EU) porasle su za 4,9 posto, dok su zakupnine porasle za 3,2 posto u poređenju sa četvrtim kvartalom 2023. godine, saopštio je Eurostat. U poređenju sa trećim kvartalom 2024. godine, cijene nekretnina su porasle za 0,8 posto, a zakupnine za 0,6 posto.

Između 2010. i četvrtog kvartala 2024. godine, cijene nekretina u EU porasle su za 55,4 posto, a zakupnine za 26,7 posto.Dok su cijene kirije stabilno rasle, cijene nekretnina su oscilirale, sa ogromnim porastom između prvog kvartala 2015. i trećeg kvartala 2022. godine, nakon čega je uslijedio manji pad i stabilizacija, da bi ponovo porasle 2024. godine.Što se tiče nacionalnih podataka, kada se uporedi četvrti kvartal 2024. sa 2010. godinom, cijene nekretnina su porasle više od kirija u 21 od 27 zemalja EU za koje su dostupni podaci.Tokom istog perioda, cijene nekretnina su se više nego utrostručile u Mađarskoj (+234 posto) i Estoniji (+228 posto), dok su se više nego udvostručile u Litvaniji (+187 posto), Latviji (+153 posto), Češkoj (+142 posto), Portugalu (+120 posto), Bugarskoj (+115 posto), Austriji (+112 posto) i Luksemburgu (+105 posto).

Na Kipru, cijene nekretnina su ostale na istom nivou kao 2010. godine. Italija je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina opale tokom ovog perioda (-4 posto).Tokom istog perioda, kirije su porasle u 26 zemalja EU, a najveći porasti zabilježeni su u Estoniji (+212 posto), Litvaniji (+175 posto) i Mađarskoj (+114 posto). Grčka je jedina zemlja u kojoj su cijene kirija opale (-13 posto).

Dok su cijene kirije stabilno rasle, cijene nekretnina su oscilirale, sa ogromnim porastom između prvog kvartala 2015. i trećeg kvartala 2022. godine

Stanovi u KS: Promjene na tržištu nekretnina se ne očekuju

Makron o Trampovoj odluci o pauziranju carina: Ostanimo bistre glave

Na azijskim berzama i danas minusi

Nakon odluke Trampa: "Do 2050. godine na naše rudnike moramo računati"

Najniži nivo u posljednje četiri godine: Vrtoglavi pad nafte utječe i na cijene goriva u BiH

Berze odahnule nakon Trampove odluke: Jedan od najvećih skokova akcija ikada

Prolongirao carine na 90 dana, ali ne i Uredbu o uglju: Naši rudari slave Trampovu odluku

EU i Kina pregovaraju o ukidanju carina na kineske električne automobile

Prada kupuje rivala Versacea za skoro 1,4 milijarde dolara

Pao Wall Street

U martu na području Zeničko-dobojskog kantona uposlene 86.302 osobe

Bijelić nakon uvedenih carina SAD: Globalni sistem je narušen

Unaprjeđenje turističke ponude BiH i Crne Gore: Jedna regija, jedna priča, jedna karta

Konferencija o energetskom zaokretu i izazovima energetskog sektora 16. i 17. aprila u Tuzli

Mandra: BiH je bogata resursima koji pružaju mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije

Srbija apsolutni lider u regionu, Hrvatska svoje zalihe davno prodala: S rezervama zlata BiH pretekla Sloveniju

U EU cijene nekretnina od 2010. godine skočile za više od 50 posto

Biznis

Makron o Trampovoj odluci o pauziranju carina: Ostanimo bistre glave

Na azijskim berzama i danas minusi

Nakon odluke Trampa: "Do 2050. godine na naše rudnike moramo računati"

Najniži nivo u posljednje četiri godine: Vrtoglavi pad nafte utječe i na cijene goriva u BiH

Berze odahnule nakon Trampove odluke: Jedan od najvećih skokova akcija ikada

Prolongirao carine na 90 dana, ali ne i Uredbu o uglju: Naši rudari slave Trampovu odluku

EU i Kina pregovaraju o ukidanju carina na kineske električne automobile

Prada kupuje rivala Versacea za skoro 1,4 milijarde dolara

Pao Wall Street

U martu na području Zeničko-dobojskog kantona uposlene 86.302 osobe

Bijelić nakon uvedenih carina SAD: Globalni sistem je narušen

Unaprjeđenje turističke ponude BiH i Crne Gore: Jedna regija, jedna priča, jedna karta

Konferencija o energetskom zaokretu i izazovima energetskog sektora 16. i 17. aprila u Tuzli

Mandra: BiH je bogata resursima koji pružaju mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije

Srbija apsolutni lider u regionu, Hrvatska svoje zalihe davno prodala: S rezervama zlata BiH pretekla Sloveniju

U EU cijene nekretnina od 2010. godine skočile za više od 50 posto