Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvom kvartalu 2025. godine ostvario je rast aviooperacija od 28 posto, broja putnika od 42 posto i tereta od osam posto, u odnosu na isti period prošle godine.Ne prezentaciji poslovnih rezultata danas je u Sarajevu precizirano da je u tri mjeseca 2025. aerodrom opslužio 333.802 putnika i obavio 3.447 aviooperacija.Istaknuto je da je rast svih parametara nastavljen i u aprilu i maju, nakon što je u 2024. postavljen rekord aerodroma.Najavljena je daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta, izrada novog master plana i izgradnja nove višespratne garaže.Rečeno je da će naglasak u budućem radu Međunarodnog aerodroma Sarajevo biti na svjetskom nivou iskustva, te na uspješnom modelu javnog poslovanja koji će biti pokretač ekonomskog razvoja i simbol moderne i otvorene Bosne i Hercegovine.

Istaknuto je da je rast svih parametara nastavljen i u aprilu i maju, nakon što je u 2024. postavljen rekord aerodroma

Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta

Osmi "Jahorina ekonomski forum", vodeći regionalni događaj u domenu ekonomije, pod nazivom "Agenda zapadnog Balkana – Plan rasta" zvanično je otvoren danas, a tamo je danas i predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik.Također, na Jahorinu je danas došao i premijer Đuro Macut, koji učestvuje na centralnom panelu.<h2>Ekonomija RS</h2>-	Jahorina je postala simbol za uspješno organizovanje i susretanje ljudi iz javnog sektora, iz realnog i privrednog sektora i ljudi koji imaju viziju i koji nose i povlače za sobom ogroman broj ljudi kroz angažovanje u poslovnim zajednicama na javnom mjestu, a sve sa ciljem da obezbijedimo rast, kretanje i stabilan život. Ranije smo govorili da želimo da RS raste i ona je to učinila. To predstavlja dostignuće u ovakvim vremenima koje trebaju cijeniti. RS je obezbijedila u prošloj godini, i nastavila da radi i u ovoj, veoma nisku stopu zaduženosti - rekao je Dodik. Predsjednik Ekonomskog foruma Goran Račić naglasio je da ovom manifestacijom žele da ekonomske teme stave u fokus.-	Istovremeno je naša ambicija da doprinesemo jačanju regiona i stvaranju zajedničkog tržišta. Imamo plan da ubrazano razvijamo svoju infrastrukturu. Ipak, još uvijek nismo na onom stepenu razvoja kojem težimo. Mašine će sve više mijenjati ljude, a mi u javnim preduzećima imamo višak radnika. Ne može se sve uraditi preko noći. Činjenica je da se svijet mijenja preko noći. Različiti pristupi velikih sila svakako da nam ne pomažu. Ipak, naš region možemo brendirati - istakao je Račić.<h2>Konkretne stretegije</h2>Ovogodišnji forum donosi fokus na konkretne strategije i korake ka održivom razvoju i ekonomskoj transformaciji regije i na jednom mjestu okupit će zvaničnike iz RS, BiH Srbije i regiona, vodeće ekonomiste, lidere iz privatnog i javnog sektora, predstavnike međunarodnih organizacija i investitore kako bi zajedno oblikovali smjer budućeg razvoja regiona.Dodik je naveo da su mnogi pokušali „da izoluju RS, ali da oni to nisu dozvolili“.-	Realan život treba da prevlada, a naš ukupan razvoj teba da zavisi od ulaganja i investicija kjojih je sve više. RS je naslijedila veliki dio duga 1992. godine, i redovno je to servisirala, i došli smo u poziciju da kažemo da je on eliminisan i isplaćen. RS je isplatila ratnu štetu koja se kretala oko 400 miliona KM. Ne kasnimo ni u kakvim isplatama ni jedan minut, dakle imamo odličnu ekonomsku perspektivu - kazao je Dodik.<h2>Poštivanje Dejtonski sporazum</h2>Dodik je rekao da RS poštuje Dejtonski sporazum.-	Međutim, pod najezdom različitih koncepcija mi smo bili prve žrtve. Onemogućeni smo da radimo velike javne poslove, samo zato što u BiH ne postoje dostupne procedure koje bi onemogućile da nema zastoja. Prije 15 godina imali smo dogovoren projekat izgradnje gasovoda od Beograda do Banja Luke u vrijednosti od dvije milijarde KM i to je stalo jer Sarajevo misli da samo treba zaustaviti razvoj RS - izjavio je Dodik.

Jahorina je postala simbol za uspješno organizovanje i susretanje ljudi iz javnog sektora, kaže Dodik 

Dodik na ekonomskom forumu na Jahorini: RS je isplatila ratnu štetu koja se kretala oko 400 miliona KM

Povodom obilježavanja dvije godine rada Vlade Federacije BiH, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić kao jednu od najvažnijih i najdražih mjera iz nove Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja posebno ističe podršku mladima.- Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine smo imali solidan odziv, a ove godine sredstva za tu mjeru smo utrostručili. Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno - kazao je Hrnjić.Ova mjera je dio šireg napora da se sektor modernizira, učini privlačnijim za nove generacije i poveća njegova konkurentnost. Pored fokusiranja na mlade, Federalna vlada je značajno povećala ukupna budžetska izdvajanja za poljoprivredu, prepoznajući strateški značaj ove grane za ekonomsku stabilnost i samoodrživost.<h2>Rekordan budžet za poljoprivredu</h2>Ministar je naglasio kako je aktuelna Federalna vlada jasno opredijeljena da poljoprivredi vrati mjesto koje zaslužuje.- Ove godine izdvojeno je rekordnih 182 miliona KM iz federalnog budžeta, plus dodatnih 50-60 miliona sa kantonalnog nivoa. Iako to još uvijek nije na nivou zemalja EU koje ulažu milijarde eura, ovo je značajan iskorak za naše prilike - rekao je Hrnjić i dodao da Ministarstvo pokušava maksimalno iskoristiti raspoloživa sredstva.Ovaj budžetski iskorak je pretočen u konkretne rezultate na terenu kroz efikasnu realizaciju ključnih programa podrške.Realizacija Programa novčanih podrški za 2023. i 2024. godinuProgrami novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu realizirani su gotovo u cijelosti, a usvajanjem Strategije omogućeno je uvođenje novih mjera, poput pomoći mladim poljoprivrednicima i poticaja za upotrebu stajnjaka. Također, kroz saradnju s kantonima uvedena je i nova mjera za podršku proizvođačima na siromašnim područjima. Izdvajanja za poljoprivredu porasla su sa 106 miliona KM u 2022. na 182 miliona u 2025. godini.Posebno važan instrument u okviru ovih mjera jeste kreditna linija realizovana u saradnji s Razvojnom bankom FBiH, koja poljoprivrednicima nudi povoljne uslove za investicije i modernizaciju proizvodnje.<h2>Kreditna linija s Razvojnom bankom FBiH</h2>U saradnji s Razvojnom bankom FBiH pokrenuta je kreditna linija vrijedna preko 12 miliona KM, kroz model finansiranja koji kombinuje 35 posto bespovratnih sredstava Ministarstva, 50 posto kredita banke i 15 posto vlastitog učešća korisnika. Dostupna je za različite sektore – od biljne i stočarske proizvodnje do izgradnje plastenika i hladnjača – uz povoljne uslove otplate i kamatne stope od 3,60&nbsp;posto do 3,90 posto. Mnogi poljoprivrednici već su iskoristili ovu mogućnost za modernizaciju i jačanje konkurentnosti.I dok ovakvi programi finansijske podrške olakšavaju ulaganja i modernizaciju, Hrnjić upozorava da to nije dovoljno za stabilnost sektora. Poljoprivreda i prehrambena industrija i dalje su izložene brojnim rizicima koji zahtijevaju sistemska rješenja i dugoročnu strategiju.<h2>Fabrika na otvorenom</h2>Ministar Hrnjić je upozorio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od najosjetljivijih, suočen s nizom izazova.- To je, u suštini, fabrika na otvorenom. Tržišta su nestabilna, cijene sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava neprestano rastu, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju - rekao je Hrnjić.Dodao je i da veliki problem predstavlja nezaštićeno tržište BiH, izloženo konkurentnim uvoznim proizvodima, dok država nema mehanizme za zaštitu domaće proizvodnje jer pregovori s EU još nisu otvoreni.Ipak, uprkos brojnim problemima, Hrnjić smatra da ima razloga za optimizam.&nbsp;- U 2024. godini sektor bilježi rast od 5,9 posto, što je dobar rezultat, iako nam je osnovica još uvijek niska - rekao je.<h2>Sistem mora postati efikasniji</h2>Ministar Hrnjić je ukazao na potrebu daljeg unapređenja administrativnog sistema kako bi podrška poljoprivredi bila pravovremenija i učinkovitija.- Naš birokratski aparat je složen i često spor, što otežava brzu realizaciju mjera. Radimo na promjenama, ali je jasno da to zahtijeva širu institucionalnu saradnju, pa i prilagođavanje navika unutar sektora - istakao je Hrnjić.Posebno je naglasio izazove s dinamikom isplata poticaja, koja često kasni zbog neusklađenosti kalendarske i poljoprivredne godine, te vremenskog odmaka između usvajanja budžeta i stupanja na snagu potrebnih pravilnika.Ministarstvo je već predložilo izmjene Zakona o novčanim podrškama kako bi se ubrzale procedure i novac stizao onda kada je najpotrebniji, odnosno u sezoni sjetve.- Vlada Federacije BiH je spremna podržati ove reforme i vjerujemo da će i Parlament prepoznati njihovu važnost. Naš cilj je efikasniji sistem koji će raditi u korist poljoprivrednika - zaključio je Hrnjić.

Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju, kaže Hrnjić 

Hrnjić o budućnosti poljoprivrede u FBiH: Rekordan budžet i tri puta više novca za mlade

Nadzorni odbor BH Gas-a d.o.o. je na današnjoj sjednici imenovao Dževada Bečirevića za direktora, a Edisa Bakovića za izvršnog direktora ove kompanije, na period od četiri godine.Bečirević i Baković su prije više od godinu dana imenovani za vršitelje dužnosti ovih funkcija, tako da će ovo značiti nastavak ranije započetih aktivnosti i ostvarivanje zadanih ciljeva kroz zadržavanje uspješnih poslovnih odnosa s domaćim i inostranim partnerima. Rezultati njihovog dosadašnjeg rada su vidljivi kroz proširenje gasovodne mreže i početak radova na gasifikaciji nekoliko kantona, koji do sada nisu imali mogućnost korištenja ovog energenta. Na ovaj način ostvarit će se brojne prednosti, kako za građane tako i za privatne i javne kompanije i institucije, od nižih cijena za energente, veće konkurentnosti za poduzetnike, do sigurnijeg i stabilnijeg snabdijevanja. Fokus njihovog budućeg rada će biti na kontinuitetu snabdijevanja prirodnim gasom, diverzifikaciji dobavnih pravaca gasa i implementaciji kapitalnih projekata gasnih interkonekcija. Poseban naglasak će biti na novim gasnim interkonekcijama: Južna, Zapadna i Sjeverna, na kojima se aktivno radi. Preko ove tri interkonekcije Federacija BiH će dobiti priključak na evropsku mrežu prirodnog gasa što će ojačati energetsku nezavisnost Federacije BiH. Sve ovo ne bi bilo moguće bez bliske i kontinuirane saradnje s Vedranom Lakićem, federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije, s kantonalnim i lokalnim vlastima, kao i međunarodnim partnerima.

Vlada FBiH imenovala direktora i izvršnog direktora BH Gasa na četverogodišnji mandat

Dževad Bećirević je rođen 1965. godine i diplomirao je 1991. godine na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je pripadnik Armije RBiH, a pred kraj rata počeo je raditi kao profesor u srednjoj školi u Sarajevu. Nakon rata nastavio je prosvjetnu i profesionalnu karijeru, a 2004. godine izabran je za načelnika Općine Centar Sarajevo. O kvalitetu njegovog rada najbolje svjedoči činjenica da su mu građani dali svoje povjerenje u tri uzastopna mandata. Općina Centar je pod njegovim vodstvom ostvarila značajan budžetski rast, a dobila je i međunarodna priznanja. Bečirević je nekoliko puta bio proglašen za najboljeg načelnika.Edis Baković je rođen 1972. godine, diplomirao je 1998. godine na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je pripadnik Armije RBiH. Baković je skoro cijeli radni vijek proveo u BH Gasu, gdje je 18 godina bio rukovodilac službe održavanja. Nakon toga jer prešao na poziciju direktora KJKP Sarajevogasa. U BH Gas se vratio 2024. godine, kada je imenovan za v.d. direktora.

Fokus njihovog budućeg rada će biti na kontinuitetu snabdijevanja prirodnim gasom, diverzifikaciji dobavnih pravaca gasa

Zvanično imenovana nova uprava BH Gasa: Bečirević direktor, Baković izvršni direktor

Poznata njemačka kompanija Schneider Holding GmbH iz Fronhausena kupila je veliku bh. firmu IMACO Systemtechnik sa sjedištem u Usori kod Tešnja, saznaje BiznisInfo.ba.Njemački div je kompaniju kupio od njenih osnivača a to su uspješni preduzetnici Tade Čondić i Ivan Čondić-Begov.Imaco Systemtechnik je u prošloj godini imao prihode od 38,8 miliona KM i dobit veću od 10 miliona KM, a njoj je zaposleno skoro 200 radnika, što govori da je riječ o velikoj i značajnoj kompaniji, piše BiznisInfo.ba.Imaco Systemtechnik se bavi proizvodnjom mašina i sklopova za mašinsku industriju. Firma je počela s radom 2006. godine, s dva radnika u iznajmljenom prostoru a danas se njihovi pogoni prostiru na više od 10.000 kvadratnih metara. Počeli su kao posrednici u trgovini mašinskim dijelovima a danas iz njihovih hala izlaze gotovi proizvodi koji se prodaju širom Evrope.Direktorica ove kompanije Karolina Pranjić ranije je za BiznisInfo.ba kazala da proizvode mašine i mašinske sklopove po narudžbi.- Pored toga što proizvodimo i montiramo mašine, radimo i pojedinačne dijelove za montažu. Radimo kabliranje, proizvodnju kablovskih setova, eleektroormara, različitih skopova koji služe kao sastavni dio mašina... Radimo glodanje, tokarenje, obradu lima, farbanje, plastifikaciju... Dakle sve one pojedinačne elemente koji nam trebaju da bismo dobili cijeli proizvod kao mašinu ili mašinski sklop - kazala je u jednom ranijem intervjuu za BiznisInfo.ba Pranjić.S druge strane, osnovna djelatnost društva Schneider Holding je proizvodnja specijalnih mašina za posebne namjene. Proizvodnja obuhvata sve, od faze projektiranja do izrade kompletnih proizvoda. Najveće prihode ostvaruju u Njemačkoj ali rade i u drugim evropskim državama.

Imaco Systemtechnik je u prošloj godini imao prihode od 38,8 miliona KM i dobit veću od 10 miliona KM

Njemački div kupio uspješnu kompaniju iz BiH

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 30.355,84 KM, a u sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 1.500 vrijednosnih papira.Vrijednost indeksa BIFX nije se mijenjala, vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 1,02 posto, indeks SASX-30 je pao za 0,26 posto, SASE Islamski indeks – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pao za 1,15 posto, dok je indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, u padu za 0,04 posto.Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu 11.040 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je 400 dionica po cijeni 27,60 KM.Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je ukupan promet od 13.815,84 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovano je 1.056 dionica. Najveći promet je ostvaren dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u iznosu 10.920 KM. Kurs emitenta je iznosio 10,50 KM.Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 5.500 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovane su 44 dionice emitenta Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo. Kurs emitenta je iznosio 125 KM.Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo od 10,61 posto i dostigle cijenu 125 KM, dok je najveći dnevni pad registrirale dionice JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 7,81 posto i dostigle cijenu 10,50 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet od 5.500 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 30.355,84 KM

Cijene nafte i naftnih derivata u BiH u značajnom su padu i na najnižem su nivou u posljednje četiri godine, još od perioda pandemije koronavirusa.Cijene na benzinskim pumpama u Sarajevu, Mostaru i Tuzli uglavnom su na istom nivou, pa je litar dizela tokom vikenda koštao od 2,10 do 2,29 KM po litru. Cijene benzina premium, ovisno o distributeru, iznosile su od 2,2 do 2,51 KM, a benzina super 98 od 2,37 do 2,67 KM po litru.<h2>Evropska nafta</h2>Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković kaže za „Avaz“ da je osnovni uzrok trgovinski rat SAD s ostatkom svijeta, koji je izazvao nestabilnosti na berzama.- Sve to srozalo je naftu skoro na nekakvu granicu, pa je evropska nafta na 64, a američka na oko 61 dolar po barelu. To je posljedica trgovinskog rata Amerike i ostatka svijeta, ali dogovorom, prije svega Amerike i Kine, došlo je do oporavka na berzi i te cijene počele su blago rasti. Doduše, taj rast usporava nizak kurs dolara, ali za očekivati je neku stabilizaciju – kaže Bošković.<h2>Rast cijena</h2>Otkako su SAD najavile uvođenje visokih carina Kini, Evropi i drugim dijelovima svijeta, cijene goriva u BiH pale su do 30 feninga po litru. Bošković kaže da je u finalnoj cijeni porezni dio i troškovi nabavke, transporta i marže skoro izjednačen.- Ulazimo u dio godine s ljepšim vremenom, kada se pojačava privredna aktivnost, raste potrošnja i obično cijene goriva u ovom dijelu godine rastu. Doduše, u nestabilnim smo vremenima, pa jedan geopolitički događaj uvijek može utjecati na cijenu nafte. Sezonski očekujemo rast cijena – ističe Bošković.<h2>Cijene drugih proizvoda ne prate pad cijena nafte</h2>I u Udruženju prometnika naftom indikativnim smatraju da cijene drugih proizvoda i usluga ne prate pad cijena nafte, iako su se u niz navrata poskupljenja pravdala rastom cijena nafte.

Cijene benzina premium, ovisno o distributeru, iznosile su od 2,2 do 2,51 KM, a benzina super 98 od 2,37 do 2,67 KM po litru

Od pandemije korone nije bilo jeftinije: Litar dizela 2,10 KM

Stanovnici u Njemačkoj "tijesno" podupiru prelazak na sedmično ograničenje radnih sati, umjesto zadržavanja dnevnog ograničenja na osam sati koje je trenutno na snazi, pokazalo je istraživanje koje je za agenciju dpa uradila firma YouGov. Po rezultatima, 38 posto ispitanika je za ovu promjenu, 20 posto je protiv, a 37 posto nema jasno mišljenje.Ovaj prijedlog, koji je dio sporazuma nove njemačke vlade, zamijenio bi dnevni limit od osam sati sedmičnim, dajući više slobode u organizaciji radnog vremena.Po novom modelu, radnici bi mogli raditi duže smjene manje dana, recimo, četiri dana po 10 sati umjesto pet dana po osam.Među onima koji su za promjenu, 82 posto kaže da ovaj model donosi veću fleksibilnost, poput dužih vikenda. Oko 44 posto vidi prednosti i za poslodavce, jer ne bi bili vezani za dnevni limit od osam sati.S druge strane, oni koji su protiv brinu zbog pada produktivnosti i umora. Dvije trećine protivnika smatra da se produktivnost gubi nakon osam sati rada, a 61 posto strahuje od preopterećenja zaposlenih.Kada su birali između četverodnevne sedmice s desetosatnim smjenama i petodnevne sedmice s osmosatnim smjenama za istu platu, 37 posto ispitanika dalo je prednost četverodnevnom modelu, dok 28 posto podržava trenutni sistem.Više od polovice protivnika tvrdi da ne mogu biti produktivni duže od osam sati, a oko 40 posto brine da bi kraća radna sedmica smanjila vrijeme za porodicu i hobije.

Nijemci sve više podržavaju ideju da se radni sati ograniče na sedmičnoj bazi, a ne na dnevnih osam sati, kako je sada na snazi

Sve više Nijemaca za četiri radna dana po 10 sati umjesto pet po osam

Niskobudžetna aviokompanija Ryanair objavila je poslovne rezultate za proteklu fiskalnu godinu, koja je završena 31. marta 2025. godine. Iz izvještaja se može izdvojiti nekoliko zanimljivih informacija.<h2>Rezultati za proteklu fiskalnu godinu</h2>Rezultate je predstavio direktor kompanije Majkl O’Liri, koji je istakao da je ključna karakteristika protekle godine bio pad cijena karata za sedam posto, što je pratio snažan rast prometa od devet posto – ukupno nešto više od 200 miliona putnika.Prihodi kompanije porasli su za četiri posto u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu i iznose 13,95 milijardi eura. Ipak, rast prihoda pratio je i porast operativnih troškova od devet posto, koji sada iznose 12,39 milijardi eura.Kada je riječ o neto dobiti, Ryanair navodi da je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen pad od 16 posto, pa ona sada iznosi 1,61 milijardu eura.U analizi fiskalne godine posebna pažnja posvećena je i štednji goriva, za koju iz kompanije navode da je ublažila negativni utjecaj viših troškova radne snage, kao i kašnjenja u isporuci novih aviona.<h2>Novi avioni i rute</h2>Govoreći o proširenju mreže letova i floti, iz Ryanaira su poručili da su dodali više od 160 novih ruta, čime su stigli do ukupno 2.600 destinacija.Kada je riječ o avionima, kompanija sada posjeduje 181 avion tipa B737-8200, što je pet više nego krajem prethodne godine, a ukupna flota broji 618 aviona.- Ovo će ograničiti naš rast u narednoj godini na samo tri posto, odnosno 206 miliona putnika - izjavio je direktor.Na kraju, O’Liri je poručio da u 2026. godini očekuju skroman rast, ali da će fiskalni rezultati zavisiti i od spoljašnjih faktora, uključujući "trgovinske ratove, makroekonomske šokove, eskalaciju sukoba i loše upravljanje sektorom kontrole letova".

Niskobudžetna aviokompanija Ryanair objavila je poslovne rezultate za proteklu fiskalnu godinu, koja je završena 31. marta 2025. godine

Ryanair objavio poslovne rezultate: Uočava se nekoliko zanimljivih podataka

Cijene nafte porasle su i prošle sedmice na svjetskim tržištima, a ovo bi bila druga sedmica zaredom, nakon sporazuma Amerike i Kine o smanjenju carina.Ipak, trgovci se nadaju da će najveća svjetska ekonomija izbjeći recesiju.Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 2,4 posto, na 65,41 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,35 posto, na 62,49 dolara. Rast cijena druge sedmice zaredom zahvaljuje se sporazumu između SAD i Kine o privremenom smanjenju carina.<h2>Mjere na snazi 90 dana</h2>Prema sporazumu, SAD je carine na uvoz iz Kine smanjio sa 145 na 30 posto, a Kina na uvoz iz SAD-a sa 125 na 10 posto. Te mjere bit će na snazi 90 dana, a u međuvremenu će se trgovinski pregovori između SAD-a i Kine nastaviti.Zahvaljujući tome, strahovanja od recesije su ublažena, a trgovci se nadaju da će se uskoro postići i konačni trgovinski dogovor između dva najveća svjetska gospodarstva.-	Entuzijazam proizašao iz napretka u odnosima između SAD-a i Kine omogućio je oporavak cijena nafte - rekao je Heri Čičingurijen (Harry Tchilinguirian), analitičar u kompaniji Onyx Capital Group.Ipak, veće dobitke spriječile su vijesti o napretku u pregovorima o iranskom nuklearnom programu.Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) rekao je da se SAD približava nuklearnom sporazumu s Iranom te da Teheran donekle pristaje na njegove uslove. Međutim, izvor upoznat s pregovorima rekao je da još uvijek postoje pitanja koja je potrebno riješiti.<h2>Ukidanje sankcija</h2>Analitičari ING-a napisali su da bi ukidanje sankcija omogućilo Iranu povećanu proizvodnju nafte, što bi rezultiralo dodatnom opskrbom od oko 400.000 barela dnevno.Veći rast cijena nafte sprječava i odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje u junu.

Rast cijena druge sedmice zaredom zahvaljuje se sporazumu između SAD i Kine o privremenom smanjenju carina

Nakon sporazuma Amerike i Kine, nafta porasla drugu sedmicu zaredom

Prema prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), od zemalja u regiji BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u 2025. godini.&nbsp;Prema novom izvještaju, Albanija i Srbija bi ove godine mogle imati ekonomski rast od 3,5 posto, Crna Gora i Sjeverna Makedonija 2,6, Kosovo 3,9 posto, dok će stopa ekonomskog rasta u BiH iznositi samo 2,5 posto.<h2>Djeluje zanemarivo </h2>Procjene rasta smanjene su zbog očekivanog učinka novih američkih carina, ali i jačanja domaćih političkih napetosti, koje negativno utječu na izglede za prijeko potrebne reforme i privatna ulaganja – saopćeno je iz EBRD-a.Na prvi pogled, ovakvi podaci nude jasan pregled ekonomskih kretanja u pojedinim zemljama, ali njihovo pravo značenje postaje vidljivo tek kada se stave u odgovarajući kontekst, kaže za “Avaz” ekonomski stručnjak Ranko Markuš.- Poređenje ekonomskog rasta među zemljama može biti pogrešno interpretirano ako se ne uzme u obzir osnovica s koje zemlje polaze. Naprimjer, prema najnovijem izvještaju EBRD-a, BiH bi u 2025. mogla zabilježiti ekonomski rast od 2,5, dok se za Srbiju predviđa 3,5 posto. Na prvi pogled, razlika od samo 1 posto djeluje zanemarivo. Međutim, ako se zna da Srbija ima više nego trostruko veći bruto domaći proizvod od BiH, jasno je da 3,5 posto rasta u Srbiji u apsolutnim vrijednostima znači višestruko veću novostvorenu vrijednost – pojašnjava Markuš.Dodaje da postotak, sam po sebi, ne govori dovoljno o snazi jedne ekonomije, već više pokazuje pravac i dinamiku ekonomskih kretanja.<h2>Potencijal države </h2>- Razloga zašto BiH kaska za regionom ima više. Nestabilna politička situacija i česte institucionalne blokade obeshrabruju strane investitore, koji igraju ključnu ulogu u rastu BDP-a, posebno u zemljama u razvoju. Dok zemlje poput Srbije i Albanije privlače milijarde kroz velike infrastrukturne projekte koje finansiraju međunarodni partneri, BiH ima slabiji kapacitet da apsorbuje takve investicije. Uz to, kontinuiran odlazak radno sposobnog stanovništva, naročito onih u najproduktivnijem životnom dobu, dodatno umanjuje ekonomski potencijal zemlje – ističe Markuš.<h2>Globalno okruženje</h2>Dodatni pritisci dolaze iz globalnog okruženja, a radi se o visokoj inflaciji, rastu kamatnih stopa i usporavanju ekonomskog rasta EU, kao glavnog trgovinskog partnera BiH. Markuš kaže da oni pogađaju cijeli region, ali ih BiH teže apsorbira.

Poređenje ekonomskog rasta među zemljama može biti pogrešno interpretirano ako se ne uzme u obzir osnovica s koje zemlje polaze, kaže Markuš

Ranko Markuš o zabrinjavajućim prognozama EBRD-a: BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u regiji

Iako kompanija Telemach BiH tvrdi da su usluge za korisnike kablovske mreže poskupile od 1. aprila ove godine, te da su korisnici o tome uredno informirani putem TV prijemnika i pošte, brojni građani koji su se posljednjih dana obratili portalu <a href="https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/telemach-pojasnjava-zasto-su-podigli-cijene-korisnici-se-zalili-ombudsmenu-za-potrosace-i-rak-u/219285">Faktor</a> tvrde suprotno — da su im računi uvećani već od januara, i to za po tri konvertibilne marke.<h2>Objašnjenje Telemacha</h2>Telemach BiH se oglasio povodom članka objavljenog 12. maja ove godine na portalu Faktor, navodeći da žele korisnicima i javnosti pružiti dodatna pojašnjenja i tačne informacije.- Kao i sve kompanije koje posluju na dinamičnom tržištu, i Telemach BH je pod uticajem rasta operativnih troškova - uključujući kontinuirana ulaganja u tehnologiju, zaposlene, infrastrukturu i korisničku podršku. Zbog toga smo, nakon pažljive analize, korigovali cijene DTH EON SAT paketa od 1. januara 2025. godine, a zatim i EON paketa na kablovskoj mreži od 1. aprila 2025, u oba slučaja u iznosu od 3 KM - navode iz kompanije.Tvrde da su svi korisnici pogođeni aprilskim poskupljenjem informisani najmanje 30 dana ranije, što je i zakonski minimum, putem sredstava definisanih Pravilom 69/2013. Obavijesti su, kako kažu, dostavljene u predviđenim rokovima – putem poruka na TV prijemnicima, poštom za korisnike bez digitalnih prijemnika, te objavama na web stranici i u medijima.U slučajevima gdje su korisnici primijetili veće iznose na računima i prije navedenih datuma, Telemach pojašnjava da je riječ o isteku promotivnih pogodnosti, poput oslobađanja od naknade za opremu, koje automatski prestaju po isteku ugovora, u skladu s uvjetima ponude. - Znamo da ovakve promjene mogu izazvati nedoumice i korisnicima stojimo na raspolaganju za dodatna pojašnjenja - dodaju iz Telemacha.<h2>Prigovori i reakcije</h2>Iz kompanije također navode da su korekcije cijena donesene s ciljem očuvanja kvaliteta usluge i omogućavanja daljnjih ulaganja, ističući da su unaprijedili aplikacije, proširili EON Video Klub, povećali brzine interneta i modernizirali mrežu.- Naši korisnici su u središtu svega što radimo i trudimo se da, uprkos tržišnim izazovima, nastavimo pružati vrhunsku uslugu - kažu.Međutim, korisnici koji su se javljali redakciji portala Faktor tvrde da već mjesecima dobijaju uvećane račune i da nije tačno da su im istekle pogodnosti. - Nemam nikakve pogodnosti, a račun mi je uvećan još od januara. Prestrašno. Najgore je što ne možete raskinuti ugovor, osim ako im ne isplatite sve do kraja. Trebalo bi da se o ovome oglasi Regulatorna agencija za komunikacije, ali i oni su prilično inertni. Zakon jasno kaže da ako kompanija poveća cijene, potrošač ima pravo raskinuti ugovor bez penala - rekao je jedan od korisnika.Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH za Faktor potvrđuje da su u posljednjim mjesecima zaprimili jednu žalbu na povećanje cijena kod ovog operatera. - Obavijest o povećanju cijena operater je slao jednokratnim porukama putem TV uređaja, na što smo ranije upozoravali i RAK i operatere da je to loša praksa. Smatramo da bi kvalitetnije rješenje bilo slanje obavijesti uz mjesečne račune. Potrošači imaju pravo da u roku od 30 dana od prijema obavijesti raskinu ugovor bez penala - navode iz ove institucije.<h2>Žalbe stigle i RAK-u</h2>Na upit Faktora odgovorili su i iz Regulatorne agencije za komunikacije kazavši da nisu zaprmili zvanične pritužbe krajnjih korisnika usluga operatora Telemach d.o.o. Sarajevo po osnovu izmjena cjenovnika koje su stupile na snagu od 01. aprila 2025. godine, ali jesu telefonskim putem.- Telefonskim putem nadležna organizaciona jedinica Agencije zaprimila je dva poziva i jedan pisani upit o navedenom, s tim da su korisnici bili uredno obaviješteni o nastupajućim izmjenama od strane operatora i njihovim zakonskim pravima kao krajnjih korisnika usluga.Agencija ističe da u skladu sa odredbom člana 20. Zakona o komunikacijama (Službeni glasnik BiH, br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12) operatori telekomunikacija određuju uvjete poslovanja, opisuju usluge koje nude i preciziraju relevantne cijene. Uvjeti poslovanja, opis usluga i cijene dostavljaju se Agenciji i objavljuju u odgovarajućem obliku. Promjene uvjeta poslovanja i cijene objavljuju se u odgovarajućem obliku najmanje mjesec dana prije stupanja na snagu.Nadalje, odredbom člana 12. stav (3) Pravila 69/2013 (Službeni glasnik BiH, broj 28/13) propisano je da u slučaju izmjena uvjeta poslovanja, opisa usluga i cijena, uključujući i izmjene dokumenata kao što su cjenovnici, referentne ponude i sl., operatori su dužni da izvrše samo objavljivanje izmjena na način iz stava (1) ovog člana, uz najavu da će integralni ažurirani dokumenti biti obavezno objavljeni na internet stranici i na prodajnim mjestima operatora telekomunikacija najkasnije s danom stupanja izmjena na snagu.Dalje, u stavu (5) navedenog člana propisano je da su izmjene uvjeta poslovanja, opisa i cijena usluga operatori javnih telekomunikacijskih usluga dužni su objaviti 30 dana prije stupanja na snagu.Za primjenu izmjenjenih uvjeta poslovanja, opisa i cijena usluga koji su u bilo kom smislu nepovoljniji za korisnike, pored obaveze javnog objavljivanja, operatori su dužni da, najmanje 30 dana prije stupanja izmjena na snagu, pismenim ili elektronskim putem, uključujući SMS, obavijeste postojeće korisnike, na koje se najavljene izmjene odnose, o namjeravanim izmjenama i pravu korisnika u pogledu važećeg ugovora.Odredbom člana 13. Pravila 69/2013 propisano je da u slučaju primjene izmijenjenih uvjeta, opisa i cijena usluga, koji su u potpunosti nepovoljniji za korisnike, postojeći korisnik na kojeg se izmjene odnose ima pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez naknade, odnosno ima pravo na povrat neiskorištenog, a uplaćenog od strane korisnika, novčanog iznosa u roku od 30 dana od dana objave tih izmjena, osim u slučaju ako su te izmjene posljedica regulatornih obaveza, izmjena poreza na dodatu vrijednost ili posljedica izmjena veleprodajnih cijena i drugih obaveza utvrđenih od strane nadležnih institucija, na koje operator telekomunikacijskih usluga nema uticaj.Agencija upućuje krajnje korisnike usluga da se u skladu s odredbama pretplatničkog ugovora i općim uvjetima poslovanja prvenstveno obrate pisanim putem sa svojim pritužbama operatoru čije usluge koriste ukoliko smatraju da su na bilo koji način njihova korisnička prava povrijeđena - stoji u odgovoru RAK-a za <a href="https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/telemach-pojasnjava-zasto-su-podigli-cijene-korisnici-se-zalili-ombudsmenu-za-potrosace-i-rak-u/219285">Faktor.</a>

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH zaprimila je žalbu

"Pumpaj" poslovne rezultate uoči prodaje: Telemach pravda podizanje cijena, korisnici se žale

Ovo je komedija, farsa u režiji Vlade Federacije BiH ili možda Ministarstva trgovine Federacije. Kako drugačije objasniti proteste gdje radnici i sindikata izlaze na proteste protiv 18 radnih nedjelja, zajedno s ministrom trgovine koji je predlagač tih 18 radnih nedjelja, rekao je za <a href="https://www.hayat.ba/news/article/cavalic-komedija-i-farsa-je-kada-ministar-protestuje-protiv-svojih-mjera/6829edd2112557305b0efe10">Hayat</a> Admir Čavalić, (SBiH) predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH o današnjim protestima radnika u Sarajevu na kojima je bio i ministar Amir Hasičević.<h2>Valjanje u blatu</h2>- Lično neću glasati za navedeno, jer mislim da se tu i dalje valjamo u blatu u vezi s legislativom o zabrani rada nedjeljom. Međutim, direktno sam prozvan kroz transparente i govore kao neki krivac za navedeno. Mislim da se ciljano i namjerno dio javnosti dovodi u zabludu.&nbsp;Naravno, ne brinem zbog navedenog, jer će se sve uskoro to objasniti, istina i iskrenost uvijek na kraju pobjede na dugi rok. Mi očekujemo u Parlamentu, prijedlogom Ministarstva trgovine, što su resorni ministar i premijer najavili. Dakle, prijedlog rješenje gdje će biti 18 radnih nedjelja, a to je de facto potop ove tzv. neradne nedjelje u Federaciji - kazao je Čavalić.Čavalić je istakao kako neće glasati za akt koji mora proći oba doma Parlamenta.- Paradoksalno je da neki koji su bili na protestu će glasati za navedeno. Evo pitanje za sve one koji su držali moj transparent, koji su navodili mene kao nekog krivca, zašto nisu prozvali prave krivce. Jer, ustvari, pravi krivci su oni koji će predlagati ovu mjeru, a to je ministar trgovine koji se obratio na skupu - naveo je on.<h2>Djelimično očekivano</h2>Dodao je i kako je "djelimično ovo očekivao".- Kada se razumjelo da ovaj koncept nije uspio, da imamo preko 2.000 otkaza u trgovinama, da pada promet i da se on preljeva u RS i Brčko distrikt.&nbsp;Očekivao sam da se kreiraju neke izlazne strategije u smislu komunikacija i da se prebaci krivica na nekoga drugog, ali nisam očekivao da će opozicija biti kriva za mjere koje donosi vlast i da će vlast izlaziti na proteste sa sindikatom, kako bi protestovala protiv vlastitih mjera - poručio je Čavalić za Hayat.

Mislim da se ciljano i namjerno dio javnosti dovodi u zabludu

Čavalić o radničkom protestu s ministrom u "glavnoj ulozi": Farsa u režiji Vlade FBiH

Najbogatija žena Australije Đina Rinehart (Gina Reinhart) ponovno je meta medijske pažnje. Guardian Australija je objavio bizarnu poslovnu kulturu njene rudarske kompanije Hankok Prospekting koja zapošljava više od 4.000 ljudi.<h2>Suluda ideja</h2>Kako su za Guardian rekli insajderi, od zaposlenih se traži da oko Božića, kada im kompanija dijeli bonuse, Đini Rinehart šalju poruke, pisma i mejlove zahvalnosti. Iako zahvalnice nisu obavezne, ljudi na rukovodećim pozicijama ih podstiču, prenosi Telegraf.rs.Guardian Australija objavio je nekoliko internih poruka poslatih zaposlenicima, od kojih jedna glasi: "Molimo vas da odvojite vrijeme i razmislite šta ovi bonusi i pogodnosti znače za vas i vašu porodicu - znam da gospođa Rinehart voli da čita sve vaše poruke".Jedan bivši zaposleni opisuje poruke zahvale kao "suludu ideju", posebno s obzirom na to da je Rinehart postala najbogatija osoba u zemlji zahvaljujući radu svojih zaposlenih, prenosi Jutarnji.hr.- Podstiču nas da joj pošaljemo mejl zahvalnice zato što smo je doslovno učinili najbogatijom osobom u okruženju - rekao je Guardianu bivši zaposlenih.<h2>Biografija bogatašice</h2>Đina Rinehart (71) jedino je dete Houp i Langa Hankoka, koji je počeo kao rančer, rudar i tragač za zlatom da bi 1955. godine napravio rudarsku firmu Hankok Prospekting.&nbsp;Od ranog djetinjstva, koje je provela u Pilbari, suhoj i rijetko naseljenoj regiji na sjeveru zapadne Australije, djevojčica je bila snažno vezana za oca. Nakon što je njena majka oboljela od raka dojke, porodica se preselila u Pert, gdje je Đina pohađala djevojačku školu.&nbsp;Zatim je otišla na studije ekonomije na Univerzitetu u Sidneju, ali je izdržala samo godinu dana. Đina se suprotstavljala predavanjima ljevičarskog profesora ekonomije te se vratila u Pert kako bi pomogla ocu u vođenju kompanije.No, odnos oca i kćerke više nije bio idiličan. Đina se udavala dva puta i u oba braka dobila po dvoje djece. Prvi je muž bio mladi Englez koji je radio u njenoj kompaniji, a drugi je bio američki pravnik Frank Rinehart, 37 godina stariji od nje.&nbsp;Prema knjizi "Đina Rinehart: Neispričana priča o najbogatijoj ženi na svijetu" Adele Ferguson, Frank Rinehart je u SAD-u osuđen za utaju poreza i lišen je prava na advokata.Kada se nakon smrti svoje supruge Lang Hankok "spetljao" s Rouz Lakson, mladom kućnom pomoćnicom s Filipina, između oca i kćerke izbio je pravi rat.- Dopusti mi da te pamtim kao urednu, vitku, sposobnu i privlačnu mladu damu kakva si bila, a ne kao lijenu, osvetoljubivu i lukavu slonicu kakva si postala - napisao je Hankok kćerki.Iako je Đina na sve načine, pa čak i pokušajem deportacije, pokušala da razdvoji oca od Rouz, mlada Filipinka joj je postala maćeha. Hankok je sa novom ženom, kojoj je sagradio raskošnu vilu, svojim privatnim avionom otišao na put oko svijeta.Sa 38 godina Đina je ostala udovica s četvero dece, a kada je nakon dvije godine preminuo i njen otac, vodila je bitku za nasljedstvo s maćehom koju je optužila za očevu smrt. No, istraga je pokazala da je Lang Hankok umro prirodnom smrću, pa se Đina nagodila s maćehom i preuzela vođenje kompanije Hankok Prospekting.<h2>Briljantna žena</h2>Njen rani idol bila je britanska premijerka Margaret Tačer, a od 2016. godine joj je veliki ideal Donald Tramp, pa je čak i središte svoje kompanije uredila u MAGA stilu.&nbsp;Neki je analitičari i nazivaju "ženskim Donaldom Trampom" dok američki predsjednik Đinu Rinehart opisuje kao "ekstremno briljantnu ženu".Rinehart je postala najbogatija osoba u Australiji 2011. godine, a izgubila je krunu 2015. godine. No, ponovni porast cijena olova vratio ju je na vrh od 2020. godine, a prema podacima Forbsa, 2024. godine bila je "teška" 30,2 milijarde dolara.Prošle se godine našla u središtu medijskog skandala zbog izložbe umjetnika Vinsenta Namatjire koji je u Australijskoj nacionalnoj galeriji imao izložbu "Australija u boji".&nbsp;Među portretima poznatih osoba, uključujući britansku kraljicu Elizabetu II. i muzičara Džimija Hendriksa, našla se i Rinehart, kojoj se nije svidjelo kako ju je umjetnik prikazao. Obratila se direktoru Galerije i tražila uklanjanje slike. Odbijena je, a vijest o njenom zahtjevu bila je kao mamac za posjetioce koji su nagrnuli u Galeriju.

Američki predsjednik Đinu Rinehart opisuje kao ekstremno briljantnu ženu

Vlasnica rudarske kompanije: Nju zovu "ženski Tramp", a ima specijalne zahtjeve za svoje zaposlenike

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla četvrtu sedmicu zaredom, što se zahvaljuje popuštanju trgovinskih napetosti nakon što su SAD i Kina postigli dogovor o privremenom smanjenju carina.Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,55 posto, na 100,98 bodova.Pritom je tečaj eura skliznuo 0,7 posto, na 1,1165 dolara.Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,2 posto, pa je njezina cijena dostigla 145,65 jena.Nakon oštrog pada početkom aprila zbog carinskog rata SAD s ostatkom svijeta, posljednjih se sedmica tečaj dolara oporavlja jer trgovinske napetosti popuštaju.Prošlog su vikenda SAD i Kina na pregovorima u Švicarskoj postigli sporazum o privremenom smanjenju recipročnih carina.Prema sporazumu, SAD je carine na uvoz iz Kine smanjio sa 145 na 30 posto, a Kina na uvoz iz SAD-a sa 125 na 10 posto. Te mjere bit će na snazi 90 dana, a u međuvremenu će se trgovinski pregovori između SAD i Kine nastaviti.Zahvaljujući tome, strahovanja od recesije su ublažena, a ulagači se nadaju da će se uskoro postići i konačni trgovinski dogovor između dvije najveće svjetske privrede.Podršku dolaru pružili su i solidni privredni podaci, ponajviše izvještaji o inflaciji. U aprilu, naime, potrošačke cijene u SAD-u nisu osjetnije porasle, uprkos uvođenju carina, javlja Hina.No, nisu ni značajnije pale, pa je sve manje izgleda da će američka centralna banka smanjiti ključne kamatne stope već u junu.Doduše, analitičari procjenjuju da će Fed ove godine smanjiti kamate u dva navrata, za po 0,25 postotnih bodova, ali tek na jesen.Čelnici Feda već duže vrijeme poručuju da bi se zbog uvođenja carina rast privrede mogao usporiti, dok bi inflacija mogla ojačati, pa treba pričekati buduće privredne podatke prije odluke o kamatama.

Analitičari procjenjuju da će Fed ove godine smanjiti kamate u dva navrata

Dolar ojačao vrlo brzo poslije trgovinskog dogovora između SAD i Kine

Alternativa je bez sumnje jedna od najuspješnijih kompanija u Sarajevu.Iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate zahvaljujući stalnim ulaganjima, ali i korektnom odnosu prema svim svojim uposlenicima.Kompanija je prošle godine imala rekordne prihode od 154.8 miliona maraka, što je 20-ak miliona više nego godinu ranije, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/ovo-je-jedna-od-najboljih-firmi-u-sarajevu-za-nju-se-interesuju-svjetski-divovi/">BiznisInfo.ba</a>. Neto dobit je prošle godine također znatno porasla na sjajnih 26.2 miliona maraka.&nbsp;&nbsp;Vlasnici kompanije smještene u Hrasnici su familija Lemeš koja njeguje tradiciju privatnog biznisa kroz četiri generacije, odnosno preko 120 godina.&nbsp;

Kao rezultat ove tradicije, početkom 1997. godine osnovano je Društvo Alternativa d.o.o Sarajevo s jasnim ciljevima razvoja.Osnovna djelatnost kompanije u početnom periodu bila je trgovina metalima crne i obojene metalurgije. Onda su poslije počeli raditi jednostruke bojene limove i od 2011. godine počeli su da se bave proizvodnjom izolacijskih panela od poliuretana. Modernu fabriku su pustili u pogon 2017. godine.Kako piše Biznisinfo, tri velike svjetske kompanije su htjele otkupiti Alternativu, ali vlasnici je ne planiraju prodati.

Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta

Dodik na ekonomskom forumu na Jahorini: RS je isplatila ratnu štetu koja se kretala oko 400 miliona KM

Hrnjić o budućnosti poljoprivrede u FBiH: Rekordan budžet i tri puta više novca za mlade

Zvanično imenovana nova uprava BH Gasa: Bečirević direktor, Baković izvršni direktor

Njemački div kupio uspješnu kompaniju iz BiH

Na Sarajevskoj berzi promet 30.355,84 KM

Od pandemije korone nije bilo jeftinije: Litar dizela 2,10 KM

Sve više Nijemaca za četiri radna dana po 10 sati umjesto pet po osam

Ryanair objavio poslovne rezultate: Uočava se nekoliko zanimljivih podataka

Nakon sporazuma Amerike i Kine, nafta porasla drugu sedmicu zaredom

Ranko Markuš o zabrinjavajućim prognozama EBRD-a: BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u regiji

"Pumpaj" poslovne rezultate uoči prodaje: Telemach pravda podizanje cijena, korisnici se žale

Čavalić o radničkom protestu s ministrom u "glavnoj ulozi": Farsa u režiji Vlade FBiH

Vlasnica rudarske kompanije: Nju zovu "ženski Tramp", a ima specijalne zahtjeve za svoje zaposlenike

Dolar ojačao vrlo brzo poslije trgovinskog dogovora između SAD i Kine

Ovo je jedna od najboljih firmi u Sarajevu, za nju se interesuju svjetski divovi

Biznis

Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta

Dodik na ekonomskom forumu na Jahorini: RS je isplatila ratnu štetu koja se kretala oko 400 miliona KM

Hrnjić o budućnosti poljoprivrede u FBiH: Rekordan budžet i tri puta više novca za mlade

Zvanično imenovana nova uprava BH Gasa: Bečirević direktor, Baković izvršni direktor

Njemački div kupio uspješnu kompaniju iz BiH

Na Sarajevskoj berzi promet 30.355,84 KM

Od pandemije korone nije bilo jeftinije: Litar dizela 2,10 KM

Sve više Nijemaca za četiri radna dana po 10 sati umjesto pet po osam

Ryanair objavio poslovne rezultate: Uočava se nekoliko zanimljivih podataka

Nakon sporazuma Amerike i Kine, nafta porasla drugu sedmicu zaredom

Ranko Markuš o zabrinjavajućim prognozama EBRD-a: BiH ima najmanju stopu ekonomskog rasta u regiji

"Pumpaj" poslovne rezultate uoči prodaje: Telemach pravda podizanje cijena, korisnici se žale

Čavalić o radničkom protestu s ministrom u "glavnoj ulozi": Farsa u režiji Vlade FBiH

Vlasnica rudarske kompanije: Nju zovu "ženski Tramp", a ima specijalne zahtjeve za svoje zaposlenike

Dolar ojačao vrlo brzo poslije trgovinskog dogovora između SAD i Kine

Ovo je jedna od najboljih firmi u Sarajevu, za nju se interesuju svjetski divovi